Zakoni i propisi - Pravni savjeti 167 31.12.1998 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1999. godinu
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 1999. GODINU

Proglašavam Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1999. godinu, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 18. prosinca 1998.

Broj: 081-98-2279/1
Zagreb, 23. prosinca 1998.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 1999. GODINU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju struktura prihoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1999. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun), njegovo izvršavanje, upravljanje državnom imovinom i dugovima, davanje jamstava, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava te kazne za neispunjavanje obveza.

II. STRUKTURA PRORAČUNA

Članak 2.

(1) Opći se dio Proračuna sastoji od Bilance prihoda i izdataka te Računa financiranja, a Posebni dio sadrži raspored izdataka prema njihovoj vrsti i proračunskim korisnicima.

(2) U bilanci prihoda i izdataka iskazani su porezni i neporezni prihodi, drugi prihodi i primitci od državne imovine te sredstva za financiranje javnih izdataka na razini države na temelju zakonskih propisa.

(3) U Računu financiranja iskazani su zaduženja i otplate sredstava, što je povezano s financiranjem salda Bilance prihoda i izdataka.

III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

1. Upravljanje prihodima i izdatcima

Članak 3.

(1) Sredstva se Proračuna osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava na pojedinim stavkama.

(2) Korisnici smiju proračunska sredstva koristiti samo za namjene koje su određene Proračunom, i to do visine utvrđene u njegovu Posebnom dijelu.

Članak 4.

Korisnici koriste proračunska sredstva u skladu sa svojim godišnjim financijskim planom, prema redoslijedu utvrđenom tromjesečnim i mjesečnim planovima.

Članak 5.

(1) Korisnici moraju pri ugovaranju uvjeta za ispunjavanje obveza koje se podmiruju iz Proračuna uzeti u obzir utvrđeni redoslijed priljeva i odljeva sredstava.

(2) Plaćanje predujma može se ugovoriti samo na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

2. Trošenje proračunskih sredstava

Članak 6.

Proračun se izvršava na temelju tromjesečnih i mjesečnih planova korisnika, u skladu s raspoloživim sredstvima.

Članak 7.

(1) Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u Posebnom dijelu Proračuna ako je njihovo plaćanje usklađeno s tromjesečnim i mjesečnim planovima njegova izvršavanja.

(2) Zbog neusklađenog priljeva sredstava u Proračun, prema tromjesečnim i mjesečnim planovima izdataka, Ministarstvo iznimno može izmijeniti redoslijed doznake sredstava pojedinim korisnicima.

Članak 8.

(1) Ministarstvo izvršava mjesečne i tromjesečne financijske planove po korisnicima i izdatcima, u skladu s raspoloživim sredstvima.

(2) Ministarstva koja su nadležna za proračunske korisnike utvrđuju mjesečne i tromjesečne računske planove izvršavanja izdataka svojih korisnika u okviru raspoloživih sredstava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 9.

(1) Korisnici su obvezni Ministarstvu dostavljati tromjesečne financijske planove izvršavanja Proračuna 15 dana prije početka tromjesečja.

(2) Korisnici su obvezni Ministarstvu, i to do 25. u tekućem mjesecu, dostavljati prijedlog o mjesečnomu računskom planu za sljedeći mjesec po stavkama utvrđenim tromjesečnim financijskim planom.

(3) Ako korisnik Ministarstvu ne podnese prijedlog o mjesečnomu računskom planu u roku iz stavka 2. ovoga članka, mjesečni plan za toga korisnika utvrđuje Ministarstvo.

Članak 10.

Neutrošena sredstva s pojedinih stavaka izdataka iz mjesečnog plana izvršavanja Proračuna Ministarstvo prenosi na iste stavke u plan izvršavanja Proračuna za sljedeći mjesečni plan izvršenja Proračuna.

Članak 11.

Iznimno se izdatci korisnika koji nisu predviđeni mjesečnim planom izvršavanja Proračuna ili izdatci koji zahtijevaju prekoračenje pojedinih stavaka u mjesečnom planu izvršavanja Proračuna mogu podmiriti uz suglasnost Ministarstva.

