|
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 14. stavka 2., u svezi s člankom 11. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine" br. 131/97), te članka 13. stavka 2. i članka 36. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94), ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede i šumarstva, donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom proglašavaju se zaštićenima pojedine vrste samoniklih gljiva i određuju uvjeti za ishođenje dopuštenja za sakupljanje gljiva radi stavljanja u promet.
Članak 2.
U ovom Pravilniku koriste se pojmovi sa sljedećim značenjem:
- samonikle gljive su gljive koje spontano rastu na prirodnim, poluprirodnim i kultiviranim staništima,
- micelij je tijelo gljive, a uglavnom se nalazi unutar supstrata, najčešće tla ili biljnih ostataka,
- plodišta su organi za razmnožavanje što ih stvara najveći broj vrsta gljiva i neophodni su za preživljavanje tih vrsta gljiva, a micelij ih formira samo povremeno,
- nadzemne gljive su vrste gljiva čija se plodišta razvijaju na površini tla ili na biljnom supstratu iznad površine tla,
- podzemne gljive su vrste gljiva čija se plodišta razvijaju ispod površine tla,
- sakupljanje gljiva je postupak sakupljanja samoniklih gljiva za osobne potrebe, ili u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa,
- sakupljač gljiva je fizička osoba koja sakuplja samonikle gljive za osobne potrebe, ili u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.
Članak 3.
U smislu ovog Pravilnika zaštićene su one vrste samoniklih gljiva koje su vrlo rijetke i one čije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili zbog prekomjernoga i nekontroliranoga sakupljanja, te prijeti opasnost njihova nestanka, (u daljnjem tekstu: posebno ugrožene vrste gljiva).
II. POSEBNO UGROŽENE VRSTE GLJIVA
Članak 4.
Posebno ugroženim vrstama gljiva proglašvaju se vrste i to:
1. razred Discomycetes:
- Ascotremella faginea,
- Caloscypha fulgens,
- Cudonia circinans,
- Discina gigas,
- Discina leucoxantha,
- Discina parma,
- Geoglossum umbratile,
- Geopyxis majalis,
- Holwaja mucida,
- Leucoscypha ovilloides,
- Microglossum olivaceum,
- Microglossum viride,
- Pachyella violaceonigra,
- Pseudorhizina sphaerospora,
- Psilopezia nummularialis,
- Ptychoverpa bohemica,
- Scutellinia minor,
- Spathularia flavida,
- Strossmayeria rackii,
- Trichoglossum hirsutum,
- Urnula craterium,
- Verpa conica.
2. razred Hymenomycetes,
a) red Aphyllophorales:
- Albatrellus pes-caprae,
- Aleurocystidiellum subcruentatum,
- Amylocistis lapponicus,
- Antrodia crassa,
- Antrodia variiformis,
- Antrodiella citrinella,
- Antrodiella fragrans,
- Atheloderma mirabilis,
- Aurantioporus croceus,
- Auriporia aurulenta,
- Buglossoporus pulvinus,
- Ceriporiopsis placenta,
- Ceriporiopsis subrufa,
- Columnocystis ambigua,
- Cotylidia pannosa,
- Flavophlebia sulphureo-isabellina,
- Fomitopsis rosea,
- Gloeoporus dichrous,
- Hericium alpestre,
- Hericium coralloides,
- Hericium erinaceum,
- Junghuhnia fimbriatella,
- Lopharia spadicea,
- Metulodontia nivea,
- Phellinus pouzarii,
- Phellinus rimosus,
- Pilatoporus spraguei,
- Piptoporus soloniensis,
- Polyporus umbellatus,
- Pulchericium caeruleum,
- Skeletocutis jelicii,
- Skeletocutis papyracea,
- Sparassis crispa,
- Sparassis nemecii,
- Spongipellis delectans,
- Steccherinum setulosum,
- Trametes ljubarskyi,
- Tyromyces fissilis.
b) red Agaricales:
- Amanita caesarea,
- Amanita franchetti,
- Amanita lepiotoides,
- Amanita solitaria,
- Amanita vittadinii,
- Bolbitius variicolor,
- Boletinus cavipes,
- Boletus depilatus,
- Boletus dupainii,
- Boletus fechtneri,
- Boletus fragrans,
- Boletus impolitus,
- Boletus pulverulentus,
- Boletus regius,
- Boletus rhodoxanthus.
