MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Na temelju članka 12. Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine" br. 70/97.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 1999. GODINI

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Naredbom jesu:

1. Bedrenica i šuštavac,

2. Bjesnoća,

3. Bruceloza,

4. Ehinokokoza,

5. Enzootska leukoza goveda,

6. Genitalna kampilobakterioza,

7. Infekciozna anemija kopitara,

8. Klasična svinjska kuga,

9. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium, te ostale salmonelozne infekcije,

10. Leptospiroza,

11. Mastitisi,

12. Miksomatoza i virusna hemoragijska bolest kunića,

13. Newcastleska bolest,

14. Paratuberkuloza,

15. Q-groznica,

16. Trihomonijaza,

17. Trihineloza,

18. Tuberkuloza,

19. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis,

20. Zarazne i nametničke bolesti pčela,

21. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjaka.

Goveda i ovce u zaraženim područjima moraju se vakcinirati protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. travnja.

Goveda i ovce dopušteno je tjerati na pašu izvan zaraženih područja, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.

Psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinirati protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, najkasnije do 31. ožujka.

Psa koji u tijeku godine dostigne starost od tri mjeseca mora se vakcinirati u narednih 14 dana, a psa koji nije ranije vakciniran u roku od 14 dana od dana nabave.

Za vakcinaciju se mogu koristiti samo vakcine od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće (Flury - LEP), koje su registrirane za vakcinaciju pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja.

Privatna veterinarska praksa ovlaštena za cijepljenje pasa protiv bjesnoće dužna je za troškove upisa pasa, vođenje upisnika i izdavanje službene dokumentacije, za svakog cijepljenog psa uplatiti iznos od 10% od određene jedinstvene cijene u korist računa 30101-637-1002918 Fonda za zdravstvenu zaštitu životinja, najkasnije do desetog dana u mjesecu za protekli mjesec, a sukladno obveznom iskazu cijepljenih pasa, određenom člankom 10. stavkom 3. Pravilnika o posebnim uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske bolnice, veterinarske klinike i veterinarska privatna praksa za obavljanje pojedinih poslova javnih ovlasti u provedbi mjera za otkrivanje i sprječavanje zaraznih bolesti životinja ("Narodne novine" br. 129/97.), koji su navedene organizacije dužne dostaviti Upravi za veterinarstvo do sedmog dana u mjesecu za protekli mjesec.

U slučaju potrebe, ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti u pojedinim područjima i vakcinaciju drugih životinja protiv bjesnoće.

Sve svinje u dobi od 60 do 90 dana, krmače prije pripusta a nerastovi dva puta godišnje, moraju biti vakcinirani protiv klasične svinjske kuge vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune.

Na farmama s cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se može vakcinirati najranije u dobi od 45 dana, nazimice i krmače prije pripusta a nerastovi dva puta godišnje.

Svinje koje se izgoni na zajedničku odnosno šumsku ispašu, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju prethodno biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju.

U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dopušten je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom.

Sve rasplodne kuniće u uzgojima s više od 20 rasplodnih životinja, mora se vakcinirati protiv miksomatoze i virusne hemoragijske bolesti kunića u dobi od šest tjedana.

Na izložbe i smotre mogu se otpremati samo imuni kunići, odnosno kunići kod kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije.

Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota, okulonazalno ili u vodi za piće.

Vakcinacija iz predhodnog stavka mora se provoditi između 15. svibnja i 30. lipnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenoga drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti raspršivanjem ili u vodi za piće, tako da bude stalno imuna.

Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Imunitet se kontrolira:

a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka na 1000 vakcinirane peradi;

b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu.

Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti županijskoj veterinarskoj inspekciji plan akcija cijepljenja protiv ove bolesti.

Na brucelozu se mora serološki pretražiti:

- jedanput godišnje krv ili mlijeko svih rasplodnih krava starijih od 24 mjeseca u uzgojima do 5 grla, na područjima županija: Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske te na područjima županija Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske gdje pretraživanje nije obavljeno u 1998. godini;

- jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 5 do 100 grla te krv 20% krmača u uzgojima većim od 100 grla;

- krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;

- dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju.

U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis, obvezna je pretraga svih ovaca u stadu na ovu infekciju.

Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus, kod svakog pobačaja krava, junica, nazimica, krmača, ovaca i koza.

Na enzootsku leukozu goveda mora se pretražiti krv ili mlijeko rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima do 5 grla, na područjima županija: Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske te na područjima županija Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske gdje pretraživanje nije obavljeno u 1998. godini.

