CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE
HRVATSKI AUTOKLUB

Na temelju članka 280. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 59/96), te rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske broj 511-01-72-7693/7-93 od 05. kolovoza 1993. godine Nadzorni odbor Centra za vozila Hrvatske na sjednici održanoj 17. prosinca 1998. godine i Upravni odbor Hrvatskog autokluba na sjednici održanoj 17. prosinca 1998. godine, donijeli su

PRAVILNIK

O NORMATIVIMA RADA I JEDINSTVENIM ELEMENTIMA VREDNOVANJA REZULTATA RADA U STANICAMA ZA TEHNIČKI PREGLED VOZILA

Ovim pravilnikom propisuju se normativi rada i jedinstveni elementi vrednovanja rezultata rada zaposlenika pravnih osoba u čijem sastavu djeluju stanice za tehnički pregled vozila (u daljnjem tekstu: stanice). Te pravne osobe dužne su primjenjivati normative rada i jedinstvene elemente vrednovanja rezultata rada iz ovog pravilnika prilikom vrednovanja rezultata rada zaposlenika koji rade u stanici.

Pravne osobe koje za rad zaposlenika stanica imaju povoljnije normative i elemente za vrednovanje rezultata rada primjenjuju te normative i elemente.

Vrednovanje rezultata rada zaposlenika u stanicama obavlja se prema normativima rada koje utvrđuje Centar za vozila Hrvatske.

Normativi rada prema stavku 1. ovog članka su: teorijski normativ, realni normativ, kalkulativni normativ, maksimalni dnevni normativ i PA normativ (normativ koji predstavlja vrijednost utrošenog vremena rada za tehnički pregled jednog putničkog automobila).

Teorijski normativ predstavlja teorijski utvrđeno potrebno vrijeme za obavljanje određenog zadatka za prosječno stručnog i osposobljenog zaposlenika.

Teorijski normativ se utvrđuje isključivo mjerenjem radnih operacija za izvođenje pojedinih radnji u tehnološkom procesu i predstavlja polaznu osnovu za utvrđivanje svih ostalih normativa.

Realni normativ iznosi 85% vrijednosti teorijskog normativa, a utvrđuje se na način da se u izmjereno vrijeme utvrđeno teorijskim normativom uključe svi svakodnevni realni gubici kao što su tehnološki zastoj (smetnje), rasprava sa strankama i slične radnje koje onemogućuju postizavanje teorijskog normativa.

Kalkulativni normativ je realni normativ umanjen za vrijeme čekanja vozila (realna neiskoristivost kapaciteta), zastoj u radu stanice i drugih uobičajenih, u pravilu vremenski odredivih elemenata koji su uključeni u rad i ne predstavljaju produktivno radno vrijeme.

Kalkulativni normativ iznosi 65% od vrijednosti teorijskog normativa za sve poslove koji se obavljaju u stanici za tehnički pregled vozila izuzev poslova registracije vozila, ovjere prometne dozvole i poslova koji tome prethode, a koji iznose 75% teorijskog normativa.

Maksimalni dnevni normativ predstavlja gornju granicu teorijskog normativa za izuzetno brze, stručne i osposobljene zaposlenike.

Maksimalni dnevni normativ ne smije se koristiti za mjesečno ili godišnje planiranje u stanici već isključivo za valoriziranje maksimalnih dnevnih opterećenja zaposlenika koja traju najviše dva dana neprekidno.

Maksimalni dnevni normativ iznosi najviše 125% od vrijednosti teorijskog normativa.

PA normativ predstavlja vrijednost utrošenog vremena rada za jedan putnički automobil (PA), odnosno vrijednost utrošenog vremena rada za druge vrste vozila svedene na vrijednost putničkog automobila.

Jedinična vrijednost PA normativa predstavlja zbroj vremena trajanja tehničkih i administrativnih radnji jednog redovnog tehničkog pregleda putničkog automobila.

Kalkulativni normativ je osnovni normativ za utvrđivanje jedinstvenih naknada, za planiranje rada i prihoda i vrednovanje rezultata rada u pravnim osobama u čijem sastavu djeluje stanica za tehnički pregled vozila.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka može se upotrijebiti realni normativ u stanicama gdje postoji dovoljan kontinuitet opterećenja vozilima, kao osnovni normativ za planiranje rada i prihoda ali i vrednovanja rezultata rada.

Centar za vozila Hrvatske izrađuje detaljne normative rada za sve aktivnosti stanica, kao i zbirni pregled tih normativa.

Pravne osobe koje u svom sastavu imaju stanicu za tehnički pregled vozila radna mjesta zaposlenika u tim stanicama sistematiziraju prema odredbama ovog pravilnika.

