MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na temelju članka 50. stavka 1. točke 4. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe ("Narodne novine" broj 1/97 - pročišćeni tekst) ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O ADITIVIMA KOJI SE MOGU NALAZITI U NAMIRNICAMA

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti pod kojima se pojedine kemijske tvari smatraju aditivima (u daljnjem tekstu aditivi), uvjeti za razvrstavanje aditiva u pojedine skupine, njihova zdravstvena ispravnost i dopuštenost uporabe za pojedine skupine i vrste namirnica te uvjeti pod kojima se pojedini aditivi mogu miješati u odgovarajuće smjese.

Aditivima se smatraju tvari točno poznatog kemijskog sastava, koje se ne konzumiraju kao namirnice, niti su tipičan sastojak namirnice, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se namirnicama u svrhu poboljšanja tehnoloških i senzorski svojstava.

Aditivi se dodaju namirnicama u tehnološkom postupku proizvodnje, tijekom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja pakiranja, transporta i čuvanja.

Aditivi se rabe za: bojenje, konzerviranje, sprečavanje oksidacije, emulgiranje, stabiliziranje, zgušnjavanje, želiranje, reguliranje kiselosti, pojačavanje okusa, zaslađivanje, poliranje, održavanje svježine, tretiranje brašna, aromatiziranje, enzimatska djelovanja i druge namjene predviđene ovim Pravilnikom.

Pomoćne tvari u procesu proizvodnje su tvari ili materijali, koji se ne konzumiraju kao sastojak namirnice, namjerno su dodani u proizvodnji sirovina, namirnica ili njihovih sastojaka u svrhu zadovoljenja određenih tehnoloških potreba za vrijeme tretiranja ili proizvodnje, a mogu postati nehotičan, ali neizbježan zaostatak ili derivat u krajnjem proizvodu.

Mješavinom aditiva razumijeva se miješanje dvaju ili više aditiva iste skupine ili različitih skupina, sa ili bez nosača ili razrjeđivača, uz uvjet da je takvo miješanje tehnološki opravdano.

Nosačima ili razrjeđivačima smatraju se i namirnice.

U smislu odredbi ovoga Pravilnika aditivima se ne smatraju:

- Kemijska onečišćenja,

- Tvari radi poboljšanja prehrambene vrijednosti namirnica (vitamini i minerali),

- Kuhinjska sol (NaCl),

- Tvari za tretiranje vode za piće,

- Baze za žvakaću gumu,

- Amonij klorid (E 510),

- "Tekući pektin" - proizvodi koji sadrže pektin i koji potječu iz sasušene jabučne komine (pulpe) ili kore citrus voća ili njihove mješavine, a koji se dobivaju djelovanjem razrijeđene kiseline i djelomično neutralizacijom,

- Bijeli ili žuti dekstrin (E 1400), prženi ili dekstrirani škrob, škrob modificiran kiselinama (E 1401) i lužinama (E 1042), bijeljeni škrob (E 1043), fizički modificirani škrob i škrob tretiran amilolitičkim enzimima (E 1405),

- Krvna plazma, jestiva želatina, hidrolizati bjelančevina i njihove soli, mliječne bjelančevine i gluten,

- Aminokiseline i njihove soli (izuzev glutaminske kiseline, glicina, cisteina i cistina i njihovih soli) koje nemaju nikakvu funkciju aditiva,

- Kazeini i kazeinati,

- Inulin.

Aditivi i njihove mješavine mogu se dodavati namirnicama uz sljedeće uvjete:

- da su uključeni u Liste ovog Pravilnika,

- da je njihova uporaba tehnološki opravdana,

- da se dodaju namirnicama u količinama dopuštenim (propisanim) ovim Pravilnikom,

- da se njihovim dodavanjem ne smanjuje prehrambena vrijednost namirnica,

- da bitno ne utječu na prirodno svojstveni okus i miris namirnica kojima su dodani, osim ako im to nije posebna namjena,

- da se njihovim miješanjem i dodavanjem namirnicama ne stvaraju toksične tvari (produkti) tijekom prerade, čuvanja i uporabe,

- da se mogu identificirati i utvrditi njihove količine u namirnicama, osim ako nisu u tehnološkom postupku uklonjeni ili razgrađeni.

