Zakoni i propisi - Pravni savjeti 142 28.10.1998 Zakon o lukama unutarnjih voda
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Proglašavam Zakon o lukama unutarnjih voda, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 9. listopada 1998.

Broj: 081-98-1866/1
Zagreb, 16. listopada 1998.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

O LUKAMA UNUTARNJIH VODA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje pravni status luka unutarnjih voda i njihov razvrstaj, lučko područje, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, građenje i korištenje lučkih građevina, red u lukama, ustroj lučkih uprava i druga pitanja bitna za obavljanje lučkih djelatnosti.

Članak 2.

Luke unutarnjih voda su dobra od gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.

Za građenje i uporabu luka iz stavka 1. ovoga članka, pored odredaba ovoga Zakona, moraju biti ispunjeni i uvjeti određeni posebnim zakonima o vodama, zaštiti okoliša, prostornom uređenju i građenju.

Članak 3.

U ovom Zakonu pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. luka unutarnjih voda (u daljnjem tekstu: luka) je vodeni prostor rijeke, kanala i jezera i s njima neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim lučkim građevinama,

2. lučko područje je područje luke unutarnjih voda koje obuhvaća jedan ili više vodenih i kopnenih prostora (lučkih bazena) koji služe za obavljanje lučkih djelatnosti,

3. pristanište je vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor koji je opremljen za pristajanje i sidrenje plovila, odnosno ukrcaj i iskrcaj putnika ili pojedinih vrsta tereta,

4. Ministarstvo, odnosno ministar - ministarstvo nadležno za promet na unutarnjim vodama, odnosno ministar ministarstva nadležan za promet na unutarnjim vodama.

II. RAZVRSTAJ LUKA

Članak 4.

Prema namjeni kojoj služe luke se dijele na luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene.

Luke iz stavka 1. ovoga članka mogu biti luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet.

Luka otvorena za javni promet je luka koju pod jednakim uvjetima može koristiti svaka fizička ili pravna osoba sukladno njezinoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta.

Luka posebne namjene je luka namijenjena obavljanju određenih djelatnosti fizičkih i pravnih osoba ili određenih tijela državne uprave.

Članak 5.

Luke otvorene za javni promet dijele se na:

1. luke od gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku i

2. luke od gospodarskog značaja za županiju.

Članak 6.

Luke posebne namjene prema djelatnostima koje se u njima obavljaju dijele se na:

1. vojne luke i luke tijela unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: luke određenih tijela državne uprave),

2. industrijske,

3. luke nautičkog turizma, športske i druge luke.

Luke iz stavka 1. točke 1. ovoga članka su luke od značaja za Republiku Hrvatsku, a luke iz točke 2. i 3. ovoga članka su luke od značaja za županiju.

Članak 7.

Bliži propis o uvjetima i mjerilima potrebnim za određivanje luka otvorenih za domaći i međunarodni promet, za razvrstaj luka otvorenih za javni promet prema gospodarskom značaju te luka posebne namjene prema djelatnostima koje se u njima obavljaju, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Odluku o određivanju luka otvorenih za međunarodni promet i luka otvorenih za domaći promet te razvrstaj luka, sukladno propisu iz stavka 1. ovoga članka, donosi ministar.

III. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET
1. Lučko područje

Članak 8.

Lučko područje utvrđuje se za luke otvorene za javni promet, u skladu s planskim osnovama za upravljanje vodama i dokumentima prostornog uređenja.

Lučko područje u lukama od gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku određuje Vlada Republike Hrvatske, a u lukama od gospodarskog značaja za županiju, županijsko poglavarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju poglavarstva grada odnosno općine na čijem se području nalazi luka i uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

2. Lučke građevine

Članak 9.

Lučke građevine su građevinski objekti ili skupovi takvih objekata zajedno s pripadajućim uređajima te samostalni uređaji na lučkom području, a koji služe za obavljanje lučkih djelatnosti (članak 15.).

Lučke građevine dijele se na lučku infrastrukturu i lučku suprastrukturu.

Lučku infrastrukturu čine: lukobrani, operativne obale i druge lučke zemljišne površine, građevine prometne infrastrukture (lučke, cestovne i željezničke prometnice), vodovodne, kanalizacijske, energetske i telefonske mreže te građevine i uređaji za sigurnost plovidbe u luci i tome slične građevine.

Lučku suprastrukturu čine građevine na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl.), te lučki kapitalni pretovarni objekti (dizalice i sl. uređaji i postrojenja).

Članak 10.

Građenje lučkih građevina iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona u interesu je Republike Hrvatske te se u svrhu njihova građenja može neposredno podnijeti prijedlog za izvlaštenje sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju.

Članak 11.

Pravo građenja lučkih građevina i uređaja na javnom vodnom dobru stječe se na temelju koncesije, sukladno odredbama Zakona o vodama.

Ovlaštenici prava građenja lučkih građevina i uređaja na području iz stavka 1. ovoga članka, u lukama otvorenim za javni promet, su lučke uprave.

Lučke uprave su ovlaštene pravo građenja, stečeno na osnovi stavka 1. i 2. ovoga članka, za svaku pojedinu lučku građevinu i uređaj, prenijeti na trgovačko društvo ovlašteno za obavljanje lučke djelatnosti (podkoncesija).

