USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi O. K. iz P., zastupanog po L. Š., odvjetnici iz P., na sjednici održanoj dana 30. rujna 1998. godine, donio je

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukidaju:

- presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-6606/1996-4 od 25. rujna 1997. godine i

- rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-2/10149/3-94 od 10. srpnja 1996. godine.

II. Predmet se vraća Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske na ponovni postupak.

III. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama".

O. K. iz P. podnio je putem punomoćnika L. Š., odvjetnice iz P., ustavnu tužbu povodom presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-6606/1996-4 od 25. rujna 1997. godine i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-2/10149/3-94 od 10. srpnja 1996. godine, jer smatra da su odluke donesene suprotno članku 3., članku 14. stavak 2., članku 19. i članku 26. Ustava Republike Hrvatske.

Podnositelj ustavne tužbe odbijen je sa zahtjevom za primitak u hrvatsko državljanstvo. Upravni sud Republike Hrvatske odbio je njegovu tužbu kojom osporava rješenje o odbijanju zahtjeva kao neosnovanu.

Ustavna tužba je osnovana.

Podnositelj je kao državljanin Republike Crne Gore, podnio Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, zahtjev za prijam u hrvatsko državljanstvo na temelju prirođenja.

Odbijajući zahtjev podnositelja, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u obrazloženju svojeg rješenja navodi kako je isti neosnovan iz razloga nepostojanja zakonskih uvjeta za prijam u hrvatsko državljanstvo, propisanih člankom 8. stavak 1. točka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91 i 28/92), odnosno da se na temelju utvrđenih činjenica, u postupku nije moglo zaključiti kako podnositelj poštuje pravni poredak Republike Hrvatske.

U tužbi Upravnom sudu podnositelj navodi kako u P. ima prijavljeno prebivalište i da tu živi od 9. rujna 1974. godine, da nikada nije kazneno ni prekršajno kažnjavan, da je u braku s državljankom Republike Hrvatske, da su mu djeca državljani Republike Hrvatske, te da se i on osjeća hrvatskim državljaninom. Na temelju iznesenih činjenica, podnositelj smatra pogrešnom ocjenu upravnog tijela prema kojoj on ne bi poštivao pravni poredak Republike Hrvatske, a naročito stoga što u obrazloženju rješenja upravnog tijela nisu navedeni konkretni razlozi odbijanja podnositeljevog zahtjeva u smislu članka 209. stavak 2. preuzetog Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91).

Naime, prema odredbi članka 28. Ustava: "Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja."

U konkretnom predmetu nema dvojbe da u vrijeme kada je odlučivano pred nadležnim tijelima i Upravnim sudom takva pravomoćna sudska presuda u odnosu na iznijetu sumnju da je podnositelj ustavne tužbe počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci iz članka 119. stavak 1. tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 53/91, 39/92, 91/92 te Osnovni krivični zakon Republike Hrvatske "Narodne novine", broj 31/93 - pročišćeni tekst), nije postojala. Samo pokretanje istražnog postupka (pa i nepravomoćna prvostupanjska presuda) ne mogu poslužiti za zaključak ni o postojanju kaznenog djela iz članka 119. stavak 1. tada važećeg navedenog Zakona ni o krivnji podnositelja ustavne tužbe za to djelo. Stoga postoji ustavna pretpostavka (okrivljenikove) nevinosti. Dosljedno iznijetom, samo vođenje kaznenog postupka ne može biti temelj ocjeni i zaključku ni upravnog tijela ni Upravnog suda da podnositelj ustavne tužbe nije poštivao pravni poredak Republike Hrvatske, a upravo na tome se zasniva osporena presuda Upravnog suda i odluka Ministarstva unutarnjih poslova.

Upravni sud Republike Hrvatske, odbijajući tužbu podnositelja kao neosnovanu, u obrazloženju osporavane presude navodi kako je zaključak o nepoštivanju pravnog poretka Republike Hrvatske od strane podnositelja izveden na temelju podnesene kaznene prijave Policijske uprave P. dana 27. svibnja 1992. godine, pod brojem: 511-08-02-51/169/92, a zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo služenja neprijateljskoj vojsci iz članka 119. stavak 1. tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Uvidom u spise predmeta, utvrđeno je da podnositelj nije pravomoćno osuđen za gore citirano kazneno djelo. Slijedom navedenog, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je osporenim upravnim aktom kao i presudom Upravnog suda povrijeđeno podnositelju ustavne tužbe pravo iz odredbe članka 28. Ustava.

Iz navedenih razloga niti osporeni upravni akt, niti presuda Upravnog suda nisu utemeljeni na zakonu, pa je time došlo do povrede odredbe članka 19. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.

Nezakonitim aktom tijela državne uprave kao i presudom suda povrijeđeno je podnositelju ustavne tužbe pravo iz odredbe članka 14. stavka 2. Ustava, koje jamči jednakost svih pred zakonom, kao i pravo iz odredbe članka 26. Ustava, koje jamči jednakost svih građana i stranaca pred sudom i drugim državnim tijelima.

Iz navedenih ustavnih jamstava proizlazi i pravo stranaka na saznanje o razlozima odlučivanja u konkretnom slučaju. Nepoznavanje razloga za donošenje nekog upravnog akta dovodi osobu o čijem se pravu ili obvezi tim aktom odlučuje u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe kojima su ti razlozi bili poznati.

Slijedom iznijetih razloga, osporenim odlukama povrijeđena su ustavna prava iz članaka 14. stavak 2., 19. stavak 1., 26. i 28. Ustava u svezi s najvišim vrednotama iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske.

Slijedom navedenog, Sud je temeljem članka 19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), u svezi s člankom 59. i člankom 60. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), odlučio kao u izreci.

Odluka o objavi ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-III-226/1998
Zagreb, 30. rujna 1998.