Aditivi koji su u namirnicu uneseni posrednim putem kao sastojak sirovina ili drugih namirnica kojoj je dodavanje aditiva dopušteno (tzv. "carry-over" načelo) ne deklariraju se na namirnici i ne smatraju se namjerno dodanim aditivima:

- ako se nalaze na Listama ovog Pravilnika,

- ako je količina znatno niža od zahtjeva tehnoloških potreba i dobre proizvođačke prakse ili ako njihova količina nema uporabno djelovanje u namirnicama u kojima njihova uporaba nije dopuštena.

Odredbe stavka 1. ovoga članka, odnose se i na nosače, otapala i razrjeđivače.

Aditivi i njihove mješavine navedeni u Listama ovoga Pravilnika, moraju glede zdravstvene ispravnosti udovoljavati općim i posebnim zahtjevima predviđenim propisima Europske Unije, Svjetske zdravstvene organizacije i Organizacije za poljoprivredu i prehranu - Codex Alimentarius Commission WHO/FAO ili Europske farmakopeje.

Ako Listama aditiva ovog Pravilnika nije predviđen aditiv koji se rabi u pojedinim zemljama i nalazi se na listama tih zemalja, a sa toksikološkog stanovišta je bezopasan, može se dopustiti za uporabu uz suglasnost Povjerenstva za aditive Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, a na načelima Europske Unije i Codex Alimentarius Commission WHO/FAO.

Aditivi i njihove mješavine koji se stavljaju u promet moraju na omotnici, posudi ili naljepnici imati deklaraciju koja sadrži:

1. Naziv aditiva i E broj (broj aditiva prema direktivama Europske Unije), ako ga ima, odnosno naziv mješavine aditiva u koju je uključena i namjena, te trgovačko ime ako ga proizvod ima.

2. Naziv i adresu proizvođača ili pakiratelja proizvoda, a kod uvoznih proizvoda i ime i adresu uvoznika.

3. Oznaku "za namirnice" ili u slučaju ograničene uporabe i oznaku namirnice ili skupine namirnica za koju je namijenjen.

4. Neto količinu izraženu u jedinicama mase ili obujma.

5. Datum najmanje trajnosti do kojeg proizvod zadržava svoja specifična svojstva uz pravilno uskladištenje sa naznakom: datuma proizvodnje i roka uporabe ili uporabljivo do, a može sadržavati i "najbolje prije… (ako datum uključuje naznaku dana, mjeseca i godine) ili "najbolje prije isteka…" (ako datum uključuje mjesec i godinu).

6. Posebne uvjete čuvanja ili upozorenja ako je to potrebno.

7. Oznaku serije ili lota.

8. Sastojke opadajućim redom njihove masene zastupljenosti, pri čemu se aditivi označavaju oznakom skupine i E brojem ili nazivom. Ako je uporaba nekog aditiva ili bilo kojeg drugog sastojka u namirnicama ograničena, potrebno je navesti i njihovu količinu u postocima.

9. Otapala, razrjeđivači i nosači koji služe kao pomoćne tvari u proizvodnji aditiva ne moraju se deklarirati.

10. Uputu u načinu uporabe.

Aditivi i njihove mješavine namijenjene za daljnju industrijsku preradu mogu podatke iz točke 7. i 8. stavka 1. ovoga članka imati navedene samo u popratnim dokumentima vezanim uz isporuku.

