HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 18. Zakona o bankama i štedionicama ("Narodne novine" br. 46/97 - pročišćeni tekst) i članka 75. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" br. 35/95 - pročišćeni tekst) guverner Hrvatske narodne banke donio je

ODLUKU

O NADZORNOM IZVJEŠĆU ZA BANKE I ŠTEDIONICE I NAPUTCIMA ZA POPUNJAVANJE NADZORNOG IZVJEŠĆA

1. Radi ostvarenja djelotvornog nadzora nad bankama i štedionicama (u daljnjem tekstu "banke") Hrvatska narodna banka (HNB) obvezuje banke na popunjavanje i dostavljanje Nadzornog izvješća za banke i štedionice (u daljnjem tekstu "Nadzorno izvješće"). Nadzorno izvješće koristi se za analizu financijskog stanja banaka nad kojima HNB ima nadzor i za potrebe monetarne politike.

Nadzorno izvješće i Naputci za popunjavanje Nadzornog izvješća (u daljnjem tekstu "Naputci") sastavni su dio ove Odluke.

2. Nadzorno izvješće sadrži obrasce i naputke za provedbu Odluke o načinu izračunavanja kapitala banaka i štedionica ("Narodne novine" br. 30/97, 134/97 i 88/98), Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane rizične aktive banaka i štedionica ("Narodne novine", br. 30/97, 34/97 i 188/98), te Odluke o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica ("Narodne novine" br. 30/97, 134/97 i 88/98).

3. Banke sastavljaju i dostavljaju Nadzorno izvješće za razdoblja i u rokovima koji su utvrđeni u Naputcima.

4. Banka sastavlja, prema posebnom zahtjevu Hrvatske narodne banke, i dodatna izvješća prema stanju na dan koji nije propisan Naputcima i u roku koji odredi Hrvatska narodna banka.

5. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se za izvještajna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 1999. godine. Iznimno, dostavljanje obrazaca Odobravanje, cijena i ročnost kredita (BS/OCR-16C, BS/OCR-16F), te obrazaca Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita (BS/PCR-17C, BS/PCR-17F) počinje od izvještajnog razdoblja 1. travanj - 30. lipanj 1999. godine.

6. Od dana primjene ove Odluke prestaju važiti:

1. Naputak o primjeni odluke o uvjetima primjene odredbi članka 18. Zakona o bankama i štedionicama ("Narodne novine", br. 60/94), kojim su propisani obrasci Koeficijent adekvatnosti kapitala (obrazac R-4.2), Ponderirana rizična aktiva (obrazac R-4.3), Veliki krediti (obrazac R-4.3.1), Najveći krediti (obrazac R-4.3.2), Krediti dani osobama iz članka 22. i 23. Zakona o bankama (obrazac R-4.3.2), Krediti dani osobama iz članka 22. i 23. Zakona o bankama i štedionicama (obrazac R-4.3.3), Izvješće o ukupnom iznosu svih kredita, drugih potraživanja i preuzetih obveza banke i štedionice (obrazac R-4.4.4), Izvješće o osnivačkim ulaganjima u banke, trgovačka društva i druge subjekte (obrazac R-4.5) i Izvješće o koeficijentu ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu (obrazac R-4.6),

2. Naputak o primjeni Odluke o utvrđivanju pojedinih oblika kapitala banaka i štedionica ("Narodne novine", br. 60/94), kojim je propisano izvješće Jamstveni kapital banke (obrazac R-4.1),

3. Naputak za jedinstvenu primjenu Odluke o načinu raspoređivanja rizične aktive i odgovarajućih izvanbilančnih stavki banaka i štedionica ("Narodne novine", br. 60/94), kojim je propisano Izvješće o raspoređivanju rizične aktive i odgovarajućih izvanbilančnih stavki (obrazac R),

4. Uputa o načinu dostavljanja izvješća o ukupnom stanju i prometu devizne štednje domaćih fizičkih osoba ("Narodne novine" br. 39/94 i 44/95), kojom je propisano šest mjesečnih izvještajnih obrazaca o stanju i prometu devizne štednje domaćih fizičkih osoba.

7. Banke dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci sve izvještajne obrasce iz članka 6. ove odluke zaključno s izvještajnim razdobljem koje završava 31. prosinca 1998. godine. Do 31. siječnja 1999. godine banke trebaju dostaviti obrasce Bilance stanja BS-3, BS/IBS-4, BS/GOD-7, BS/VP-8, BS/KRED-9, BS/DEP-10, BS/OK-11, BS/OIMO-12, BS-RIM-14) sa stanjem na dan 31. prosinca 1998. godine.

Zagreb, 3. srpnja 1998.
O.br. 102-100/07-97/MŠ

______________________________________________________________________________________________

NAPUTCI
ZA POPUNJAVANJE
NADZORNOG IZVJEŠĆA ZA BANKE I ŠTEDIONICE

Radi ostvarenja djelotvornog nadzora banaka, štedionica (u daljnjem tekstu "banke") i bankovnog sustava, Hrvatska narodna banka (HNB) obvezuje banke na popunjavanje i dostavljanje Nadzornog izvješća. Nadzorno izvješće koristi se za analizu financijskog stanja banaka nad kojima HNB ima nadzor i za potrebe monetarne politike.

Nadzorno izvješće sastoji se od 26 obrazaca koji sadrže informacije iz bilance banke i računa dobiti i gubitka. Ovi obrasci podijeljeni su u tri grupe:

(1) Obrazac RDG i obrasci s prefiksom RDG odnose se na račun dobiti i gubitka banke.

(2) Obrazac BS i obrasci s prefiksom BS odnose se na bilancu banke.

(3) Konačno, obrasci bez oznaka RDG i BS su općenite prirode.

Naputci se sastoje od četiri dijela koji sadrže informacije kako ispravno popuniti svaki od obrazaca i kako na pravilan način poslati Nadzorno izvješće HNB. Dijelovi su sljedeći:

(1) Opći naputci prikazuju sveobuhvatne zahtjeve glede izvješćivanja.

(2) Naputci za pojedine obrasce i stavke navedeni su u drugom dijelu Naputaka. Određeni specifični pojmovi i objašnjenja odnose se na sve obrasce, pa su detaljnije i posebno obrazloženi u Rječniku pojmova i u Prilozima.

(3) Prilozi daju naputke za osnovne računovodstvene postupke s vrijednosnim papirima, deviznim transakcijama i deviznim pozicijama. Posebni prilog odnosi se na obvezni Konti plan i obveznu klasifikaciju potraživanja i obveza prema institucionalnim sektorima i roku dospijeća. Prilozi ne daju, niti im je to svrha, opsežno objašnjenje svih računovodstvenih postupaka, ali uključuju naputke za knjiženje određenih poslovnih događaja koji su relativno novi u bankovnoj praksi.

(4) Rječnik pojmova daje, u abecednom nizu, definicije određenih financijskih instrumenata i pojmova.

Opći naputci, Naputci za pojedine obrasce i stavke, Rječnik pojmova i Prilozi su međusobno vrlo isprepleteni i moraju se zajednički koristiti u cilju ispravnog iskazivanja pojedinačnih transakcija i pozicija. Pojedinačni od ovih dijelova nužno ne uključuje sve potrebne naputke za popunjavanje bilo koje od stavki Nadzornog izvješća.

Banke dostavljaju konsolidirano i nekonsolidirano Nadzorno izvješće. Konsolidirano Nadzorno izvješće predstavlja zajedničko financijsko izvješće matice i njezinih podružnica u kojem se prebijaju njihova međusobna potraživanja i obveze. Nekonsolidirano Nadzorno izvješće predstavlja odvojeno financijsko izvješće matice, odnosno podružnice. Oba izvješća trebaju uključiti sve poslovne događaje koji su nastali do kraja posljednjeg poslovnog dana izvještajnog razdoblja.

Konsolidirano Nadzorno izvješće dostavlja samo matica. Podružnice stranih banaka i poslovnice stranih banaka koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske na temelju dozvole HNB dostavljaju samo nekonsolidirano Nadzorno izvješće. Iznimno, podružnica ili poslovnica strane banke, koja ima kontrolni udio u drugom poduzeću, dostavlja i konsolidirano Nadzorno izvješće u koje ne uključuje svoju maticu. Novoosnovane banke počinju s izvješćivanjem po isteku tromjesečja u kojem su počele s radom.

Konsolidirano polugodišnje Nadzorno izvješće

Konsolidirano Nadzorno izvješće mora dostaviti matica u roku od dva mjeseca od kraja proteklog izvještajnog polugodišta. Na primjer, najkasnije do kraja kolovoza matica treba dostaviti izvješće za prvo polugodište, a najkasnije do kraja veljače izvješće za drugo polugodište.

Konsolidirano izvješće matice uključuje sljedeće obrasce:

(1) Račun dobiti i gubitka, obrazac RDG-1

(2) Otpisi i naplate, obrazac RDG/ON-2

(3) Bilanca stanja, obrazac BS-3

(4) Izvanbilančne stavke, obrazac BS/IBS-4

(5) Jamstveni kapital, obrazac BS/JAK-5

(6) Rizikom ponderirana aktiva, obrazac BS/RPA-6

(7) Gotovina i depoziti, obrazac BS/GOD-7

(8) Vrijednosni papiri , obrazac BS/VP-8

(9) Detaljan kreditni portfelj, obrazac BS/KRED-9

(10) Primljeni depoziti, obrazac BS/DEP-10

(11) Obveze po kreditima, obrazac BS/OK-11

(12) Ostala imovina i obveze, obrazac BS/OIMO-12

(13) Dospjela nenaplaćena potraživanja, obrazac
BS/DNP - 13

(14) Raspoređivanje imovine po stupnju rizika, obrazac
BS/RIM - 14

(15) Dospijeće vrijednosnih papira, obrazac BS/DVP - 15

(16) Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac
BS/OCR - 16D, 16E i 16F

(17) Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita,
obrazac BS/PCR - 17D, 17E i 17F

(18) Najveći izvori sredstava, obrazac NIS-18

(19) Najveći korisnici sredstava, obrazac NKS - 19

(20) Sektorska koncentracija obveza, obrazac SKO-20

(21) Dioničari i plasmani dioničarima i povezanim
osobama, obrazac DPD-21

(22) Plasmani ostalim povezanim osobama, obrazac POS-22

(23) Veliki i najveći krediti i ukupno zaduženje od
30 posto jamstvenog kapitala, obrazac VNK - 23

(24) Vlasnički ulozi u banke i druga trgovačka
društva, obrazac VU - 24

(25) Ulaganja u materijalnu imovinu, obrazac MI - 25

(26) Bilješke, obrazac BS/B-26

Obrazac NKS - 19 dostavlja se u skraćenoj formi, odnosno u njemu se pojedinačno iskazuju samo potraživanja od 20 najvećih komitenata konsolidirane banke (vidi Naputke uz obrazac Najveći korisnici sredstava, NKS - 19).

Konsolidirano izvješće matice ne uključuje sljedeće obrasce:

(1) Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac
BS/OCR - 16A, 16B i 16C,

(2) Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita,
obrazac BS/PCR - 17A, 17B i 17C.

Nekonsolidirano tromjesečno Nadzorno izvješće

Nekonsolidirano tromjesečno Nadzorno izvješće banka mora dostaviti u roku od mjesec dana od kraja proteklog izvještajnog tromjesečja. Na primjer, najkasnije do 30. travnja banka treba dostaviti izvješće za tromjesečje koje počinje 1. siječnja a završava 31. ožujka, najkasnije do 31. srpnja izvješće za tromjesečje od 1. travnja do 30. lipnja i sl..

Nekonsolidirano Nadzorno izvješće sadrži sve izvještajne obrasce, osim obrazaca:

(1) Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac BS/OCR - 16A i 16B,

(2) Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita, obrazac BS/PCR - 17A i 17B.

Nekonsolidirano tromjesečno Nadzorno izvješće za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca i konsolidirano polugodišnje Nadzorno izvješće za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca smatraju se privremenim do završetka godišnje revizije banke. Na temelju rezultata godišnje revizije banke trebaju izraditi konačna Nadzorna izvješća koja se i dostavljaju HNB najviše pet dana nakon zakonskog roka za podnošenje godišnjeg izvješća. Dovoljno je poslati pismenu obavijest HNB, ukoliko ne postoji razlika između privremenog i konačnog Nadzornog izvješća.

Nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće

Nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće banka mora dostaviti u roku od 10 radnih dana po isteku izvještajnog mjeseca, s tim da se krajnji rok za dostavljanje produljuje za tri dana krajem kalendarskog tromjesečja. Nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće uključuje sljedeće obrasce:

(1) Bilanca stanja, obrazac BS-3

(2) Izvanbilančne stavke, obrazac BS/IBS-4

(3) Gotovina i depoziti, obrazac BS/GOD-7

(4) Vrijednosni papiri , obrazac BS/VP-8

(5) Detaljan kreditni portfelj, obrazac BS/KRED-9

(6) Primljeni depoziti, obrazac BS/DEP-10

(7) Obveze po kreditima, obrazac BS/OK-11

(8) Ostala imovina i obveze, obrazac BS/OIMO-12

(9) Raspoređivanje imovine po stupnju rizika, obrazac BS/RIM - 14; popunjavaju se samo stupci "posebne rezerve - ukupno" i "posebne rezerve - ostale valute"

(10) Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac BS/OCR - 16A i 16B

(11) Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita, obrazac BS/PCR - 17A i 17B

Nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće

Nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće dostavlja uzorak banaka u roku od pet radnih dana po isteku izvještajnog datuma. Hrvatska narodna banka će pismeno izvjestiti svaku banku koja ulazi u uzorak o potrebi dostavljanja ovog izvješća.

Nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće sadrži određene obrasce Nadzornog izvješća sa stanjem deseti, dvadeseti i posljednji dan u mjesecu. Ovi bi obrasci također trebali uključiti sve poslovne događaje koji su nastali do tih izvještajnih datuma, ali se zbog kratkog izvještajnog roka može dogoditi da određeni relativno mali broj transakcija ostane neevidentiran. Sa stanjem deseti, dvadeseti i posljednji dan u mjesecu dostavljaju se sljedeći obrasci:

(1) Bilanca stanja, obrazac BS-3

(2) Gotovina i depoziti, obrazac BS/GOD-7

(3) Vrijednosni papiri , obrazac BS/VP-8

(4) Detaljan kreditni portfelj, obrazac BS/KRED-9

(5) Primljeni depoziti, obrazac BS/DEP-10

(6) Obveze po kreditima, obrazac BS/OK-11

Nadzorno izvješće dostavlja se na papiru i magnetskom mediju. Nadzorno izvješće na papiru mora sadržavati sve obrasce predviđene za određeno izvještajno razdoblje. Banke mogu same kreirati te obrasce, pod uvjetom da se pridržavaju propisane forme obrazaca. Nadzorno izvješće na magnetskom mediju dostavlja se prema Naputcima za dostavljanje podataka na magnetskom mediju, koji su sastavni dio ovih Naputaka. Iznimno, nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće na papiru uključuje samo naslovnu stranu i obrasce BS-3, BS/IBS-4, BS/OCR-16A i BS/PCR-17A, a nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće na papiru uključuje samo naslovnu stranu i obrazac BS-3. Ukoliko postoje bilo kakve neusklađenosti, HNB će tražiti da banka dostavi sve obrasce na papiru.

Naslovnu stranu polugodišnjeg i tromjesečnog Nadzornog izvješća mora na predviđenom mjestu potpisati i datirati član Uprave banke ili druga ovlaštena rukovodeća osoba. Bilo kakve naknadne izmjene polugodišnjeg i tromjesečnog Nadzornog izvješća mora potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba i dva člana Uprave banke. Naslovnu stranu mjesečnog i desetodnevnog Nadzornog izvješća mora na predviđenom mjestu potpisati i datirati ovlaštena rukovodeća osoba. Bilo kakve naknadne izmjene mjesečnog Nadzornog izvješća mora potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba i jedan član Uprave banke.

Svi obrasci Nadzornog izvješća imaju ista zaglavlja u kojima se navode naziv banke, oznaka banke, oznaka izvješća i datum. Pod "naziv banke" navesti slovima puno ili skraćeno ime banke. Pod "oznaka banke" navesti jedinstveni matični broj banke koji određuje Državni zavod za statistiku. Pod "oznaka izvješća" navesti "PK" za konsolidirano polugodišnje izvješće, "TI" za nekonosolidirano tromjesečno izvješće, "MI" za nekonsolidirano mjesečno izvješće i "DI" za nekonosolidirano desetodnevno izvješće. Pod "datum" navesti posljednji dan izvještajnog razdoblja u obliku ddmmgggg.