- Calocybe ionides,
- Chalciporus rubinus,
- Chamaemyces fracidus,
- Cortinarius bulliardi,
- Cortinarius praestans,
- Cortinarius violaceus,
- Dermoloma josserandii,
- Entoloma corvinum,
- Hygrocybe calyptriformis,
- Hygrocybe cantharellus,
- Hygrocybe flavipes,
- Hygrocybe intermedia,
- Hygrocybe lacmus,
- Hygrocybe nitrata,
- Hygrocybe ovina,
- Hygrocybe perplexa,
- Hygrocybe punicea,
- Hygrocybe spadicea,
- Hygrocybe unguinosa,
- Hygrophorus aureus,
- Hygrophorus capreolorius,
- Hygrophorus hypothejus,
- Hygrophorus lucorum,
- Hygrophorus marzuolus,
- Hygrophorus penarius,
- Hygrophorus poetarum,
- Hygrophorus russula,
- Inocybe godeyi,
- Lactarius acris,
- Lactarius controversus,
- Leucocortinarius bulbiger,
- Leucopaxillus gentianeus,
- Leucopaxillus compactus,
- Limacella guttata,
- Lyophyllum transforme,
- Phylloporus pelletieri,
- Pleurotus calyptratus,
- Pleurotus cornucopiae,
- Pleurotus eryngii,
- Porphyrellus porphyrosporus,
- Pulveroboletus gentilis,
- Pulveroboletus lignicola,
- Suillus tridentinus,
- Tricholoma aurantium,
- Tricholoma caligatum,
- Xerocomus moravicus.
3. razred Gasteromycetes:
- Clathrus archeri,
- Geastrum fimbriatum,
- Geastrum minimum,
- Lycoperdon mammiforme,
- Mutinus caninus,
- Myriostoma coliforme,
- Pisolithus arhizus,
- Tulostoma brumale,
- Tulostoma fimbriatum.
III. SAKUPLJANJE GLJIVA I STAVLJANJE
U PROMET
Članak 5.
U svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smiju se sakupljati samo sljedeće vrste samoniklih gljiva:
1. nadzemne gljive
- lisičica (Cantharellus cibarius) - isključujući varijetet: amethysteus,
- mrka trubača (Craterellus cornucopioides),
- pravi vrganji (vrste: Boletus aereus, B. edulis, B. pinophilus i B. reticulatus)
- prosenjaci (vrste: Hydnum repandum i H. rufescens),
- puze (vrste: Armillaria borealis, A. cepistipes, A. gallica, A. mellea i A. ostoyae),
- rujnice (vrste: Lactarius deliciosus, L. deterrimus, L. hemicyaneus, L. quieticolor, L. salmonicolor, L. sanguifluus i L. semisanguifluus),
2. podzemne gljive
- veliki bijeli tartufi (vrste: Tuber asa i T. magnatum),
- crni tartufi (vrste: Tuber aestivum, T. brumale, T. hiemalbum, T. macrosporum, T. malenconii, T. melanosporum i T. uncinatum).
Pojedini sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno od svake vrste nadzemnih gljiva iz stavka 1. ovoga članka sakupiti najviše 10 kg.
Pojedini sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno sakupiti najviše 0,5 kg podzemnih gljiva iz stavka 1. ovoga članka.
Za osobne potrebe pojedini sakupljač smije sakupiti dnevno najviše 2 kg plodišta nadzemnih gljiva, te 0,5 kg podzemnih gljiva.
Članak 6.
Za sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
Dopuštenje za sakupljanje gljiva iz stavka 1. ovoga članka izdaje se pravnim ili fizičkim osobama koje se bave djelatnošću sakupljanja gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.
Podnositelj zahtjeva za pribavljanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je uz zahtjev priložiti dokaze o registriranju za obavljanje djelatnosti sakupljanja gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.