Prijenos prava građenja lučkih građevina i uređaja ostvaruje se kroz odredbe ugovora o koncesiji za obavljanje lučke djelatnosti iz članka 21. ovoga Zakona.

Članak 12.

Građenje lučkih građevina, njihovo održavanje i modernizacija provodi se u skladu s petogodišnjim planom razvoja luka na unutarnjim vodama.

Plan iz stavka 1. ovoga članka s programom potrebitih sredstava i izvorima sredstava za njegovo ostvarivanje, donosi Hrvatski državni sabor.

Članak 13.

Na temelju petogodišnjeg plana iz članka 12. ovoga Zakona, lučka uprava donosi godišnji program razvoja luke uz prethodnu suglasnost ministra - za luke od gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno župana one županije na čijem se području nalazi lučko područje - za luku od gospodarskog značaja za županiju.

Članak 14.

Građenje lučkih građevina, njihovo održavanje i modernizacija financira se iz sredstava trgovačkog društva koje je vlasnik, odnosno ovlaštenik prava građenja tih građevina.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a poradi bržeg gospodarskog razvoja luka, građenje lučkih građevina može se financirati i iz sredstava državnog, odnosno županijskog proračuna, jedinica lokalne samouprave, kao i ovlaštenika i korisnika slobodne zone u lukama te drugih namjenskih sredstava koja se osiguravaju na temelju ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, sredstva se dodjeljuju kao nepovratna ili kao kreditna sredstva ili kao sudjelovanje u ulaganju na temelju kojeg davatelj sredstava stječe vlasnička prava.

3. Lučke djelatnosti

Članak 15.

Lučke djelatnosti prema ovome Zakonu jesu:

1. privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, športskih i drugih čamaca i plovnih objekata,

2. ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe,

3. skladištenje i prenošenje robe i drugih materijala,

4. ukrcaj i iskrcaj putnika,

5. ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi (npr. opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, peljarenje i tegljenje, servisi lučke mehanizacije, lučko-agencijski poslovi i špediterski poslovi, trgovina, parkiranje vozila, poslovi kontrole kakvoće i količine robe i dr.).

Članak 16.

U lukama otvorenim za javni promet, osim lučkih djelatnosti iz članka 15. ovoga Zakona, mogu se obavljati i druge djelatnosti za koje je posebnim zakonom određeno da se obavljaju u lukama, kao i one djelatnosti koje se u manjem obujmu i uobičajeno obavljaju uz lučke djelatnosti.

Članak 17.

Lučke djelatnosti mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje određene lučke djelatnosti koje ispunjavaju posebne uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

Posebne uvjete za obavljanje lučkih djelatnosti, a osobito potrebnu stručnu osposobljenost zaposlenika, tehničko-tehnološku opremljenost, obvezu kontinuiranog obavljanja poslova, poduzimanje potrebitih mjera i minimalni kapital potrebit za obavljanje pojedine lučke djelatnosti, utvrdit će Vlada Republike Hrvatske.

4. Koncesije

Članak 18.

Pravo obavljanja lučke djelatnosti stječe se na temelju koncesije.

Koncesija za obavljanje lučke djelatnosti može se dati samo trgovačkom društvu iz članka 17. ovoga Zakona.

Članak 19.

Koncesija za obavljanje lučke djelatnosti daje se na temelju javnog natječaja kojeg raspisuje lučka uprava i obvezno objavljuje u "Narodnim novinama" i jednom dnevnom listu.

Koncesija se daje na određeno vrijeme u skladu s propisima iz članka 12., 13. i 29. ovoga Zakona i programom rada trgovačkog društva koje traži koncesiju.

Za davanje koncesije moraju se ispuniti uvjeti utvrđeni dokumentima prostornog uređenja.

Članak 20.

Odluka o davanju koncesije za obavljanje lučke djelatnosti sadrži osobito: određenje trgovačkog društva i lučke djelatnosti za koje se daje koncesija; način, uvjete i vrijeme obavljanja djelatnosti, ovlaštenja i obveze davatelja koncesije; prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući obvezu građenja, održavanja i modernizacije lučkih građevina, te postavljanja određenih lučkih uređaja potrebnih za obavljanje te djelatnosti, visinu naknade ili osnovu za visinu koncesijske naknade.

Odluku o davanju koncesije donosi Upravno vijeće lučke uprave na prijedlog ravnatelja.

Članak 21.

Na temelju odluke o koncesiji sklapa se ugovor o koncesiji.

Ugovorom o koncesiji u skladu s odlukom o koncesiji obvezno se utvrđuju: lučka djelatnost za koju se koncesija daje, posebni uvjeti kojima tijekom koncesijskog odnosa mora udovoljavati ovlaštenik koncesije, visina koncesijske naknade, uvjeti i način plaćanja naknade, jamstva ovlaštenika koncesije, druga prava i obveze ovlaštenika koncesije, način razrješenja odnosa u slučaju prestanka koncesije prije isteka roka na koji se koncesija daje.

Ugovor o koncesiji sklapa lučka uprava i ovlaštenik koncesije.

Članak 22.

Visina naknade za koncesiju određuje se ovisno o opsegu i visini potrebnih ulaganja, pogodnostima i materijalnim učincima koji se postižu koncesijom.

Osnove i mjerila za utvrđivanje visine naknade za koncesije određuju se propisom iz članka 29. ovoga Zakona.