Banke trebaju pripremiti i dokumentirati Nadzorno izvješće u skladu s ovim Naputcima. Svi obrasci moraju biti ispunjeni na jedinstven i konzistentan način. Banka mora voditi svoju računovodstvenu evidenciju na način i u obujmu koji osigurava pripremu i dokumentiranje Nadzornog izvješća u skladu s ovim Naputcima, čime se dobiva ispravna slika financijskog stanja banke i rezultata njenog poslovanja.

Svi iznosi koji su iskazani u Nadzornom izvješću trebaju biti međusobno usklađeni, tj. iznosi u pojedinim stavkama trebaju odgovarati iznosima u korespondentnim stavkama koje se nalaze na drugom mjestu Nadzornog izvješća. Iznosi u tromjesečnom (polugodišnjem) Nadzornom izvješću trebaju odgovarati iznosima iz prethodnog tromjesečnog (polugodišnjeg) Nadzornog izvješća. Međutim, iznosi iz mjesečnog Nadzornog izvješća mogu biti različiti od iznosa iz tromjesečnog (polugodišnjeg) Nadzornog izvješća, pod uvjetom da razlike između iznosa rezultiraju iz:

(1) konsolidacije,

(2) raspoređivanja rizične aktive i formiranja posebnih rezervi za identificirane gubitke te

(3) presjeka bilance banke na bilancu stanja i na račun dobiti i gubitka.

Na primjer, kod banaka koje nemaju podružnice ne može biti razlika između iznosa iskazanih u mjesečnom i tromjesečnom Nadzornom izvješću kad se radi o stavkama bilance banke kao što su "gotovina i depoziti kod HNB, "trgovački portfelj vrijednosnih papira", "depoziti", "obveze po kreditima" i sl..

Ako postoje bilo kakve neusklađenosti ili promjene u odnosu na prethodno izvješće, Nadzornom izvješću treba priložiti kratko objašnjenje o tim promjenama. Banke trebaju čuvati radne papire i drugu dokumentaciju koju koriste za pripremu Nadzornog izvješća. Ukoliko HNB utvrdi značajne pogreške u Nadzornom izvješću, zahtijevat će ispravljanje odnosno izradu novog Nadzornog izvješća.

Većina obrazaca u Nadzornom izvješću sadrži dva stupca: prvi nazvan "Ukupno" i drugi nazvan "Ostale valute." U prvom stupcu iskazuje se kunska vrijednost odnosno kunska protuvrijednost svih stavki imovine ili obveza o kojima se izvješćuje u određenom obrascu. Drugi stupac je podgrupa prvoga i u njemu se iskazuje kunska protuvrijednost samo onih stavki imovine ili obveza koje su denominirane u devizama tj. u valutama različitim od kune. Iznosi u drugom stupcu izračunavaju se konvertiranjem originalnog valutnog iznosa u kunsku protuvrijednost koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Iznimno, posebna desetodnevna izvješća sa stanjem deseti, dvadeseti i posljednji dan u mjesecu mogu se iskazati koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan prethodnog mjeseca.

Dodatne upute i tumačenja: Pitanja u svezi dodatnih uputa i tumačenja bilo kojeg dijela ovih Naputaka i Nadzornog izvješća treba poslati HNB s naznakom Komisija za izvješćivanje banaka. Korisno je tražiti takva objašnjenja i tumačenja posebice za poslovne događaje koji nisu posebno opisani u ovim naputcima. Ukoliko tumačenje naputaka HNB bude različito od tumačenja banke, HNB će zahtijevati da banka pripremi Nadzorno izvješće prema tumačenju HNB i ispravi prethodna izvješća.

Zaokruživanje: Svi iznosi moraju biti iskazani u tisućama HRK, s brojevima zaokruženim na najbližu tisućicu. Stavke koje iznose manje od 500 HRK iskazuju se kao nula. Posljedica zaokruživanja su razlike zbog zaokruživanja - zbrajanjem iznosa komponenti ne dobiva se nužno iznos iskazan kao zbroj. Takve razlike zbog zaokruživanja jedina su dopustiva numerička neusklađenost Nadzornog izvješća.

Stavke: Niti jedna stavka Nadzornog izvješća ne smije ostati nepopunjena. Mora se napraviti unos za svaku stavku tj. treba upisati odgovarajući iznos, nulu ili "np" (nema podatka). Svi negativni unosi moraju se označiti predznakom minus.

Konsolidacija: Kada banka ima podružnice, pored financijskog izvješća same banke-matice priprema se i konsolidirano financijsko izvješće. Konsolidirano financijsko izvješće zanemaruje razliku između odvojenih pravnih osoba i tretira maticu i podružnice kao jedinstveni ekonomski subjekt. Za potrebe izvješćivanja HNB, banke trebaju pripremiti konsolidirano Nadzorno izvješće na polugodišnjoj osnovi u koje uključuju sva trgovačka društva pod njihovom kontrolom.

Banka ima kontrolu ako posjeduje, izravno ili neizravno, preko podružnica, više od polovice glasačke moći poduzeća u koje ulaže, osim ako se, u iznimnim slučajevima, može jasno pokazati da vlasništvo ne predstavlja kontrolu. Kontrola također može postojati kada matica posjeduje polovicu ili manje od polovice glasačke moći poduzeća, tj. kada ima:

(1) pravo na više od polovice glasačke moći na temelju sporazuma s ostalim ulagačima,

(2) pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzeća u skladu sa statutom ili sporazumom,

(3) pravo imenovanja i razrješenja većine članova nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela i

(4) pravo na postizanje većine glasova na sastancima nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela.

Ukoliko je kontrola banke nad podružnicom privremena, tj. podružnica je kupljena s namjerom da se ubrzo proda ili se radi o relativno beznačajnom ulaganju, podružnica se ne konsolidira u Nadzornom izvješću. U tom slučaju vlasnička ulaganja banke u podružnicu prikazuju se u bilanci banke kao vlasnička ulaganja u nekonsolidirane podružnice, a ostale transakcije banke s podružnicom iskazuju se na isti način i u odgovarajućim stavkama kao i transakcije s ostalim komitentima nad kojima banka nema kontrolu ni značajan utjecaj.

Kod pripremanja konsolidiranih financijskih izvješća, financijska izvješća banke i njenih podružnica se zbrajaju stavku po stavku, dodavanjem zajedno istih stavki imovine, obveza, kapitala, prihoda i troškova. Kao dio procesa konsolidacije, prebijaju se rezultati svih transakcija i sva potraživanja i dugovanja između subjekata uključenih u konsolidaciju i na taj način se isključuju iz konsolidiranog Nadzornog izvješća. Na primjer, konsolidacijom se prebijaju (1) krediti koje je banka odobrila konsolidiranoj podružnici i odgovarajuće obveze podružnice prema banci, (2) depoziti koje je banka primila od konsolidirane podružnice i potraživanja podružnice po depozitima, i (3) kamatni prihodi i troškovi, vezani uz ovakve kredite i depozite banke i njene konsolidirane podružnice. S druge strane, rezultati svih transakcija i sva potraživanja i dugovanja između subjekata uključenih u konsolidaciju i podružnice koja je isključena iz konsolidacije se ne prebijaju, nego se iskazuju u odgovarajućim stavkama Nadzornog izvješća.

Ukoliko izvještajna banka posjeduje manje od 100 posto konsolidirane podružnice, pojavljuje se pojam nazvan manjinski udjel. Manjinski udjeli predstavljaju dionice koje nisu u vlasništvu izvještajne banke. Manjinski udjeli u konsolidiranim podružnicama izvještajne banke navode se u stavki "Kamate, naknade i ostale obveze" u obrascu BS-3B te u obrascu BS/OIMO-12. Dobit (ili gubitak) vezan uz takve manjinske udjele iskazuje se u stavki "Ostali nekamatni troškovi" u obrascu RDG.

Iskazani iznosi - Sve stavke bilance banke u Nadzornom izvješću, s izuzetkom tri obrasca, iskazuju se nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. Posebne rezerve za identificirane gubitke predstavljaju stalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti imovine. Izuzeci od ovog načina iskazivanja su obrasci BS/IBS-4, BS/RIM-14 i NKS-19. U obrascima BS/RIM-14 i NKS-19 posebno se iskazuju bruto imovina i posebne rezerve za identificirane gubitke, a pripadni neto iznosi, koji se navode u svim ostalim obrascima Nadzornog izvješća, izračunavaju se kao razlika između bruto imovine i posebnih rezervi za identificirane gubitke.

Povećanja ili smanjenja vrijednosti devizne imovine i obveza iskazuju se u računu dobiti i gubitka kao "dobit (gubitak) od obračunatih tečajnih razlika" (obrazac RDG-1B, stavke 145 i 245).

Povećanja ili smanjenja knjigovodstvene vrijednosti kunskih kredita i depozita ugovorenih uz valutnu klauzulu uključuju se u iznose kredita ili depozita navedenim u obrascu BS kao i svim dodatnim obrascima. Bilo kakve promjene u knjigovodstvenoj vrijednosti takvih kredita i depozita uslijed fluktuacija deviznog tečaja treba evidentirati kao "dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu" (obrazac RDG-1B, stavke 146 i 246) .

Na primjer, pretpostavimo da je banka 1. siječnja odobrila kredit trgovačkom društvu u iznosu od 100.000 HRK, te da je vrijednost kredita vezana uz tečaj HRK/DEM. Uslijed fluktuacije tečaja valute, 31. ožujka knjigovodstveni iznos kredita treba povećati na 101.000 HRK. Banka dakle treba iskazati promjenu povećavanjem vrijednosti kredita za 1.000 HRK, te povećavanjem stavke u obrascu RDG-1 nazvane " dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu" također za 1.000 HRK.

Treba napomenuti da se sva kunska imovina i obveze s valutnom klauzulom iskazuju samo u stupcu "Ukupno", odnosno ne iskazuju se u stupcu "Ostale valute". Detaljnije prikazivanje postoji samo u obrascima BS/OCR-16 i BS/PCR-17 u kojima banka raspoređuje kunsku imovinu i obveze na kunske oblike i kunske oblike s valutnom klauzulom.

NAPUTCI ZA POJEDINE OBRASCE I STAVKE

Račun dobiti i gubitka

Obrazac RDG-1

______________________________________________________________________________________________

Navesti sukladno ovim naputcima sve prihode i troškove banke za tekuće tromjesečje (odnosno polugodište ako se radi o polugodišnjem izvješću) i kalendarsku godinu do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja. Uključiti sva usklađivanja obračunatih kamata i naknada i ostale računovodstvene procjene koje se vrše odmah po završetku izvještajnog razdoblja, a odnose se na prihode i troškove izvještajnog razdoblja. Naputci za klasifikaciju podataka po institucionalnim sektorima nalaze se u Prilogu D. U istom Prilogu sadržan je i obvezni Kontni plan za banke i štedionice, koji omogućuje sastavljanje ovog obrasca odnosno računa dobiti i gubitka.

Banke, koje su počele poslovati tijekom tekuće godine, trebaju - u odgovarajućim stavkama obrasca RDG-1 u koloni kalendarska godina do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja - navesti sve zarađene prihode i ostvarene troškove od početka rada, te sve prije zarađene prihode i troškove, koji su nastali od početka organiziranja osnivanja do početka rada. Primjeri troškova do početka rada su zakonske pristojbe, troškovi kupnje ili najma uredske opreme, plaće, itd.

Kamatni prihodi i prihodi od provizija na kredite

Navesti u odgovarajućim stavkama sve kamate, provizije i slične naknade na svu aktivu iskazanu kao krediti u obrascu BS/KRED-9.

Uključiti u kamatne prihode i prihode od provizija na kredite naročito:

(1) Kamate (uključujući zatezne kamate) na svu aktivu iskazanu kao krediti, odnosno na izravno odobrene kredite.

(2) Kamate na kredite koje banka daje u zalog za primljene kredite.

(3) Sve provizije na kredite u bankovnom portfelju.

(4) Naknade i provizije za analitičke i ostale usluge nastale u postupku odobravanja kredita te naknade za obnavljanje kredita. Iznimno, naknade i provizije koje se plaćaju u postupku odobravanja kredita, koji u konačnosti nije odobren ili obnovljen, uključuju se u nekamatne prihode.

Isključiti iz kamatnih prihoda i prihoda od provizija na kredite naročito:

(1) Provizije utvrđene radi naknade različitih administrativnih troškova u kreditnom poslu koje snosi banka. Na primjer, troškovi vezani uz evidentiranje zaloga vrijednosnih papira, zakonske provizije, sudske provizije, provizije za procjenu, itd..

(2) Naknade od trgovaca za naplatu potraživanja od kupaca po kreditnim karticama, kada banka ne vodi dotična potraživanja od kupaca u svojim knjigama.

Krediti državnim jedinicama - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite središnjoj državi, republičkim fondovima te lokalnoj upravi i fondovima (vidi Prilog D).

Krediti financijskim institucijama - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite financijskim institucijama (aktiva navedena u obrascu BS-3A, stavka 106). Kamate, provizije i slični prihodi iskazuju se prema ugovorenom dospijeću kredita kao prihodi od prekonoćnih kredita (koji dospijevaju za manje od 24 sata) te kao prihodi od ostalih kredita. Za potrebe ovog obrasca krediti financijskim institucijama uključuju središnju banku, banke, štedionice i nebankovne financijske institucije (vidi Prilog D).

Krediti trgovačkim društvima - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite trgovačkim društvima. Trgovačka društva dijele se u dvije grupe: javna i ostala trgovačka društva, kako je definirano u Prilogu D.

Krediti neprofitnim organizacijama - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite neprofitnim organizacijama (vidi Prilog D).

Krediti stanovništvu - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite stanovništvu. Prihodi iz ovog izvora dijele se na prihode od stambenih kredita i svih ostalih kredita stanovništvu. Stambeni krediti uključuju sve hipotekarne i druge kredite odobrene stanovništvu za kupnju stana i objekata u kojima nema više od četiri stana (vidi Prilog D).

Krediti nerezidentima - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite nerezidentima (vidi Prilog D).

Kamatni prihodi na obveznice i druge dužničke vrijednosne papire

Navesti u odgovarajućim stavkama sve prihode na obveznice i druge dužničke vrijednosne papire u trgovačkom i investicijskom portfelju. Uključiti u prihode amortizirani dio diskonta i odbiti amortizaciju premije po vrijednosnim papirima. Vidi Rječnik pojmova pod "premije i diskonti".

Uključiti kamate na dužničke vrijednosne papire u trgovačkom i investicijskom portfelju i u slučaju kad su vrijednosni papiri posuđeni, prodani po repo ugovoru ili založeni u neke svrhe.

Isključiti dobit od prodaje dužničkih vrijednosnih papira, ili dobit uslijed promjene tržišnih cijena. Takva dobit iskazuje se u obrascu RDG-1B, stavke 147 i 247.

Trezorski zapisi i blagajnički zapisi HNB - Navesti kamatne prihode od svih trezorskih zapisa u trgovačkom i investicijskom portfelju navedenih u obrascu BS/VP-8A, stavke 101 i 301, te kamatne prihode od svih blagajničkih zapisa HNB u trgovačkom i investicijskom portfelju navedenih u obrascu BS/VP-8A, stavke 102 i 302.

Državne dužnički vrijednosni papiri - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdale državne jedinice, osim Trezorskih zapisa. Dužnički vrijednosni papiri koje je izdala središnja država uključuju obveznice za restrukturiranje, obveznice za sanaciju banaka, obveznice s osnove zamrznute devizne štednje i ostale obveznice središnje države.

Banke, štedionice i nebankovne financijske institucije - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdale banke, štedionice i nebankovne financijske institucije.

Javna i ostala trgovačka društva - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdala javna i ostala trgovačka društva.

Strani dužnički vrijednosni papiri - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdale strane države, strane financijske institucije i ostala strana trgovačka društva.

Prihodi od dionica i ostalih vlasničkih ulaganja

Navesti dividende i slične prihode od dionica i ostalih vlasničkih ulaganja u trgovačkom i investicijskom portfelju. Prihodi od vlasničkih ulaganja u podružnice i povezana poduzeća ne uključuju se ovdje, nego u stavku "ostali nekamatni prihodi"obrasca RDG-1B, stavke 148 i 248.

Kamatni prihodi od depozita u financijskim institucijama

Navesti u odgovarajućim stavkama sve prihode od depozita navedenih u obrascu BS/GOD-7.

Ostali kamatni prihodi

Navesti svaki kamatni prihod koji ne može biti uključen u ranije navedene stavke. Naplaćene kamate iz ranijih razdoblja i naplaćene ranije otpisane kamate ne iskazuju se u ovoj stavki, nego u gornjim stavkama kamatnih prihoda koje su razvrstane po institucionalnim sektorima.

