ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O MUZEJIMA

Proglašavam Zakon o muzejima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 9. listopada 1998.

Broj: 081-98-1865/1
Zagreb, 16. listopada 1998.

ZAKON O MUZEJIMA

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti, ustrojstvo i način rada muzeja, muzejska građa, muzejska zvanja, te druga pitanja od značenja za muzejsku djelatnost.

Muzejska je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.

Muzejska se djelatnost obavlja kao javna služba.

Muzejsku djelatnost obavljaju muzeji kao ustanove te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Iznimno, muzejsku djelatnost obavljaju i galerije kao ustanove ukoliko imaju muzejsku građu.

Muzejska djelatnost obuhvaća: skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih izložaba, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, obvezno se povezuju u sustav muzeja Republike Hrvatske radi primjene jedinstvenog stručnog pristupa obavljanju muzejske djelatnosti.

Način i mjerila za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske propisuje ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Muzejsku građu čine civilizacijska, kulturna te prirodna dobra, kao dio nacionalne i općeljudske baštine.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, vode dokumentaciju o muzejskoj građi.

Muzejska građa i muzejska dokumentacija štite se kao kulturno dobro i na njih se primjenjuju propisi o zaštiti kulturnih dobara.

Muzejska dokumentacija sadrži podatke o muzejskim predmetima koji su potrebni za njihovu stručnu obradu, identifikaciju, određivanje podrijetla i stanja u kojem su pribavljeni, te za uvid u stanje muzejske građe.

Sadržaj i način vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi pravilnikom propisuje ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, dužni su omogućiti uvid u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju radi njene znanstvene i stručne obrade.

Ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća donosi pravilnik kojim se utvrđuju uvjeti i način ostvarivanja uvida u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka.

Muzeji, te ustanove i druge pravne osobe unutar kojih su muzeji, galerije i zbirke, mogu muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju pribavljati kupnjom, darovanjem, nasljeđivanjem i zamjenom.

Prodaja ili zamjena muzejske građe i dokumentacije može se obaviti samo uz prethodno odobrenje Ministarstva kulture po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća koje ga je dužno dati u roku od dva mjeseca, a sredstva dobivena prodajom mogu se upotrijebiti isključivo za nabavu muzejske građe i muzejske dokumentacije.

Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 2. ovoga članka smatra se ništavim.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, mogu skupljati muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju i terenskim istraživanjem. Terensko istraživanje obavlja se u skladu sa zakonom i drugim propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Ako istraživanje iz stavka 1. ovoga članka provode druge pravne i fizičke osobe, dužne su materijalne nalaze i dokumentaciju o istraživanju dostaviti muzeju, te muzeju, galeriji i zbirki unutar ustanove i druge pravne osobe koje djeluju na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje ukoliko ispunjavaju uvjete za njihov smještaj i izlaganje.

Ako na području na kojem je obavljeno terensko istraživanje ne postoji muzej, odnosno muzej, galerija i zbirka unutar ustanove i druge pravne osobe ili one ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka, o smještaju materijalnih nalaza i dokumentacije o istraživanju odlučuje tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Muzeji, te ustanove i druge pravne osobe unutar kojih su muzeji, galerije i zbirke, mogu, a na temelju pisanog ugovora, povjeriti muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju na čuvanje i radi izlaganja drugom muzeju, drugoj pravnoj osobi ili državnom tijelu samo pod uvjetom da im oni zajamče sigurnost i primjereno čuvanje povjerene im građe i dokumentacije.

Pravni posao koji je sklopljen protivno stavku 1. ovoga članka smatra se ništavim.

U prijeporima o smještaju muzejske građe i muzejske dokumentacije odluku donosi Ministarstvo kulture uz prethodno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba dužni su svakih pet godina izvršiti popis muzejske građe.

U postupku popisivanja muzejske građe utvrđuje se broj i stanje muzejskih predmeta, stupanj njihove dokumentiranosti i mjere zaštite, sukladno općem aktu muzeja.

Stručne i tehničke standarde za određivanje vrste muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba, za njihov rad, kao i za smještaj i čuvanje muzejske građe i muzejske dokumentacije, pravilnikom propisuje ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Muzeje kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine.

Muzeje kao ustanove mogu osnovati domaće pravne i fizičke osobe.

Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati muzej kao javnu ustanovu, odnosno više osnivača iz stavka 2. ovoga članka kao ustanovu, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.

Muzeje, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, osnivaju osnivači ustanova i drugih pravnih osoba u čijem se sastavu nalaze kao svoje podružnice, odnosno kao svoje ustrojbene jedinice.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, mogu se osnovati ako, sukladno standardima iz članka 15. ovoga Zakona, postoji:

- muzejska građa i muzejska dokumentacija,

- prostor, oprema i sredstva za rad,

- stručno osoblje.

Postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za muzeje, te muzeje, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, utvrđuje rješenjem Ministarstvo kulture po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća, koje je ono dužno dati u roku od mjesec dana.

Ministarstvo kulture vodi očevidnik muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba.

Sadržaj očevidnika, te postupak i rok upisa, uređuju se pravilnikom što ga donosi ministar kulture.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, mogu imati posebne radionice i laboratorije za svoj rad, kao svoje ustrojbene jedinice, odnosno odjele.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba prestaju sukladno odredbama zakona.

Odluka o prestanku i statusnim promjenama muzeja kojima su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra kulture, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća koje je ono dužno dati u roku od dva mjeseca.

Odluka o prestanku i statusnim promjenama muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba, mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju muzejske građe i muzejske dokumentacije na temelju prethodnog mišljenja Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Matična djelatnost je organizirani oblik stručnog djelovanja unutar sustava muzeja Republike Hrvatske, a provode je matični muzeji.

Matična djelatnost obuhvaća osobito poslove:

- stručnog nadzora nad radom muzeja i stručne pomoći,

- unapređenja stručnog rada u muzejima,

- usklađivanje rada unutar sustava muzeja.

Određivanje statusa matičnog muzeja unutar sustava muzeja posebno ovisi o vrsti i važnosti muzejske građe i muzejske dokumentacije kojima muzej raspolaže, stručnoj osposobljenosti, te opremi muzeja.

Sredstva za obavljanje matične djelatnosti osiguravaju se u državnom proračunu.

Ministar kulture određuje aktom iz članka 6. stavak 2. ovoga Zakona matične muzeje, njihove zadaće i način njihova obavljanja.

Ministarstvo kulture dužno je redovito provjeravati rad matičnih muzeja i postojanje uvjeta za obavljanje matične djelatnosti.

Ustrojstvo i upravljanje muzejima, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba, uređuje se statutima i drugim općim aktima muzeja, odnosno općim aktima pravnih osoba u čijem su sastavu, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

Muzejom upravlja upravno vijeće.

Upravno vijeće ima 3 ili 5 članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih i znanstvenih djelatnika, dok ostale bira muzejsko stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno muzejsko osoblje, iz svojih redova. Broj članova upravnog vijeća, način njihova izbora, mandat, donošenje odluka i druga pitanja u svezi s radom upravnog vijeća, uređuju se aktom o osnivanju i statutom muzeja.

Muzejom koji ima do 5 zaposlenih upravlja ravnatelj.

Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja donosi programe rada i razvoja muzeja, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, donosi statut uz prethodnu suglasnost osnivača, predlaže promjene u organiziranju rada muzeja, te obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

Ravnatelj muzeja organizira i vodi rad i poslovanje muzeja, predlaže program rada i razvoja, donosi opće akte muzeja sukladno statutu, vodi i odgovara za stručni rad muzeja, predstavlja i zastupa muzej u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti, te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

Ravnatelje muzeja kojima je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar kulture. Ravnatelji se imenuju na temelju javnog natječaja što ga raspisuje i provodi muzej.

Ravnatelje muzeja kojima su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, imenuje i razrješuje osnivač na prijedlog upravnih vijeća koja su obvezna pribaviti mišljenja stručnih vijeća, a ako ona nisu osnovana, uposlenoga muzejskog stručnog osoblja. Javni natječaj za imenovanje ravnatelja raspisuje i provodi muzej.

Ako je u muzeju zaposleno do pet zaposlenika, ravnatelja imenuje i razrješuje osnivač. Javni natječaj za imenovanje ravnatelja raspisuje i provodi osnivač.

Javni natječaj za imenovanje ravnatelja muzeja koje osnivaju osobe iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona raspisuje i provodi muzej.

Ne raspiše li muzej javni natječaj za imenovanje ravnatelja u propisanom roku, natječaj će raspisati osnivač.