Članak 23.

Prava i obveze ovlaštenika koncesije iz ugovora o koncesiji mogu se prenijeti na drugo trgovačko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 17. ovoga Zakona, ako na strani ovlaštenika koncesije nastupe takve okolnosti uslijed kojih on nije više u mogućnosti ili mu je to znatno otežano, ispunjavati prava i obveze iz ugovora o koncesiji.

Koncesijski odnos iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže do okončanja postupka davanja koncesije u ponovljenom redovitom postupku.

O prijenosu prava i obveza iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Upravno vijeće.

Članak 24.

Ugovor o koncesiji prestaje važiti:

1. istekom vremena na koje je koncesija dana,

2. odreknućem ovlaštenika koncesije prije isteka vremena na koje je koncesija dana,

3. prestankom trgovačkog društva ovlaštenika koncesije (stečaj, likvidacija),

4. ako je ovlašteniku koncesije pravomoćnom odlukom suda ili nadležnog tijela uprave trajno zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dana,

5. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji.

U slučaju spora o prestanku važenja ugovora o koncesiji iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, odlučuje sud.

U slučaju prestanka koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti zbog isteka vremena za koje je dana, pravo građenja zajedno s izgrađenim lučkim građevinama izgrađenima na javnom vodnom dobru prenosi se na lučku upravu, odnosno novog ovlaštenika koncesije, a na odnose između ovlaštenika koncesije i lučke uprave, odnosno novog ovlaštenika koncesije primjenjuju se odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima mjerodavne za prestanak prava plodouživanja, ako ugovorom o koncesiji nije štogod drugo određeno.

Ostale lučke građevine u vlasništvu ovlaštenika koncesije, izgrađene na lučkom području, a koje služe za neposredno obavljanje lučkih djelatnosti, ovlaštenik koncesije dužan je prodati lučkoj upravi, odnosno novom ovlašteniku koncesije po cijeni kojom mu se nadoknađuje vrijednost građevine u trenutku prodaje.

U ostalim slučajevima iz ovoga članka prava i obveze ovlaštenika koncesije mogu se do isteka vremena na koje je koncesija dana prenijeti na način određen člankom 23. ovog Zakona. U suprotnom je ovlaštenik koncesije dužan uspostaviti prijašnje stanje, ako ugovorom o koncesiji nije drugačije određeno.

Članak 25.

Davatelj koncesije može raskinuti ugovor o koncesiji prije isteka vremena na koji je koncesija dana ako utvrdi da ovlaštenik koncesije:

1. nije uskladio visinu naknade za usluge luke s utvrđenim cjenikom (tarifom) iz članka 50. ovoga Zakona,

2. ne poštuje odredbe o redu u luci,

3. ne pridržava se plana i programa rada razvoja luke.

Davatelj koncesije raskinut će ugovor o koncesiji ako utvrdi da je ovlaštenik koncesije:

1. obustavio izvršavanje djelatnosti za koju je dana koncesija, a time se narušava normalno funkcioniranje luke,

2. ne plaća ili neuredno plaća naknadu za koncesiju,

3. uz obavljanje koncesionirane djelatnosti obavlja i drugu lučku djelatnost za koju nije dobio koncesiju,

4. ne koristi koncesiju ili je koristi za svrhe za koje mu nije dana ili preko mjere određene u koncesiji.

Ako se u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne postigne sporazum, o raskidu ugovora odlučuje sud.

Na raskid ugovora o koncesiji iz ovoga članka primjenjuje se odredba članka 24. stavka 3. ovoga Zakona.

Ovlaštenik koncesije s kojim je raskinut ugovor o koncesiji nema pravo na naknadu štete zbog raskida toga ugovora.

Članak 26.

Ovlašteniku koncesije može se ograničiti poduzetnička sloboda u vezi s uporabom i/ili korištenjem lučkog područja te ograničiti ili oduzeti pravo vlasništva, odnosno pravo građenja na izgrađenim objektima uz naknadu tržišne vrijednosti, ako se za vrijeme trajanja koncesije, bez njegove krivnje, utvrdi da je ugrožena obrana i sigurnost Republike Hrvatske, zdravlje ljudi, priroda i ljudski okoliš.

Članak 27.

Ugovoreni iznos naknade za koncesiju u lukama od gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku plaća se u korist državnog proračuna, a naknada za koncesiju u lukama od gospodarskog značaja za županiju u korist proračuna županije.

Članak 28.

Stručne poslove u vezi s pripremom odluka o koncesiji i stručni nadzor nad ispunjavanjem obveza iz ugovora o koncesiji obavlja lučka uprava.

Lučka uprava vodi upisnik trgovačkih društava kojima je dana koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti.

Sadržaj i način vođenja upisnika iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 29.

Bliži propis o postupku, kriterijima i rokovima za davanje koncesije i kriterijima za određivanje visine naknade za koncesiju donosi Vlada Republike Hrvatske.

5. Lučke uprave

Članak 30.