Ukupni kamatni prihodi

Navesti zbroj stavki obrasca RDG-1A od 101 do 121, te od 201 do 221.

Kamate na depozite

Navesti u odgovarajućim stavkama sve kamatne troškove na sve obveze iskazane kao depoziti u obrascu BS/DEP-10.

Isključiti troškove poklona ili premija (bilo u obliku robe, kredita ili gotovine) koji su dati deponentima prilikom otvaranja novog ili obnavljanja postojećeg računa (ovakvi troškovi navode se u obrascu RDG-1C, stavke 153 i 253, "ostali nekamatni troškovi").

Kazne za podizanje depozita prije dospijeća odbijaju se od bruto kamatnih troškova odgovarajuće kategorije depozita. Ukoliko su kazne znatne i prekoračuju iznos obračunatih kamatnih troškova, tada one ne predstavljaju smanjenje kamatnih troškova nego se uključuju u obrazac RDG-1B, stavke 148 i 248, "ostali nekamatni prihodi".

Žiro i tekući računi - Navesti kamate na žiro i tekuće račune uključene u obrazac BS/DEP-10A, stavke 113 i 213.

Štedni računi - Navesti kamate na štedne račune uključene u obrazac BS/DEP-10A, stavke 126 i 226.

Oročeni depoziti - Navesti kamate na oročene račune uključene u obrazac BS/DEP-10B, stavke 139 i 239.

Kamate na kredite od financijskih institucija

Navesti u odgovarajućim stavkama sve kamatne troškove na kredite od financijskih institucija prikazanih u obrascu BS/OK-11, stavke od 104 do 111. Obveze po kreditima od financijskih institucija dijele se prema ugovorenom dospijeću, tako da se krediti koji dospijevaju za manje od 24 sata iskazuju u stavci "prekonoćni krediti", dok se ostali prikazuju u stavci "svi ostali krediti".

Kamate na ostale kredite

Navesti u odgovarajućim stavkama kamatne troškove na kredite iz svih drugih izvora kao što je prikazano u obrascu BS/OK-11, stavke 101 do 103 i stavke 112 do 115. Pojam "nerezidenti" definiran je u Prilogu D.

Kamate na dužničke i ostale vrijednosne papire

Navesti sve kamatne troškove na dužničke i ostale vrijednosne papire koje je izdala banka, uključujući podređene i hibridne instrumente, a prikazani su u obrascu BS-3B, stavke od 122 do 125.

Ostali kamatni troškovi

Navesti sve kamatne troškove koji se ne mogu uključiti u ranije navedene stavke.

Ukupno kamatni troškovi

Navesti zbroj stavki u obrascu RDG-1B, stavke od 123 do 136 i od 223 do 236.

Navesti razliku između stavke "ukupno kamatni prihodi" (RDG-1A 122 odnosno 222 ) i "ukupno kamatni troškovi" (stavke RDG-1B 137 odnosno 237). Ukoliko navedeni iznos za tu stavku predstavlja gubitak, neto kamatni prihod bit će negativan.

Provizije i naknade za usluge

Navesti razliku između prihoda od provizija i naknada za usluge i troškova provizija i naknada za usluge.

Prihodi od provizija i naknada za usluge

Navesti iznose provizija i naknada za usluge, koje se ne uključuju u kamatne prihode. Uključiti posebice provizije i naknade za usluge kao što su:

(1) Usluge vođenja depozitnih računa.

(2) Usluge odobravanja i vođenja okvirnih kredita.

(3) Čuvanje vrijednosti i iznajmljivanje sefova.

(4) Kupnja i prodaja vrijednosnih papira kada banka djeluje kao agent, odnosno u ime i za račun druge banke ili bankovnog komitenta.

(5) Ugovaranje ili vođenje kredita koje drugi vjerovnici odobravaju komitentima ili korespondentima (prihod od mandatnih poslova).

(6) Pružanje konzultantskih i savjetodavnih usluga komitentima.

(7) Mjenjačke usluge.

(8) Izdavanje i korištenje bančinih kreditnih kartica.

(9) Naplata potraživanja od kupaca po kreditnim karticama, kada banka ne vodi dotična potraživanja od kupaca u svojim knjigama.

(10)  Ostale usluge komitentima.

Troškovi provizija i naknada za usluge

Navesti iznos naknada i provizija za usluge pružene od strane domaćih ili stranih banaka, ZAP-a, Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT), institucija tržišta novca itd.

Dobit (gubitak) od kupoprodaje deviza

Navesti razliku između prihoda od kupoprodaje deviza i troškova kupoprodaje deviza.

Prihodi od kupoprodaje deviza

Navesti realizirane prihode iz svih kupoprodaja deviza i strane efektive koji su iskazani na računu "prihodi od kupoprodaje deviza i strane efektive" (vidi Prilog C).

Troškovi kupoprodaje deviza

Navesti realizirane troškove s osnove svih kupoprodaja deviza i strane efektive, koji su iskazani na računu "troškovi od kupoprodaje deviza i strane efektive" (vidi Prilog C).

Dobit (gubitak) od obračunatih tečajnih razlika

Navesti razliku između pozitivnih i negativnih obračunatih tečajnih razlika. Dobit (gubitak) od obračunatih tečajnih razlika iskazuje se ako su pozitivne obračunate tečajne razlike veće (manje) od negativnih obračunatih tečajnih razlika. U ovoj stavki mora se iskazati gubitak od obračunatih tečajnih razlika. S druge strane, dobit od obračunatih tečajnih razlika uključuje se u račun dobiti i gubitka, tj. u ovu stavku, samo ako je to predviđeno računovodstvenom politikom banke (vidi Prilog C i Naputke uz obrazac BS-3B stavka 133 "neto obračunate tečajne razlike").

Potraživanja i obveze ugovorene u devizama iskazuju se u bilanci u kunama koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Povećanja bilančne vrijednosti devizne imovine i smanjenja bilančne vrijednosti deviznih obveza, koje rezultiraju iz promjena srednjeg tečaja HNB, iskazuju se kao "pozitivne obračunate tečajne razlike". Smanjenja bilančne vrijednosti devizne imovine i povećanja bilančne vrijednosti deviznih obveza, koje rezultiraju iz promjena srednjeg tečaja, iskazuju se kao "negativne obračunate tečajne razlike". Na primjer, pretpostavimo da je u aktivi bilance banke neki vrijednosni papir od 100.000 DEM imao protuvrijednost 150.000 kn prije dana izvješćivanja. Na posljednji dan izvještajnog razdoblja vrijednost tog vrijednosnog papira i dalje je 100.000 DEM. Međutim zbog porasta valutnog tečaja DEM njegova protuvrijednost u kunama sada je 151.000 kn. U ovom slučaju porast vrijednosti od 1.000 kn knjiži se na potražnoj strani računa "Pozitivne obračunate tečajne razlike". U slučaju pada tečaja iznos za koji se smanjuje vrijednosti vrijednosnog papira knjižit će se na dugovnoj strani konta "Negativne obračunate tečajne razlike".

Promjene vrijednosti kunskih kredita ugovorenih uz valutnu klauzulu i promjene vrijednosti kunskih depozita s valutnom klauzulom, nastale zbog promjene deviznog tečaja, ne iskazuju se u ovoj stavki.

Dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu

Navesti dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu. U ovoj stavki mora se iskazati gubitak od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu. S druge strane, dobit od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu uključuje se u račun dobiti i gubitka, tj. u ovu stavku, samo ako je to predviđeno računovodstvenom politikom banke (vidi također Naputke uz obrazac BS-3B stavka 133 "neto obračunate tečajne razlike").

Kunski krediti uz valutnu klauzulu i depoziti uz valutnu klauzulu iskazuju se u bilanci u kunama koristeći ugovoreni devizni tečaj. Na primjer, povećanja bilančne vrijednosti odobrenih kunskih kredita uz valutnu klauzulu i smanjenja bilančne vrijednosti primljenih kunskih depozita uz valutnu klauzulu, koja rezultiraju iz promjena deviznog tečaja, predstavljaju "prihode od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita". Smanjenja bilančne vrijednosti odobrenih kunskih kredita uz valutnu klauzulu i povećanja bilančne vrijednosti primljenih kunskih depozita uz valutnu klauzulu, koja rezultiraju iz promjena deviznog tečaja, predstavljaju "troškove usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita". Neto dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita je razlika između pripadajućih prihoda i troškova.

Na kunske kredite uz valutnu klauzulu formiraju se posebne rezerve uz valutnu klauzulu. Promjena ugovorenog tečaja rezultira prihodom (troškom) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita, koji predstavlja razliku između promjene salda kunskog kredita uz valutnu klauzulu i promjene pripadajućih posebnih rezervi uz valutnu klauzulu.

Dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena

Navesti neto dobit ili gubitak ostvaren tijekom tekućeg tromjesečja i kalendarske godine do dana izvještajnog razdoblja od prodaje, kupnje i drugih načina otuđivanja ili stjecanja svih vrijednosnih papira iskazanih kao dužnički ili vlasnički vrijednosni papiri u obrascu BS/VP-8. Ostvarena dobit ili gubitak od vrijednosnih papira je razlika između prodajne cijene i njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Također navesti sva usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti prema tržišnoj vrijednosti vrijednosnih papira odnosno usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti koja su proizašla primjenom metode vrednovanja "niže od troška ili tržišne vrijednosti " (LOCOM - vidi Prilog A).

Ulaganja u podružnice koje se ne konsolidiraju jer ne zadovoljavaju kriterije konsolidacije iz MRS-a 28 također se iskazuju po fer ili LOCOM vrijednosti. Prema tome, ovdje se uključuju i svi dobici (gubici) koji rezultiraju iz kupnje, prodaje i vrijednosnih usklađivanja takvih vlasničkih ulaganja.

U ovu stavku ne uključuju se povećanja i smanjenja vrijednosti deviznih vrijednosnih papira nastala zbog promjene valutnih tečajeva. Takve promjene iskazuju se u obrascu RDG-1B stavke 145 i 245 ili u obrascu BS-3B stavka 133.

Ostali nekamatni prihodi

Navesti sve prihode iz poslovanja banke za tekuće tromjesečje i kalendarsku godinu do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja koji nisu navedeni u prethodnim stavkama nekamatnih prihoda. Ukoliko iznos pojedine komponente ove stavke prelazi 20 posto ukupno navedenog iznosa ove stavke, u Bilješci obrasca RDG-1 treba navesti takav iznos i dati njegov opis.

Navesti kao nekamatni prihod naročito:

(1) Prihode od usluga obrade podataka pružene drugima; troškovi vezani uz pružanje takvih usluga navode se posebno u odgovarajućoj stavki nekamatnih troškova.

(2) Neto dobit od prodaje ili otuđenja:

a) materijalne imovine; prilikom utvrđivanja neto dobiti potrebno je uključiti sve prihode i rashode nastale u postupku prodaje ili otuđenja materijalne imovine tijekom izvještajnog razdoblja,

b) preuzetih nekretnina i vrijednosnih papira; prilikom utvrđivanja neto dobiti potrebno je uključiti sve prihode i rashode nastale u postupku prodaje ili otuđenja preuzete imovine tijekom izvještajnog razdoblja,

c) ostale preuzete imovine (kao što su automobili, brodovi, oprema i aparati),

d) kovanica, umjetnina i ostale slične imovine,

e) poslovnica (npr. kada banka koja šalje izvješće proda poslovnicu zajedno s njezinom aktivom ili pasivom drugoj depozitarnoj instituciji koja preuzima depozitne obveze poslovnice),

(3) Najamnine i ostale prihode od svih nekretnina navedenih u obrascu BS-3A, stavka 110.

(4) Neto dobit ili gubitak od ulaganja u povezana poduzeća; ulaganja u povezana poduzeća (vidi Opće naputke i Rječnik pojmova pod "povezano trgovačko društvo") evidentiraju se u knjigovodstvu banke po metodi udjela; kod ove metode ostvarena a neisplaćena neto dobit povećava knjigovodstvenu vrijednost ulaganja, a ostvareni neto gubitak i objavljene ili isplaćene dividende umanjuju tu vrijednost.

(5) Neto dobit ili gubitak od ulaganja u podružnice koje ulaze u konsolidaciju; banka iskazuje ulaganja u podružnice koje zadovoljavaju kriterije konsolidacije u svom knjigovodstvu također po metodi udjela; takva ulaganja se u nekonsolidiranoj bilanci banke matice evidentiraju u obrascu BS-3A stavki 109 "ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva"; neto dobit ili gubitak od ulaganja u podružnice koje ne ulaze u konsolidaciju uključuje su u obrazac RDG-1B stavke 147 i 247 "dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena".

(6) Neto dobit ili gubitak koji rezultira iz swap, ročnih, terminskih, opcijskih i drugih derivativnih poslova; u ovoj stavki prikazuje se neto iznos prihoda i troškova izvještajnog razdoblja, bilo da se radi o isplatama po periodičnom ili konačnom obračunu ugovorenih derivativnih poslova.

(7) Prihod od potraživanja stečenih sudskim presudama i slična potraživanja.

(8) Kazne za podizanje depozita prije dospijeća, ukoliko su znatne i prekoračuju iznos obračunatih kamatnih troškova, ne predstavljaju smanjenje kamatnih troškova nego se uključuju u ovu stavku.

(9) Kamate dobivene na preplaćeni porez.

(10) Sve ostale nekamatne prihode koji nisu navedeni u prethodnim stavkama.

Ukupno nekamatni prihodi

Navesti zbroj stavki 139, 142 te od 145 do 148 obrasca RDG-1B, odnosno 239, 242 te od 245 do 248.

Opći i administrativni troškovi

Plaće - Navesti plaće svih djelatnika banke i njezinih konsolidiranih podružnica uključujući čuvare, privremenu pomoć u uredu, djelatnike u restoranu, djelatnike za održavanje prostorija.

Uključiti kao plaće i naknade osoblju sve isplate u novcu ili naravi koje ulaze u osnovicu za obračun poreza na dohodak. Uključiti naročito:

(1) Neto plaće, prekovremeni rad, poticajne i izvanredne bonuse, naknade za godišnji odmor i prehranu.

(2) Poreze, prireze, doprinose na i iz plaća.

(3) Troškove prijevoza djelatnika.

(4) Troškove honorarnih djelatnika, bilo uposlenih direktno od strane banke ili preko vanjske agencije.

(5) Neto troškove banke za restorane i kafiće za djelatnike.

(6) Ostale besplatne beneficije za djelatnike.

Isključiti iz plaća i naknada djelatnicima (navesti u odjeljku nekamatni troškovi) posebice:

(1) Iznose koji se plaćaju odvjetnicima, računovođama, konzultantima uprave, investicijskim savjetnicima i drugim profesionalnim osobama koje nisu djelatnici banke.

(2) Troškove vezane uz testiranje i obuku djelatnika.

(3) Troškove novina i časopisa banke namijenjenih bančinim djelatnicima.

(4) Članarine, provizije, ostale troškove povezane s članstvom u udruženjima, građanskim organizacijama ili sličnim klubovima i organizacijama.

Amortizacija - Navesti troškove amortizacije materijalne imovine, uključujući i amortizaciju imovine nabavljenu na financijski najam (eng. "financial leasing"). Može se koristiti bilo koja metoda amortizacije koja je u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Troškovi amortizacije nematerijalne imovine ne uključuju se u ovu stavku.

Ostali troškovi materijalne imovine - Navesti sve nekamatne troškove, osim amortizacije, vezane uz korištenje prostorija, opreme, namještaja i ostale materijalne imovine navedene u obrascu BS-3A, stavka 111, "materijalna imovina", uključujući u te troškove kao odbitnu stavku i prihode od najamnina za materijalnu imovinu.

Prihod od najamnina uključuje sve najamnine utvrđene za korištenje zgrada koje ne koristi banka koja šalje izvješće kao niti njezine konsolidirane kompanije kćeri, uključujući najamnine stalnih stanara bančinih zgrada i prihode dobivene od kratkotrajnih iznajmljivanja ostale materijalne imovine.

Uključiti kao troškove materijalne imovine naročito:

(1) Sve troškove unajmljivanja materijalne imovine (prostorije, opreme, namještaja), uključujući i troškove za poslovni najam (eng. "operating leasing").

(2) Troškove uređenja prostorija i popravaka opreme, namještaja i sl..

(3) Troškove po ugovorima o održavanju opreme, namještaja i sl..

(4) Troškove tekućeg održavanja vlastite i iznajmljene opreme, namještaja i sl., koji se izravno knjiže samo kao troškovi odnosno ne utječu na povećanje vrijednosti imovine.

(5) Troškove osiguranja prostorija, opreme, namještaja i sl..