Valorizacija radnog mjesta u stanicama utvrđuje se koeficijentom složenosti i bodovima, te uspostavljenim odnosom s drugim radnim mjestima u okviru organizacije.

Valorizacija radnih mjesta zaposlenika stanice za tehnički pregled vozila prema članku 10. ovog pravilnika obavlja se prema "Pregledu sistematizacije radnih mjesta u stanici za tehnički pregled vozila" koji izrađuje Centar za vozila Hrvatske.

Valorizacija radnih mjesta iz stavka 1. ovog članka predstavlja osnovicu sudjelovanja zaposlenika koji rade u stanici u raspodjeli sredstava za plaće.

Za opis poslova radnih mjesta zaposlenika koji rade u stanici i definiranje potrebnih uvjeta u pogledu stručne spreme i radnoga iskustva Centar za vozila Hrvatske može dati posebne upute.

Planiranje i ostvarivanje prihoda stanica obavlja se u pravilu na temelju jedinstvenih naknada za tehnički pregled vozila i drugih poslova koje obavljaju zaposlenici stanice.

Ostali poslovi koji nisu utvrđeni jedinstvenim naknadama (ispitivanje invalidskih vozila, ispitivanje vozila koja za pogon koriste plin, ispitivanje lakih prikolica i sl.), treba utvrditi svođenjem potrebnog kalkulativnog vremena rada (normativa) za taj posao na vrijednost PA normativa, odnosno kalkulativnog normativa.

Utvrđivanje prihoda stanica obavlja se temeljem kalkulativne minute rada, koja se dobiva kada se ostvareni prihod podijeli s brojem minuta utvrđenih prema kalkulativnom normativu.

Vrijednost kalkulativne minute rada čine svi rashodi koji opterećuju prihod stanice, kao što su plaće zaposlenika, doprinosi, porezi, troškovi administrativnog rada, troškovi održavanja objekata i opreme i ostali troškovi, rashodi koji terete pravnu osobu, dio naknade za stručne organizacije za podmirenje troškova organiziranja i provođenja jedinstvenog sustava, te troškovi izrađe tiskanica ako se to posebno ne naplaćuje od stranaka, i ostali mogući rashodi.

Prihodi koje stanice ostvaruju kroz obavljanje poslova za osiguravajuće organizacije i ostale korisnike usluga, pripadaju stanicama i pretvaraju se u vrijednost kalkulativne minute rada.

Vrednovanje rezultata rada zaposlenika stanice isključivo je vezano za realizirani prihod, a ovisi o troškovima poslovanja i ostalim elementima koji su značajni za utvrđivanje vrijednosti rada (porezi, doprinosi i dr.).

Struktura troškova koje formiraju stanice za tehnički pregled vozila utvrđuje se prema "Pregledu postotnih odnosa troškova poslovanja stanice za tehnički pregled vozila" koji definira i usvaja Centar za vozila Hrvatske.

Raspodjela prihoda i vrednovanje rezultata rada obavlja se prema "Osnovnim elementima prihoda i vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehničke preglede vozila", koje utvrđuje Centar za vozila Hrvatske.

Osnovni elementi iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se kod svakog donošenja odluka o novim jedinstvenim naknadama za tehnički pregled vozila i druge poslove koji se obavljaju u stanicama.

Osnovne elemente iz stavka 1. ovog članka utvrđuje pravna osoba u čijem sastavu stanica djeluje, za poslove koji nisu obuhvaćeni jedinstvenom naknadom, a obavljaju se u stanici.

Neravnomjernost prihoda tijekom mjeseca, nastala zbog neravnomjernog dotoka broja vozila po mjesecima rješava se kumulativnom raspodjelom, na način da se isplata plaća obavlja do granice realnog normativa, a ostatak ostavi za mjesec kada se taj normativ ne može ostvariti.

Dio plaće iz stavka 1. ovog članka koji se realizira iznad vrijednosti utvrđenih primjenom realnog normativa (koji mora biti u okviru teorijskog i maksimalnog normativa), može se osim u mjesecima kada nema dovoljno prihoda, isplaćivati i periodično (po periodičnim obračunima, završnom računu i dr.).

Vrijednost boda za poslove zaposlenika stanice vezana je za obavljeni rad i ostvareni dohodak zaposlenika, odnosno stanice.

Vrijednost boda iz stavka 1. ovog članka mjesečno je promjenjiva u ovisnosti o ostvarenim rezultatima rada, a obračunava se neovisno o vrijednosti boda drugih zaposlenika pravne osobe koja u svom sastavu ima stanicu.