Članak 12.

(1) O korištenju sredstava Tekuće zalihe Proračuna odlučuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(2) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima Tekuće zalihe Proračuna do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.

(3) Ministar financija može raspolagati sredstvima Tekuće zalihe Proračuna do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.

(4) O korištenju sredstava iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka Vlada izvješćuje Hrvatski državni sabor (u daljnjem tekstu: Sabor) polugodišnje.

Članak 13.

(1) Ako se tijekom godine, na temelju propisa, poveća djelokrug ili nadležnost korisnika, koji zahtijeva i povećana sredstva, ili se osnuje novi korisnik, sredstva za njegove izdatke osiguravaju se iz Tekuće zalihe Proračuna.

(2) Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost korisnika, što zahtijeva smanjena sredstva, ili korisnik bude ukinut, neutrošena sredstva za njegove izdatke prenose se u Tekuću zalihu Proračuna ili na korisnika koji preuzme njegove poslove.

Članak 14.

(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici obavljanjem usluga uplaćuju se na posebni devizni račun Ministarstva.

(2) Devizni račun može imati Ministarstvo, a ostali korisnici jedino na temelju prethodne suglasnosti ministra financija.

(3) Sredstva koja su na deviznom računu koriste se za plaćanje planiranih proračunskih izdataka.

Članak 15.

Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tomu donosi Ministarstvo.

Članak 16.

(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava za 1999. godinu za plaće i druge izdatke, korisnici su obvezni Ministarstvu uprave dostaviti svako rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa zaposlenika koji se financiraju iz Proračuna.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane.

Članak 17.

Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivat će se korisnicima prema kolektivnim ugovorima i sporazumima u visini i opsegu utvrđenim između Vlade i sindikata u dijelu za koji ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Članak 18.

(1) Sredstva osigurana u Proračunu po jamstvima Vlade za otplatu inozemnih kredita Hrvatske uprave za ceste doznačivat će Ministarstvo poslovnoj banci.

(2) Sredstva osigurana u Proračunu po jamstvima Vlade za otplatu kredita Hrvatskih željeznica doznačivat će Ministarstvo poslovnoj banci.

Članak 19.

(1) Kada se iz Proračuna osiguravaju dotacije pojedinim jedinicama lokalne samouprave i jedinicama lokalne uprave i samouprave, na sve akte kojima se uređuju plaće i nadoknade za rad zaposlenika u njihovim tijelima mora se prethodno ishoditi suglasnost Ministarstva uprave.

(2) Ministarstvo neće doznačivati dotacije iz stavka 1. ovoga članka dok od Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka ne primi propisanu suglasnost.

(3) Županije, gradovi i općine moraju dostaviti Vladi izvješće o korištenju doznačenih sredstava za kapitalna ulaganja u roku koji mora biti utvrđen u njihovom programu razvitka i obnove.

Članak 20.

Sredstva osigurana u Proračunu za održavanje županijskih i lokalnih cesta rasporedit će Vlada na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i veza.

Članak 21.

(1) Korisnicima su osigurana sredstva za obvezno osiguranje iz članka 75. točke 2., 3. i 4. Zakona o osiguranju ("Narodne novine", br. 90/94., 20/97. i 46/97. - pročišćeni tekst.).

(2) Sredstva za nadoknadu štete na imovini koja nije osigurana (poslovne zgrade, uređaji, instalacije, oprema i dr.) osigurana su u Proračunu prema stavku 1. ovoga članka, a doznačivat će se korisnicima na njihov zahtjev.

(3) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika korisnika od posljedica nesretnog slučaja, te sredstva za obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja za rizike od ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti.

Članak 22.

(1) U Proračunu su osigurana sredstva za zdravstvenu zaštitu staračkih domaćinstava i neosiguranih osoba iz članka 48. stavka 1. točke 3. i 5. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93., 11/94., 55/96., 1/97. - pročišćeni tekst, 109/97. i 88/98.).

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka doznačivat će se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Članak 23.