(6) Troškove grijanja, struje, vode i drugih komunalija vezanih uz korištenje materijalne imovine.

(7) Troškove vanjskih usluga održavanja i čišćenja.

(8) Gorivo, održavanje i ostale troškove vezane uz korištenje bančinih automobila i ostalih vozila za bankovno poslovanje.

Isključiti iz troškova materijalne imovine:

(1) Plaće i naknade osoblju (ovakvi troškovi navode se za sve službenike banke u stavkama 150 i 250 "plaće").

(2) Kamatne troškove na kredite koje banka uzima za kupovinu poslovnog prostora i opreme banke.

(3) Sve troškove vezane za preuzetu imovinu (navode se u stavkama 153 i 253, "ostali nekamatni troškovi").

Ostali nekamatni troškovi

Navesti sve troškove iz poslovanja banke za tekuće tromjesečje i kalendarsku godinu do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja, koji se ne navode u prethodnim stavkama za nekamatne troškove. Ukoliko iznos pojedine komponente ove stavke prelazi 20 posto ukupno navedenog iznosa ove stavke, u Bilješki obrasca RDG-1 treba navesti takav iznos i dati njegov opis.

Uključiti kao ostale nekamatne troškove posebice:

(1) Naknade isplaćene članovima nadzornog odbora i vanjskim savjetnicima (uključujući putne troškove).

(2) Premije za osiguranje depozita.

(3) Zakonske pristojbe i druge izravne troškove vezane uz preuzimanje imovine, odnosno posjedovanje preuzetih nekretnina koje su u vlasništvu a nisu poslovni prostor banke (uključujući troškove amortizacije, ako se amortizacija na preuzetu imovinu obračunava).

(4) Neto gubitke od prodaje ili otuđenja:

a) zgrada, poslovnih prostorija i ostale materijalne imovine; da bi se odredilo da li je banka imala neto gubitke, treba uključiti sve prihode i troškove - koji su ostvareni prodajom ili otuđenjem zgrada, poslovnih prostorija i ostale materijalne imovine - tijekom kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja,

b) preuzete imovine; da bi se odredilo da li je banka imala neto gubitke, treba uključiti sve prihode i troškove s osnove prodaje ili otuđenja preuzete imovine nastale tijekom kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja,

c) ostale preuzete imovine (kao što su automobili, brodovi, oprema i aparati),

d) kovanica, umjetnina i ostale slične imovine,

e) poslovnica (npr. kada banka koja šalje izvješće proda poslovnicu zajedno s njezinom aktivom ili pasivom drugoj depozitarnoj instituciji koja preuzima depozitne obveze poslovnice).

(5) Provizije koje je utvrdilo matično poduzeće za redovne ili posebno pružene usluge.

(6) Troškove amortizacije nematerijalne imovine (kako je definirano za obrazac BS/OIMO-12).

(7) Troškove usluga obrade podataka koju drugi obavljaju za banku.

(8) Troškove reklamiranja, promocije, odnosa s javnošću, te analize tržišta.

(9) Troškove poklona ili premija (bilo u obliku robe, kredita ili gotovine) koji su dani deponentima prilikom otvaranja novog ili obnavljanja postojećeg računa.

(10) Troškove razvoja i istraživanja te troškove izrade programske podrške.

(11) Troškove po sudskim presudama i slične troškove.

(12) Troškove davanja dobrotvornih priloga.

(13) Zakonske pristojbe, naknade koje se plaćaju revizorima i ostale naknade koje se plaćaju odvjetnicima, računovođama, savjetnicima uprave, investicijskim savjetnicima i drugim profesionalnim osobama koje nisu djelatnici banke.

(14) Troškove nabave uredskog materijala, poštarina i slično.

(15) Iznose telefonskih računa.

(16) Gubitke zbog krađa, pronevjera ili drugih kriminalnih radnji koje ne pokriva osiguranje.

(17) Putne troškove i troškove reprezentacije, uključujući troškove koje su ostvarili službenici banke prisustvujući sastancima i seminarima.

(18) Novčane kazne i globe.

(19) Sve isplaćene provizije i naknade nastale prilikom preuzimanja imovine, kao i prilikom naplate kredita i ostalih potraživanja, uključujući naplate otpisanih kredita i ostalih otpisanih potraživanja.

(20) Troškove (osim plaća) naplate potraživanja od kupaca po kreditnim karticama, kada banka ne vodi dotična potraživanja od kupaca u svojim knjigama.

(21) Troškove testiranja i obuke djelatnika banke.

(22) Troškove novina i časopisa banke namijenjenih bančinim djelatnicima kao i troškovi pretplate na druge novine i časopise.

(23) Članarine, provizije i ostale troškove povezane s članstvom u udruženjima, građanskim organizacijama ili sličnim klubovima i organizacijama.

Ukupno nekamatni troškovi

Navesti zbroj stavki RDG-1C od 150 do 153 te od 250 do 253.

Navesti u stavki 155 zbroj stavki RDG-1B 138, "neto kamatni prihod" plus stavka RDG-1B 149 "ukupno nekamatni prihod" minus stavka RDG-1C 154 "ukupno nekamatni troškovi".

Troškovi rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke

Navesti sve troškove rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke formirane tijekom izvještajnog tromjesečja ili kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja za svu bilančnu i izvanbilančnu imovinu klasificiranu u rizične skupine.

Troškovi rezerviranja za identificirane gubitke umanjuju se za iznose smanjenja posebnih rezervi za identificirane gubitke, bilo kod naplate potraživanja pokrivenih posebnim rezervama za identificirane gubitke, ili kod poboljšanja boniteta komitenta, ili prilikom isključivanja kamatnih prihoda za koje su ranije izvršene rezervacije za identificirane gubitke (vidi "Posebne rezerve i isključivanje prihoda" u Prilogu D) . Na primjer, ako banka naplati potraživanje za koje su formirane posebne rezerve za identificirane gubitke, provode se sljedeća knjiženja: prvo, odobrava se račun potraživanja i tereti žiro račun banke i drugo, isključuju se (smanjuju) posebne rezerve za identificirane gubitke tako da se odobri račun troškova rezerviranja za identificirane gubitke i tereti račun posebnih rezervi za identificirane gubitke. Ukupan iznos ovako opisanih umanjenja posebnih rezervi iskazuje se u obrascu RDG/ON-2, stavka 104. S druge strane, ako banka smanjuje posebne rezerve za identificirane gubitke zbog poboljšanja boniteta komitenta, u odgovarajućem iznosu odobrava se račun troškova rezerviranja za identificirane gubitke i tereti račun posebnih rezervi za identificirane gubitke. Ukupan iznos ovakvih umanjenja posebnih rezervi također se uključuje u obrazac RDG/ON-2, stavka 103.

Nadalje, navesti i sve troškove formiranja posebnih rezervi za pokriće neidentificiranih gubitaka. Troškovi rezerviranja za neidentificirane gubitke umanjuju se za iznose smanjenja posebnih rezervi za neidentificirane gubitke s osnove smanjenja općih rizika iz poslovanja banke. Takva umanjenja evidentiraju se u obrascu RDG/ON-2, stavki 203.

Naplate potraživanja za koja su formirane posebne rezerve za identificirane gubitke na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, evidentiraju se kao odobrenje posebnih rezervi za neidentificirane gubitke u bilanci stanja, a ne u računu dobiti i gubitka. Ukupan iznos ovakvih naplata iskazuje se u obrascu RDG/ON-2, stavka 204.

Navesti iz obrasca RDG-1C iznos stavke 155 "neto prihod iz poslovanja prije rezerviranja za gubitke" umanjen za iznos stavke 156 "troškovi rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke", odnosno stavku 255 umanjenu za stavku 256.

Izvanredne stavke -Navesti ukupan neto iznos izvanrednih transakcija tijekom razdoblja. Izvanredne transakcije uključuju one koje se po svom karakteru značajno razlikuju od tipičnih ili uobičajenih poslovnih aktivnosti banke, te one za koje se ne očekuje da će se učestalo ponavljati i one koje neće predstavljati bitan čimbenik u bilo kojoj procjeni redovnog procesa poslovanja. Uključiti u ovu stavku značajan učinak svih promjena vezanih uz računovodstvena načela. Iznos može biti pozitivan ili negativan. Vidi "izvanredne stavke" u Rječniku pojmova.

Navesti zbroj stavki RDG-1C 157 "dobit (gubitak) iz poslovanja" i RDG-1C 158 "izvanredne stavke", odnosno zbroj stavki 257 i 258.

Porez na dobit

Navesti iznos poreza na dobit. Za razdoblja kraća od obračunske godine, banka može iskazati procijenjeni porez na dobit.

Navesti iznos stavke RDG-1C 159, "dobit prije oporezivanja" umanjen za iznos stavke RDG-1C 160 "porez na dobit", odnosno stavku 259 umanjenu za stavku 260.

Objavljena ili prihvaćena dividenda

Navesti ukupan iznos objavljenih (prihvaćenih), a neisplaćenih dividendi. Takve dividende predstavljaju raspodjelu dobiti i nisu iskazane u računu dobiti i gubitka (vidi Rječnik pojmova pod "dividende").

Opis: Ostali nekamatni prihodi

Navesti iznos i opis pojedinačne komponente stavke RDG-1B 248, "ostali nekamatni prihodi" koji prelazi 20 posto ukupnog iznosa "ostali nekamatni prihodi".

Opis: Ostali nekamatni troškovi

Navesti iznos i opis pojedinačne komponente stavke RDG-1C 253, "ostali nekamatni troškovi" koji prelazi 20 posto ukupnog iznosa "ostali nekamatni troškovi".

Otpisi i naplate

Obrazac RDG/ON-2
______________________________________________________________________________________________

U ovom obrascu iskazuju se posebne rezerve za identificirane i neidentificirane gubitke po bilančnoj i izvanbilančnoj aktivi. Obrazac se sastoji od dva stupca. U prvom se iskazuju posebne rezerve za identificirane, a u drugom posebne rezerve za neidentificirane gubitke. Iznosi navedeni u ovom obrascu su za izvještajno tromjesečje (polugodište), a ne za kalendarsku godinu.

Posebne rezerve za identificirane gubitke su rezerve koje ne uključuju zakonske ili statutarne rezerve, a banka ih formira da bi se osigurala od identificiranih gubitaka po rizičnim ulaganjima i izvanbilančnim stavkama. Rizična aktiva klasificira se u pet kategorija od "A" do "E" prema rastućem stupnju rizičnosti. Imovina u kategorijama "B", "C" i "D" treba imati posebne rezerve za identificirane gubitke između 10 i 20, 25 i 40, te 50 i 90 posto, ovisno o kategoriji. Imovina klasificirana pod "E" treba imati posebnu rezervu od 100 posto.

Posebne rezerve za neidentificirane gubitke su rezerve koje se formiraju kako bi se institucija zaštitila od neidentificiranih mogućih gubitaka. Te rezerve moraju najmanje iznositi jedan posto rizičnih plasmana kategoriziranih pod "A", isključujući plasmane središnjoj državi, HNB i vladinim agencijama za koje je osigurano plaćanje u Državnom proračunu.

Početno stanje (završno stanje prethodnog tromjesečja / polugodišta) - Navesti iznose posebnih rezervi za identificirane i neidentificirane gubitke iz prethodnog Nadzornog izvješća.

Troškovi novih rezerviranja - Navesti iznos novih troškova rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke tijekom zadnjeg kalendarskog tromjesečja (polugodišta).

Umanjenje troškova rezerviranja -Navesti ukupan iznos umanjenja posebnih rezervi za identificirane gubitke s osnove poboljšanja boniteta komitenta. Prilikom takvog umanjenja posebnih rezervi za identificirane gubitke odobrava se račun troškova rezerviranja za identificirane gubitke.

Također navesti ukupan iznos umanjenja posebnih rezervi za neidentificirane gubitke s osnove smanjenja općih rizika iz poslovanja banke. Prilikom takvog umanjenja posebnih rezervi za neidentificirane gubitke odobrava se račun troškova rezerviranja za neidentificirane gubitke.

Naplate ranije otpisanih potraživanja , tj. naplate potraživanja koja su potpuno ili djelomično pokrivena posebnim rezervama. Navesti iznos naplata koje rezultiraju umanjenjem ranije formiranih posebnih rezervi za identificirane gubitke. U slučaju da su posebne rezerve izvorno bile formirane na teret troškova rezerviranja za identificirane gubitke, naplate se evidentiraju u stavki 104 i umanjuju troškove rezerviranja. Međutim, ako su posebne rezerve izvorno bile formirane na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, naplate se, pored evidentiranja u stavki 104, u istom iznosu iskazuju i u okviru stavke 204. U tom slučaju tereti se račun posebnih rezervi za identificirane gubitke i odobrava račun posebnih rezervi za neidentificirane gubitke.

Otpis potraživanja na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke - Navesti iznos posebnih rezervi za identificirane gubitke koje su formirane na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, s tim da se isti iznos upisuje u stavki 105 i u stavki 205.

Uključiti u obje stavke s negativnim predznakom efekte isključivanja kamatnih prihoda na posebne rezerve. Ukoliko je banka formirala posebne rezerve za obračunate kamate i naknade za komitenta iz rizične skupine B na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, prenošenje komitenta u rizičnu skupinu C rezultira isključivanjem prihoda , te terećenjem računa posebnih rezervi za obračunate kamate i naknade i odobravanjem računa posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (vidi "Posebne rezerve i isključivanje prihoda" u Prilogu D).

Uključiti u stavki 105 s negativnim predznakom i iznose definitivnih otpisa, pod čime se podrazumijeva brisanje potraživanja i pripadnih posebnih rezervi za identificirane gubitke iz knjigovodstvene evidencije.

Neto efekti promjene deviznih tečajeva - Navesti neto efekt promjena posebnih rezervi za identificirane gubitke s osnove promjene deviznih tečajeva (povećanje posebnih rezervi ima pozitivni, a smanjenje negativni predznak). Ovakvi efekti pojavljuju se kod kunskih posebnih rezervi s valutnom klauzulom za kunsku imovinu s valutnom klauzulom i deviznih posebnih rezervi za deviznu imovinu.

Završno stanje - U kolonu "posebne rezerve za identificirane gubitke" navesti razliku sume početnog stanja (stavka 101), troškova novih rezerviranja (stavke 102), otpisa potraživanja na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (stavka 105) i neto efekata promjene deviznih tečajeva (stavka 106) i sume umanjenja novih troškova rezerviranja (stavka 103) i naplate ranije otpisanih potraživanja (stavka 104). Ukratko, završno stanje računa se kao: (101+102+105+106)-(103+104).

U kolonu "posebne rezerve za neidentificirane gubitke" navesti razliku sume početnog stanja (stavka 201), troškova novih rezerviranja (stavka 202) i naplata ranije otpisanih potraživanja (stavka 204) i sume umanjenja novih troškova rezerviranja (stavka 203) i otpisa potraživanja na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (stavka 205). Ukratko, završno stanje računa se kao: (201+202+204)-(203+205).

Završno stanje stupca posebnih rezervi za identificirane gubitke, stavka 107, mora odgovarati svoti navedenoj u obrascu BS-RIM/14D, stavka 656. Nadalje, završno stanje stupca posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, stavka 207, mora odgovarati obrascu BS/3A, stavka 113.

Troškovi rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke - Navesti za posebne rezerve za identificirane gubitke razliku između sume stavki 102 i 204 i sume stavki 103 i 104, a za posebne rezerve za neidentificarane gubitke razliku stavki 202 i 203. Zbroj stavke 108 i 208 mora biti jednak iznosu navedenom u obrascu RDG-1C, stavka 156.

Bilanca stanja
Obrazac BS-3
______________________________________________________________________________________________

U obrascu BS-3 sažeto se prikazuju imovina, obveze i struktura kapitala banke koja šalje izvješće. Ovaj obrazac također predstavlja sažetak nekih drugih obrazaca ovog Nadzornog izvješća.

Ovdje se navode salda na posljednji dan izvještajnog razdoblja i to u neto obliku nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. Mnoge stavke ovog obrasca izvode se iz drugih obrazaca tako da ukupan iznos iz tih obrazaca mora odgovarati pripadajućim pozicijama ovog obrasca bilance stanja.

Naputci za klasifikaciju podataka po institucionalnim sektorima nalaze se u Prilogu D. U istom Prilogu sadržan je i obvezni Kontni plan za banke i štedionice, koji omogućuje sastavljanje ovog obrasca, odnosno bilance.

Kao i u drugim obrascima bilance stanja, podaci se iskazuju u dva stupca. Stupac pod nazivom "ukupno" prikazuje ukupnu imovinu ili obveze, bilo da se radi o kunskim ili deviznim oblicima imovine ili obveza. Stupac pod nazivom "ostale valute" uključuje samo devizne oblike imovine ili obveza. Treba primijetiti da je drugi stupac podskup prvoga.

