Zakoni i propisi - Pravni savjeti 166 30.12.1998 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1253/1997 i U-I-441/1998 od 8. prosinca 1998.
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jurica Malčić, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu prijedloga Centra za kulturu i obrazovanje "Zagreb" iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 68 i Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 68, kojeg zastupa Tin Dolički, odvjetnik iz Zagreba, za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 8. prosinca 1998. godine donio je

RJEŠENJE

1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti članka 4. stavka 3. Zakona o pučkim otvorenim učilištima ("Narodne novine", br. 54/97).

2. Ovo rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje

1. Zakonom o pučkim otvorenim učilištima utvrđeno je da su pučka otvorena učilišta javne ustanove za trajnu naobrazbu i kulturu, koje mogu osnivati jedinice lokalne samouprave te domaće fizičke i pravne osobe radi obavljanja djelatnosti osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitog školskog sustava, djelatnosti javnog prikazivanja filmova, novinsko-nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti te obavljanja djelatnosti u svezi s osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeži i odraslih izvan sustava redovite naobrazbe (članak 1.).

Zakon je objavljen u "Narodnim novinama", br. 54 od 27. svibnja 1997., a na snagu je stupio osmi dan od dana objave.

Člankom 4. tog Zakona utvrđen je pravni status, kao i vlasnička prava dosadašnjih organizacija za naobrazbu odraslih. Tako je u stavku 1. tog članka utvrđeno da otvorena i pučka učilišta, organizirana prema odredbama Zakona o poduzećima ("Narodne novine", br. 53/91 i 58/93), danom stupanja na snagu Zakona o pučkim otvorenim učilištima postaju javne ustanove i vlasnici sredstava nad kojima imaju pravo raspolaganja, odnosno pravo korištenja, a osnivačka prava nad njima, kao javnim ustanovama, stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području njihovo sjedište.

U stavku 2. članka 4. utvrđeno je da danom stupanja na snagu tog Zakona osnivačka prava nad Otvorenim sveučilištem u Zagrebu, koje danom stupanja na snagu tog Zakona postaje Pučko otvoreno učilište u Zagrebu, stječu Republika Hrvatska i Grad Zagreb u jednakim dijelovima.

Osporena odredba stavka 3. članka 4. glasi:

"Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, danom stupanja na snagu ovoga Zakona Otvoreno učilište u Zagrebu postaje vlasnikom sredstava, prava i nekretnine (zgrade) u Ulici grada Vukovara 68, upisane u k.č. br. 1966/2 z.k. uložak 3890 k.o. Trnje, osim dijelova zgrade kojih vlasnici postaju Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, Institut za arheologiju iz Zagreba i Sveučilište u Zagrebu, i to svatko u dijelu kojega stvarno posjeduje i koristi."

2. Centar za kulturu i obrazovanje "Zagreb" iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 68, predložio je pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti citirane odredbe stavka 3. članka 4. navedenog Zakona, jer smatra da njegove odredbe nisu u suglasnosti s odredbom članka 48. stavka 1. Ustava, kojom se jamči pravo vlasništva.

Ovo ustavno jamstvo, tvrdi predlagatelj, povrijeđeno je određivanjem titulara vlasništva poslovne zgrade u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 68, te vlasnika stvari i prava vezanih uz te nekretnine na način kako je to učinjeno spornom zakonskom odredbom. To iz razloga što je predlagatelj pravni sljednik bivšeg Radničkog sveučilišta "Moše Pijade", čije pravo korištenja na tim nekretninama je bilo upisano u zemljišne knjige, a predlagatelj je temeljem međusobnog sporazuma svih korisnika bio u posjedu 52% tih nekretnina.

Kako predlagatelj nije uključen u zakonsku odredbu kojom se korisnicima tih nekretnina utvrđuje pravo vlasništva u dijelovima koje stvarno posjeduju i koriste, predlaže ovom Sudu da utvrdi neustavnost takve odredbe te istu ukine.

3. Prijedlog je suglasno odredbama članaka 39. stavka 1. i 40. stavka 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), a u svezi s člankom 16. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), dostavljen na odgovor Hrvatskom državnom saboru, te su zatražena očitovanja o navodima predlagatelja od Ministarstva kulture, Otvorenog sveučilišta u Zagrebu, Gradskog poglavarstva Grada Zagreba te Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta.

Hrvatski državni sabor nije dostavio odgovor, kao niti Otvoreno sveučilište u Zagrebu. Ministarstvo kulture u svom odgovoru navodi da nije imalo uvida u imovinskopravnu situaciju predlagatelja pa je zbog nedostatka dokumentacije i podataka traženje Suda proslijedilo Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, a Sudu je dostavljeno rješenje tadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete od 10. veljače 1994. godine, kojim se osnivačka prava nad predlagateljem, kao i drugim ustanovama kulture, prenose na Grad Zagreb.