Za obavljanje poslova upravljanja lučkim područjem iz članka 8. ovoga Zakona osnivaju se javne ustanove - lučke uprave, kako slijedi:

1. Lučka uprava Vukovar - javna ustanova za upravljanje i razvoj luka i pristaništa na rijeci Dunavu i kanalu Dunav - Sava,

naziv skraćene tvrtke glasi: Lučka uprava Vukovar,

poslovno sjedište Lučke uprave je u Vukovaru,

2. Lučka uprava Osijek - javna ustanova za upravljanje i razvoj luka i pristaništa na rijeci Dravi,

naziv skraćene tvrtke glasi: Lučka uprava Osijek, poslovno sjedište Lučke uprave je u Osijeku;

3. Lučka uprava Slavonski Brod - javna ustanova za upravljanje i razvoj luka i pristaništa na rijeci Savi od 207 - 467 rkm,

naziv skraćene tvrtke glasi: Lučka uprava Slavonski Brod

poslovno sjedište Lučke uprave je u Slavonskom Brodu;

4. Lučka uprava Sisak - javna ustanova za upravljanje i razvoj luka i pristaništa na rijeci Savi uzvodno od 467 rkm i njenim pritocima,

naziv skraćene tvrtke glasi: Lučka uprava Sisak

poslovno sjedište Lučke uprave je u Sisku.

Članak 31.

Osnivačka prava nad Lučkim upravama iz članka 30. ovoga Zakona, ima Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će Ministarstvo.

Članak 32.

Zadaća Lučke uprave jest trajno i nesmetano obavljanje javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje lukama na određenom lučkom području u opsegu utvrđenom planovima iz članka 12. i 13. ovoga Zakona i u skladu sa sredstvima koja se na temelju zakona i propisa donesenih na temelju zakona osiguravaju za takve namjene.

U vezi s obavljanjem javnih službi Lučka uprava ima ovim Zakonom propisane javne ovlasti u okviru kojih donosi upravne i druge akte te odlučuje o pitanjima od značaja za razvoj lučkog sustava.

Članak 33.

Djelatnosti Lučke uprave su:

1. izrada prijedloga planskih dokumenata za razvoj lučkog sustava na unutarnjim vodama (članak 12. i 13.),

2. briga o realizaciji planskih dokumenata, a posebno o izgradnji, održavanju i modernizaciji lučkih građevina i uređaja,

3. obavljanje stručnih poslova u vezi s davanjem koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti (raspisivanje natječaja, stručna priprema za donošenje odluke o koncesiji, sklapanje ugovora o koncesiji, nadzor nad izvršavanjem koncesije),

4. upravljanje nekretninama na lučkom području u vlasništvu Republike Hrvatske,

5. upravljanje slobodnom zonom koja je osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske sukladno propisima koji uređuju slobodne zone.

6. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa, usmjeravanjem, usklađivanjem i nadziranjem rada trgovačkih društava koja obavljaju lučke djelatnosti,

7. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,

8. drugi poslovi određeni zakonom.

Članak 34.

Lučka uprava može, u cilju obavljanja djelatnosti iz članka 33. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, osnivati trgovačka društva u svom vlasništvu radi obavljanja poslova protupožarne zaštite, rukovanja opasnim teretom i sl. uz prethodnu suglasnost Ministarstva, ukoliko u ponovljenom postupku za dodjelu koncesije nije donesena odluka o davanju koncesije.

Dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima, osnovanim prema stavku 1. ovoga članka, Lučka uprava dužna je staviti na prodaju najkasnije u roku od godine dana od osnivanja trgovačkog društva i to najmanje 49% temeljnog kapitala.

Dobit trgovačkog društva iz stavka 1. ovoga članka koristi se namjenski za namjene iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 35.

Imovinu Lučke uprave čine sredstva za osnivanje i početak rada koja se osiguravaju u državnom proračunu.

Djelatnost Lučke uprave financira se iz namjenskih sredstava koja se osiguravaju na temelju ovoga Zakona, a čine ih:

- sredstva od lučkih pristojbi i

- sredstva koja se osiguravaju na temelju drugih propisa.

Članak 36.

Tijelo upravljanja u Lučkoj upravi je Upravno vijeće.

Upravno vijeće imenuje i razrješava ministar.

Članove Upravnog vijeća čine:

1. dva predstavnika osnivača,

2. jedan predstavnik Ministarstva,

3. jedan predstavnik trgovačkih društava koja obavljaju lučke djelatnosti po prijedlogu strukovnih udruženja odgovarajućih trgovačkih društava koja obavljaju djelatnosti u luci,

4. jedan predstavnik županije na čijem području je sjedište luke po prijedlogu županijskog poglavarstva.

Broj članova Upravnog vijeća mora biti neparan.

Mandat članova Upravnog vijeća je četiri godine. Iste osobe mogu biti ponovno imenovane za člana Upravnog vijeća.

Članak 37.

Upravno vijeće ima predsjednika kojeg biraju članovi tog Vijeća iz redova predstavnika osnivača.

Članovi Upravnog vijeća imaju pravo na naknadu za rad u Upravnom vijeću u skladu sa Statutom.

Članak 38.

Ministar može raspustiti Upravno vijeće ili razriješiti člana Upravnog vijeća i prije isteka mandata iz članka 36. stavka 5. ovoga Zakona na prijedlog Stručnog vijeća za luke (članak 46.) ako:

1. ne donese godišnji program razvoja luke,

2. ako se godišnji plan i program razvoja luke ne ostvaruje,

3. u drugim naročito opravdanim slučajevima iz članka 39. ovoga Zakona.

Članak 39.