Gotovina - Navesti iznos iz obrasca BS/GOD-7, stavke 105 i 205, "ukupno gotovina".

Depoziti kod HNB - Navesti iznos iz obrasca BS/GOD-7, stavke 109 i 209, "ukupno depoziti kod HNB".

Depoziti kod banaka i štedionica - Navesti iznos iz obrasca BS/GOD-7, stavke 116 i 216, "ukupno depoziti u bankama i štedionicama".

Trezorski zapisi i blagajnički zapisi HNB - Navesti u stavki 104 iz obrasca BS/VP-8A zbroj stavki 101 i 301 "trezorski zapisi" i 102 i 302 "blagajnički zapisi HNB", a u stavki 204 iz obrasca BS/VP-8A zbroj stavki 202 i 402 "blagajnički zapisi HNB".

Trgovački portfelj vrijednosnih papira - Navesti sve dužničke i vlasničke vrijednosne papire u trgovačkom portfelju iskazane u obrascu BS/VP-8, osim trezorskih zapisa i blagajničkih zapisa HNB. U stavki 105 navesti zbroj stavki 126 i 134 minus stavke 101 i 102 obrasca BS/VP-8, a u stavki 205 navesti zbroj stavki 226 i 234 minus stavka 202 obrasca BS/VP-8. Vlasnički vrijednosni papiri iz trgovačkog portfelja koji su iskazani u stavki "Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva" ne uključuju se u ovu stavku.

Krediti financijskim institucijama - Navesti u stavki 106 zbroj stavaka 104, 105 i 106 iz obrasca BS/KRED-9, a u stavki 206 zbroj stavaka 204, 205 i 206 iz obrasca BS/KRED-9.

Krediti ostalim komitentima - Navesti u stavki 107 zbroj stavaka iz obrasca BS/KRED-9, stavke od 101 do 103 i stavke od 107 do 122, a u stavki 207 zbroj stavaka iz obrasca BS/KRED-9, stavke od 201 do 203 i stavke od 207 do 222.

Investicijski portfelj vrijednosnih papira - Navesti sve dužničke i vlasničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju iskazane u obrascu BS/VP-8, osim trezorskih zapisa i blagajničkih zapisa HNB. Navesti u stavki 108 zbroj stavki 326 i 334 minus stavke 301 i 302 obrasca BS/VP-8, a u stavki 208 zbroj stavki 426 i 434 minus stavka 402 obrasca BS/VP-8 . Vlasnički vrijednosni papiri iz investicijskog portfelja koji su iskazani u stavki "Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva" ne uključuju se u ovu stavku.

Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva - Navesti ukupni iznos ulaganja banke u podružnice i povezana trgovačka društva koje nisu konsolidirane.

U konsolidiranoj bilanci ova pozicija uključuje sva vlasnička ulaganja kod kojih banka ostvaruje značajan utjecaj na upravljanje (to je najčešće ako posjeduje 20 do 50 posto vlasničkih prava) i, iznimno, sva vlasnička ulaganja u podružnice kod kojih nisu ispunjeni kriteriji za konsolidaciju (ako se kontrola nad podružnicom smatra privremenom, tj. podružnica je kupljena s namjerom da se ubrzo proda ili ako se radi o relativno beznačajnom ulaganju). U nekonsolidiranoj bilanci ova pozicija je šire definirana, a uključuje sva vlasnička ulaganja u podružnice i povezana poduzeća. Vidi Opće naputke glede detaljnijeg objašnjenja konsolidacije. Također vidi Rječnik pojmova pod "podružnice" i "povezana trgovačka društva".

Ulaganja u nekonsolidirane podružnice vrednuju se prema fer vrijednosti i LOCOM metodi. Vidi Priloge A i B za šire objašnjenje ovih pojmova.

Ulaganja u povezana trgovačka društva vrednuju se prema metodi udjela. Prema toj metodi vrijednost ulaganja u povezano trgovačko društvo izvorno se evidentira po trošku nabave. Ta vrijednost se zatim periodično usklađuje za pripadajući dio dobiti ili gubitka društva, proporcionalno bančinom vlasničkom udjelu u društvu. Iznosi isplaćenih dividendi ili sličnih oblika raspodjele dobiti primljeni od nekonsolidirane podružnice ili povezanog trgovačkog društva umanjuju vrijednost ove vrste ulaganja.

Ulaganja u podružnice, koje će se konsolidirati prilikom izrade konsolidirane bilance, također se iskazuju prema metodi udjela.

Krediti i druga potraživanja od nekonsolidiranih podružnica i povezanih trgovačkih društava navode se u bilanci stanja prema obliku potraživanja (krediti, vrijednosni papiri i druga potraživanja).

Preuzeta imovina - Navesti neto vrijednost sve materijalne imovine (poslovni prostor, stanovi, automobili, brodovi, oprema, aparati i sl.) koja je uzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Ovdje se ne navode vlasnički vrijednosni papiri stečeni zamjenom duga za vlasničke uloge. Iznos takvih vrijednosnih papira navodi se u bilješci obrasca BS/VP-8C. Vidi Rječnik pojmova pod "preuzeta imovina", gdje se objašnjava i pojam neto vrijednost. Ako banka ne namjerava prodati preuzetu imovinu i koristi je u poslovne svrhe, njezina neto vrijednost uključuje se u stavku "Materijalna imovina (minus amortizacija)".

Materijalna imovina (minus amortizacija) - Navesti vrijednost svog zemljišta i zgrada, prostorija i opreme, namještaja, vozila i slične imovine. Ovdje se ne uključuje materijalna imovina navedena u stavki "Preuzeta imovina". Uključiti kao materijalnu imovinu:

(1) prostorije koje su u vlasništvu banke,

(2) investicije u unajmljenu imovinu, trezore, fiksne aparate ili opremu,

(3) investicije u postojeće prostorije,

(4) parkirališta u vlasništvu banke,

(5) namještaj, pokretnine banke,

(6) automobile i ostala vozila u vlasništvu banke, a korištena za obavljanje bančinih poslova,

(7) kompjuterski software i kompjuterski software u razvoju.

Iznosi se trebaju navesti u neto iznosu tj. uključujući iznose akumulirane amortizacije iz prethodnih godina, iznose amortizacije iz tekuće godine te iznose revalorizacije. Materijalna imovina u pripremi također se iskazuje u ovoj stavki.

Kamate, naknade i ostala imovina - Navesti iznos "ukupno kamate, naknade i ostala imovina" iz obrasca, BS/OIMO-12, stavke 106 i 206.

Manje: Posebne rezerve za neidentificirane gubitke - Navesti iznos posebnih rezervi za neidentificirane gubitke po bilančnoj aktivi.

Svaka banka mora formirati posebne rezerve za neidentificirane gubitke ovisno o visini procijenjenih neidentificiranih gubitaka po bilančnoj i izvanbilančnoj imovini. Na kraju svakog tromjesečja, uprava banke mora procijeniti naplativost svoje rizične aktive, uključujući obračunate nenaplaćene kamate i naknade, te shodno tome formirati ove rezerve.

Povećanje ili smanjenje posebnih rezervi za neidentificirane rizike rezultira terećenjem ili odobrenjem računa troškova rezerviranja za neidentificirane gubitke, što se odražava u obrascu računa dobiti i gubitka, RDG-1C, stavka 156 odnosno stavka 256. Nadalje, smanjenje posebnih rezervi za neidentificirane gubitke rezultira i iz otpisa potraživanja, odnosno formiranja posebnih rezervi za identificirane gubitke na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (takve transakcije iskazuju se u obrascu RDG/ON-2, stavke 105 i 205). Račun posebnih rezervi za neidentificirane gubitke nikada ne može imati dugovni saldo. Ukoliko ove posebne rezerve nisu dostatne za potrebni otpis potraživanja, moraju se teretiti troškovi rezerviranja u računu dobiti i gubitka.

Ovaj iznos mora biti jednak ili manji od iznosa u obrascu RDG/ON-2, stavka 207. U ovoj stavki iskazuju se samo posebne rezerve za neidentificirane gubitke po bilančnoj aktivi, dok se u obrascu RDG/ON-2, stavka 207 iskazuju posebne rezerve za neidentificirane gubitke po bilančnoj aktivi i izvanbilančnim stavkama.

Ukupno imovina - Navesti zbroj stavki od 101 do 112, minus stavka 113, odnosno zbroj stavki od 201 do 212.

Krediti od financijskih institucija - Navesti obveze iz kredita primljenih od financijskih institucija. Obveze iz kredita razvrstavaju se na kratkoročne i dugoročne prema izvornom roku dospijeća. Zbroj stavki 115 i 116 u obrascu BS-3B mora biti jednak zbroju stavki od 104 do 111 u obrascu BS/OK-11, odnosno zbroj stavki 215 i 216 u obrascu BS-3B mora biti jednak iznosu u stavki 209 u obrascu BS/OK-11

Žiro i tekući računi - Navesti u stavki 117 zbroj svih depozita po žiro i tekućim računima iskazan u stavki 113 obrasca BS/DEP-10A, a u stavki 217 iznos iz stavke 213 obrasca BS/DEP-10A .

Štedni računi - Navesti u stavki 118 zbroj svih depozita po štednim računima iskazan u stavki 126 obrasca BS/DEP-10A, a u stavki 218 iznos iz stavke 226 obrasca BS/DEP-10A.

Oročeni depoziti - Navesti u stavki 119 zbroj svih oročenih depozita iskazan u stavki 139 obrasca BS/DEP-10B, a u stavki 219 iznos iz stavke 239 obrasca BS/DEP-10B.

Ostali krediti - Navesti obveze iz primljenih kredita, isključujući obveze prema financijskim institucijama. Obveze iz kredita razvrstavaju se na kratkoročne i dugoročne prema izvornom roku dospijeća. Zbroj stavki 120 i 121 u obrascu BS-3B mora biti jednak zbroju stavki od 101 do 103 i od 112 do 115 u obrascu BS/OK-11, odnosno zbroj stavki 220 i 221 u obrascu BS-3B mora biti jednak zbroju stavki 201 i od 213 do 215 u obrascu BS/OK-11.

Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih dužničkih vrijednosnih papira, koji imaju izvorno dospijeće od godinu dana ili manje.

Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih dužničkih vrijednosnih papira, koje imaju izvorno dospijeće duže od godine dana.

Izdani podređeni vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih i uplaćenih podređenih vrijednosnih papira, koje se uključuju u jamstveni kapital i navedene su u obrascu BS/JAK-5A, stavka 111 .Vidi Rječnik pojmova pod "podređeni vrijednosni papiri".

Izdani hibridni vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih i uplaćenih hibridnih vrijednosnih papira, koje se uključuju u jamstveni kapital i navedene su u obrascu BS/JAK-5A, stavka 112. Vidi Rječnik pojmova pod "hibridni vrijednosni papiri".

Kamate, naknade i ostale obveze - Navesti iznos "ukupno kamate, naknade i ostale obveze" iz obrasca, BS/OIMO-12, stavke 115 i 215.

Ukupno obveze - Navesti zbroj stavki od 115 do 126, te od 215 do 226.

Dionički kapital - Navesti iznos ukupno uplaćenog kapitala za izdane obične i povlaštene dionice, kao i poslovne udjele, uključujući i eventualni višak ostvaren prilikom emisije dionica i poslovnih udjela (višak rezultira iz razlike između ostvarene prodajne cijene i nominalne vrijednosti dionice ili poslovnog udjela). Uključiti kao odbitnu stavku vlastite otkupljene dionice odnosno poslovne udjele.

Dobit ili gubitak tekuće godine - Navesti iznos neto dobiti ili gubitka ostvarenog tijekom kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja.

Zadržana dobit - Navesti iznos dobiti iz prethodnih godina, koji je preostao nakon isplate dividendi i izdvajanja rezervi.

Zakonske rezerve - Navesti iznos kapitalnih rezervi formiranih u skladu s člankom 222. Zakona o trgovačkim društvima i člankom 29. Zakona o bankama i štedionicama.

Statutarne i ostale kapitalne rezerve - Navesti iznos kapitalnih rezervi formiranih u skladu sa statutom banke, kao i člankom 220. Zakona o trgovačkim društvima. Ukuljučiti kapitalnu dobit ili gubitak kod otkupa ili ponovne prodaje vlastitih dionica.

Neto obračunate tečajne razlike - Navesti iznos neto obračunatih (nerealiziranih) tečajnih razlika nastalih svođenjem bilance na srednji tečaj, koje nisu uključene u dobit. U ovoj stavki mogu se iskazati samo neto pozitivne obračunate tečajne razlike. Ovisno o izboru računovodstvene metode deviznih transkacija, neto pozitivne obračunate tečajne razlike uključuju se u račun dobiti i gubitka, ili u ovu stavku. S obzirom da banka mora teretiti troškove za iznos neto negativnih obračunatih tečajnih razlika i uključiti ih u račun dobiti i gubitka, u ovoj stavki ne mogu se pojaviti neto negativne obračunate tečajne razlike (vidi Prilog C: Računovodstvo deviznih transakcija i pozicija).

U ovu stavku također uključiti neto prihode od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu, koji u skladu s računovodstvenom politikom banke nisu uključeni u račun dobiti i gubitka. Gubitak od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu ne smije se uključiti u ovu stavku, nego se uključuje u račun dobiti i gubitka.

Ukupno kapital - Navesti zbroj stavki od 128 do 133.

Navesti zbroj stavki 127 i 134.

Izvanbilančne stavke
Obrazac BS/IBS-4
______________________________________________________________________________________________

U obrazac BS-IBS treba uključiti obveze financiranja, potencijalne obveze i ostale izvanbilančne stavke koje se ne uključuju u bilancu stanja.

U obrazac BS-IBS ne uključuju se računovodstvena izvanbilančna evidencija primljenih tuđih garancija, primljenih zaloga, repo poslova, ostava, nostro i loro inkaso poslova i isključenih prihoda.

Garancije - Navesti sve garancije koje je banka izdala u korist svojih komitenata. Garancija je pravni dokument kojim se osigurava plaćanje dužnika vjerovniku. Izdavanjem garancije banka se obvezuje isplatiti vjerovnika u slučaju da dužnik ne izvrši svoju obvezu. Izdane garancije iskazuju se kao izvanbilančne stavke. Ako banka isplati vjerovnika na temelju izdane garancije, nastaje dospjelo potraživanje od dužnika koje se uključuje u bilančnu stavku "krediti". Izdane garancije isknjižavaju se iz izvanbilančne evidencije po isteku ugovorenog roka.

Akreditiv - Navesti iznos neiskorištenih i nepokrivenih akreditiva, uključujući i sve nastale pravne obveze izdavanja ovakvih akreditiva, koje je izdala banka. Pokriveni akreditivi ne iskazuju se u izvanbilančnim, nego u bilančnim stavkama "depoziti po viđenju" ili "štedni depoziti". Vidjeti u Rječniku pojmova pod "akreditiv".

Mjenice - Navesti iznos mjenica koje je banka reeskontirala kod druge financijske institucije ili trgovačkog društva, a za koje ne prestaje važiti obveza plaćanja (kod indosiranih mjenica u slučaju kad prvi dužnik ne izvrši plaćanje). Također uključiti sve iznose avala, tj. mjeničnih garancija.

Okvirni krediti i obveze financiranja - Navesti u odgovarajućim stavkama sve iznose neiskorištenih kredita. Uključiti kredite koje je banka obvezna odobriti na inicijativu komitenta, kao što su okvirni krediti odnosno dozvoljena prekoračenja po žiro i tekućim računima, ugovoreni krediti čije odobrenje ovisi o privremenim investicijskim situacijama, "revolving" krediti i sl..

Ostale izvanbilančne stavke - Navesti u odgovarajućoj stavki nominalnu vrijednost, odnosno u specifičnim slučajevima ugovorenu vrijednost (eng. notional value), svih ostalih izvanbilančnih stavki.

Ugovorena vrijednost otvorenih kamatnih swapova - Navesti ugovorenu vrijednost za koju su dvije strane utvrdile razmjenu kamatnih prihoda u određenom razdoblju. Ugovorena vrijednost kod kamatnog swapa je iznos glavnice koja nosi kamatni prihod.

Dominirajuća karakteristika kamatnih swapova je upravljanje kamatnim rizikom. Banka sklapa ovakve poslove da bi se zaštitila od kamatnog rizika, ili s namjerom povećanja vlastitih prihoda.

Ugovorena vrijednost otvorenih intervalutarnih swapova - Navesti nominalni iznos svih ugovorenih intervalutarnih swapova bilo da ih banka obavlja radi zaštitite od tečajnog rizika, ili s namjerom povećanja vlastitih prihoda.