U deklaraciji za arome mora se, osim podataka navedenih u članku 11. ovog Pravilnika navesti i vrsta arome i to na jedan od navedenih načina:

- prirodna aromatska tvar u slučajevima tvari definirane člankom 17. stavkom 3. točkom 1(a) ovoga Pravilnika,

- aromatska tvar identična prirodnoj u slučajevima tvari definirane člankom 17. stavkom 3. točkom 1(b) ovoga Pravilnika,

- umjetna aromatska tvar u slučajevima tvari definirane člankom 17. stavkom 3. točkom 1(c) ovoga Pravilnika,

- aromatski pripravak u slučajevima pripravka definiranog člankom 17. stavkom 3. točkom 2. ovoga Pravilnika,

- prirodna aroma dobivena posebnim tehnološkim postupcima u slučajevima proizvoda definiranog člankom 17. stavkom 3. točkom 3. ovoga Pravilnika,

- aroma dima u slučajevima preparata definiranog člankom 17. stavkom 3. točkom 4. ovoga Pravilnika.

Kada su arome smjese s drugim tvarima ili materijalima prema odredbama članka 18. ovoga Pravilnika potrebno je navesti sve pojedine sastojke prema padajućim udjelima u smjesi. Deklaracija treba sadržavati:

- vrstu arome sukladno stavku 1. ovoga članka,

- ime svakog od sastojaka ili, ako je to moguće, njegov E broj.

U deklaraciji za enzimske preparate moraju se osim podataka navedenih u članku 11. ovoga Pravilnika, navesti i ovi podaci:

1) Tip enzimskog preparata (topljivi, netopljivi, rekombinantni);

2) Aktivnosti enzimskog preparata u određenim jedinicama;

3) Upozorenje o pažljivom rukovanju i mjerama predostrožnosti.

Smjese aditiva koje sadrže enzime trebaju u deklaraciji sadržavati naziv dodatnih enzima.

U mješavini aditiva ne smiju se međusobno miješati sljedeći aditivi:

1. Bojila,

2. Kalijev i natrijev nitrat,

3. Natrijev nitrit,

4. Bifenil,

5. Ortofenilfenol i natrijev ortofenilfenolat,

6. Tiabendazol,

7. Hexametilentetramin,

8. Borna kiselina i natrijev tetraborat,

9. Arome,

10. Trietilcitrat.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na miješanje bojila i aroma te aroma i trietilcitrata, a miješanje kalijevog i natrijevog nitrata s natrijevim nitritom uređeno je posebnim odredbama ovoga Pravilnika.

Mješavine aditiva u čijem su sastavu natrijev nitrit i kalijev nitrit ne smiju sadržavati bjelančevine, hidrolizate bjelančevina i druge bjelančevinaste preparate, začine, ekstrakte začina i eterična ulja, zbog opasnosti od stvaranja škodljivih spojeva.

Nitritna sol za salamurenje (NaCl + 0,5-0,6% nitrita izraženog kao NaNO2) kao i nitritna sol za salamurenje s 1% salitre (NaCl + 0,5-0,6% nitrita izraženog kao NaNO2 i 0,9-1,2% salitre izražene kao NaNO3 ili KNO3), a i mješavine natrijevog nitrita ili kalijevog nitrita s drugim aditivima, mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakiranju te u čvrstoj i dobro zatvorenoj ambalaži.

Deklaracija za soli i mješavine iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati sukladno članku 11. stavku 1. točki 6. ovoga Pravilnika oznake: "pozor - otrov" i "držati na suhom mjestu" kao i ostale podatke navedene u članku 11. Pravilnika. Ova odredba odnosi se i na sol za salamurenje s time što deklaracija soli za salamurenje ne mora sadržavati oznaku "pozor - otrov".

Natrijev nitrit, namijenjen za proizvodnju nitritne soli za salamurenje ili nitritne soli za salamurenje s 1% salitre, kao i za mješavine natrijevog ili kalijevog nitrita s drugim aditivima, mora se vagati i čuvati u posebnoj prostoriji u kojoj se ne smiju čuvati druge namirnice i u koju je dopušten pristup samo osobama koje se bave proizvodnjom tih soli i njihovih mješavina.

Aditivi se prema načinu djelovanja razvrstavaju u skupine:

1. Bojila - su čiste tvari, koncentrati ekstrakata jestivih sirovina ili sintetskim postupkom proizvedeni kemijski spojevi poznatog sastava, a dodaju se u malim količinama za bojenje namirnica, ne mijenjajući ostala svojstva proizvoda.