Vrednovanje rezultata rada zaposlenika stanica obavlja se u pravilu prema individualnom učinku uz primjenu mjesečnih limita (realni normativ), odnosno periodičnih i godišnjih limita (teorijski i maksimalni normativ).

Kvaliteta rada je bitni element za vrednovanje rezultata rada, te se osim elemenata iz stavka 1. ovog članka, za nekvalitetan rad neto plaća pojedinog zaposlenika može umanjiti i do 50% od mogućnosti utvrđene realnim normativom.

Osnovni element za planiranje rada, prihoda i naknada stanice određuje se primjenom normativa rada i jedinstvenih elemenata za vrednovanje rezultata rada utvrđenih ovim pravilnikom.

Godišnji plan rada stanice iznosi 260 radnih dana, a utvrđuje se na sljedeći način: broj dana godišnje 365, broj nedjelja 52, broj državnih blagdana i neradnih dana 9, besplatne preventivne akcije 6, zastoji (kvarovi, nestanak struje i dr.) 4, godišnji odmori 26, bolovanja i ostalo (školovanje, obiteljski razlozi, sastanci, seminari i dr.) 8, te ostaje za rad 260 dana.

Radni tjedan iznosi 42 sata raspoređena na 6 dana po 7 sati (od čega je 6,5 radnih, a 0,5 sati dnevno se odvaja za propisani dnevni odmor). Ova kalkulacija primjenjuje se bez obzira da li netko radni tjedan ostvaruje u pet (neradna subota) ili šest radnih dana.

Mjesečni normativ izrađuje se na bazi 26 radnih dana koliko ih stvarno može biti u jednom mjesecu (182 sata rada).

Mjesečni normativ je kalkulativni normativ i definiran je za maksimalni broj radnih dana (26) u mjesecu u kojem se radi a dobiva se dijeljenjem broja radnih dana (260) s brojem radnih mjeseci.

Za ostvarenje godišnjeg kalkulativnog normativa svaki zaposlenik stanice mora ostvariti deset radnih, odnosno dvanaest kalendarskih mjeseci.

Prosječni broj radnih dana tijekom cijele godine iznosi 21,67 radnih dana (260 dana : 12 mjeseci), čime nastaje mjesečna razlika od 4,33 dana ili 16,65% od broja radnih dana u mjesecu kada se radi (26 radnih dana).

Nastala razlika iz stavka 1. ovog članka od 16,65% izuzima se od neto plaće u mjesecu kada se radi i isplaćuje u mjesecima kada se ne radi (godišnji odmori i dr.).

U godišnjem planu, povećanje prihoda može se planirati po dvije osnove, i to:

povećanje broja vozila (predmeta)

povećanje jedinstvene naknade.

Planiranje povećanja prihoda prema broju vozila treba ukalkulirati na osnovi realnih podataka iz prethodne godine.

Planiranje povećanja prihoda po osnovi naknade utvrđuje se na bazi procjene rasta jedinstvene naknade.

Osnova za plan pojedinog zaposlenika treba biti svedena na broj normiranih tehničkih pregleda ili drugih poslova svedenih na PA normativ, a plan cijele stanice treba zasnivati na očekivanom povećanju broja vozila (predmeta) i naknada.

Povećanjem planiranog opsega i intenziteta rada mora se planirati i srazmjerno povećanje plaće zaposlenika stanice.

Svi planski elementi moraju biti zasnovani na kalkulativnim normativima a korekcije, koje trebaju predstavljati povoljnije stanje za organizaciju, stanice i zaposlenike stanice, treba u pravilu činiti s realnim normativom.

U planu treba predvidjeti i mjesečne oscilacije u broju vozila i to riješiti na način utvrđen ovim pravilnikom.

Odredbe ovog pravilnika odnose se i na pravne osobe koje obavljaju preventivne tehničke preglede vozila.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila što ga je Nadzorni odbor Centra za vozila Hrvatske usvojio dana 19. travnja 1995. godine, a Upravni odbor Hrvatskog autokluba dana 9. svibnja 1995. godine.

Ovaj pravilnik objavljuje se u stručnom biltenu stručnih organizacija.

Ovaj pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
 

I/1 broj: 2276-1/98                                                       Broj: 8587
Zagreb, 18. prosinca 1998.                                           Zagreb, 18. prosinca 1998.
CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE                          HRVATSKI AUTOKLUB

Predsjednik Nadzornog odbora                                  Predsjednik

Ivan Babovac, dipl. ing.,                                         v. r. Tomislav Družak, dipl. oec., v. r.