Intervalutarni swap je transakcija u kojoj su dvije strane utvrdile razmjenu ugovorene vrijednosti na određeno vremensko razdoblje (npr. razmjena vrijednosti u dolarima za ekvivalentnu vrijednost maraka). Intervalutarni swap je kombinacija spot i terminske transakcije. Ugovorena vrijednost razmjenjuje se odmah po zaključenju intervalutarnog swapa obično po spot valutnom tečaju (spot dio swapa). Po isteku utvrđenog roka obavlja se povrat iste vrijednosti po ugovorenom terminskom valutnom tečaju (terminski dio swapa). Razlika između ugovorenog terminskog i spot tečaja ovisi o rasponu kamatnih stopa na različite valute.

Ročnice, ostali terminski poslovi i opcije - Navesti ugovoreni iznos svih ročnica, ostalih terminskih ugovora i opcija.

Ročnice i ostali terminski poslovi su ugovori koji se odnose na odloženu isporuku vrijednosnih papira ili drugih financijskih instumenata. Kod ovih poslova kupac i prodavač obvezuju se da će kupiti odnosno isporučiti, na određeni datum u budućnosti, određeni vrijednosni papir ili financijski instrument po određenoj cijeni ili prinosu. Razlika između ročnica i ostalih terminskih poslova je u tome što su ročnice standardizirani terminski poslovi kojima se trguje na organiziranim tržištima. Ostali terminski poslovi su nestandardizirani i zaključuju se na neslužbenim tržištima.

Opcije su terminski ugovori kojima kupac plaćanjem određene kompenzacije, kao što je provizija ili premija, stječe pravo prodaje ili kupnje od druge ugovorne strane određenog financijskog instrumenta po utvrđenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Za prodavača opcije, koji je primio kompenzaciju, nastaje obveza kupnje ili prodaje financijskog instrumenta na inicijativu vlasnika (kupca) opcije. Opcija prodaje (eng. put option) obvezuje prodavača opcije na kupnju određenog financijskog instrumenta ili robe na inicijativu vlasnika (kupca) opcije. Opcija kupnje (eng. call option) obvezuje prodavača opcije na prodaju određenog financijskog instrumenta ili robe na inicijativu vlasnika (kupca) opcije.

Obveze kupnje i prodaje vrijednosnih papira, kredita ili ostale imovine - Navesti u ovoj stavki sve ugovorene, a nerealizirane poslove kupnje odnosno prodaje vrijednosnih papira, odobravanja kredita ili kupnje ostalih oblika imovine. Obveze kupnje i prodaje određenog financijskog instrumente ili valute, čiji je datum valute unutar standardnog roka plaćanja za spot transakcije, ne uključuju se u ovu stavku.

Sve ostale izvanbilančne stavke - Navesti iznos svih izvanbilančnih stavki koji nije pokriven u ostalim dijelovima ovog obrasca.

Ukupno izvanbilančne stavke - Navesti sumu svih izvanbilančnih stavki: stavke 101 do 115.

Jamstveni kapital
Obrazac BS/JAK-5
______________________________________________________________________________________________

Obrazac BS/JAK - 5A i 5B prikazuje kako izračunati temeljni kapital, dopunski i jamstveni kapital.

Ovaj obrazac podijeljen je u tri dijela. Prvi dio prikazuje temeljni kapital, odnosno stavke koje se uključuju u temeljni kapital i odbitne stavke od temeljnog kapitala. Drugi dio prikazuje dopunski kapital, odnosno stavke koje se uključuju u dopunski kapital i odbitne stavke od dopunskog kapitala. Treći dio prikazuje odbitke od bruto jamstvenog kapitala.

Uplaćene obične dionice - Navesti nominalnu vrijednost uplaćenih običnih dionica, uključujući i eventualni višak ostvaren prilikom emisije običnih dionica (višak rezultira iz razlike između ostvarene prodajne cijene i nominalne vrijednosti obične dionice).

Uplaćene povlaštene dionice - Navesti nominalnu vrijednost uplaćenih povlaštenih dionica, uključujući i eventualni višak ostvaren prilikom emisije povlaštenih dionica (višak rezultira iz razlike između ostvarene prodajne cijene i nominalne vrijednosti povlaštene dionice).

Uplaćeni poslovni udjeli - Navesti vrijednost uplaćenih poslovnih udjela za banku koja nije dioničko društvo.

Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja - Uključiti sve rezerve banke ili štedionice koje su formirane na teret dobiti nakon oporezivanja. Te rezerve su:

(1) Zakonske rezerve - regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima (članak 222.), te Zakonom o bankama i štedionicama (članak 29.).

(2) Statutarne rezerve - rezerve koje utvrđuje sama banka svojim statutom.

(3) Ostale kapitalne rezerve - regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima (članak 220).

Zadržana dobit (gubici) - Navesti zbroj stavki 001 i 002.

Zadržana dobit (gubici) prethodnih godina - Navesti zadržanu dobit (gubitke s minusnim predznakom) prethodnih godina. Iskazana dobit mora biti potvrđena od Skupštine dioničara banke i prikazana u bilanci stanja i ne smije uključivati rezerviranja za buduće obveze ili očekivane gubitke.

Dobit tekuće godine - Ako banka izračunava svoj kapital tijekom godine, dobit tekuće godine može se priznati kao dio temeljnog kapitala. HNB, u skladu s člankom 23., stavak 2. Zakona o bankama i štedionicama, priznaje dobit tekuće godine kao dio temeljnog kapitala, pod uvjetom da je dobit izračunata na temelju privremenih financijskih izvješća sastavljenih tijekom godine i ako je Skupština dioničara banke odlučila da će se ona rasporediti u rezerve ili u zadržanu dobit, tj. kapital.

Kapitalna dobit (gubitak) - Navesti dobit od trgovanja vlastitim dionicama ili poslovnim udjelima. Banka može prodati svoje dionice ili poslovne udjele po cijeni većoj od nabavne vrijednosti, a razlika između prodajne i nabavne vrijednosti evidentira se kao kapitalna dobit ili gubitak. Kapitalni gubitak navodi se s minusnim predznakom.

Posebne rezerve formirane za otkup vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela - Navesti posebne rezerve formirane za otkup vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela prema članku 233. odnosno članku 418. Zakona o trgovačkim društvima.

Odbici - Navesti zbroj stavki od 003 do 005.

Nematerijalna imovina - Nematerijalnu imovinu općenito čine svi oblici imovine koji nemaju fizički oblik i karakterizira je neizvjesnost u pogledu budućih koristi. Nematerijalna imovina uključuje, na primjer, trgovački znak ili ime, licence, goodwill, izravne organizacijske troškove i sl. Programska podrška (eng. software) ili programska podrška u razvoju ne uključuje se u nematerijalnu imovinu. Navedeni iznos treba biti jednak stavki 103 u obrascu BS/OIMO-12.

Otkupljene vlastite obične i povlaštene dionice odnosno poslovni udjeli - Navesti vlastite dionice (obične i povlaštene) i vlastite poslovne udjele koje je banka otkupila.

Potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim običnim i povlaštenim dionicama odnosno poslovnim udjelima banke - Navesti sva potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim običnim i povlaštenim dionicama odnosno poslovnim udjelima banke.

Ukupni temeljni kapital - Navesti zbroj stavki od 101 do 107 minus stavka 108.

Posebne rezerve za neidentificirane gubitke - Banke su dužne formirati posebne rezerve za neidentificirane gubitke u visini najmanje od jedan posto iznosa svih potraživanja klasificiranih u skupinu A, osim za potraživanja od HNB, Republike Hrvatske i vladinih agencija za koje je osigurano plaćanje u proračunu Republike Hrvatske.

Izdani podređeni vrijednosni papiri - Podređeni vrijednosni papiri, ili dužnički instrumenti u smislu Odluke o načinu izračunavanja kapitala banaka i štedionica, koji su uključeni u dopunski kapital banke, su financijski instrumenti koji - neovisno o njihovu obliku odnosno nazivu - moraju ispuniti sljedeće uvjete:

(1) Neosigurani su, u cjelini su uplaćeni, a u slučaju stečaja odnosno likvidacije banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima).

(2) Na raspolaganju su za pokriće gubitaka tek pri stečaju odnosno likvidaciji, ali nisu na raspolaganju za pokriće gubitaka za vrijeme redovnog poslovanja banke.

(3) Isplata vjerovnicima ili otkup od strane banke prije dospijeća nisu mogući.

(4) Rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina.

Izdani hibridni vrijednosni papiri - Hibridni instrumenti imaju određene značajke duga i određene značajke kapitala. Ovi instrumenti - neovisno o njihovu obliku odnosno nazivu - moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

(1) Neosigurani su, u cjelini su uplaćeni, a u slučaju stečaja odnosno likvidacije banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima).

(2) Na raspolaganju su za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i pri stečaju odnosno likvidaciji.

(3) Isplata vjerovnicima ili otkup od strane banke prije dospijeća nisu mogući.

(4) Rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina.

(5) Ako adekvatnost kapitala banke padne ispod zakonom određene visine, a viša je od 70 posto te visine, banka ne može isplatiti dividende, kamate ili drugu naknadu s naslova tih instrumenata.

(6) Banka mora pretvoriti te instrumente u obične ili povlaštene dionice ili u poslovne udjele prema unaprijed određenim uvjetima ako adekvatnost kapitala banke ne doseže 70 posto zakonom određene visine adekvatnosti kapitala i ako vlasnici običnih dionica ili poslovnih udjela ne provedu uplatu dodatnog temeljnog kapitala u roku od 90 dana nakon što se utvrdilo da je adekvatnost kapitala niža od 70% zakonom određene visine.

Bruto dopunski kapital - Navesti zbroj stavki 110 do stavke 112.

Odbici - Navesti zbroj stavki 006 i 007. U stavki 006 navodi se iznos podređenih vrijednosnih papira koji prelazi 50 posto temeljnog kapitala banke. U stavki 007 navodi se iznos založenih podređenih i hibridnih vrijednosnih papira, koje je banka primila kao osiguranje za potraživanja i potencijalne obveze prema komitentima.

Ukupni dopunski kapital - Navesti stavku 113 minus stavka 114.

Bruto jamstveni kapital - Navesti zbroj ukupnog temeljnog kapitala, stavka 109, i dopunski kapital koji se ubraja u jamstveni kapital (najviše 100% temeljnog kapitala), stavka 116.

Odbici od bruto jamstvenog kapitala - Navesti u odgovarajućoj stavki sljedeće stavke:

(1) Izravna i neizravna ulaganja banke, ili pravnih osoba koje su izravno ili neizravno u potpunom ili većinskom - iznad 50 posto vlasničke glavnice - vlasništvu banke, u dionice i druge financijske instrumente koji se ubrajaju u jamstveni kapital banaka i štedionica.

(2) Potraživanja od i potencijalne obveze prema pravnim osobama koje su izravno ili neizravno u potpunom ili većinskom vlasništvu banke, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovorene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako ugovoreni uvjeti nisu u skladu s načelima sigurnoga ili stabilnoga bankovnog poslovanja, ili ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu osigurani prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate.

(3) Potraživanja od i potencijalne obveze prema pravnim osobama koje su izravno ili neizravno u potpunom ili većinskom vlasništvu namještenika banke, članova uprave, nadzornog odbora ili njihovih obitelji, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovorene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako ugovoreni uvjeti nisu u skladu s načelima sigurnoga ili stabilnoga bankovnog poslovanja, ili ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu osigurani prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate.

(4) Potraživanja od i potencijalne obveze prema namještenicima banke, članovima uprave, nadzornog odbora ili njihovih obitelji, neovisno da li se radi o trgovcima pojedincima (obrtnicima) ili fizičkim osobama, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovorene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako ugovoreni uvjeti nisu u skladu s načelima sigurnoga ili stabilnoga bankovnog poslovanja, ili ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu osigurani prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate.

(5) Potraživanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banka, koje ne kotiraju na službenim burzama, ili osigurane poslovnim udjelima drugih banaka.

Prvorazredni instrumenti osiguranja naplate prema Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica mogu biti sljedeći instrumenti:

(1) Depozit kod banke koja je odobrila kredit i za kojeg postoji ugovorom određeno ovlaštenje da se upotrijebi za naplatu potraživanja.

(2) Vrijednosni papiri Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke.

(3) Neopoziva garancija ili supergarancija izdana od domaće banke ili prvoklasne inozemne banke koja sadrži riječ "na prvi poziv" ili slično.

(4) Polica osiguranja prvoklasnog osiguravajućeg društva.

(5) Neopoziva garancija ili jamstvo Republike Hrvatske.

Pod prvoklasnom inozemnom bankom ili prvoklasnim osiguravajućim društvom smatraju se institucije koje zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(1) Imaju jednu od četiri najviše investicijske ocjene kod agencija Standard&Poor ili Moody ili IBCA.

(2) Sjedište im je u državama članicama OECD-a i u većinskom su vlasništvu (iznad 50 posto njihove vlasničke glavnice) središnje države u kojoj im je sjedište.

(3) Domaće banke čiji je koeficijent adekvatnosti kapitala jednak ili veći od zakonskog minimuma i osiguravajuća društva koja su pod nadzorom Hrvatskog ureda za osiguranje.

Sve ostale banke i osiguravajuća društva, koja ne zadovoljavaju najmanje jedan od gornjih kriterija, ne smatraju se prvoklasnim.

Ukupni jamstveni kapital - Navesti stavku 117 minus zbroj stavki od 118 do 122.

Rizikom ponderirana aktiva
Obrazac BS/RPA-6
______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je izračunavanje koeficijenta adekvatnosti kapitala banke u skladu s Odlukom o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane rizične aktive banaka i štedionica. Obrazac se sastoji od tri odjeljka: ponderiranje aktivnih bilančnih stavki sa stupnjevima rizika, konverzija izvanbilančnih stavki u odgovarajuću vrijednost aktive i ponderiranje sa stupnjevima rizika, te izračun adekvatnosti kapitala.

Prema smjernicama HNB glede adekvatnosti kapitala, aktiva i konvertirana izvanbilančna aktiva raspoređuju se u nekoliko rizičnih kategorija koje su utvrđene ovisno o tipu financijskog instrumenta, karakteristikama dužnika, garanta i osiguranja naplate. Ukupni iznos svake kategorije množi se pripadajućim ponderom rizičnosti. Zbroj dobivenih ponderiranih iznosa svake od kategorija čini ukupnu rizikom ponderiranu aktivu banke, što je nazivnik koeficijenta adekvatnosti kapitala.

Ako određena stavka aktive ili izvanbilančna stavka ima odlike različitih rizičnih kategorija, ona se raspoređuje u kategoriju s najmanjim ponderom.

Aktiva i konvertirane izvanbilančne stavke kojima pripada ponder manji od 100 posto mogu se, po izboru banke, svrstati u kategoriju višeg rizika, tj. u kategoriju s višim ponderom.

Pojam "potraživanje", koji se koristi u obrascu BS-RPA, obuhvaća potraživanja po depozitima, kreditima, vrijednosnim papirima, obračunatim kamatama i naknadama, te sva ostala potraživanja od komitenata banke.

U neke rizične kategorije uključuju se potraživanja od dužnika iz država članica OECD-a. Zemlje članice OECD-a (Organization for Economic Cooperation and Development) su:

Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Republika Češka, Danska, Savezna Republika Njemačka, Finska, Grčka, Island, Irska, Italija, Japan, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Potraživanja od banaka raspoređuju se ovisno o njihovom stupnju kreditne sposobnosti. U banke s primjerenim stupnjem kreditne sposobnosti raspoređuju se banke koje zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(1) Imaju jednu od četiri najviše investicijske ocjene kod agencija Standard&Poor ili Moody ili IBCA.

(2) Sjedište im je u državama članicama OECD-a i u većinskom su vlasništvu (iznad 50 posto njihove vlasničke glavnice) središnje države u kojoj im je sjedište.

(3) Domaće banke čiji je koeficijent adekvatnosti kapitala jednak ili veći od zakonskog minimuma.

Za sve ostale banke, koje ne zadovoljavaju najmanje jedan od gornjih kriterija, smatra se da nemaju primjereni stupanj kreditne sposobnosti.

Ovaj se odjeljak sastoji od dva stupca: neto vrijednost i ukupni ponderirani iznos. U stupcu "neto vrijednost", na mjestu koje odgovara pripadnom rizičnom ponderu, treba navesti knjigovodstvenu vrijednost aktivnih bilančnih stavki nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. U drugom stupcu "ukupni ponderirani iznos" treba navesti umnožak iznosa iz prvog stupca i pripadnog pondera.