Pretražuje se krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci na farmama muznih krava, obuhvaćenih Programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.

Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.

Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.

Kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i pobačeni fetus.

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:

- dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.);

- jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada, u ergelama, pastuharnama, športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima s više od deset kopitara zajedno;

- kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u alineji 1. i 2. ovog stavka;

- kod pastuha prije licenciranja;

- kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, športska natjecanja i opasivanja u ergele;

- kada se kopitari stavljaju u promet.

Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz alineje 4. i 5. prethodnog stavka ne smije biti stariji od 90 dana, a u slučaju iz alineje 6. prethodnog stavka od 30 dana.

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.

Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji, dužni su dvaput u tijeku godine u razmaku od 6 mjeseci svaku muznu kravu, kozu i ovcu, dati pretražiti na poremećenu sekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskog instituta.

Prije stavljanja mlijeka i mliječnih proizvoda u promet za javnu potrošnju proizvođači su dužni svaku muznu kravu, ovcu i kozu dati pretražiti na poremećenu sekreciju.

Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti.

Krv i balega bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora se provesti laboratorijska pretraga na Q-groznicu.

Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

Dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu jednom mjesečno sva jata s više od 200 nesilica (konzumna i rasplodna), koja se koriste u komercijalne svrhe, od proneska (kada jato postigne 30% nesivosti) do kraja proizvodnje, i to:

- u jatima s 200-1000 životinja pretražuje se 30 uzoraka krvi;

- u jatima s 1001-5000 životinja pretražuje se 60 uzoraka krvi;

- u jatima s 5001-10000 životinja pretražuje se 100 uzoraka krvi;

- u jatima s 10001-20000 životinja pretražuje se 140 uzoraka krvi;

- u jatima s više od 20000 životinja pretražuje se 180 uzoraka krvi.

Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potječu od jata koja su slobodna od navedenih salmonela, odnosno ako posjednici jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.

Posjednici svih vrsta i kategorija peradi čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji dužni su na bakteriološke pretrage u ovlaštene laboratorije dostavljati:

- jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme te one koji uginu sljedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;

- lešine podmlatka i nesilica (rasplodnih i konzumnih jaja), najmanje jednom mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu;

- skupne uzorke izmeta podmlatka u dobi od 4 tjedna, te dva tjedna prije tjedna početka nesivosti, a kod nesilica jednom tromjesečno. Svaki puta se pretražuju tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja;

- jednom mjesečno najmanje 30 konzumnih jaja po jatu;

- lešine tovnih pilića namijenjenih klanju, najranije dva tjedna prije klanja. Uzorkom se smatra dnevno uginuće, a najviše 20 lešina po jatu. Jato peradi za klanje podrazumijeva perad namijenjena klanju, iste vrste i dobi, smještenu u jedan objekt. Klati je dozvoljeno samo jata slobodna od salmonela, a posjednik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanu od ovlaštenog laboratorija;

- najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, 30 pilića uginulih u ležioniku i mekonij od najmanje 100 pilića.

Tvornice i mješaonice stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa.

Veterinari su dužni dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza.

Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu, a u tijeku korištenja dva puta godišnje.

Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. rujna provesti na područjima županija: Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske te na područjima županija Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske na kojima pretraživanje nije obavljeno u 1998. godini.

Sva rasplodna goveda u uzgojima većim od deset grla, moraju se tuberkulinizirati do 30. rujna na cijelom području Republike Hrvatske.

Sve rasplodne svinje u uzgojima većim od deset krmača, nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinizirati do 31. svibnja na cijelom području Republike Hrvatske.

Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno koristiti goveda i svinje koji prethodno nisu tuberkulinizirani.

Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.

Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u tijeku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV.

Ne smiju se oplođivati krave i junice s kliničkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.

U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:

a) Američka i Europska gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 1997. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm, omotan u zrakopropusnu ambalažu.

b) Nozemoza

Posjednici pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače a u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske do kraja ožujka, uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i iste dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

c) Varooza

Posjednici pčelinjih zajednica dužni su obaviti u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla) dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.

Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena športska ribolovna društva moraju se obaviti klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage te obaviti laboratorijske pretrage kako slijedi:

a) Na svim uzgajalištima pastrvskih riba:

- u prosincu se mora obaviti virusološki pregled matičnog stada kalifornijske pastrve na prisutnost uzročnika zarazne nekroze gušterače i zarazne hematopoetske nekroze. Za laboratorijske pretrage treba uzeti skupne uzorke spolnih produkata od po 5 matica (od 2-5% matičnog stada) te skupni uzorak parenhimatoznih organa;

- u ožujku i travnju moraju se obaviti virusološke pretrage po 10 skupnih uzoraka parenhimatoznih organa mlađa;

- mjesec dana prije mriješćenja mora se obaviti pregled uzoraka krvi matica na prisutnost antitijela za virusnu hemoragičku septikemiju (2-5% matičnog stada);

- kod sumnje na virusnu hemoragičku septikemiju na osnovi kliničkih znakova bolesti, mora se obaviti virusološka pretraga skupnih uzoraka parenhimatoznih organa (2-5% populacije).

b) Na svim šaranskim ribnjačarstvima:

- u proljeće se mora obaviti klinički pregled šaranskog mlađa, a po potrebi i virusološka pretraga skupnih uzoraka parenhimatoznih organa radi otkrivanja R. carpio, uzročnika proljetne viremije šarana;

- u rujnu treba uzeti uzorke krvi i obaviti serološke pretrage na prisutnost protutijela za virus proljetne viremije šarana.

c) Na svim uzgajalištima školjaka:

- u slučaju sumnje na bolest treba obaviti citološke pretrage zaraženih organa (škrge, otisci i odresci) na prisutnost uzročnika haplosporidioze;

- najmanje 3-4 mjeseca nakon što su školjke nasađene na novo područje ili ako su u zaraženom području prije nasađivanja bile duže od 3-4 mjeseca, mora se obaviti histološka pretraga ili citološki pregled krvnih razmaza na prisutnost razvojnih ili odraslih oblika uzročnika bonamioze;

- pri temperaturama višim od 17o C mora se obaviti citološka ili histološka pretraga organa školjaka na prisutnost uzročnika martelioze;

- pri temperaturama višim od 20o C mora se obaviti histološka pretraga organa školjaka na prisutnost uzročnika perkinsoze.

Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće mora se provesti dehelmintizacija pasa protiv Echinococcusa granulosusa, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprečavanja širenja jajašaca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.

Pravne i fizičke osobe, koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i posjednici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.

U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva može narediti na pojedinim područjima obvezno provođenje i drugih mjera i postupaka otkrivanja i suzbijanja tog oboljenja, sukladno Programu suzbijanja trihineloze u Republici Hrvatskoj.

1. Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije moraju provoditi deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacije se provodi dva puta godišnje, a na poziv građana, pravnih i fizičkih osoba i češće.

2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, posjednici životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red i to:

- osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;

- postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

- pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.

Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Proračuna Republike Hrvatske jesu:

- vakcinacija svinja protiv klasične svinjske kuge;

- uzimanje krvi za serološku pretragu na brucelozu i enzootsku leukozu goveda, sukladno odredbama točke III., podtočke 1. stavka 1., alineje 1. i podtočke 2., stavka 1. ove Naredbe;

- laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine" br. 70/97), ako se postupa sukladno članku 37. istog Zakona;

- kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo;

- kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti;

- pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitivna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;

- pričuva vakcina i potrebnih dijagnostičkih sredstava;

- tuberkulinizacija goveda sukladno odredbama točke III., podtočke 11., stavka 1. Naredbe.

Financiranje mjera iz stavka 1., podstavka 1., 2. i 8. ove točke ne odnosi se na: pravne osobe koje imaju vlastitu veterinarsku službu, pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom, centre za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje, uvezene životinje i životinje u karanteni, pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu proizvodnju te vlasnike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere.

Financiranje se ne odnosi na svinje vakcinirane u dobi mlađe od 60 dana, u slučaju njihovog stavljanja u promet.

Mjere određene ovom Naredbom obavljaju od Uprave za veterinarstvo ovlaštene veterinarske organizacije.

Provoditelji mjera propisanih točkom II. i III. ove Naredbe dužni su donijeti plan njihovog provođenja te isti dostaviti veterinarskim uredima županija i Grada Zagreba.

Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavlja Hrvatski veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo). Dijagnostiku virusnih bolesti riba propisanih ovom Naredbom, te dijagnostiku bolesti pčela obavlja Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela, a dijagnostiku infekciozne anemije kopitara Zavod za zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Jedinstvene cijene veterinarskih usluga koje se provode na temelju ove Naredbe, utvrđuje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska veterinarska komora, osim usluga koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, čije cijene određuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 1998. godini ("Narodne novine" br. 142/97.).

Ova Naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 322-1/98-1/99
Urbroj: 525-01-98-01
Zagreb, 22. prosinca 1998.