(1) Radi podmirenja dijela izdataka za kapitalna ulaganja obnove i razvitka koristit će se dionice u svoti od 2.000,000.000,00 kuna po nominalnoj vrijednosti.

(2) Radi podmirenja dijela izdataka za kapitalna ulaganja u djelatnosti pravosuđa, koristit će se dionice u svoti od 500,000.000,00 kuna po nominalnoj vrijednosti.

(3) Radi podmirenja dijela izdataka za kapitalna ulaganja i transfere u vodno gospodarstvo, koristit će se dionice u svoti od 400,000.000,00 kuna po nominalnoj vrijednosti.

Članak 24.

U 1999. godini u Proračunu su osigurana sredstva za obveze iz Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93., 11/94., 55/96., 1/97. - pročišćeni tekst, 109/97. i 88./98.), samo za obveze iz članka 47. točke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 10., 11., 16., 17. i 18. i obveze utvrđene prema članku 21. ovoga Zakona.

Članak 25.

U Proračunu su osigurana sredstva za obveze iz članka 14. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", 114/97.) i iz članka 8. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 108/96.).

Članak 26.

U 1999. godini u Proračunu se ne osiguravaju sredstva za prava propisana Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu ("Narodne novine", br. 27/93. i 35/93.).

Članak 27.

(1) U 1999. godini u Proračunu nisu osigurana sredstva za obveze propisane odredbama članka 164. stavka 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti ("Narodne novine", br. 74/94. i 7/95.) te članka 18. stavka 2. Zakona o plaćama službenika i namještenika u javnim službama ("Narodne novine", br. 74/94.).

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na sustav znanosti i visoke naobrazbe.

Članak 28.

U 1999. godini u Proračunu se ne osiguravaju sredstva za dodatak na radni staž iz članka 12. stavka 3. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika ("Narodne novine", br. 101/98. i 135/98.).

Članak 29.

(1) U Proračunu nisu osigurana sredstva za invalidnine i druge nadoknade osobama koje pravo steknu nakon 1. siječnja 1999. godine.

(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka, od 1. siječnja 1999. godine neće se isplaćivati nadoknade za jednokratnu novčanu pomoć prema Uredbi o jednokratnoj novčanoj pomoći ("Narodne novine", br. 31/92.) i osigurnina prema Odluci ministra obrane od 24. studenoga 1992., osim obiteljima poginulih hrvatskih branitelja čija su tijela ekshumirana tijekom 1998. ili će biti ekshumirana u 1999. godini.

(3) Invalidnine, nadoknade, socijalna skrb i druga osobna primanja za koja su sredstva osigurana u Proračunu mogu se povećavati isključivo na temelju Vladine odluke, bez obzira na sustav usklađivanja tih primanja utvrđen posebnim propisima.

Članak 30.

Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i o visini nadoknada za terenski doplatak, za korištenje osobnog automobila u službene svrhe te o visini nadoknade zbog odvojenog života od obitelji za sve proračunske korisnike kojima se ti izdatci priznaju u izdatke za dobra i usluge.

Članak 31.

U 1999. godini u Proračunu nisu osigurana sredstva za provedbu članka 50. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi ("Narodne novine", br. 10/97.), osim za potrebe specijalnog odgoja djece s teškoćama u razvoju.

Članak 32.

(1) Ovlašćuje se Hrvatski zavod za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) da vlastita sredstva može koristiti u svoti do 155,303.000,00 kuna, i to za:

- izdatke za plaće, doprinose

i nadoknade zaposlenika ....................98,530.000,00 kuna

- materijalne troškove ........................28,877.000,00 kuna

- kapitalna ulaganja............................ 27,896.000,00 kuna

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koriste se na temelju Godišnjega financijskog plana Zavoda.

(3) O utrošku sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka Zavod je obvezan izvješćivati Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Ministarstvo tromjesečno.

Članak 33.

(1) Nadoknada plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od šest mjeseci do jedne godine djetetova života, posvojiteljskog dopusta i skraćenog radnog vremena do jedne godine djetetova života iznosi od 1.600,00 kuna do najviše 2.500,00 kuna ovisno o prosječnom iznosu plaće koja je korisniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije korištenja prava na porodni dopust.