Ukupni iznos rizikom ponderirane bilančne aktive - Navesti u stavki 120 i 220 zbroj stavki od 101 do 119 i od 201 do 219.

U ovaj odjeljak unose se izvanbilančne stavke iz obrasca BS/IBS-4 nakon umanjenja za posebne rezerve za izvanbilančne stavke, stavka 112 u obrascu BS/OIMO-12. Zbroj stavki 304, 308, 312, 315 iz obrasca BS/RPA-6 i stavke 112 iz obrasca BS/OIMO-12 mora biti jednak stavki 116 iz obrasca BS/IBS-4. Svrha ovog odjeljka je konverzija izvanbilančnih stavki u odgovarajuću vrijednost aktive i ponderiranje konvertiranih iznosa sa stupnjevima rizika.

Odjeljak se sastoji od stupca neto vrijednosti i pet stupaca pondera. U stupac nazvan "neto vrijednost" navode se nominalna salda izvanbilačnih stavki umanjena za posebne rezerve za identificirane gubitke iz izvanbilančne aktive. Ova salda raspoređuju se u odgovarajuće stupce pondera. Postupak za određivanje pondera je sljedeći: određenoj izvanbilančnoj stavki pridružuje se stupanj rizičnosti pripadajuće bilančne stavke, odnosno, pretpostavlja se da je izvanbilančna stavka aktivirana i iskazana u bilančnoj evidenciji. Iskazani iznosi ne smiju biti pomnoženi s ponderima rizičnosti. Zbroj iznosa u stupcima pondera mora biti jednak iznosu u stupcu neto vrijednost. Na primjer, zbroj iznosa navedenih u stavkama 401, 501, 601, 701 i 801 mora biti jednak iznosu navedenom u stavki 301.

Za očekivati je da se određena izvanbilančna stavka (redak iz ovog obrasca) sastoji od više različitih izvanbilančnih financijskih pozicija. Ako te pozicije imaju različite stupnjeve rizičnosti, ukupni saldo koji se iskazuje u stupcu neto vrijednost rasporedit će u dva ili više stupaca pondera. Na primjer, pretpostavimo da je banka zaključila dva dugoročna okvirna kredita, svaki u vrijednosti od 100.000 kuna. Ukupan iznos od 200.000 kuna iskazat će se u stavki 310. Nadalje, pretpostavimo da je jedan okvirni kredit osiguran zalogom imovine, a drugi neosiguran. U tom slučaju, osiguranom okvirnom kreditu pridružuje se ponder rizičnosti od 50 posto (100.000 kuna iskazuje se u stavki 610), a neosiguranom kreditu pridružuje se ponder rizičnosti od 100 posto (100.000 kuna iskazuje se u stavki 810).

Zbroj stavki s konverzicijskim faktorom 0 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 0 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi:

- stavka 304 - zbroj stavki od 301 do 303,

- stavka 404 - zbroj stavki od 401 do 403,

- stavka 504 - zbroj stavki od 501 do 503,

- stavka 604 - zbroj stavki od 601 do 603,

- stavka 704 - zbroj stavki od 701 do 703 i

- stavka 804 - zbroj stavki od 801 do 803.

Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 0 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 404, 504, 604, 704 i 804 s nulom.

Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 20 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 20 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi:

- stavka 308 - zbroj stavki 306 i 307,

- stavka 408 - zbroj stavki 406 i 407,

- stavka 508 - zbroj stavki 506 i 507,

- stavka 608 - zbroj stavki 606 i 607,

- stavka 708 - zbroj stavki 706 i 707 i

- stavka 808 - zbroj stavki 806 i 807.

Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 20 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 408, 508, 608, 708 i 808 s 0,2.

Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 50 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 50 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi:

- stavka 312 - zbroj stavki 310 i 311,

- stavka 412 - zbroj stavki 410 i 411,

- stavka 512 - zbroj stavki 510 i 511,

- stavka 612 - zbroj stavki 610 i 611,

- stavka 712 - zbroj stavki 710 i 711 i

- stavka 812 - zbroj stavki 810 i 811.

Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 50 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 412, 512, 612, 712 i 812 s 0,5.

Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 100 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 100 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi:

- u stavki 315 iskazuje se iznos iz stavke 314,

- u stavki 415 iskazuje se iznos iz stavke 414,

- u stavki 515 iskazuje se iznos iz stavke 514,

- u stavki 615 iskazuje se iznos iz stavke 614,

- u stavki 715 iskazuje se iznos iz stavke 714,

- u stavki 815 iskazuje se iznos iz stavke 814,

Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 100 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 415, 515, 615, 715 i 815 s jedan, a rezultate navesti u stavkama 416, 516, 616, 716 i 816.

Ukupni iznosi konvertirane izvanbilančne aktive

Stavka 417 - Navesti zbroj stavki 405, 409, 413, i 416.

Stavka 517 - Navesti zbroj stavki 505, 509, 513, i 516.

Stavka 617 - Navesti zbroj stavki 605, 609, 613, i 616.

Stavka 717 - Navesti zbroj stavki 705, 709, 713, i 716.

Stavka 817 - Navesti zbroj stavki 805, 809, 813, i 816.

Ukupni iznosi konvertirane izvanbilančne aktive ponderiran sa stupnjevima rizika

Stavka 418 - Navesti umnožak stavke 417 i pondera nula.

Stavka 518 - Navesti umnožak stavke 517 i pondera 0,2.

Stavka 618 - Navesti umnožak stavke 617 i pondera 0,5.

Stavka 718 - Navesti umnožak stavke 717 i pondera 0,75.

Stavka 818 - Navesti umnožak stavke 817 i pondera jedan.

Ukupna rizikom ponderirana bilančna aktiva - Navesti iznos iz stavke 220.

Ukupna rizikom ponderirana konvertirana izvanbilančna aktiva - Navesti zbroj stavki 418, 518, 618, 718, i 818.

Odbici od rizikom ponderirane bilančne aktive - Navesti zbroj stavki 003, 005 i 007 iz obrasca BS/JAK-5A te stavki 118, 119, 120, 121 i 122 iz obrasca BS/JAK-5B.

Ukupna rizikom ponderirana aktiva - Navesti razliku zbroja stavki 901 i 902 i stavke 903.

Adekvatnost temeljnog kapitala - Navesti kvocijent temeljnog kapitala (stavka 109 iz obrasca BS/JAK-5A) i ukupne rizikom ponderirane aktive (stavka 904) u postotnom iznosu.

Adekvatnost ukupnog kapitala - Navesti kvocijent jamstvenog kapitala (stavka 123 iz obrasca BS/JAK-5B) i ukupne rizikom ponderirane aktive (stavka 904) u postotnom iznosu.

Gotovina i depoziti
Obrazac BS/GOD-7
______________________________________________________________________________________________

Ovaj obrazac pruža informacije o gotovini izvještajne banke, te o depozitima banke kod HNB i kod drugih domaćih i stranih depozitarnih institucija. Ove informacije daju uvid u razinu slobodnih i oročenih novčanih sredstva banke kod drugih institucija i omogućuju upravi banke analizu likvidnosti.

Kao i u drugim obrascima, podaci se iskazuju u dva stupca. Stupac pod nazivom "ukupno" prikazuje ukupnu gotovinu i depozite, bilo da se radi o kunskim ili deviznim oblicima imovine. Stupac pod nazivom "ostale valute" uključuje samo devizne oblike gotovine i depozita. Treba primijetiti da je drugi stupac podskup prvoga i prikazuje samo gotovinu i depozite denominirane u stranim valutama. Time se daje uvid u volumen devizne imovine i omogućuje se sagledavanje promjena koje rezultiraju iz tržišnih fluktuacija.

U svrhu ispravnog izvješćivanja, isključiti iz ovog obrasca:

(1) Sve transakcije između pojedinih dijelova (podružnica) konsolidirane banke kod konsolidiranih izvješća.

(2) Prekoračenja po depozitnim računima kod drugih institucija. Ova prekoračenja se uključuju u obrazac BS-3B, stavka 115 "kratkoročni krediti".

(3) Prekoračenja po depozitnim računima drugih banaka i štedionica kod izvještajne banke. Ova prekoračenja uključuju se u obrazac BS-3A, stavka 106, "krediti financijskim institucijama".

(4) Kredite depozitarnim institucijama. Navesti ove kredite u obrascu BS-3A u stavci 106, "krediti financijskim institucijama".

Gotovina

Gotovina ne smije uključiti depozite kod domaćih ili stranih depozitarnih institucija niti prigodne kovanice izrađene u plemenitoj kovini. Depoziti se navode u obrascu BS-3A pod "depoziti kod banaka i štedionica" stavka 103, a kovanice su dio stavke "kamate, naknade i ostala imovina" stavka 112.

Gotovina u blagajni - Navesti iznos gotovog novca koji glasi na kune ili stranu valutu i predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj odnosno u pripadnoj stranoj državi. Uključiti gotovinu u svim poslovnim jedinicama banke i gotovinu na putu.

Čekovi i drugi instrumenti plaćanja - Navesti iznos čekova i drugih instrumenata plaćanja koji su u blagajni ili su poslani na naplatu. Svaki navedeni instrument mora biti vučen na drugu financijsku instituciju i plativ odmah po predočenju.

Euročekovi vučeni na strane banke, a izdani u kunama, iskazuju se samo u stupcu pod nazivom "ukupno".

Ukupno gotovina - Navesti zbroj stavki 101, 102, 103 i 104, odnosno 201, 202, 203 i 204 iz obrasca BS/GOD-7. Ovi ukupni iznosi trebaju biti navedeni i u obrascu BS-3A, stavke 101 i 201.

Depoziti kod HNB

Izdvojena obvezna rezerva - Navesti novčana sredstva uplaćena na račun izdvojene obvezne rezerve kod HNB.

Žiro račun kod HNB - Navesti novčana sredstva na žiro računu banke kod HNB.

Ostali depoziti kod HNB - Navesti ukupni iznos svih ostalih depozita kod HNB, uključujući devizne depozite.

Ukupno depoziti kod HNB - Navesti zbroj stavki 106, 107 i 108, odnosno stavku 208 iz BS/GOD-7. Ovi ukupni iznosi trebaju biti navedeni i u obrascu BS-3A, stavke 102 i 202.

Bilješka

Iznos obračunate obvezne rezerve - Navesti ukupan iznos obračunate obvezne rezerve koju banka treba držati na posebnom računu kod HNB i u novčanim sredstvima u blagajni ili na žiro računu.

Domaće banke - Navesti iznos svih depozita kod domaćih banaka. U domaće banke uključuju se banke u vlasništvu stranih banaka ili osoba, koje rade na području Hrvatske na temelju dozvole HNB. Izvanteritorijalne poslovne jedinice domaćih banaka, koje imaju sjedište i rade izvan Hrvatske, ne uključuju se u domaće banke.

Štedionice - Navesti iznos svih depozita kod domaćih štedionica. U domaće štedionice uključuju se štedionice koje rade na području Hrvatske na temelju dozvole HNB.

HBOR - Navesti iznos svih depozita kod HBOR-a.

Strane banke - Navesti u odgovarajućoj stavki iznos depozita po viđenju, te oročenih depozita i depozita s otkaznim rokom kod stranih banaka. Depoziti po viđenju uključuju žiro i tekuće račune, te štedne račune po viđenju.

Ukupno depoziti kod banaka i štedionica - Navesti zbroj svih depozita kod domaćih banaka, štedionica, HBOR-a i stranih banaka, tj. zbroj stavki od 111 do 115, odnosno od 211 do 215 u obrascu BS/GOD-7. Identični iznos treba biti naveden i u obrascu BS-3A, stavke 103 i 203, "depoziti kod banaka i štedionica".

Vrijednosni papiri
Obrazac BS/VP-8
______________________________________________________________________________________________

Ovaj obrazac sadrži podatke o bančinim vrijednosnim papirima u trgovačkom i investicijskom portfelju. Oba portfelja dijele se na dva dijela. Prvi dio daje informacije o dužničkim vrijednosnim papirima, a drugi o vlasničkim ulaganjima banke. Na kraju obrasca su određene bilješke.

U Prilozima A i B ovih Naputaka detaljno se prikazuju osnovna načela trgovačkog i investicijskog portfelja, te odgovarajući računovodstveni postupci. U Prilozima su i upute za vrednovanje i iskazivanje vrijednosnih papira iz oba portfelja u bilanci banke. Tamo su također primjeri knjigovodstvenog evidentiranja kupnje, prodaje i vrijednosnog usklađivanja vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju.

Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva (vidi Rječnik pojmova pod "podružnica" i "povezano trgovačko društvo") ne uključuju se u obrazac BS/VP-8. Iznimno, određene informacije o ovim ulaganjima navode se u bilješki.

Neke osnovne definicije

Troškovi ulaganja u vrijednosne papire - Troškovi ulaganja, bilo u dužničke ili vlasničke vrijednosne papire, su sve isplate kojima se stječe vlasništvo nad vrijednosnim papirima, uključujući i naknade koje su plaćene prilikom kupnje (npr. brokerske provizije).

Cijena vrijednosnog papira koji se kupuje može sadržavati pripisanu kamatu (pripisana kamata je nedospjela kamata za razdoblje od dana izdavanja do dana kupnje vrijednosnog papira). Kad se kamata po dospijeću naplati, ona se raspoređuje na dio koji se odnosi na razdoblje prije kupnje (pripisana kamata koja je dio troškova ulaganja u vrijednosni papir) i dio nakon kupnje. Samo se dio nakon kupnje uključuje u prihode. Kod kupnje vlasničkih vrijednosnih papira za koje je objavljena, ali nije izvršena, isplata dividendi, primjenjuje se načelno isti postupak.

Prilikom kupnje dužničkog vrijednosnog papira obično se pojavljuje razlika između nabavne cijene i nominalne vrijednosti na koju glasi vrijednosni papir. Takva razlika naziva se diskont ili premija. Banka treba amortizirati diskont ili premiju unutar razdoblja od kupnje do dospijeća vrijednosnog papira, po mogućnosti koristeći metodu koja jamči konstantnu stopu prinosa. Amortizacija diskonta (premije) evidentira se odobrenjem (terećenjem) računa kamatnih prihoda i rezultira povećanjem (smanjenjem) bilančne vrijednosti vrijednosnog papira. Rezultirajuća knjigovodstvena vrijednost vrijednosnog papira predstavlja amortizirani trošak ulaganja u vrijednosni papir.

Fer vrijednost - Iznos za koji bi se imovina razmijenila u transakciji između stručnih, voljnih i nezavisnih strana u uobičajenim trgovačkim uvjetima. Ako postoji tržišna vrijednost, fer vrijednost jednaka je tržišnoj vrijednosti. Ako ne postoji tržišna vrijednost, fer vrijednost predstavlja najbolju moguću procjenu nepoznate tržišne cijene.

Utrživ - Vrijednosni papir je utrživ ako postoji tržište na kojem se redovito trguje s tim vrijednosnim papirom te je na taj način moguće saznati njegovu tržišnu vrijednost (ili postoji neki pokazatelj koji omogućuje izračun tržišne vrijednosti).

Otkupljene vlastite dionice - Banka ne može posjedovati dio same sebe. Činjenica da banka može ostvariti kapitalnu dobit prodajom vlastitih ranije otkupljenih dionica ne čini takve dionice imovinom banke već smanjuje njezin kapital. Prema tome, otkupljene vlastite dionice ne predstavljaju vrijednosne papire koje treba navesti u ovom obrascu. Vidi Rječnik pojmova pod "vlastite otkupljene dionice".

Dužnički vrijednosni papiri - Navesti knjigovodstvenu vrijednost svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju. Iskazane vrijednosne papire rasporediti prema izdavateljima i prema tipu financijskog instrumenta.

Dužnički vrijednosni papiri moraju se voditi ili u trgovačkom ili u investicijskom portfelju. Banka mora, prilikom kupnje vrijednosnog papira, odrediti i u pisanom obliku naznačiti u kojem će ga portfelju voditi. Dužnički vrijednosni papiri iz trgovačkog portfelja iskazuju se po fer vrijednosti. Prilikom njihovog usklađivanja prema tržišnoj cijeni pojavljuje se dobit (gubitak), koja se evidentira u obrascu RDG-1B, stavka 147 "dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena". Dužnički vrijednosni papiri iz investicijskog portfelja iskazuju se po amortiziranom trošku ulaganja.