2. Konzervansa - koji dodani namirnicama, uz odgovarajuće uvjete sprečavaju ili usporavaju razmnožavanje mikroorganizama u namirnicama ne utječući bitno na senzorska svojstva.

3. Antioksidansa - koji sprečavaju oksidativne promjene u namirnicama, pojačavaju antioksidativni učinak drugih tvari, ali mogu imati i neka druga djelovanja.

4. Emulgatora - koji omogućuju homogeno miješanje ulja i masti s vodom ili vode s uljima i mastima, a i homogeno miješanje drugih sastojaka.

Posebna grupa su i emulgatorske soli koje dodatkom u sustavu koji sadrže masti, vodu i proteine, raspršuju proteine ujednačujući raspodjelu vode i masti oko njih (npr. topljeni sir).

5. Stabilizatora - koji omogućuju stabilizaciju topljivih koloidnih sustava (sustava koji se ne miješaju).

6. Zgušnjivača - koji omogućuju vezivanje tekuće faze od određene viskoznosti do potpunog zgušnjavanja.

7. Tvari za želiranje - koje dodatkom namirnici stvaraju želatinoznu konzistenciju.

8. Regulatora kiselosti - koji podešavaju i održavaju kiselost ili lužnatost namirnice.

9. Kiselina i lužina - koje dodane namirnici mijenjaju njenu kiselost ili lužnatost i time utječu na njezin okus.

10. Tvari za sprečavanje zgrudnjavanja - koje dodatkom praškastim namirnicama sprečavaju nastajanje većih nakupina ili gruda.

11. Tvari za postizanje klizavosti - koje se dodaju namirnicama tijekom izrade zbog smanjivanja trenja na dodirnim površinama između čestica, granulata (antikoheziva), odnosno između granulata i površine uređaja (antiatheziva).

12. Pojačivača okusa - koji dodatkom namirnici ističu ili poboljšavaju djelovanje prisutnih aroma bez obzira potječu li one od sastojaka namirnica ili su dodane.

13. Tvari za zaslađivanje - koje dodane namirnici nadopunjuju ili stvaraju sladak okus. Obično se dijele na zamjene za šećer (poliole) i umjetna sladila.

14. Modificiranih škrobova - kojima su za razliku od običnog škroba kemijskim, fizikalnim ili enzimatskim postupkom izmijenjena originalna svojstva, a sve u svrhu određivanja konzistencije različitih vrsta namirnica.

15. Tvari za poliranje - koje služe za dobivanje glatke i sjajne površine, te za zaštitu namirnice od isušivanja.

16. Tvari za zadržavanje vlage - koje vezivanjem vode zadržavaju svježinu i karakterističnu konzistenciju proizvoda.

17. Tvari za tretiranje brašna - koje dodane brašnu ili tijestu poboljšavaju tehnološka svojstva.

18. Tvari za otpuštanje plina - koje se koriste pojedinačno ili u kombinaciji sa tvarima koje otpuštaju plin i time bitno povećavaju volumen proizvoda.

19. Sekvestranata - kemijskih tvari koji čine kompleks s ionima određenih metala i kiselim radikalima i na taj način ih inaktiviraju.

20. Učvršćivača - koji dodani proizvodima i prerađevinama učvršćuju tkivo voća ili povrća, ali i sredstava za želiranje koji se pri tome upotrebljavaju.

21. Povećivača volumena - koji uz povećanje volumena, zadržavaju vlažnost, stabiliziraju, zgušnjavaju i oblikuju strukturu, ne povećavajući energetsku vrijednost.

22. Tvari za stabiliziranje, zadržavanje boje - koje se koriste kao stabilizatori za očuvanje ili pojačavanje intenziteta boje namirnice.

23. Tvari za održavanje pjene - koje se koriste da zadrže ravnomjerno dispergiranu plinovitu fazu u tekućoj ili krutoj namirnici.