(2) Nadoknadu plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od jedne do tri godine djetetova života, posvojiteljskog dopusta, skraćenog radnog vremena od jedne do tri godine djetetova života, dopusta iz članka 57. Zakona o radu te novčana nadoknada za vrijeme korištenja porodnog dopusta nezaposlene majke iznosi 1.600,00 kuna. Ta je svota osnovica za obračun nadoknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu.

(3) Nadoknadu plaće iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo doznačivat će Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

(4) Nadoknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna.

Članak 34.

(1) Namjenu sredstava dotacija udrugama i redoslijed njihova korištenja utvrđuje Vlada prema programu udruga, u skladu s Mjerilima za utvrđivanje udruga od interesa za državu, na prijedlog nadležnih ministarstava u čiji djelokrug spada djelatnost udruge.

(2) O provedbi stavka 1. ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

Članak 35.

(1) Ovlašćuje se Vlada da uštede ostvarene na jednom kapitalnom projektu preraspodijeli na drugi kapitalni projekt kao i neutrošena sredstva koja krajnji korisnik svojom odgovornošću nije koristio.

(2) Preraspodjelu sredstava iz stavka 1. ovoga članka predlaže nadležno ministarstvo uz prethodnu suglasnost Ministarstva i mišljenja krajnjeg korisnika kojem su sredstva bila namijenjena u slučaju uštede, a bez mišljenja krajnjeg korisnika u slučaju nekorištenja sredstava.

(3) O korištenju sredstava iz stavka 1. ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

Članak 36.

(1) Sredstva za kapitalne projekte doznačivat će se izravno izvođačima radova i dobavljačima robe.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka doznačivat će Ministarstvo.

Članak 37.

Za obavljanje platnog prometa po uplatnim računima Proračuna, računima Proračuna i računima korisnika Zavodu za platni promet plaća se nadoknada prema ugovoru koji će ministar financija sklopiti sa Zavodom za platni promet.

IV. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA

1. Upravljanje državnom imovinom

Članak 38.

(1) Korisnik koji stekne nekretninu, dužan je u roku od 30 dana nakon njezinog stjecanja, podnijeti Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske dokumentaciju podobnu za sačinjenje zemljišnoknjižnog prijedloga nadležnom sudu.

(2) Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske sačinit će zemljišnoknjižni prijedlog, koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa nekretnine u zemljišne knjige.

Članak 39.

(1) Kada korisnici besplatno stječu osnovna sredstva, kojih bi vlasništvo ili korištenje prouzročilo nove izdatke veće od vrijednosti vlasništva, odnosno od prihoda koji se ostvaruju korištenjem, obvezni su prije njihova stjecanja zatražiti suglasnost Ministarstva.

(2) Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske može podnijeti zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine iz stavka 1. ovoga članka na temelju dokumentacije prema članku 38. stavku 1. ovoga Zakona i ako je Ministarstvo dalo suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 40.

(1) Slobodnim novčanim sredstvima na računu Proračuna upravlja Ministarstvo.

(2) Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima uplaćuju se u Proračun.

Članak 41.

(1) Kada se proračunska sredstva daju pravnim osobama za sanacije, dokapitalizacije, udjele i drugo, Republika Hrvatska postaje suvlasnikom imovine u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima te se upisuje u knjigu dionica.

(2) Korisnici imovine iz stavka 1. ovoga članka moraju tu imovinu upisati u Glavnu knjigu II. Riznice državnog proračuna.

(3) Evidenciju o imovini iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode njezini korisnici i Ured za državnu imovinu.

2. Zaduživanje i tekuće otplate

Članak 42.

(1) Ovlašćuje se Vlada da može uzeti zajam na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupne svote od 3.676,217.329,00 kuna, koja je iskazana u Računu financiranja Proračuna.

(2) Tekuće otplate glavnice državnog duga iskazane u Računu financiranja Proračuna za 1999. godinu u svoti od 3.676,217.329,00 kuna te pripadajuće kamate imaju prednost u izvršavanju Proračuna, pred svim ostalim izdatcima u izvršavanju Proračuna.