Upravno vijeće:

1. donosi godišnji plan i operativni godišnji program rada i razvoja luke i mjera za održavanje i građenje lučkih građevina (članak 13.),

2. donosi godišnji financijski plan Lučke uprave,

3. donosi odluke o provođenju osnovnih smjernica lučke poslovne politike,

4. donosi odluke kojima se usklađuje rad trgovačkih društava koja obavljaju djelatnosti na lučkom području,

5. donosi odluku o osnivanju trgovačkog društva iz članka 34. ovoga Zakona,

6. donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje koncesije i odluku o davanju koncesije,

7. donosi akte kojima se utvrđuje red u luci i uvjete korištenja lukom,

8. donosi financijsko izvješće,

9. određuje visinu lučkih pristojbi,

10. donosi cjenik (tarife) naknada iz članka 50. ovoga Zakona,

11. utvrđuje lučke uzance,

12. odobrava izvješća ravnatelja,

13. podnosi Ministarstvu financijsko i poslovno godišnje izvješće kao i izvješće o radu Lučke uprave,

14. donosi Statut Lučke uprave uz suglasnost ministra,

15. raspisuje natječaj za izbor ravnatelja,

16. imenuje i razrješava ravnatelja Lučke uprave,

17. obavlja i druge poslove i zadatke određene ovim Zakonom, Statutom i općim aktima Lučke uprave.

Akti iz stavka 1. točke 2., 5., 9., 10., 11. i 16. ovoga članka donose se uz suglasnost ministra.

Članak 40.

Upravno vijeće raspravlja i odlučuje na sjednicama na kojima mora prisustvovati natpolovična većina svih članova Vijeća.

Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova Vijeća.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka za donošenje odluka o pitanjima iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona potrebna je dvotrećinska većina glasova svih članova vijeća.

Članak 41.

Voditelj poslovanja Lučke uprave je ravnatelj.

Ravnatelj obavlja sljedeće poslove:

1. organizira poslovanje, vodi stručni rad i odgovoran je za stručni rad Lučke uprave,

2. predstavlja i zastupa Lučku upravu,

3. poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Lučke uprave,

4. predlaže donošenje akata iz članka 39. ovoga Zakona,

5. podnosi privremeno izvješće Upravnom vijeću o svom cjelokupnom poslovanju,

6. donosi opće akte utvrđene Statutom,

7. druge poslove utvrđene Statutom.

Uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za ravnatelja određuju se Statutom.

Članak 42.

Unutarnje ustrojstvo Lučke uprave utvrđuje se posebnim općim aktom koje donosi Upravno vijeće uz suglasnost ministra.

Za poslove operativnog upravljanja lučkim sustavom za jedno ili više lučkih područja ustrojavaju se podružnice kao ustrojbene jedinice Lučke uprave.

Podružnica nije pravna osoba, te njenom djelatnošću i poslovanjem prava i obveze stječe Lučka uprava.

Na rad i osnivanje podružnica primjenjuje se Zakon o ustanovama.

Članak 43.

Lučka uprava u pravnom prometu odgovara cijelom svojom imovinom, a osnivač odgovara solidarno i neograničeno za obveze Lučke uprave.

Članak 44.

U Lučkoj upravi iz članka 30. ovoga Zakona osnivač će imenovati privremenog ravnatelja.

Privremeni ravnatelj obavit će pod nadzorom osnivača pripreme za početak rada javne ustanove te podnijeti prijam za upis u sudski registar.

Lučka uprava će započeti obavljati svoju djelatnost danom upisa osnivanja u sudski registar i kada Ministarstvo rješenjem utvrdi da je udovoljeno propisanim uvjetima glede prostora, opreme i stručnih zaposlenika.

Članak 45.

Statutom Lučke uprave utvrdit će se osobito: ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela i ravnatelja, o ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine Lučke uprave, način i uvjeti raspolaganja sredstvima, način ostvarivanja odnosa s jedinicama lokalne samouprave u pitanjima upravljanja lučkim područjem, način ostvarivanja javnosti rada te druga pitanja za koja je ovim Zakonom ili drugim zakonom određeno da se uređuju Statutom.

6. Stručno vijeće za luke unutarnjih voda

Članak 46.

U Ministarstvu se osniva stručno vijeće za luke unutarnjih voda (u daljnjem tekstu: stručno vijeće).

Stručno vijeće čine:

1. ministar koji je i predsjednik stručnog vijeća,

2. državni službenik Ministarstva zadužen za poslove unutarnje plovidbe, kojeg odredi ministar,

3. državni službenik Državne uprave za vode, kojeg odredi ravnatelj,

4. predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova,

5. predsjednici Upravnih vijeća Lučkih uprava,

6. predsjednik strukovne udruge hrvatskih luka unutarnje plovidbe,

7. predsjednik strukovne udruge hrvatskih brodara unutarnje plovidbe,

8. predstavnici trgovačkih društava koja obavljaju lučke djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet,

9. predstavnik "HŽ - Hrvatske željeznice" d.o.o. kojeg odredi Uprava tog društva,

10. dva predstavnika sindikalnih organizacija koje bira granski sindikat.

Članak 47.

