USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u postupku ocjene suglasnosti drugog propisa sa zakonom, na sjednici održanoj 7. listopada 1998. godine, donio je

RJEŠENJE

1. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti sa zakonom odredbi članka 6. stavak 2., članka 10. stavak 1. alineja 8., članka 15. stavak 7. i članka 16. stavak 2. Poslovnika Državnog sudbenog vijeća ("Narodne novine", broj 85/94).

2. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti sa zakonom odredbi članka 13. stavak 3. i 18. stavak 2. Poslovnika Državnog sudbenog vijeća.

3. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".

Dr. Krunislav Olujić predložio je ovome Sudu da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti odredbi Poslovnika Državnog sudbenog vijeća (dalje: Poslovnik), koje su navedene u izreci ovog rješenja.

Osporene odredbe glase:

"Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Vijeća, ako zakonom ili Poslovnikom nije drukčije propisano."

"Predsjednik Vijeća:

……

- određuje člana Vijeća koji će ga zamijeniti za njegove odsutnosti ili spriječenosti."

"Sjednica se može održati i Vijeće može odlučivati ako je sjednici nazočna većina članova Vijeća."

"Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva predsjednik Vijeća ili ina od njega ovlaštena osoba."

"Tonska snimka javne sjednice obvezatno se prepisuje, prijepis čuva predsjednik Vijeća ili ina od njega ovlaštena osoba."

"U sjednici Vijeća razmatraju se prijave i odlučuje za svako mjesto posebice."

Prijedlog u odnosu na osporene odredbe članka 6. stavak 2. i 13. stavak 3. Poslovnika, predlagatelj obrazlaže nejasnoćom, jer da se ne razabire na koju se većinu odredbe odnose, obzirom na broj članova Državnog sudbenog vijeća (dalje: Vijeća), te na mogućnost da se taj broj smanjuje što se i događalo.

Glede osporenih odredbi članka 10. stavak 1. alineja 8. Poslovnika, predlagatelj smatra da ta odredba prelazi okvire nadležnosti predsjednika Vijeća, koje su propisane zakonom. Odredbe članka 15. stavak 7. i 16. stavak 2. Poslovnika, da su u nesuglasju s odredbama članka 15. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prema kojima administrativne, tehničke - a to su poslovi prepisivanja tonskog snimka sjednice i čuvanje zapisnika, za Vijeće obavlja Ministarstvo pravosuđa.

Nesuglasje odredbi članka 18. stavak 2. Poslovnika sa zakonom podnositelj prijedloga nalazi u odredbama članka 17. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prema kojima pravo razmatranja prijava kandidata je stavljeno u nadležnost Ministru pravosuđa, koji utvrđuje koji od kandidata ispunjavaju zakonom propisane uvjete za imenovanje sudaca i predsjednika sudova te sastavlja listu kandidata.

U provedenom postupku zatražen je odgovor Vijeća u odnosu na sve navode prijedloga. Unatoč požurenja Vijeće odgovor nije dalo.

Prijedlog je djelomice osnovan.

Prema odredbama članka 3. stavak 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću u postupku utvrđivanja kandidata za predsjednika i članove Vijeća Županijski dom zatražit će mišljenje u tim odredbama navedenih tijela. Prema odredbama članka 4. istog zakona predsjednika i članove Vijeća bira Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora. Daljnjim odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, kojim se uređuju pitanja sastava Vijeća, stupanja na dužnost, tijek mandata, polaganja prisege, imuniteta i prestanka dužnosti u Vijeću (članak 4.-11. Zakona o Državnom sudbenom vijeću), uređuju se sva navedena pitanja u odnosu na predsjednika Vijeća te u odnosu na članove Vijeća.

Sva bitna pitanja rečenim odredbama, a u odnosu na Vijeće, stavljena su u nadležnost višečlanih tijela - Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, odnosno samog Vijeća.

Zakonom nije predviđen zamjenik predsjednika Vijeća, osim što je odredbama članka 13. stavak 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisano da u odsutnosti predsjednika Vijeća sjednice tog tijela saziva član koji ga zamjenjuje.