24. Potisnih plinova - koji se koriste za istiskivanje namirnica iz posebnih posuda pod tlakom. Zrak se ne svrstava u skupinu potisnih plinova.

25. Plinovi za pakiranje - koji se koriste za promjenu medija u pakovini, a dodaju se u pakovini prije ili za vrijeme ili nakon pakiranja. Zrak se ne svrstava u skupinu za pakiranje.

26. Aroma - koje se dodaju namirnicama radi aromatiziranja ili dopunjavanja arome.

27. Enzimskih preparata - koji su po djelovanju katalizatori biokemijskih reakcija, čije je aktivna komponenta bjelančevina kombinirana s metalima, ugljikohidratima odnosno lipidima, a dobiva se u živom organizmu (životinjskog, biljnog ili mikrobiološkog podrijetla).

28. Pomoćnih tvari u procesu proizvodnje - koje se koriste u tehnologiji proizvodnje namirnica u skladu s odredbama članka 4. ovoga Pravilnika, ne stupaju u kemijske reakcije sa ostalim sastojcima namirnica, a njihovi mogući ostaci u namirnici određeni su u članku 16. Listi 2. ovoga Pravilnika.

29. Tvari protiv pjenjenja - koje sprečavaju pjenjenje tijekom tehnološkog procesa kao i u gotovom proizvodu.

Aditivi (osim aroma i enzima) svrstani su u Listu 1 i Listu 2.

Lista 2 sadrži aditive koji nemaju oređeni E-broj, a većinom se razvrstavaju u pomoćne tvari u procesu proizvodnje (osim dijela tvari za sprečavanje pjenjenja). U Listu je naznačeno tehnološko funkcionalno svojstvo i ograničenje količine dopuštenog ostatka u namirnicama.

Arome su koncentrirani preparati, sa ili bez drugih dodataka, koji se dodaju namirnicama radi davanja ili dopunjavanja okusa i mirisa (uz iznimku slanog, slatkog i kiselog okusa). Arome nisu namijenjene za konzumiranje.

Arome označavaju aromatske tvari, aromatske pripravke, prirodne arome dobivene posebnim tehnološkim postupcima, arome dima i mješavine navedenih aroma.

1. Aromatske tvari su tvari poznatog kemijskog sastava koje se dodaju namirnicama zbog svojih aromatskih svojstava.

a) Prirodne aromatske tvari su kemijski definirane tvari koje se dobivaju fizikalnim, enzimskim ili mikrobiološkim postupkom iz sirovina biljnog ili životinjskog podrijetla u sirovom stanju ili obrađene nekim od tradicionalnih postupaka za pripravljanje namirnica (sušenje, fermentacija i sl.).

Soli prirodnih aromatskih tvari sa slijedećim kationima: NH4+, Na+, K+, Ca2+ i Fe3+ ili anionima: Cl-, SO42- i CO32-, također se smatraju prirodnim aromatskim tvarima.

b) Aromatske tvari identične prirodnima su kemijski definirane tvari koje su sintetizirane ili kemijskim postupkom izolirane iz prirodnih sirovina, a kemijski su identične tvarima prisutnim u prirodnom materijalu biljnog ili životinjskog podrijetla navedenim u prethodnom stavku i koje neprerađene i prerađene, služe prehrani ljudi.

Soli aromatskih tvari identičnih prirodnima sa slijedećim kationima NH4+, Na+, Ca2+ i Fe3+ ili anionima Cl-, SO42- i CO32-, također se smatraju aromatskim tvarima identičnim prirodnim.

c) Umjetne aromatske tvari su kemijski definirane tvari, dobivene kemijskom sintezom, a koje još nisu nađene u prirodnim sirovinama biljnog ili životinjskog podrijetla koje prerađene ili neprerađene služe u prehrani ljudi.

2. Aromatski pripravak označava prirodni proizvod, različit od tvari definiranih pod točkom 1(a) (sa ili bez drugih aromatskih dodataka), koji se upotrebljava zbog davanja arome, a koji se dobiva prikladnim fizikalnim ili biotehnološkim postupcima iz sirovina biljnog ili životinjskog podrijetla. Neprerađeni se ne mogu konzumirati.