Ured za zakonodavstvo u odgovoru kao nesporno navodi da su predlagatelj i Otvoreno učilište u Zagrebu nastali od bivšeg Otvorenog sveučilišta "Moše Pijade", ranije Radničko sveučilište "Moše Pijade". Međutim, osporava se da bi te dvije ustanove stekle vlasništvo na nekretninama (zgradi) u Ulici grada Vukovara 68, jer je u z.k. ul. 3890 k.o. Trnje ta nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo, a imenovani su bili samo korisnici pojedinih dijelova te zgrade u kojima su obavljali svoje djelatnosti.

Osporenim Zakonom o pučkim otvorenim učilištima, navodi dalje taj Ured, izvršena je pretvorba navedenih društvenih sredstava na način da su vlasnici pojedinih dijelova zgrade u Vukovarskoj 68 postale pravne osobe označene u osporenom članku 4. stavku 3. tog Zakona. Posebno je naznačeno da Uredu, kao jednom od stručnih nositelja izrade tog Zakona, nije poznato iz kojih razloga nije tim Zakonom obuhvaćen i predlagatelj kao vlasnik dijela zgrade u Vukovarskoj 68, kao niti zašto sam predlagatelj ili njegov osnivač Grad Zagreb u postupku donošenja Zakona nisu tražili da među vlasnicima bude i predlagatelj.

Ured, međutim, smatra da ta okolnost ne čini osporenu odredbu neustavnom budući da zakonodavac može slobodno propisivati način pretvorbe društvenih sredstava te određivati tko je vlasnik tih sredstava.

Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta iz Zagreba u svom očitovanju navodi da je predlagatelj, kao organizacijski dio bivšeg Radničkog i narodnog sveučilišta "Moše Pijade", pod nazivom OOUR Centar za kulturu, imao pravo korištenja zgrade u Ulici grada Vukovara 68 (ranije ulica Proleterskih brigada). Godine 1991. predlagatelj se organizacijski izdvojio iz matične ustanove i nastavio poslovati samostalno pod sadašnjim imenom, a Grad Zagreb je nad njim stekao osnivačka i vlasnička prava temeljem navedenog rješenja Ministarstva kulture i prosvjete.

Na navode predlagatelja očitovala se i gradonačelnica Grada Zagreba, koja je navela da je Grad Zagreb, kao suosnivač Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, osnovom članka 69. Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93 i 29/97), a radi provedbe racionalizacije mreže tih ustanova, inicirao postupak statusnih promjena predlagatelja njegovim pripajanjem Pučkom otvorenom učilištu, nakon kojeg postupka bi predlagatelj prestao postojati kao pravna osoba. Odluku o tome donosi Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Kako je taj postupak u tijeku, smatra se da je prijedlog predlagatelja bespredmetan.

4. Tijekom postupka prijedlog kojim se osporava ustavnost iste zakonske odredbe podnio je i Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d. Zagreb navodeći da mu je kao korisniku prostora u Ulici grada Vukovara 68 također tom odredbom povrijeđeno ustavno jamstvo vlasništva, budući da se nalazio u sastavu prijašnjeg Radničkog sveučilišta "Moše Pijade" pod nazivom OOUR Viša tehnička škola za sigurnost pri radu i zaštitu od požara. Ovaj predlagatelj neustavnost osporene odredbe nalazi i u odnosu na odredbe članaka 3., 14. stavak 2. i 50. Ustava Republike Hrvatske.

5. Razmatrajući navode iz prijedloga, pribavljenih očitovanja te druge relevantne dokumentacije predmeta, Ustavni sud ocjenjuje da predlagatelji osnovano ukazuju na nesuglasnost odredbi stavka 3. članka 4. Zakona o pučkim otvorenim učilištima s odredbama Ustava.

Sumnja u nesuglasnost osporenih odredbi postoji ne samo u odnosu na ustavne odredbe kojima se jamči pravo vlasništva (članak 48. stavak 1.), već i jednakost svih pred zakonom (članak 14. stavak 2.), a sve u svezi s člankom 3. Ustava i utvrđenim najvišim vrednotama ustavnog poretka - nepovredivošću vlasništva i vladavinom prava.

Vlasništvo je moguće i ograničiti i oduzeti, ali samo na način i pod pretpostavkama koje je odredio Ustav u članku 50. stavku 1., zakonom, u interesu Republike Hrvatske i uz naknadu tržišne vrijednosti. Upitno je udovoljavanje osporene zakonske odredbe ovim pretpostavkama.