Ravnatelj muzeja imenuje se na četiri godine i može biti ponovno imenovan.

Ravnateljem muzeja može biti imenovana osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za kustosa i koja ispunjava druge uvjete propisane statutom ili aktom o osnivanju.

Iznimno za ravnatelja može biti imenovana osoba koja nema položen stručni ispit za kustosa, ako je istaknuti i priznati stručnjak na području kulture i znanosti s najmanje deset godina radnog staža.

Muzej ima stručno vijeće od najmanje tri člana koje, sukladno statutu muzeja, čini stručno muzejsko osoblje iz članka 37. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona i ravnatelj muzeja.

Stručno vijeće razmatra i daje mišljenja o stručnim i drugim pitanjima rada i razvitka muzeja, sukladno statutu i drugim općim aktima, odlučuje o stručnim pitanjima, predlaže način organiziranja i vođenja stručnog rada, plan i program rada muzeja, te obavlja i druge poslove određene aktom o osnivanju i statutom muzeja.

Muzej, galerija i zbirka unutar ustanove i druge pravne osobe ima voditelja i muzejski odbor.

Muzejski odbor sastavljen je od zaposlenika muzeja, galerije i zbirke, te pravne osobe u čijem je sastavu muzej, galerija i zbirka, a način njegova osnivanja utvrđuje se općim aktom pravne osobe u čijem je sastavu.

Voditelj muzeja, galerije i zbirke unutar ustanove ili druge pravne osobe član je muzejskog odbora i tijela upravljanja pravne osobe u čijem je sastavu.

Sastav, zadaće i način rada muzejskog odbora pobliže se uređuju pravilnikom o radu muzeja, galerije i zbirke unutar ustanove i druge pravne osobe, a donosi ga voditelj muzeja, galerije ili zbirke.

Voditelj muzeja, galerije i zbirke unutar ustanove i druge pravne osobe mora ispunjavati iste uvjete kao i ravnatelj muzeja, a imenuje ga i razrješuje tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je muzej, galerija i zbirka.

Muzejska građa i muzejska dokumentacija muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba, kojima su osnivači Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, kao i prostori u kojima je ona smještena, obvezno se osiguravaju kod osiguravajućeg društva za one rizike i u opsegu s kojim su suglasni osnivači.

Sredstva za osiguranje muzejske građe i muzejske dokumentacije, kao i prostora u kojima je ona smještena, osiguravaju osnivači muzeja, te osnivači ustanova i drugih pravnih osoba unutar kojih su muzeji, galerije i zbirke.

Sredstva za rad muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba, osigurava osnivač.

Sredstva za posebne programe osiguravaju osnivači, a zavisno od svog interesa i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i županije, Grad Zagreb, gradovi i općine na području kojih se program ostvaruje, te druge pravne i fizičke osobe.

Sredstva za rad muzeji osiguravaju i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom.

Stručni nadzor nad radom muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba, kao i nad zaštitom muzejske građe i muzejske dokumentacije, obavljaju matični muzeji, a stručni nadzor nad radom matičnih muzeja i zaštitom njihove muzejske građe i muzejske dokumentacije, Ministarstvo kulture.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke iz stavka 1. ovoga članka dužni su matičnom muzeju, odnosno Ministarstvu kulture, na njihov zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnog nadzora.

Nadzor nad zakonitošću rada muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, obavlja Ministarstvo kulture.

Nadzor nad zakonitošću rada muzeja, te muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba kojima su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, obavljaju županijski uredi nadležni za kulturu županija na području kojih je njihovo sjedište, odnosno Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.

Ako Ministarstvo kulture u obavljanju nadzora nad zakonitošću rada utvrdi da je statut muzeja ili pravilnik o radu muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba, u suprotnosti s Ustavom, zakonom ili drugim propisom, zatražit će od muzeja, odnosno ustanova i drugih pravnih osoba unutar kojih su muzeji, galerije i zbirke, da ga promijene. Ako se u roku od mjesec dana ne izvrše zatražene promjene, Ministarstvo kulture obustavit će takav akt od izvršenja i u roku od mjesec dana predložiti Vladi Republike Hrvatske da ga poništi ili ukine.