3. Prirodne arome dobivene posebnim tehnološkim postupkom označavaju proizvode dobivene termičkom reakcijom aminokiselina s reducirajućim šećerima.

4. Arome dima su koncentrirani preparati koji se upotrebljavaju u tradicionalnim postupcima dimljenja namirnica, a dobivaju se iz prirodnih sirovina (ali ne od dimljenih namirnica).

Arome dima ne smiju sadržavati više od 10 mg/kg benzopirena i 20 mg/kg benzoantracena.

Arome mogu sadržavati: otapala, nosače, tvari za razrjeđivanje, stabilizatore, konzervanse i antioksidanse dopuštene ovim Pravilnikom, a koji također moraju biti prihvatljivi i za namirnicu kojoj se aroma dodaje.

Tvari za razrjeđivanje i otapanje aroma ne smiju imati fiziološka djelovanja u koncentracijama u kojima se arome dodaju namirnicama, a smatraju se zajedno s aromom cjelovitim proizvodom, te se odredbe ovog članka odnose na aromu zajedno s njenim razrjeđivačem ili otapalom.

Uporaba aroma u namirnici ne smije uzrokovati prisutnost nepoželjnih supstancija navedenih u Listi 3 u količinama većim od onih navedenih u listi.

Najveće dopuštene količine određenih tvari dospjelih u namirnice preko dodanih aroma

tvari                             namirnica                       piće
_______________________________________________

3,4-benzopiren         0,03 mcg/kg              0,03 mcg/kg

fali kartica

Uporaba aroma ili drugih sastojaka namirnica ne smije uzrokovati u namirnici prisutnost biološki aktivnih tvari iz liste 4 ovog Pravilnika, u količinama većih od navedenih u Listi.

Aromatske i druge tvari čija je količina u namirnicama posebno ograničena.
U Listi aromatskih i drugih tvari čija je količina u namirnicama posebno ograničena navedene su biološki aktivne tvari koje se, s iznimkom kimina, ne smiju kao takve dodavati namirnicama.

Proizvodnja aroma iz biljaka i njihovih izolata navedenih u Listi 5 ovog Pravilnika nije dopuštena.

Lista biljaka koje se ne smiju rabiti za proizvodnju aroma namijenjenih za namirnice.

Aktivne komponente enzimskih preparata su biološki aktivni proteini kombinirani metalima, ugljikohidratima odnosno lipidima i obuhvaćaju tvari izolirane iz životinjskih, biljnih ili mikrobnih izvora, a mogu sadržavati cijele stanice, dijelove stanica ili stanične ekstrakte podrijetlom iz navedenih izvora.

Enzimski preparati mogu sadržavati jednu ili više aktivnih komponenata.

Enzimski preparati mogu sadržavati i ostatke hranjive podloge, te otapala, stabilizatore, konzervanse, antioksidanse i druge sastojke dopuštene ovim Pravilnikom, a koji također moraju biti prihvatljivi za namirnicu kojoj se enzimski preparat dodaje ili to moraju biti tvari netopljive u namirnici i koje se nakon tehnološkog postupka iz nje uklanjaju.

Enzimski preparati se stavljaju u promet kao:

1) tekući enzimski preparati;

2) polutekući enzimski preparati;

3) suhi enzimski preparati

s naznakom da li sadrže nativne topljive ili vezane (imobilizirane) netopljive enzime, dijelove stanica ili cijele imobilizirane stanice.

Kod primjene netopljivih imobiliziranih enzimskih preparata, količina otpuštenog glutaraldehida ne smije biti veća od 10 mg/kg preparata s tim da se staklo i keramika nosača ne mogu dokazati u konačnom proizvodu. Svi ostali parametri i uporabe imobiliziranih enzima moraju biti u skladu s načelima dobre proizvođačke prakse.