Zadaci stručnog vijeća su:

1. usklađivanje godišnjih programa rada i razvoja luka s petogodišnjim planom razvoja lučkog sustava na unutarnjim vodama,

2. ocjenjivanje izvješća Upravnih vijeća Lučkih uprava o ostvarivanju godišnjih programa rada i razvoja luka iz članka 13. ovoga Zakona,

3. praćenje izvršavanja investicijskih radova u lukama na osnovi izvješća,

4. davanje prijedloga za raspuštanje Upravnih vijeća Lučkih uprava,

5. davanje mišljenja Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, u svezi s ustrojem i funkcioniranjem luka te opće politike prema lukama.

Stručno vijeće sastaje se najmanje dvaput godišnje. Sastanak stručnog vijeća saziva ministar.

Stručno vijeće donosi poslovnik o svom radu.

7. Lučke pristojbe

Članak 48.

U lukama otvorenim za javni promet plaćaju se lučke pristojbe.

Lučke pristojbe su:

1. pristojba za uporabu obale,

2. brodska ležarina,

3. pristojba za vez,

4. druge pristojbe vezane za korištenje lučkog područja.

Lučke pristojbe su prihod Lučke uprave i koriste se na lučkom području gdje su ubrane za sljedeće namjene:

1. radove održavanja obale luke i lučkih vezova,

2. radove održavanja lučkih građevina koje koristi lučka uprava,

3. opremanje luke opremom za zaštitu od onečišćenja od brodova,

4. radove održavanja dubine u luci i na sidrištu luke i

5. troškove poslovanja Lučke uprave.

Članak 49.

Pristojba za uporabu obale plaća se za brod i druge plovne objekte koji koriste luku u svrhu ukrcanja ili iskrcanja putnika ili tereta.

Brodska ležarina plaća se za brod i druge plovne objekte koji koriste luku u bilo koju svrhu, osim radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika ili tereta.

Pristojbe za uporabu veza u luci plaćaju korisnici ribarskih brodova, jahti i drugih plovnih objekata.

Iznimno od naprijed navedenog, lučke pristojbe ne plaćaju se za hrvatske javne i hrvatske ratne brodove i čamce.

8. Lučke naknade

Članak 50.

Ovlaštenici koncesija koji obavljaju djelatnosti iz članka 15. ovoga Zakona, u lukama otvorenim za javni promet pružaju usluge korisnicima luke uz naknadu.

Visinu naknade utvrđuje ovlaštenik koncesije koji obavlja određenu djelatnost u okviru cjenika (tarifa) za svaku pojedinu vrstu usluge.

Cjenikom (tarifom) se utvrđuje najviši iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Cjenik (tarife) utvrđuje Lučka uprava i javno ih objavljuje.

Radi osiguranja konkurencije unutar luke, Lučka uprava može, ako ocijeni da postoje objektivne okolnosti koje ukazuju na nekonkurentnost luke, sniziti visinu naknada, vodeći računa i o mogućnosti ovlaštenika koncesije da prilagodi poslovanje smanjenom cjeniku (tarifi), uz mišljenje Ministarstva.

IV. LUKE ZA POSEBNE NAMJENE

Članak 51.

Odluku o otvaranju luka za posebne namjene donosi:

- za luke iz članka 6. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra obrane, odnosno ministra unutarnjih poslova, a po pribavljenom mišljenju ministra i ravnatelja Državne uprave za vode,

- za luke iz članka 6. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona, županijsko poglavarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva i Državne uprave za vode.

Članak 52.

Odluka iz članka 51. ovoga Zakona sadrži osobito:

- granice luke posebne namjene na vodi i kopnu i

- naznaku djelatnosti koja će se u luci obavljati.

Članak 53.

Pravne i fizičke osobe mogu u lukama posebne namjene iz članka 51. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona obavljati pojedinu lučku djelatnost iz članka 15. ovoga Zakona ako ispunjavaju posebne uvjete iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona.

Za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka potrebna je koncesija.

Članak 54.

Odluku o koncesiji za obavljanje lučke djelatnosti iz članka 53. ovoga Zakona donosi županijsko poglavarstvo.

Koncesija za namjene iz stavka 1. ovoga članka daje se na temelju prikupljanja ponuda ili neposrednog zahtjeva.

Koncesija se daje na vrijeme od najduže 12 godina.

Ako se granice luke posebne namjene protežu na području javnog vodnog dobra, a nakon donošenja odluke iz članka 51. ovoga Zakona, potrebno je ishoditi koncesiju sukladno odredbama Zakona o vodama.

Članak 55.

Na temelju odluke o koncesiji sklapa se ugovor o koncesiji.

Ugovor o koncesiji u ime županijskog poglavarstva potpisuje župan.

Na sadržaj ugovora o koncesiji primjenjuje se odredba članka 21. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 56.

Visina naknade za koncesiju određuje se sukladno članku 22. ovoga Zakona, a koncesijska naknada je prihod županijskog proračuna.

Članak 57.

Na prestanak važenja ugovora o koncesiji i raskid koncesijskog odnosa odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 24. i 25. ovoga Zakona.

V. PRISTANIŠTA

Članak 58.

Pravne i fizičke osobe mogu, za vlastite potrebe, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavljati pojedinu lučku djelatnost na pristaništu, ukoliko se ista obavlja u manjem opsegu.

Što se smatra manjim opsegom obavljanja pojedine lučke djelatnosti odredit će se propisom iz članka 29. ovoga Zakona.

Članak 59.