Ako tijelo državne uprave iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da je statut ili pravilnik o radu muzeja, galerija i zbirkâ unutar ustanova i drugih pravnih osoba, u suprotnosti s Ustavom, zakonom ili drugim propisom, zatražit će od muzeja, odnosno ustanova i drugih pravnih osoba unutar kojih su muzeji, galerije i zbirke, da ga promijene. Ako se u roku od mjesec dana od dostavljenoga traženja ne izvrše zatražene promjene, upravno tijelo obustavit će od izvršenja prijeporni akt i u roku od osam dana od dana obustave predložiti Ministarstvu kulture da takav akt poništi ili ukine.

Rješenje o prijedlogu za poništenje ili ukidanje prijepornog akta iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo kulture dužno je donijeti u roku od 60 dana. Protiv takvog rješenja nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Ako tijelo državne uprave iz članka 34. stavka 1. i 2. ovoga članka u obavljanju nadzora nad zakonitošću rada utvrdi da muzej, odnosno muzej, galerija i zbirka unutar ustanove i druge pravne osobe, ne ispunjava koji od uvjeta iz članka 15. i 17. stavka 1. ovoga Zakona, odredit će osnivaču rok u kojem je dužan otkloniti uočene nedostatke. Ne otkloni li osnivač uočene nedostatke u ostavljenom roku, upravno tijelo donijet će rješenje o zabrani rada muzeja, odnosno muzeja, galerije i zbirke unutar ustanove i druge pravne osobe.

Stručno muzejsko osoblje čine zaposlenici u muzejima, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba, koji, prema odredbama ovoga Zakona, ispunjavaju uvjete za postavljenje u odgovarajuća muzejska zvanja, odnosno za obavljanje stručnih poslova u muzeju, kao i pomoćnih stručnih poslova.

Muzejsko stručno osoblje dužno je u svome radu pridržavati se načela muzejske struke, zakona i drugih propisa kojima se uređuje obavljanje muzejske djelatnosti.

Muzejska zvanja jesu:

- kustos, viši kustos i muzejski savjetnik,

- muzejski pedagog, viši muzejski pedagog i muzejski pedagog savjetnik.

Stručne poslove u muzeju obavljaju i: dokumentaristi, informatičari, restauratori, diplomirani knjižničari, arhivisti, kao i drugi stručnjaci zavisno od potreba muzeja.

Pomoćne stručne poslove u muzeju obavljaju: preparatori i viši preparatori, muzejski tehničari i viši muzejski tehničari, pomoćni knjižničari i knjižničari, arhivski tehničari i viši arhivski tehničari, fotografi i viši fotografi.

Uvjeti za stjecanje muzejskih zvanja jesu:

- za kustosa: visoka stručna sprema i položen stručni ispit za kustosa,

- za višeg kustosa: 5 godina radnog staža u zvanju kustosa i stručni radovi od značenja za unaprjeđenje muzejske struke ili akademski stupanj magistra i 3 godine provedene u zvanju kustosa,

- za muzejskog savjetnika: 10 godina radnog staža u zvanju višeg kustosa i stručni ili znanstveni radovi od osobitog značenja za unaprjeđenje muzejske struke, ili doktorat znanosti i 3 godine radnog staža u zvanju višeg kustosa,

- za muzejskog pedagoga: visoka stručna sprema i položen stručni ispit za muzejskog pedagoga,

- za višeg muzejskog pedagoga: 5 godina radnog staža u zvanju muzejskog pedagoga i stručni radovi od značenja za unaprjeđenje muzejske pedagogije ili akademski stupanj magistra i 3 godine radnog staža u zvanju muzejskog pedagoga,

- za muzejskog pedagoga savjetnika: 10 godina radnog staža u zvanju višeg muzejskog pedagoga i stručni ili znanstveni radovi od osobitog značenja za unaprjeđenje muzejske pedagogije, ili doktorat znanosti i 3 godine radnog staža u zvanju višeg muzejskog pedagoga.

Uvjeti za obavljanje stručnih poslova iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona jesu:

- za dokumentarista i informatičara: visoka stručna sprema i položen stručni ispit,

- za restauratora: visoka ili viša stručna sprema i položen stručni ispit,

- za diplomiranog knjižničara i arhivista uvjeti propisani posebnim zakonima.