(3) Ovlašćuje se Vlada da za izvore financiranja zaduženja koristi obveznice, bankarske i druge kredite te kratkoročne vrijednosne papire (trezorski zapisi).

(4) Ministarstvo će predložiti Vladi najpogodnije oblike zaduženja.

(5) O radnjama iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

3. Upravljanje državnim dugom

Članak 43.

(1) Ovlašćuje se Vlada da može prijevremeno otkupiti obveznice Republike Hrvatske te prijevremeno otplatiti bankarske i druge kredite u slučajevima kada otkup obveznica i otplatu kredita može financirati sredstvima iz povoljnijeg oblika zaduživanja te tako ostvariti uštedu u otplati kamata.

(2) Prijevremeni otkup obveznica Republike Hrvatske i prijevremena otplata bankarskih i drugih kredita iskazuju se u Općem dijelu Proračuna kao izvanbilančna stavka Bilance prihoda i izdataka za 1999. godinu.

(3) Zaduženje radi financiranja prijevremenog otkupa obveznica Republike Hrvatske te prijevremene otplate bankarskih i drugih kredita iskazuju se u Općem dijelu Proračuna kao izvanbilančna stavka Bilance prihoda i izdataka za 1999. godinu.

(4) Vlada može sklopiti financijske sporazume na temelju takozvanih derivatnih financijskih instrumenata radi postizanja najpovoljnije valutne i kamatne strukture državnog duga te što manjeg rizika od međuvalutnih promjena i porasta kamatnih stopa. Uvjet je za sklapanje sporazuma da druga stranka u sporazumu ima ocjenu dugoročnoga međunarodnoga kreditnog rejtinga A+ ili višu.

(5) Potraživanja i obveze koje nastanu na temelju takozvanih derivatnih financijskih instrumenata iskazuju se tromjesječno u Općem dijelu Proračuna kao izvanbilančna stavka Bilance prihoda i izdataka za 1999. godinu.

(6) Ministarstvo će predložiti Vladi provedbu radnji iz stavka 1. i 4. ovoga članka.

(7) O radnjama iz ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

4. Državna jamstva

Članak 44.

(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena državna jamstva na prijedlog Ministarstva.

(2) Financijsko državno jamstvo može se dati pravnim osobama, jedinicama lokalne samouprave i uprave, te izvanproračunskim fondovima za zaduženje u zemlji i inozemstvu.

Državna jamstva će se dati prvenstveno za:

- razvojne programe na područjima od državnog interesa,

- razvojne programe obnove jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave,

- poticanje nove proizvodnje, zapošljavanja i tehnologije.

(3) U 1999. godini mogu se dati financijska državna jamstva do ukupne svote od 3.000,000.000,00 kuna.

(4) Pored ovlaštenja za davanje jamstva na iznos iz stavka 3. ovoga članka Vlada se ovlašćuje da u ime Republike Hrvatske može financijsko državno jamstvo dati Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak do svote od 750,000.000,00 kuna.

(5) Jamstva za pravne osobe u pretežito privatnom vlasništvu mogu se dati tek nakon primljenih bianco potpisanih mjenica s mjeničnim očitovanjem u korist Republike Hrvatske i ovjerovljenih izjava članova uprave i nadzornog odbora za uredno vraćanje kredita.

(6) Činidbena državna jamstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša), koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja.

(7) Za dana činidbena državna jamstva ne utvrđuje se obveza izdvajanja sredstava iz Proračuna u jamstvenu zalihu niti se ograničuje godišnja svota danih jamstava.

(8) U cilju podjele kreditnog, odnosno jamstvenog rizika, Vlada, banke i druge pravne osobe mogu davati superjamstva, kontrajamstva odnosno jamstva s međusobno podijeljenim rizikom.

(9) Jamstvo se ne može dati bez mišljenja Ministarstva. Zahtjev za davanje jamstva može podnijeti nadležno ministarstvo, jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave te pravna osoba.