Kod primjene rekombinantnih enzimskih preparata, sadržanih u Listi enzimskih preparata, a dobivenih s genetski modificiranim mikroorganizmima potrebno je pružiti genetske i fiziološke karakteristike donora, vektora i novog proizvodnog mikroorganizma s temeljitim toksikološkim dokazima o prihvatljivosti i sigurnosti ovih preparata.

U Listi 6 navedeni su enzimski preparati koji se mogu koristiti u proizvodnji namirnica.

Ako nije drugačije propisano, zabranjeno je dodavanje aditiva sljedećim namirnicama:

- neprerađenim namirnicama, medu, neemulgiranim uljima i mastima biljnog i životinjskog podrijetla, maslacu, nearomatiziranom pasteriziranom i steriliziranom mlijeku (uključujući i UHT steriliziranom) te vrhnju bez obzira na sadržaj masnoća u originalnom obliku, fermentiranim nearomatiziranih mliječnim proizvodima i svježem siru, prirodnim mineralnim vodama i izvorskoj vodi, kavi i ekstraktu kave (osim aromatiziranih instant proizvoda), nearomatiziranom čaju, šećeru (uključujući i mono i di saharide), običnoj suhoj tjestenini, nearomatiziranoj mlaćenici.

Pod neprerađenom namirnicom razumijeva se namirnica koja nije podvrgnuta nikakvoj obradi koja bi dovela do bitne promjene prvobitnog stanja namirnice. Namirnica može biti podijeljena na dijelove, rascjeljena, isječena, iskoštena, usitnjena, oderana, oguljena, samljevena, odrezana, očišćena, podrezana, duboko smrznuta, ohlađena, samljevena u mlinu, oljuštena, zapakirana ili nezapakirana.

Osim namirnica navedenih u članku 25. ovog Pravilnika sljedećim namirnicama zabranjeno je dodavanje bojila:

- svim vrstama pakiranih voda,

- čokoladnom mlijeku, vrhnju i vrhnju u prahu,

- raznim uljima i mastima životinjskog ili biljnog podrijetla,

- jajima i proizvodima od jaja,

- brašnu i drugim mljevenim proizvodima te raznim vrstama škroba,

- kruhu i sličnim proizvodima,

- tjestenini i njokima,

- koncentratu rajčice i proizvodima od rajčice u konzervi ili staklenkama,

- umacima na bazi rajčice,

- voćnim sokovima i nektarima te soku od povrća,

- voću, povrću i gljivama i njihovim prerađevinama u konzervama ili bocama kao i u sušenom obliku,

- ekstra džemu, marmeladi i želeu te kesten pireu,

- ribi, školjkašima i rakovima, mesu peradi i divljači kao neprerađenim namirnicama,

- kakau i proizvodima, čokoladi i čokoladnim dijelovima u proizvodima,

- prženoj kavi, čaju i cikoriji, čajnom ekstraktu i ekstraktu cikorije, pripravcima od čaja, bilja, voća kao pojedinačnoj sirovini ili u smjesi u originalnom ili instant obliku.

- soli i nadomjescima za sol, začinima i mješavine začina,

- vinu od grožđa i sličnim fermentiranim proizvodima,

- KORN, KORNBRAD, voćnim alkoholnim pićima, žestokim voćnim pićima, OUZO, GRAPPA, TSIKOUDIA s Krete, TSIPOURO iz Makedonije, TSIPOURO iz Tesalije, TSIPOURO iz Tirnavosa, eau de vie de marc Marque nationale luxembourgeoise, eau de vie de seigle Marque nationale luxembourgeoise te londonski gin,

- SAMOBOUKA; MARSCHINO I MISTRA, SANGRIA; CLAREA i ZURRA,

- vinskom octu,

- hrani za dojenčad i malu djecu (uključujući i hranu za djecu slabog zdravlja),

- sladu i proizvodima od slada i

- ovčjem i kozjem siru.

Ukoliko se sirovinama za izradu navedenih namirnica dopušta uporaba bojila u njihovoj proizvodnji, onda se primjenjuje princip "prijenosa" (carry over) sukladno članku 8. ovog Pravilnika.

