Zakoni i propisi - Pravni savjeti 17.11.1998 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-601/1996 od 2. studenoga 1998. godine
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi V. B. i dr. iz Z., na sjednici održanoj dana 2. studenog 1998. godine, donio je sljedeću

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja i ukidaju se:

1. presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-5739/1995-5 od 8. svibnja 1996. godine;

2. rješenje Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo, klasa: UP/II-943-04/95-01/80, urbroj: 514-02-03/04-1-95-2 od 15. svibnja 1995. godine;

3. rješenje Gradskog sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Područnog ureda Č. G. Z., klasa: UP/I-943-04/94-01/03, urbroj: 251-05-10-95-6 od 22. veljače 1995. godine;

4. rješenje Općine Č., Sekretarijata za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove, klasa: UP/I-05/3-3046/20-1980 od 28. svibnja 1981.

II. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje

Ustavna tužba podnijeta je u povodu presude Upravnog suda Republike Hrvatske u izreci navedene pod 1. Tom presudom odbijena je tužba u upravnom sporu podnositelja ustavne tužbe protiv u izreci pod 2. navedenog rješenja Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo, donijetog u postupku u povodu njihova zahtjeva za poništenje pravomoćnog rješenja o eksproprijaciji. Tim je pak rješenjem bila odbijena njihova žalba izjavljena protiv rješenja navedenog u izreci pod 3. o odbijanju zahtjeva njih kao bivših vlasnika stambeno-poslovne zgrade u Z., I. 274, za deeksproprijaciju nekretnina i za poništenje pravomoćnog rješenja o eksproprijaciji, u izreci navedenog pod 4., što ga je bila donijela bivša Općina Č., Sekretarijat za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove, klasa: UP/I-05/3-3046/20-1980 od 28. svibnja 1981. Rješenjem navedenim pod 4. potpuno je eksproprirana stambeno-poslovna zgrada sa svim svojim pomoćnim objektima, u Z., I. 274, koja je bila sagrađena na kat. čest. br. 398, površine 52 čhv. i upisana u z.k.ul. br. 2104 k.o. V.n..

Svojim zahtjevom za poništenje eksproprijacije podnositelji su polazili od toga da su njima nekretnine bile eksproprirane kako bi se izvršila rekonstrukcija križanja I. s ul. Č., a da je na toj čestici, nakon eksproprijacije, Poduzeće "P." sagradilo objekt za prodaju kruha i peciva, dakle da se nije radilo o ostvarenju općeg interesa u smislu rješenja o općem interesu što ga je bila utvrdila S. o. Č., u kojem je stajalo: "Opći interes iz prethodnog stava ogleda se u tome što se rekonstrukcijom križanja I. s ul. Č. i uklanjanjem ugaonog stambeno-poslovnog objekta I. 274 znatno povećava sigurnost svih sudionika u prometu i poboljšava njegovo funkcioniranje."

Osim što ističu da je izgradnjom drugog objekta na mjestu njihove srušene kuće izigrana svrha eksproprijacije, jer je mjesto na kojem je stajala njihova kuća trebalo ostati prazno, podnositelji ističu i to kako bi oni, da im kuća nije srušena postali, godine 1991., i vlasnicima zemljišta, ranije nacionaliziranog, na kojem se kuća nalazila, temeljem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91), jer je tim Zakonom korištenje pretvoreno u vlasništvo. Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom U-I-46/1994 od 30. studenoga 1994. godine, objavljenom u "Narodnim novinama", broj 92/94, ukinuo je u odredbi stavka 1. članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91) dio koji je glasio: "dok ona postoji", što se je ticalo postojanja zgrade u privatnom vlasništvu. Dakle, podnositeljima bi da su ostali vlasnicima kuće, ponovno pripalo i vlasništvo nacionaliziranog zemljišta. Jedan od razloga za ukidanje citiranog dijela spomenute zakonske odredbe bio je i taj što je zakonodavac njome propisao i prestanak prava vlasništva zemljišta bez naknade i za slučaj kada su vlasnici toga zemljišta bili prijašnji vlasnici nacionaliziranog ili na drugi način oduzetog zemljišta, pa su temeljem te odredbe s prestankom postojanja zgrade izgubili i pravo vlasništva svog zemljišta.

Podnositelji ustavne tužbe smatraju da su im zbog navedenih razloga povrijeđena ova ustavna prava: Ustavom zajamčeno pravo vlasništva iz članka 48. stavak 1. Ustava, ustavno pravo na jednakost svih pred zakonom zajamčeno odredbom članka 14. stavak 2. Ustava. Iz sadržaja ustavne tužbe proizlazi da se podnositelj poziva i na odredbe članka 19. stavak 1. Ustava prema kojem pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, te na odredbu članka 115. stavak 3. prema kojoj sudovi sude na temelju Ustava i zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

Kako ustavna odredba članka 48. stavak 1. jamči pravo vlasništva, ograničenje ili oduzimanje vlasništva prema Ustavu je iznimka i ona se može ostvarivati samo pod Ustavom i zakonom predviđenim okolnostima. Zakon o izvlaštenju ("Narodne novine", broj 9/94, 35/94) veže mogućnost izvlaštenja uz svrhe koje su u interesu Republike Hrvatske, dakle uz opće i javne svrhe, i to upravo za onu svrhu zbog koje se ide u izvlaštenje.

Prema odredbi stavka 3. članka 48. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", broj 9/94, 35/94) na zahtjev prijašnjeg vlasnika poništit će se i pravomoćno rješenje o eksproprijaciji i zahtjev riješiti prema odredbama tog Zakona (članak 31.) ako je, eksproprijacija izvršena na temelju propisa o eksproprijaciji koji su stupili na snagu poslije 22. ožujka 1978. godine, te ako korisnik eksproprijacije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne dovrši gradnju objekta ili izvede radove radi kojih je nekretnina eksproprirana.

U konkretnom slučaju suvlasnicima čestice na kojoj je bio izgrađen stambeno-poslovni objekt I. 274 kuća je srušena radi toga da čestica ostane prazna. Time što je na njoj izgrađen drugi objekt, odnosno što je kasnije djelomično i ostvarena rekonstrukcija križanja I. s ul. Č., nije postignuta svrha eksproprijacije odnosno izvlaštenja. Svrha izvlaštenja odnosno eksproprijacije naknadno se ne može mijenjati, ni u cijelosti niti djelomično, što se posebno ističe zato jer se presuda Upravnog suda temelji na stajalištu da je svrha eksproprijacije u ovom predmetu djelomično ostvarena, pa je to smatrano jednim od razloga za odbijanje zahtjeva za poništenje rješenja o eksproprijaciji.

Polazeći od navedenog ovaj Sud je utvrdio da podnositeljima jesu povrijeđena ustavna prava navedena u ustavnoj tužbi, te je odlučio kao u izreci.

Prema odredbi članka 30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) odlukom kojom se usvaja ustavna tužba ukida se osporeni akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo i vraća nadležnom organu na ponovni postupak. Kako su sporna rješenja i presuda ovom odlukom ukinuta, te kako prema odredbi članka 31. Zakona o izvlaštenju imovinske odnose između korisnika izvlaštenja i vlasnika nekretnine u slučaju spora rješava sud, predmet se ne vraća tijelima koja su odlučivala odnosno odlučuju o poništenju rješenja o izvlaštenju.

Ova se odluka temelji na odredbama članka 19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) te članaka 59. i 61. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), a njezina objava na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona.

Broj: U-III-601/1996
Zagreb, 2. studenoga 1998.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.