(10) Tražitelji jamstva, uz zahtjev a posebno banka, moraju priložiti detaljne financijske podatke i podatke o programima razvoja, odnosno financijsko stanje tražitelja, a nadležno ministarstvo dati mišljenje o razvojnoj perspektivi pravne osobe, ili programa. Ministarstvo je obvezno u roku od 60 dana dati Vladi svoje mišljenje i predložiti rješenje.

(11) Obvezuje se Ministarstvo da iz Proračuna prilikom izdavanja državnoga financijskog jamstva izdvoji 6% od jamstvenog iznosa u jamstvenu zalihu. Sredstva jamstvene zalihe izdvajaju se na poseban kunski račun kod Hrvatske narodne banke.

(12) O radnjama iz ovoga članka Vlada izvješćuje Sabor polugodišnje.

Članak 45.

Odluke Vlade o zaduživanju te o davanju državnih jamstava objavljuju se u "Narodnim novinama".

Članak 46.

(1) Pravne osobe u pretežito državnom vlasništvu, jedinice lokalne samouprave i jedinice lokalne uprave i samouprave mogu sklapati ugovore o kreditima na tuzemnom i inozemnom tržištu kapitala isključivo za financiranje programa i projekata obnove i razvitka, u skladu sa zakonskim propisima, uz prethodnu suglasnost Ministarstva te u skladu s uvjetima o davanju jamstva koje propisuje Vlada.

(2) Ukupne godišnje obveze jedinice lokalne samouprave i jedinice lokalne uprave i samouprave za kredite iz stavka 1. ovoga članka mogu iznositi najviše do 20% od njihovih vlastitih proračunskih prihoda bez potpora iz prethodne godine.

Članak 47.

Radi osiguranja od političkog i komercijalnog rizika u 1999. godini, Međuministarsko vijeće za osiguranje izvoza i Hrvatska banka za obnovu i razvitak mogu hrvatskim izvoznicima izdavati police osiguranja do ukupne svote od 700,000.000,00 kuna.

Članak 48.

(1) Radi poticanja poduzetničkih aktivnosti useljenicima u Republiku Hrvatsku, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak u 1999. godini osigurana su sredstva u iznosu od 20,000.000,00 kuna.

(2) U okviru sredstava iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska banka za obnovu i razvitak će povratnicima i useljenicima prvenstveno davati kredite za utemeljenje malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Prilikom odobravanja kredita Hrvatska banka za obnovu i razvitak tražit će mišljenje Ministarstva povratka i useljeništva.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 49.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna za prekršaj će se kazniti odgovorna osoba korisnika Proračuna:

1. ako proračunska sredstva ne koristi za one namjene za koje su utvrđena ili ako preuzme obveze iznad svote utvrđene u Proračunu (stavak 2. članka 3. i članak 4.),

2. ako preuzme obveze preko visine osiguranih sredstava u Posebnom dijelu Proračuna (članak 7. stavak 1.),

3. ako Ministarstvu ne dostavi mjesečni ili tromjesečni plan u propisanomu roku (članak 9.),

4. ako devizna sredstva ne uplati na posebni račun banke koju odredi Ministarstvo (članak 14.),

5. ako u roku ne dostavi rješenje o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa zaposlenika (članak 16.),

6. ako sredstva isplati suprotno članku 17. ovoga Zakona,

7. ako invalidnine, nadoknade, socijalnu skrb i druga osobna primanja poveća suprotno odluci iz članka 29. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

8. ako sredstva ne koristi na temelju godišnjega financijskog plana (članak 32. stavak 2.),

9. ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 40. stavak 2.) i

10. ako sklopi ugovor suprotno članku 46. ovoga Zakona.

Članak 50.

Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare plaćanja, prisilne naplate i odgode plaćanja novčane kazne te vođenja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Ovlašćuje se ministar financija da prema potrebi donosi podrobnije propise za provedbu ovoga Zakona.

Članak 52.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. siječnja 1999.

Klasa: 400-06/98-01/14
Zagreb, 18. prosinca 1998.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Potpredsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.