Aditive je dopušteno dodavati u sljedeće skupine i vrste namirnica:

1. Mlinski i pekarski proizvodi, tjestenina, brzo smrznuti i srodni proizvodi; 2. Proizvodi mesa stoke za klanje, divljači i peradi; 3. Mlijeko i mliječni proizvodi, sladoled i puding; 4. Voće, povrće, gljive i proizvodi; 5. Ribe, školjke, rakovi, glavonošci, mekušci i proizvodi; 6. Masti i ulja biljnog podrijetla i njihovi proizvodi; 7. Kakao proizvodi, proizvodi slični čokoladi, krem proizvodi i bombonski proizvodi; 8. Keksi, kolači i srodni proizvodi; 9. Alkoholna pića; 10. Bezalkoholna osvježavajuća pića; 11. Pivo i bezalkoholno pivo; 12. Juhe, koncentrati za juhe, koncentrati za umake, dodaci jelima i srodni proizvodi; 13. Začini, ekstrakti začina i začinske mješavine; 14. Ocat, vinski, voćni i aromatizirani ocat; 15. Jaja i proizvodi od jaja; 16. Kava, kavovine i njihove prerađevine; 17. Čajevi i čajni pripravci, 18. Pekarski kvasac, 19. Prašak za pecivo, vanilin šećer i šećer u prahu; 20. Prašak za puding, kreme, deserte i srodne proizvode; 21. Snack - proizvodi; 22. Senf; 23. Sol; 24. Stolna umjetna sladila.

Aditivi se na originalnom pakovanju namirnica deklariraju tako da se navodi skupina upotrebljenih aditiva i E-brojevi ili nazivi tih aditiva. Arome se na gotovom proizvodu deklariraju kao prirodne arome i arome (ili aromatizirano). Oznaka "prirodna" može se upotrijebiti u deklaraciji namirnica samo u slučajevima kada je aromatski sastojak, aromatska tvar definirana člankom 17. točka 1(a) ili aromatski pripravak definiran člankom 17. točka 2. ovoga Pravilnika. Ako naziv arome upućuje na točno određeni prirodni izvor, tada se oznaka "prirodna" smije upotrijebiti samo u slučajevima kada je aromatski sastojak izoliran isključivo iz (izvora) namirnice čiju oznaku nosi. Izolacija prirodnih aroma smije se pri tome provoditi samo prema odredbama članka 17. 1(a) ovoga Pravilnika.

Uporaba enzima u namirnicama deklarira se samo u slučaju kada se enzimi nalaze u aktivnom obliku. Namirnice koje sadrže aspartam moraju u deklaraciji imati dobro uočljiv tekst "sadrži izvor fenilalanina".

Namirnice kojima su dodane zamjene za šećer (saharozu) - polioli, moraju u deklaraciji imati tekst: "Povećana potrošnja ove namirnice može uzrokovati laksativni učinak".

Kod deklariranja modificiranih škrobova uz naziv skupine nije potrebno navesti i pojedinačni naziv ili E-broj.

U slučaju kada je količina SO2 manja od 10 mg/kg ili
10 mg/l smatra se kao da nije prisutan u namirnici te se isti ne deklarira. Pomoćne tvari u procesu proizvodnje namirnica ne deklariraju se osim ukoliko su sastavni dio gotovog proizvoda (primjer - potisni plinovi - N2O u dozama).

Dopuštenost uporabe pojedinih aditiva u skupinama i vrstama namirnica iz članka 27. ovog Pravilnika, prikazana je tabelarno sa sljedećim podacima; redni broj aditiva, E-broj, naziv aditiva, namjena-funkcionalno svojstvo, dopuštenost uporabe i najveća dopuštena količina, ukoliko se ista propisuje. Navedeni tabelarni prikazi dani su tablicama 1-24.

Najveća dopuštena količina nekog aditiva u namirnici odnosi se na namirnicu pripremljenu za uživanje prema uputi proizvođača.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-01/98-01/0089
Urbroj: 534-02-30-98-0001
Zagreb, 10. rujna 1998.