Dopuštenjem iz stavka 1. ovoga članka određuju se vrste, količine gljiva koje se mogu sakupiti u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, rok za koji se izdaje dopuštenje, te druge mjere zaštite prirode.
Članak 7.
Za sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa sakupljač gljiva mora imati potvrdu o stručnoj osposobljenosti.
Potvrdu o stručnoj osposobljenosti sakupljača gljiva izdaje pravna osoba ili fizička osoba koja se bavi otkupom gljiva.
Potvrda iz stavka 2. ovoga članka treba sadržavati ime i prezime sakupljača gljiva, jedinstveni matični broj građana, adresu stanovanja, navod da je sakupljač osposobljen za sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, te potpis odgovorne osobe i štambilj pravne osobe ili fizičke osobe.
Potvrdu iz stavka 2. ovoga članka sakupljač gljiva je dužan imati sa sobom, te je na zahtjev pokazati inspektoru zaštite prirode ili drugoj za to ovlaštenoj službenoj osobi.
Pravna osoba ili fizička osoba koja se bavi otkupom gljiva, dužna je svake godine izvršiti provjeru znanja sakupljača gljiva i u tu svrhu organizirati stručno savjetovanje ili drugi oblik rada sa sakupljačima gljiva.
Članak 8.
Sakupljanje gljiva za osobne potrebe ili u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, zabranjeno je u nacionalnim parkovima, strogim rezervatima i u posebnim rezervatima.
Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša može, iznimno, zbog stručno-znanstvenih razloga odrediti i svako drugo ograničeno područje kao zaštićenu trajnu plohu, na kojoj se privremeno ili trajno zabranjuje sakupljanje gljiva.
Članak 9.
Prilikom sakupljanja nadzemnih gljiva, sakupljač se mora držati sljedećih mjera zaštite:
- sakupljati samo plodišta gljive,
- plodište nadzemne gljive mora se odrezati nožem, a ukoliko je dio plodišta ukopan, potrebno ga je pažljivo izvaditi uz pomoć noža, bez uporabe drugih alata (lopata, motika, grablje i dr.), te nastalu rupu zagrnuti okolnim materijalom,
- voditi računa da se prilikom branja ili iskopavanja gljiva nepotrebno ne oštećuje micelij ili neposredno stanište,
- sakupljač mora najmanje trećinu od ukupnog broja plodišta svake sakupljene vrste ostaviti netaknutu na staništu, a u slučaju da naiđe samo na dva plodišta, mora ostaviti jedno, odnosno, ako naiđe na pojedinačna plodišta, mora ostaviti svako treće,
- zabranjeno je sakupljanje starih plodišta, tj. plodišta na kojima je uočljiv neki od znakova propadanja, npr. truljenje, pljesnivosti i izrazita crvljivost,
- zabranjeno je sakupljanje tek izniklih i vrlo mladih plodišta nadzemnih gljiva čiji je promjer plodišta manji od: 20 mm za lisičicu, 15 mm za mrku trubaču, 40 mm za prave vrganje, 35 mm za prosenjake i 30 mm za rujnice.
- za puze je dopušteno sakupljanje plodišta svih promjera,
- za ostale gljive, ako se sakupljaju za osobne potrebe, zabranjeno je sakupljanje plodišta čiji je promjer manji od 1/5 promjera prosječnog zrelog plodišta određene vrste, a za smrčke (rod Morchella) plodišta nižih od 4 cm.
- sakupljač mora svaku sakupljenu vrstu gljiva odlagati i prenositi odvojeno.
Članak 10.