Suglasno članku 78. stavku 3. Zakona o ustanovama, tadašnje Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske je rješenjem, klasa: 023-03/94-01-62, urbroj: 532-03-3/3-94-01 od 10. veljače 1994. godine, prenijelo osnivačka prava nad pojedinim ustanovama kulture na Grad Zagreb, pa tako i nad Centrom za kulturu i obrazovanje "Zagreb".

Naime, člankom 78. Zakona o ustanovama, koji je dio prijelaznih odredbi tog Zakona, utvrđeno je da danom stupanja na snagu tog Zakona (koji je stupio na snagu osmog dana od objave, a objavljen je 16. kolovoza 1993.), društvene pravne osobe koje nisu organizirane kao društvena poduzeća, zadruge ili društvene organizacije, a ispunjavaju uvjete iz članka 1. stavka 2. tog Zakona, te ako posebnim zakonom nije što drugo određeno, postaju javnim ustanovama (stavak 1.); osnivačem tih ustanova smatra se Republika Hrvatska (stavak 2.), Vlada Republike Hrvatske može u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona donijeti odluku o prijenosu osnivačkih prava nad određenim ustanovama ili vrstama ustanova na jedinice lokalne samouprave ili koju drugu pravnu osobu ili ovlastiti nadležno ministarstvo da ono prenese osnivačka prava na jedinicu lokalne samouprave (stavak 3.); osnivačka prava iz stavka 3. ovog članka Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo može prenijeti na drugu pravnu osobu samo uz suglasnost te pravne osobe. O prijenosu osnivačkih prava sklapa se poseban ugovor (stavak 4.).

Ustavni sud smatra da sumnju u ustavnost osporene zakonske odredbe izaziva činjenica što je određivanje osnivača ustanovi koja je do tada postojala i djelovala kao pravni subjekt sa svim pravima i obvezama uzeto kao određivanje njenog vlasnika, koji osnovom svojih osnivačkih ovlasti onda može slobodno raspolagati tom ustanovom i njenom imovinom, ne vodeći pri tom računa o već stečenim pravima te ustanove.

U konkretnom slučaju nije sporno da su predlagatelji pravni sljednici bivšeg Radničkog sveučilišta "Moše Pijade" iz Zagreba, Proleterskih brigada 68 (sada Ulica grada Vukovara 68).

Nekretnine na navedenoj adresi bile su u zemljišnim knjigama - z. k. ul. 3890 k. č. br. 966/2 k. o. Trnje, upisane kao društveno vlasništvo s uknjiženim pravom korištenja navedenog Sveučilišta.

S tim u svezi navodi se odredba članka 362. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine, br. 91/96), koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., dakle, prije Zakona o pučkim otvorenim učilištima, kojom je utvrđeno:

"Smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati."

Nitko od navedenih sudionika postupka nije tvrdio niti dokazivao da predlagatelji nisu pravni sljednici pravne osobe čije pravo korištenja je nedvojbeno bilo upisano u zemljišne knjige te da u trenutku stupanja na snagu osporenog Zakona predlagatelji nisu bili pravni i faktični korisnici nekretnine (zgrade) u Ulici grada Vukovara 68.

Stoga je doista upitno iz kojih to pravno valjanih razloga su predlagatelji izostavljeni iz zakonske odredbe kojom se postojećim korisnicima tih nekretnina utvrđuje pravo vlasništva nad prostorom koji u naravi koriste.

Kako je osnovom izloženog ocijenjeno da su osporenom zakonskom odredbom povrijeđene ustavne odredbe kojima se jamči jednakost pred zakonom i pravo vlasništva, što istodobno znači i povredu najviših vrednota ustavnog poretka vladavinu prava i nepovredivost vlasništva, Ustavni sud je prihvatio prijedloge predlagatelja.

Pored toga, okolnost da osporena odredba uređuje pitanje vlasništva faktičnih korisnika nekretnine u Vukovarskoj 68, na način koji je u suprotnosti s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima je uređena pretvorba prava korištenja nekretnina u društvenom vlasništvu, čini odredbu stavka 3. članka 4. Zakona o pučkim otvorenim učilištima nesuglasnu članku 5. stavku 1. Ustava, prema kojoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.

Rješenje kao u izreci temelji se na odredbama članka 45. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Objava rješenja temelji se na članku 20. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-I-1253/1997
U-I-441/1998
Zagreb, 8. prosinca 1998.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Dopredsjednik
Jurica Malčić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.