Propisivanje Poslovnikom osporenom odredbom članka 10. stavak 1. alineja 8. istoga, obzirom na okolnost da Zakonom o Državnom sudbenom vijeću nije propisan izbor zamjenika predsjednika vijeća, izaziva sumnju u nesuglasje te odredbe Poslovnika sa svim naprijed navedenim odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću jer tom odredbom Poslovnika propisano je da si predsjednik Vijeća - dakle pojedinac - sam određuje zamjenika, doduše iz redova članova Vijeća, ali koji ga ne zamjenjuje samo u odnosu na sazivanje sjednica Vijeća, već glede svih poslova koje je predsjednik Vijeća u okviru rada Vijeća nadležan i ovlašten obavljati i postupati. Postavlja se, naime, pitanje ne preuzima li time predsjednik Vijeća nadležnost Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora koji je zakonom jedini ovlašten da bira predsjednika Vijeća.

Odredbama članka 15. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisano je da administrativne, tehničke i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja Ministarstvo pravosuđa. Stoga i odredbe članka 15. stavak 2. i članka 16. stavak 2. također izazivaju sumnju u njihovo nesuglasje sa zakonom.

U odredbama glave V. i VII. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, sadržane su odredbe o disciplinskom postupku i postupku razrješenja sudaca i predsjednika sudova. Glede odlučivanja propisano je odredbama članka 22. stavak 2. i 34. stavak 4. rečenog zakona, da se odluke u tim postupcima donose većinom glasova svih članova Vijeća. Nasuprot tome u odredbama glave IV. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, kojima se propisuje postupak imenovanja sudaca nije utvrđen način odlučivanja.

Osporena odredba članka 6. stavak 2. Poslovnika ovu zakonsku prazninu popunjava, ali na način za koji se sumnja da je u nesuglasju s načelima rada Vijeća. Ova načela proizlaze ne samo iz Zakona o Državnom sudbenom vijeću, već i iz odredbi članka 121. Ustava Republike Hrvatske. Vijeće je višečlano tijelo s 15 članova - dakle s neparnim brojem članova, upravo stoga da bi odluke mogle donositi većinom glasova, kao i gotovo sva druga višečlana tijela koja odluke donose.

Postavlja se u odnosu na ove odredbe Poslovnika pitanje da li se odlukama o imenovanju sudaca i predsjednika sudova koje se po tim odredbama Poslovnika donose većinom nazočnih članova Vijeća umanjuje značaj imenovanja sudaca i predsjednika sudova u odnosu na njihovo razrješenje ili u donošenju odluke o njihovoj disciplinskoj odgovornosti.

Zbog izloženog odlučeno je kao u točci 1. izreke ovog rješenja s time da će se u nastavku postupka tijekom kojeg bi donositelj osporenog propisa mogao dati odgovor i razloge osporenim odredbama svog Poslovnika, odlučiti jesu li izražene sumnje osnovane ili ne.

Nasuprot svemu naprijed rečenom, odredbe članka 13. stavak 3. i 18. stavak 2. Poslovnika, čiju suglasnost sa zakonom podnositelj prijedloga također osporava, ne izazivaju sumnju u nesuglasje sa zakonom.

Vijeće je višečlano tijelo, bez nazočnosti većine članova tog tijela sjednici, dakle bez kvoruma, koji se propisuje za rad svih višečlanih tijela, takovo tijelo ne može djelovati niti odlučivati.

Zbog ovoga se ne nalazi da bi osporena odredba članka 13. stavak 3. bila u nesuglasju sa Zakonom o Državnom sudbenom vijeću.

Vijeće, uz ostalo, odlučuje o imenovanju sudaca i predsjednika sudova, pri tome ono je dužno utvrditi za svakog kandidata ispunjava li uz formalne uvjete za imenovanje koje utvrđuje Ministarstvo pravosuđa i uvjete u pogledu stručnosti, neovisnosti i dostojnosti za obavljanje sudačke dužnosti (članka 8. Zakona o sudovima - "Narodne novine", broj 3/94), pri čemu Vijeće mora imati u vidu i prijavu pojedinog kandidata. Uporabljeni pojam "razmatraju se" u kojem prijedlog i nalazi nesuglasje s odredbama članka 17. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, je možda jezično nezgrapan, ali u svojoj suštini ne izaziva sumnju u nesuglasje sa zakonom te nije u pravu predlagatelj iz čijih navoda bi proizlazilo da samo Ministar pravosuđa može razmatrati prijave, a Vijeće odlučivati samo o njegovom prijedlogu danom u listi kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje.

Zbog svega izloženog riješeno je kao u izreci.

Dio rješenja o objavi temelji se na odredbama članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91).

Broj: U-II-429/1996
Zagreb, 7. listopada 1998.