Prilikom sakupljanja podzemnih gljiva, sakupljač se mora držati sljedećih
mjera zaštite:
- sakupljati gljive samo u razdoblju od 15. rujna do 31. prosinca,
- sakupljati gljive samo uz pomoć jednog, odgovarajućeg dresiranog psa, uz kojeg smije biti još samo jedan pas u postupku dresure,
- kopati samo na mjestu nanjušivanja,
- kopati lopaticom čije sječivo nije duže od 15 cm i šire od 8 cm,
- plodišta bijelih tartufa, čije pojedinačno plodište ili najveće plodište u skupini plodišta nije promjera većeg od 15 mm, mora ponovno zakopati na mjestu vađenja,
- rupe, nastale vađenjem plodišta podzemnih gljiva mora ponovno zatrpati iskopanom zemljom,
- zabranjeno je kopanje rupa promjera većeg od 30 cm,
- rupe, što ih sakupljač podzemnih gljiva iskopa istoga dana ne smiju biti na udaljenosti manjoj od 150 cm,
- zabranjeno je presijecanje korijenja šumskog raslinja debljeg od 1 cm,
- trula i crvljiva plodišta podzemnih gljiva mora sakupljač ponovno zakopati na mjestu vađenja,
- ako se sakupljanje gljiva obavlja u sumrak ili noću, obavlja se samo uz pomoć svjetiljke s halogenom žaruljom i akumulatorskim baterijama,
- sakupljač mora svaku sakupljenu vrstu gljiva odlagati i prenositi odvojeno.
Članak 11.
Za sakupljanje gljiva u znanstveno-istraživačke svrhe, mora se prethodno pribaviti dopuštenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
Dopuštenjem iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi posebne mjere zaštite i druge neophodne mjere ili se može utvrditi način sakupljanja gljiva kojim se, iznimno, odstupa od mjera zaštite iz članka 9. i 10. ovoga Pravilnika.
Članak 12.
Ako sakupljanje podzemnih gljiva bitno smanji populaciju pojedine vrste gljiva na određenom području, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša skratit će sezonu sakupljanja, smanjiti propisanu dnevnu količinu plodišta gljiva po sakupljaču, ograničiti broj sakupljača ili potpuno zabraniti sakupljanje podzemnih gljiva na tom području, za određeno vrijeme.
Članak 13.
Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša vodi očevidnik pravnih ili fizičkih osoba koje se bave sakupljanjem gljiva i stavljanjem gljiva u promet.
U očevidnik se unose podaci o nazivu i sjedištu tvrtke pravnih ili fizičkih osoba koje se bave sakupljanjem gljiva i stavljanjem gljiva u promet, te podaci o dopuštenoj vrsti i količini gljiva za sakupljanje, kao i o sakupljenoj vrsti i količini gljiva, za svaku godinu.
Članak 14.
Pravnoj ili fizičkoj osobi koja se bavi sakupljanjem gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, te se opetovano zatekne da postupa suprotno mjerama zaštite iz članka 9. i 10. ovoga Pravilnika, neće se izdati dopuštenje za sakupljanje gljiva.
Članak 15.
Gljive sakupljene u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, sakupljač gljiva smije prodavati samo pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost otkupa gljiva i koja ima dopuštenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, ili na tržnici.
Članak 16.
Pravna ili fizička osoba koja se bavi djelatnošću otkupa gljiva vodi evidenciju o otkupu gljiva (u daljnjem tekstu: otkupni blok).
Otkupni blok sadrži podatke za svaki pojedinačni otkup:
- ime i prezime sakupljača,
- jedinstveni matični broj građana,
- adresu stanovanja,
- datum i mjesto otkupa gljiva,
- hrvatske nazive otkupljenih vrsta gljiva,
- količinu otkupljenih gljiva za svaku vrstu gljiva,
- otkupnu cijenu za svaku otkupljenu vrstu gljiva,
- naziv tvrtke pravne ili fizičke osobe i potpis osobe koja vrši otkup gljiva,
- potpis sakupljača gljiva.
Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša dostavlja se jedanput mjesečno preslika otkupnog bloka, te carinske deklaracije i carinskoga računa ako je obavljen izvoz gljiva.
Članak 17.
Za izvoz gljiva potrebno je prethodno pribaviti dopuštenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
Zahtjev za dopuštenje izvoza iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati vrstu i količinu gljiva za koje se traži dopuštenje izvoza.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) ("Narodne novine" br. 79/98).
Članak 19.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 612-07/98-25/09
Urbroj: 542-08-VM-98-1
Zagreb, 21. kolovoza 1998.
Ravnatelj
dr. Ante Kutle, v. r.