Za obavljanje lučke djelatnosti na pristaništu potrebno je odobrenje nadležne Lučke uprave.

Odobrenjem iz stavka 1. ovoga članka određuju se granice pristaništa, lučka djelatnost koja će se obavljati, opseg i način obavljanja djelatnosti, način uređenja i opremanja pristaništa.

VI. RED U LUCI I NADZOR
1. Red u luci

Članak 60.

Ovlaštenici koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti dužni su opremiti luku sukladno odredbama ugovora o koncesiji i posebnim propisima.

Za uređenje i opremu kojom je luka opremljena sukladno stavku 1. ovoga članka, ovlaštenici koncesije imaju pravo ubirati naknadu za njihovo korištenje.

Članak 61.

Ovlaštenici koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti odgovorni su za svako onečišćenje lučkog područja, odnosno područja luke posebne namjene, koje proizlazi iz obavljanja njihove djelatnosti, bilo da ga počine sami ili korisnik njihove usluge te su ga dužni otkloniti o svom trošku.

Ovlaštenik koncesije koji u svojem poslovanju rukuje opasnim tvarima, dužan je uz prethodnu suglasnost kapetanije i drugih nadležnih tijela, odrediti područje u luci na kojem je dopušteno rukovanje tim tvarima.

Članak 62.

Lučka uprava dužna je od ovlaštene javne ustanove pribaviti:

a) svjedodžbu o broju i veličini brodova koji se istodobno mogu privezati uz određenu napravu za privez,

b) svjedodžbu o najvećem dopuštenom opterećenju svake izgrađene obale na kojoj će se ukrcavati, odnosno iskrcavati roba ili koja će se na drugi način opterećivati.

Svjedodžba iz točke b) stavka 1. ovoga članka mora se pribaviti prigodom gradnje ili popravka postojeće obale.

Članak 63.

Odredbe članka 60. do 62. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na imatelje odobrenja za obavljanje lučke djelatnosti na pristaništu.

2. Upravni nadzor

Članak 64.

Upravni nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, kao i upravni nadzor nad radom Lučke uprave u obavljanju prenijetih joj poslova državne uprave, obavlja Ministarstvo.

3. Inspekcijski nadzor

Članak 65.

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi inspekcija Ministarstva.

Članak 66.

Inspekcija iz članka 65. ovoga Zakona nadzire osobito:

1. stanje izgrađenih lučkih građevina,

2. tehničku ispravnost i namjensko korištenje lučkih građevina,

3. stanje onečišćenosti, odnosno zagađenja lučkog područja, odnosno područja luka posebne namjene,

4. održavanje reda u luci,

5. namjensku uporabu sredstava lučkih pristojbi,

6. ponašanje pravnih i fizičkih osoba u skladu s danom koncesijom.

Članak 67.

U provođenju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten zahtijevati od odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno fizičke osobe kod koje obavlja inspekcijski nadzor da:

1. omogući izvršenje nadzora u radnim prostorijama,

2. dostavi na uvid potrebite podatke i dokumentaciju,

3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka,

4. omogući izravan uvid u način obavljanja lučkih djelatnosti.

Članak 68.

Ako utvrdi da su povrijeđene odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na osnovi njega, inspektor će pisano konstatirati nepravilnosti i nedostatke i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka inspektor je ovlašten:

1. zabraniti građenje ili izvođenje drugih radova ako se izvode bez suglasnosti Ministarstva, a od utjecaja su na sigurnost plovidbe,

2. zabraniti obavljanje lučke djelatnosti za koju nije dana koncesija,

3. zabraniti uporabu lučkih uređaja i građevina,

4. narediti otklanjanje onečišćenja u luci,

5. zabraniti odlaganje otpadnih i drugih tvari u luci,

6. narediti otklanjanje šteta i uspostavu prijašnjeg stanja,

7. poduzeti druge mjere i radnje u skladu s ovim Zakonom ili propisima donesenim na osnovi njega.

Članak 69.

Inspektor je ovlašten donijeti usmeno rješenje i odmah narediti njegovo izvršenje u slučaju kada je potrebno spriječiti radnju zbog koje može nastati neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, životinjski ili biljni svijet, odnosno veća materijalna šteta.

Pisani otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranci u roku od tri dana od dana donošenja usmenog rješenja.

Članak 70.

Ako pravna, odnosno fizička osoba u slučajevima iz članka 65. do 70. ovoga Zakona ne postupi prema rješenju inspektora, prisilit će se na izvršenje upravnom mjerom u visini deseterostruke prosječne plaće u državi u proteklom tromjesečju. Svaka kasnija upravna mjera izriče se u dvostrukom iznosu.

Upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka izvršavaju tijela nadležna za ovrhu novčanih kazni izrečenih za prekršaje.

Ovaj iznos novčane kazne naplaćuje se u korist državnog proračuna.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 71.

Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako se ne pridržava plana i operativnog programa rada u okviru djelatnosti za koju je dobila koncesiju,

2. ako bez koncesije obavlja lučku djelatnost,

3. ako pružanje usluga naplaćuje iznad naknade utvrđene tarifom,

4. ako lučke građevine ne održava na propisani način.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 kuna.

Članak 72.

Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne opremi luku sukladno članku 60. ovoga Zakona,

2. ako ne ukloni onečišćenje u luci (članak 61. stavak 1.),

3. ako ne odredi područje u luci na kojem je dopušteno rukovanje opasnim tvarima (članak 60. stavak 2.) ili ih odlaže izvan područja na kojem je to dopušteno,

4. ako ne pribavi potrebne svjedodžbe (članak 62. i 63.)

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 73.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako bez koncesije obavlja lučku djelatnost u lukama posebne namjene,

2. ako bez odobrenja obavlja lučku djelatnost u lukama i pristaništima,

3. ako ne ukloni onečišćenje u luci ili odlaže opasne tvari u luci izvan područja na kojem je to dopušteno,

4. ako lučke građevine ne održava na propisani način,

5. ako ne pribavi potrebne svjedodžbe (članak 62. i 63.).

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
1. Usklađivanje rada s odredbama Zakona

Članak 74.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona luke sa sjedištem u Osijeku, Slavonskom Brodu, Sisku i Vukovaru postaju lukama od značaja za Republiku Hrvatsku i otvorenim za međunarodni promet.

Članak 75.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, Republika Hrvatska postaje vlasnikom lučkih građevina iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona na javnom vodnom dobru koje koriste trgovačka društva "Robnotransportni centar Brod" d.d. iz Slavonskog Broda, "Pristanište i skladište" d.d. iz Siska, "Vukovarsko poljoprivredno-industrijski kombinat" d.d. iz Vukovara i poduzeće "Tranzit" s p.o. iz Osijeka.

Postojeće društveno poduzeće luka "Tranzit" s p.o. iz Osijeka, obvezno je do 30. lipnja 1999., podnijeti svu potrebnu dokumentaciju Hrvatskom fondu za privatizaciju, radi pretvorbe društvenog poduzeća u skladu s ovim Zakonom, Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94. i 9/95.) i Zakona o privatizaciji ("Narodne novine", br. 21/96. i 71/97.).

U roku od 30 dana od dana upisa u sudski registar, nadležne Lučke uprave će zatražiti koncesiju za građenje luka i lučkih uređaja na temelju koje će steći pravo građenja za izgrađene lučke građevine iz stavka 1. ovoga članka na vrijeme određeno tim koncesijama.

Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su, sukladno članku 209. Zakona o vodama, podnijele zahtjev za davanje koncesije, ostvaruju prvenstveno pravo podkoncesije prava građenja iz članka 11. ovoga Zakona.

Do provedbe odredaba ovoga članka, lučkim građevinama iz stavka 1. ovoga članka upravljaju pravne osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, imale pravo njihova korištenja.

Članak 76.

Pravne osobe iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, dužne su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izraditi prikaz lučkih građevina koje postaju vlasništvom Republike Hrvatske s bilancom stanja prema knjigovodstvenoj vrijednosti na dan 31. 12. 1997.

Članak 77.

Ministar će, sukladno članku 31. ovoga Zakona, imenovati privremene ravnatelje lučkih uprava u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Privremeni ravnatelji dužni su u roku od mjesec dana, od dana imenovanja, obaviti sve pripremne radnje potrebite za početak rada lučkih uprava.

Članak 78.

Lučka uprava preuzet će unutarnje zaštitarske službe, ustrojene u lukama prema odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine ("Narodne novine", br. 83/96.).

Iznimno od prethodnog stavka, lučka uprava dat će koncesiju bez provođenja natječaja zaposlenicima koji obavljaju zaštitarsku djelatnost u lukama, ukoliko se organiziraju u javno trgovačko ili komanditno društvo u roku od šest mjeseci od osnutka lučke uprave.

Trajanje koncesije iz stavka 2. ovoga članka ne može biti kraće od vremena na koje se daje koncesija za obavljanje djelatnosti ukrcaja, iskrcaja, pretovara i skladištenja robe.

Članak 79.

Pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju lučke djelatnosti iz članka 15. ovoga Zakona u postojećim lukama, a ispunjavaju propisane uvjete, dat će se koncesija bez provođenja natječaja.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za davanje koncesije. Ako u tom roku ne podnesu zahtjev prestaje im pravo obavljanja lučke djelatnosti.

U slučaju iz prethodnog stavka pitanje prijenosa vlasništva nad lučkim građevinama riješit će se sukladno odredbi članka 24. stavka 4. i 5. ovoga Zakona.

2. Ostale prijelazne i završne odredbe

Članak 80.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da prijedlog petogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava na unutarnjim vodama, podnese Hrvatskom državnom saboru u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do donošenja plana iz stavka 1. ovoga članka građenje lučkih građevina i njihova modernizacija u lukama otvorenim za javni promet moguća je samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Članak 81.

Vlada Republike Hrvatske će donijeti:

1. u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise iz članka 7. stavka 1., članka 8. stavka 2. i članka 29. ovoga Zakona,

2. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propis iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona.

Ministar će donijeti:

1. u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propis iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona,

2. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propis iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona.

Lučke uprave će donijeti u roku od mjesec dana od dana upisa u sudski registar Statut Lučke uprave, a u roku od tri mjeseca akte iz članka 39. stavka 1. točke 9. i 10. ovoga Zakona.

Članak 82.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodne novine", br. 19/74., 39/75., 17/77. i 18/81.) u dijelu koji se odnosi na pristaništa.

Članak 83.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 342-21/97-01/04
Zagreb, 9. listopada 1998.

ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.