Zaposlenici iz članka 39. ovoga Zakona mogu stjecati sljedeća viša zvanja ako ispunjavaju uvjete:

- za višeg dokumentarista i višeg informatičara: 5 godina provedenih na poslovima dokumentarista i informatičara u muzejskoj struci i stručni radovi od značenja za unaprjeđenje muzejske struke ili akademski stupanj magistra i 3 godine provedene na poslovima dokumentarista i informatičara u muzejskoj struci,

- za dokumentarista savjetnika i informatičara savjetnika: 10 godina provedenih na poslovima višeg dokumentarista i informatičara i stručni ili znanstveni radovi od osobitog značenja za unaprjeđenje muzejske struke, ili doktorat znanosti i 3 godine provedene na poslovima višeg dokumentarista i informatičara u muzejskoj struci,

- za višeg restauratora: 5 godina provedenih na poslovima restauratora u muzejskoj struci i stručni radovi od značenja za unaprjeđenje restauratorske struke ili akademski stupanj magistra i 3 godine provedene na poslovima restauratora u muzejskoj struci,

- za restauratora savjetnika: 10 godina provedenih na poslovima višeg restauratora u muzejskoj struci i znanstveni radovi od osobitog značenja za unaprjeđenje restauratorske struke ili doktorat znanosti i 3 godine provedene na poslovima višeg restauratora u muzejskoj struci.

Zvanje višeg knjižničara i knjižničara savjetnika, višeg arhivista i arhivskog savjetnika stječu zaposlenici iz članka 39. podstavka 3. ovoga Zakona prema odredbama Zakona o knjižnicama ("Narodne novine", br. 105/97. i 5/98.), odnosno Zakona o arhivskom gradivu i arhivima ("Narodne novine", br. 105/97.).

Uvjeti za obavljanje pomoćnih stručnih poslova u muzejima iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona jesu:

- za preparatora: srednja stručna sprema i položen stručni ispit za preparatora,

- za višeg preparatora: viša stručna sprema i položen stručni ispit za preparatora ili 10 godina radnog staža u zvanju preparatora i položen stručni ispit za preparatora,

- za muzejskog tehničara: srednja stručna sprema i položen stručni ispit za muzejskog tehničara,

- za višeg muzejskog tehničara: viša stručna sprema i položen stručni ispit ili 10 godina radnog staža u zvanju muzejskog tehničara i položen stručni ispit za muzejskog tehničara,

- za fotografa: srednja stručna sprema i položen stručni ispit za fotografa,

- za višeg fotografa: 10 godina radnog staža u zvanju fotografa u muzeju i objavljeni radovi u stručnim muzejskim publikacijama.

Iznimno od odredbe članka 38. podstavka 1. i 4., te članaka 39. i 41. ovoga Zakona, u muzeju, te muzeju, galeriji i zbirci unutar ustanova i drugih pravnih osoba, mogu se zaposliti i osobe koje nisu položile odgovarajući stručni ispit pod uvjetom da ga polože u roku od jedne godine od dana zapošljavanja.

Zaposlenicima koji ne polože stručni ispit prestaje rad danom isteka roka u kojem su ga bili dužni položiti.

Odluku o stjecanju viših zvanja: viši kustos, muzejski savjetnik, viši muzejski pedagog, muzejski pedagog savjetnik, viši dokumentarist, dokumentarist savjetnik, viši informatičar, informatičar savjetnik, viši restaurator, restaurator savjetnik, viši preparator, viši muzejski tehničar, te viši fotograf, donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Pravilnik o stjecanju stručnih zvanja iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Rad u svojstvu vježbenika za muzejska zvanja, za obavljanje stručnih poslova u muzeju, kao i za obavljanje pomoćnih stručnih poslova, traje najduže dvije godine.

Pravo na polaganje stručnog ispita imaju vježbenici sa školskom spremom propisanom za odgovarajuće muzejsko zvanje, odnosno stručne poslove i s najmanje godinu dana radnog, odnosno vježbeničkog staža u muzejskoj struci.

Volonterski rad u muzeju, odnosno muzeju, galeriji i zbirci unutar ustanove i druge pravne osobe, s propisanom školskom spremom i punim radnim vremenom, priznaje se kao stručna praksa za stjecanje muzejskog zvanja, odnosno za obavljanje stručnih poslova u muzeju.

Način polaganja stručnog ispita, ispitno gradivo, sastav i rad ispitnih povjerenstava, utvrđuje se pravilnikom o polaganju stručnih ispita i programom stručnih ispita u muzejskoj struci.

Pravilnik i program stručnih ispita donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga muzejskog vijeća.

Zaposlenicima u muzejima, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba, koji su položili stručni ispit u srodnim strukama, priznaje se stručni ispit sukladno pravilniku o polaganju stručnih ispita.

Zaposlenici u muzejima, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba, koji imaju znanstveni stupanj (magistra ili doktora znanosti) i najmanje dvije godine rada u muzejskoj struci, mogu biti oslobođeni polaganja stručnog ispita za odgovarajuće muzejsko stručno zvanje.

Rješenje o oslobođenju u smislu stavka 1. ovoga članka donosi ispitno povjerenstvo određeno pravilnikom o polaganju stručnih ispita.

Kao savjetodavno tijelo za obavljanje stručnih i drugih poslova muzejske djelatnosti određenih ovim Zakonom, pri Ministarstvu kulture osniva se Hrvatsko muzejsko vijeće.

Hrvatsko muzejsko vijeće ima predsjednika i 6 članova.

Predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuje ministar kulture iz redova istaknutih muzejskih stručnjaka, od kojih tri člana predlaže Hrvatsko muzejsko društvo.

Mandat članova Hrvatskoga muzejskog vijeća traje 4 godine.

Hrvatsko muzejsko vijeće donosi poslovnik o svom radu.

Hrvatsko muzejsko vijeće razmatra stanje u muzejskoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj, predlaže mjere za poticanje njezinog razvitka i unaprjeđivanja, obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministar kulture.

Sredstva za rad Hrvatskoga muzejskog vijeća osiguravaju se u Ministarstvu kulture.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj muzej te ustanova i pravna osoba unutar koje je muzej, galerija i zbirka, koja:

- ne vodi dokumentaciju o muzejskoj građi (članak 7. stavak 2.),

- povjeri muzejsku građu na čuvanje i radi izlaganja drugom muzeju i galeriji, drugoj pravnoj osobi ili državnom tijelu suprotno odredbi članka 12. ovoga Zakona,

- ne dostavi podatke za upis u očevidnik muzeja pri Ministarstvu kulture (članak 18.).

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj muzej, te ustanova i pravna osoba unutar koje je muzej, galerija i zbirka, koja izvrši zamjenu i prodaju muzejske građe suprotno odredbi članka 10. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka odgovorna osoba.

U slučaju da su prekršaji iz stavka 1. i 2. ovoga članka učinjeni radi stjecanja materijalne koristi, novčanom kaznom do 200.000,00 kuna kaznit će se muzej, odnosno ustanova i druga pravna osoba unutar koje je muzej, galerija i zbirka, a odgovorna osoba novčanom kaznom do 50.000,00 kuna.

Muzeji, te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba dužni su uskladiti svoje statute i druge opće akte i svoj rad s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana njegova stupanja na snagu.

Ministar kulture dužan je imenovati predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ne predloži li Hrvatsko muzejsko društvo svoja tri člana u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, imenovat će ih ministar kulture bez prijedloga.

Hrvatsko muzejsko vijeće dužno se konstituirati u roku od 15 dana od imenovanja njegovog predsjednika i članova.

Zaposleni u muzejima, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba koji do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu položili stručni ispit, dužni su ga položiti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Zaposlenicima koji ne polože stručni ispit prestaje rad danom isteka roka u kojem su ga bili dužni položiti.

Zaposlenici koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju 10 godina rada na stručnim poslovima u muzejima, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar ustanova i drugih pravnih osoba, oslobođeni su polaganja stručnog ispita.

Muzeji su dužni u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona utvrditi stanje svoje muzejske građe i muzejske dokumentacije i o tome izvijestiti Ministarstvo kulture.

Muzejska građa i muzejska dokumentacija, koja je imala status društvenog vlasništva, a na dan stupanja na snagu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93. i 29/97.) zatečena je u javnim ustanovama muzejima i galerijama, te muzejima, galerijama i zbirkama unutar javnih ustanova, danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaje državno vlasništvo.

Vlada Republike Hrvatske može vlasništvo nad muzejskom građom i muzejskom dokumentacijom iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na županije, Grad Zagreb, gradove i općine, koji su osnivači muzeja i galerija, odnosno osnivači ustanova i drugih pravnih osoba unutar kojih su muzeji, galerije i zbirke kod kojih se ta muzejska građa i muzejska dokumentacija nalazi.

Osnivači otvorenih i pučkih učilišta i drugih organizacija za naobrazbu odraslih koje obavljaju i muzejsku djelatnost, dužni su u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti odluke kojima će sredstvima, prostorom i opremom što tim pravnim osobama služi za obavljanje muzejske djelatnosti, te njihovom muzejskom građom i muzejskom dokumentacijom, osnovati muzeje kao ustanove, odnosno osigurati obavljanje muzejske djelatnosti prema odredbama ovoga Zakona.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

- Zakon o muzejskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 12/77., 47/86. i 26/93.),

- odredbe članka 1., 3., 5., 6., 9., 11., 12. i 16. Zakona o upravljanju ustanovama u kulturi ("Narodne novine", br. 50/95.) u dijelu u kojem se odnose na muzejske ustanove,

- odredba članka 30. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.),

- Zakon o Hrvatskom povijesnom muzeju ("Narodne novine", br. 27/91.),

- Zakon o Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti ("Narodne novine", broj 11/94.), i

- Zakon o "Muzejsko-galerijskom centru" ("Narodne novine", br. 32/87. i 50/95.).

Pravilnik o polaganju stručnih ispita radnika muzejske struke i program za stručne ispite ("Narodne novine", br. 9/78.) ostaje na snazi do donošenja novog pravilnika po odredbama ovoga Zakona.

Hrvatsko muzejsko vijeće dužno je predložiti ministru kulture donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona najkasnije u roku godinu dana od njegova stupanja na snagu.

Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, kao i muzejska ustanova Muzeji Hrvatskog zagorja, Gornja Stubica, osnovana Uredbom o "Muzejima Hrvatskog zagorja" ("Narodne novine", br. 49/92.), nastavljaju s radom po odredbama ovoga Zakona kao javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska osim Muzeja evolucije i nalazišta pračovjeka s lokalitetima Josipovac i Hušnjakovo u Krapini nad kojem se osnivačka prava prenose na Grad Krapinu.

Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej naivne umjetnosti i Muzeji Hrvatskog zagorja dužni su u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje ustrojstvo, rad i akte s njegovim odredbama.

Vlada Republike Hrvatske dužna je svojom uredbom urediti pitanja podjele objekata, imovine, sredstava, opreme, prava i obveza te rasporeda djelatnika između Muzeja Hrvatskog zagorja i Muzeja evolucije i nalazišta pračovjeka s lokalitetima Josipovac i Hušnjakovo u Krapini.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Muzejsko-galerijski centar prestaje podjelom na dvije javne ustanove, koje se osnivaju ovim Zakonom, i to:

1. Javna ustanova "Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara" - Muzej Mimara, sa sjedištem u Zagrebu, Rooseveltov trg 5, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, te

2. Javna ustanova Galerija "Klovićevi dvori", sa sjedištem u Zagrebu, Jezuitski trg 4, koje su osnivači u jednakim dijelovima Republika Hrvatska i Grad Zagreb.

Vlada Republike Hrvatske dužna je svojom uredbom urediti pitanja podjele objekata, imovine, sredstava, opreme, prava i obveza, te rasporeda djelatnika Muzejsko-galerijskog centra.

Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb ugovorom će urediti pitanja međusobnih prava i obveza osnivača javne ustanove, Galerije "Klovićevi dvori".

Stupanjem na snagu ovoga Zakona Javna ustanova "Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara" - Muzej Mimara i Javna ustanova Galerija "Klovićevi dvori" dužne su obavljati svoju djelatnost po odredbama ovoga Zakona, te u roku od godinu dana od dana njegova stupanja na snagu uskladiti svoje ustrojstvo, rad i akte s odredbama ovoga Zakona.

Ministar kulture rješenjem će imenovati privremene ravnatelje javnih ustanova iz stavka 1. ovoga članka, koji će obaviti pripreme za početak njihova rada i podnijeti prijave za upis u sudski registar, te obavljati dužnosti ravnatelja i tijela upravljanja tih ustanova dok ne budu imenovani ravnatelji i uspostavljena tijela upravljanja sukladno njihovim aktima.

Privremenog ravnatelja Galerije "Klovićevi dvori" ministar kulture imenovat će uz prethodnu suglasnost Gradskog poglavarstva Grada Zagreba.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 612-05/97-02/01
Zagreb, 9. listopada 1998.