Klasifikacija dužničkih vrijednosnih papira prema tipu financijskog instrumenta vrši se na "trezorske zapise", "blagajničke zapise HNB", "instrumente tržišta novca" i "obveznice". Trezorske zapise izdaje Ministarstvo financija, a mogu se kupiti na aukciji koju organizira Ministarstvo financija ili na sekundarnom tržištu. Blagajnički zapisi HNB su vrsta vrijednosnih papira koje izdaje HNB, a mogu se kupiti na aukciji koju organizira HNB ili na sekundarnom tržištu. Instrumenti tržišta novca uključuju sve dužničke vrijednosne papire s izvornim dospijećem od jedne godine ili manje (mjenice, komercijalne zapise, prenosive depozitne certifikate i sl.). Obveznice uključuju sve dužničke instrumente s izvornim dospijećem iznad jedne godine (obveznice, konvertibilne obveznice, obveznice bez kamatnih kupona i sl.). U pozicije "instrumenti tržišta novca" i "obveznice", ovisno o tipu vrijednosnog papira, mogu se uključiti i plaćene premije ili naknade za kupljene opcije koje su vezane uz iste vrijednosne papire. Ove se premije ili naknade moraju u cijelosti amortizirati do ugovorenog dospijeća opcija (ugovorena vrijednost na koju glase opcije ne navodi se u ovom obrascu, nego u obrascu BS/IBS-4).

Unutar kategorije "dužnički vrijednosni papiri državnih jedinica" postoji nekoliko potkategorija. Sljedeća objašnjenja odnose se na te potkategorije.

Obveznice za restrukturiranje - Sve obveznice koje je izdala Republika Hrvatska na temelju Zakona o izdavanju obveznica za restrukturiranje gospodarstva u Republici Hrvatskoj (NN 27/91). Obveznice za restrukturiranje banke su inicijalno dobile u zamjenu za svoja nenaplaćena potraživanja od određenih poduzeća. Ove beskamatne kunske obveznice izdane su na rok od 20 godina, indeksirane su prema indeksu cijena proizvođača industrijskih proizvoda, a otplaćuju se polugodišnje.

Obveznice za zamrznutu deviznu štednju - Sve obveznice i knjižna potraživanja od Republike Hrvatske, koja su utvrđena prema Zakonu o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske (NN 106/93).

Ostale obveznice središnje države - Svi ostali dužnički vrijednosni papiri središnje države s izvornim rokom dospijeća iznad godine dana.

U kategoriju "instrumenti tržišta novca izdani od banaka" uključuju se, uz ostalo, kupljene mjenice koje su akceptirale druge banke i mjenice koje je akceptirala izvještajna banka.

Ulaganja u dionice i vlasničke udjele - Navesti u ovom dijelu sva ulaganja u dionice i vlasničke udjele, koja su raspoređena u trgovački ili investicijski portfelj (uglavnom su to ulaganja gdje banka posjeduje manje od 20 posto vlasničkih prava). Ovdje se mogu uključiti i plaćene premije ili naknade za opcije, koje se odnose na vlasničke vrijednosne papire. Uključene premije ili naknade moraju se u cijelosti amortizirati do ugovorenog dospijeća opcija (ugovorena vrijednost na koju glase opcije ne navodi se u ovom obrascu, nego u obrascu BS/IBS-4).

Banka mora voditi određenu dionicu u trgovačkom portfelju, ako postoji fer ili tržišna vrijednost te dionice. Takva vrijednost postoji, odnosno može se utvrditi, samo ako se dionicom aktivno trguje na burzama koje priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske, ili srodna državna agencija ako se radi o stranim burzama. Smatra se da sve dionice prikazane u prvoj i drugoj kotaciji Zagrebačke burze imaju fer vrijednost. Vrijednost svake dionice u trgovačkom portfelju mora se, najmanje krajem svakog tromjesečja, uskladiti prema njezinoj tržišnoj vrijednosti, tj. dionica se krajem tromjesečja treba iskazati po cijeni iz burzovne kotacije, a ostvarena dobit (gubitak) s osnove promjene tržišnih cijena treba se evidentirati u obrascu RDG-1B, stavka 147 "dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena".

U investicijskom portfelju vode se dionice kod kojih se ne može precizno utvrditi tržišna vrijednost. Ove dionice evidentiraju se u knjigovodstvu po LOCOM metodi.

Iznos vrijednosnih papira koji su stečeni zamjenom duga za dionice ili vlasničke udjele - Navesti knjigovodstvenu vrijednost svih vrijednosnih papira koje je banka primila u zamjenu za nenaplaćena potraživanja od komitenata. Vrijednosni papiri stečeni takvom zamjenom iskazuju se prema tržišnoj cijeni. Ako ne postoji tržišna cijena, banka mora utvrditi i u pisanom obliku naznačiti njihovu fer vrijednost. Eventualna razlika između iznosa zamijenjenog duga i iznosa stečenih vlasničkih vrijednosnih papira iskazanih po fer vrijednosti treba se odmah unijeti u račun dobiti i gubitka.

Ulaganja u nekonsolidirane podružnice - Navesti ulaganja u podružnice koje ne ispunjavaju kriterije konsolidacije. Vrijednost ovih ulaganja ne uključuje se u prethodne stavke ovog obrasca, već su sastavni dio obrasca BS-3A, stavka 109, "ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva".

Detaljan kreditni portfelj
Obrazac BS/KRED-9 ______________________________________________________________________________________________

Ovaj obrazac sastoji se od dva stupca, jednog pod nazivom "Ukupno" i drugog pod nazivom "Ostale valute". U stupcu Ostale valute treba navesti kunsku protuvrijednost deviznih kredita. U stupcu Ukupno treba navesti knjigovodstvenu vrijednost svih kunskih i deviznih kredita (devizni krediti konvertiraju se u kunsku protuvrijednost koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja). Kunske kredite uz valutnu klauzulu treba navesti samo u stupcu Ukupno. Svi krediti navode se u neto iznosu odnosno nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke po pojedinom kreditu.

Pod pojmom kredita podrazumijevaju se različite vrste kredita kao što su komercijalni krediti, hipotekarni krediti, potrošački krediti, iskorišteni okvirni krediti i potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima. Repo poslovi također se iskazuju kao krediti (vidi Rječnik pojmova pod "repo poslovi"). Sve prethodno navedene kategorije treba navesti prema sektorskoj klasifikaciji komitenata.

U slučaju sindiciranih kredita, banka u bilanci odnosno u ovom obrascu iskazuje samo svoj udio u sindiciranom kreditu.

Akceptni krediti također se uključuju u ovaj obrazac i razvrstavaju se u pojedine stavke ovisno o sektorskoj klasifikaciji komitenata. Puni iznos odobrenih akceptnih kredita navodi se posebno u bilješki.

Krediti stanovništvu

Krediti stanovništvu dijele se na stambene i ostale kredite. Stambeni krediti uključuju sve hipotekarne i druge kredite odobrene stanovništvu za kupnju stana i objekata u kojima nema više od četiri stana (vidi Prilog D).

Ukupno krediti

Navesti zbroj svih gore navedenih kredita (stavke od 101 do 122, odnosno od 201 do 222). Iznos iskazan u stavci 123 odnosno 223 mora biti jednak zbroju stavke 106 "krediti financijskim institucijama" i stavke 107 "krediti ostalim komitentima", odnosno 206 i 207, iz obrasca BS-3A .

Iznos gore navedenih kredita koji su restrukturirani ili predstavljaju kapitalizaciju kamate - Navesti iznos svih kredita koji su restrukturirani (refinancirani ili reprogramirani) ili odobreni radi kapitalizacije kamate. Kapitalizacija kamate je naplata dospjele kamate odobravanjem novog ili restrukturiranjem postojećeg kredita. Ako je izvršena kapitalizacija kamate odobravanjem novog kredita, ovdje se navodi vrijednost starog i novog kredita.

Iznos gore navedenih kredita koji su osigurani bančinim dionicama - Navesti iznos kredita koji su jednim dijelom ili u potpunosti osigurani bančinim dionicama.

Iznos gore uključenih prekonoćnih kredita financijskim institucijama - Navesti iznos prekonoćnih kredita, uključujući i prekonoćne repo poslove, koji su odobreni domaćim financijskim institucijama. Prekonoćni krediti definiraju se kao krediti čiji je rok dospijeća manji od 24 sata (ne uzimajući u obzir neradne dane).

Iznos gore navedenih kredita koji se odnose na izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima - Navesti vrijednost svih kredita koji rezultiraju iz plaćanja po izdanim garancijama i drugim jamstvima.

Iznos gore navedenih akceptnih kredita - Navesti puni iznos akceptnih kredita, odnosno potraživanja od komitenata s osnove akceptiranja mjenica. Vidi Rječnik pojmova pod "akceptirana mjenica".

Primljeni depoziti
Obrazac BS/DEP-10 ______________________________________________________________________________________________

U ovom obrascu navode se iznosi depozita po vrstama: žiro i tekući računi, štedni računi i oročeni depoziti. Blokirana devizna štednja stanovništva uključuje se u oročene depozite. Vidi također Rječnik pojmova pod "depoziti."

Svi depoziti primljeni od HNB smatraju se obvezama po kreditima i ne navode se u ovom obrascu.

Žiro i tekući računi - Navesti u odgovarajućoj stavki stanje na računima koji u prvom redu služe za obavljanje domaćih bezgotovinskih plaćanja (odnosno na čiji teret komitent podnosi platne naloge koji omogućuju prijenos novčanih sredstava s jednog transakcijskog računa na drugi). Domaća plaćanja obavljaju se u kunama. Iznimno, devizni propisi utvrđuju iznimke za određene vrste poslova odnosno određena poduzeća, kad se domaća plaćanja mogu obavljati i u devizama. Ovdje se uključuju samo oni devizni računi, koji se odnose na te iznimke.

Ovisno o sektorskoj klasifikaciji, u odgovarajuće stavke također se uključuju pokrića za izdane instrumente plaćanja (kad banka te instrumente izdaje u svoje ime i za svoj račun).

Štedni računi - Navesti u odgovarajućoj stavki sve račune koji nemaju unaprijed utvrđeni rok dospijeća ili otkazni rok, te na čiji teret komitent ne može podnositi platne naloge domaćeg bezgotovinskog platnog prometa. Takvi računi namijenjeni su u prvom redu štednji.

Oročeni depoziti - Navesti u odgovarajućoj stavki sve oročene depozite. Depoziti s otkaznim rokom smatraju se također oročenim depozitima, pri čemu otkazni rok predstavlja ugovoreni rok dospijeća.

Ukupno depoziti - Navesti zbroj stavki 113, 126 i 139, odnosno 213, 226 i 239 . Ovi iznosi moraju odgovarati zbroju stavki od 117 do 119, odnosno od 217 do 219 obrasca BS-3B.

Ukupan iznos gore navedenih blokiranih deviznih depozita - Navesti u odgovarajućoj stavki svu deviznu štednju stanovništva koja je blokirana Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske (NN 106/93). Blokirana devizna štednja sastavni je dio pozicije 136 i 236 ovog obrasca. Stavke 141 i 241 ovog obrasca trebaju imati istu vrijednost.

Ukupan iznos depozita stanovništva koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - Navesti u ovoj stavki ukupni saldo štednih i oročenih (kunskih i deviznih) depozita stanovništva koji su u punom iznosu osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ako ukupni saldo depozita pojedine fizičke osobe prekoračuje iznos pokriven osiguranjem, navodi se samo dio salda koji je potpuno pokriven osiguranjem.

Ukupan iznos depozita stanovništva koji su djelomično osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - Navesti u ovoj stavki ukupni saldo štednih i oročenih (kunskih i deviznih) depozita stanovništva koji su djelomično osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ako ukupni saldo depozita pojedine fizičke osobe prekoračuje iznos djelomično pokriven osiguranjem, navodi se samo dio salda koji je djelomično pokriven osiguranjem.

Ukupan broj štednih i oročenih depozita - Navesti ukupan broj kunskih i deviznih štednih i oročenih računa fizičkih osoba. Ukoliko deponent ima više računa, broji se svaki od njih.

Obveze po kreditima
Obrazac BS/OK-11 ______________________________________________________________________________________________

U ovom obrascu navode se obveze po kreditima (uključujući i repo poslove) prema vrsti i sektorskoj klasifikaciji vjerovnika.

Ovaj se obrazac sastoji od dva stupca: "ukupno" i "ostale valute". U stupcu "ukupno" treba navesti knjigovodstvenu vrijednost kunskih i deviznih kredita. U stupcu "ostale valute" treba navesti kunsku protuvrijednost deviznih kredita. Kunski krediti s valutnom klauzulom iskazuju se samo u stupcu "ukupno".

Obveze po kreditima su izvori sredstava koji imaju definirane rokove i uvjete otplate, a nisu depoziti ili vrijednosni papiri. Vidi Rječnik pojmova pod "krediti".

Krediti od državnih jedinica - Navesti u odgovarajućoj stavki sve kredite primljene od središnje države, republičkih fondova (uključujući HBOR) te lokalne uprave i fondova. Devizni krediti od središnje države, stavka 201, mogu uključivati samo kredite koje je država preuzela temeljem sporazuma s bankama "Londonskog kluba".

Krediti od financijskih institucija - Navesti u odgovarajućoj stavki kredite primljene od financijskih institucija (HNB, banke, štedionice i nebankovne financijske institucije). Ovi krediti dijele se na prekonoćne (s rokom dospijeća do 24 sata) i ostale kredite.

Ostali krediti

Domaća trgovačka društva i ostali domaći vjerovnici - Navesti iznos svih kredita primljenih od domaćih vjerovnika, osim kredita iskazanih u stavkama od 101 do 111.

Nerezidenti - Navesti u odgovarajućoj stavki sve kredite primljene od nerezidenata (vidi Prilog D). Krediti od stranih financijskih institucija uključuju kredite od međunarodnih financijskih institucija (npr. kredite od Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Interameričke banke za razvoj, Azijske banke za razvoj i sl.).

Ukupno krediti - Navesti zbroj stavki od 101 do 115, odnosno od 201 do 215. Iznosi u stavkama 116 i 216 ovog obrasca moraju odgovarati zbroju stavki 115, 116, 120 i 121, odnosno 215, 216, 220 i 221 obrasca BS-3B.

Ukupan iznos gore navedenih kredita koji su primljeni od HBOR-a - Navesti sve kredite koji su primljeni od HBOR-a u svoje ime, a za račun krajnjih korisnika.

Ostala imovina i obveze
Obrazac BS/OIMO-12 ______________________________________________________________________________________________

U ovom obrascu razrađuju se iznosi navedeni u obrascu BS-3A stavke 112 i 212 "Kamate, naknade i ostala imovina", kao i iznosi iz obrasca BS-3B stavke 126 i 226 "Kamate, naknade i ostale obveze".

Nedospjele kamate i naknade - Navesti iznos obračunatih nedospjelih kamata, naknada i ostalih prihoda po kreditima, vrijednosnim papirima i ostaloj imovini koja nosi kamatu. Pod nedospjelim kamatama podrazumijevaju se obračunate kamate kod kojih nije prošlo više od 30 dana od dana dospijeća.

Dospjele kamate i naknade - Navesti iznos obračunatih dospjelih kamata, naknada i ostalih prihoda po kreditima, vrijednosnim papirima i ostaloj imovini koja nosi kamate. Pod dospjelim kamatama podrazumijevaju se obračunate kamate kod kojih je prošlo više od 30 dana od dana dospijeća i koje još uvijek nisu isključene iz prihoda.

Nematerijalna imovina - Nematerijalnu imovinu općenito karakterizira nedostatak materijalne supstance i visoki stupanj nesigurnosti vezan uz buduće prinose. Ona uključuje, na primjer, izravne troškove organizacije poslovanja (vidi "organizacijski troškovi" u Rječniku pojmova), goodwill (tj. samo ako ima dugovni saldo), trgovački znak, licence i trgovačko ime, no ne uključuje kompjuterski software ili software u razvoju.

Nematerijalna imovina se mora knjižiti po trošku ulaganja, koji uključuje sve troškove vezane uz kupnju nematerijalne imovine i ostale troškove potrebne da se ona učini spremnom za uporabu. Trošak ulaganja obično uključuje nabavnu cijenu, administrativne takse i ostale troškove nastale pri nabavi te imovine. Vrijednost nematerijalne imovine treba navesti u neto iznosu, uključujući korekcije vrijednosti na temelju amortizacije te imovine.

Ukoliko se nematerijalna imovina stječe u zamjenu za dionice ili neku drugu imovinu, trošak ulaganja nematerijalne imovine čini fer tržišna vrijednost ustupljene imovine ili fer tržišna vrijednost primljene nematerijalne imovine, ovisno o tome koja je lakše dostupna i transparentnija.

Nematerijalna imovina treba se amortizirati sustavnim terećenjem prihoda tijekom njezina korisnog vijeka trajanja. Pri određivanju korisnog vijeka trajanja treba razmotriti:

(1) Zakonske i ugovorne odredbe koje mogu ograničiti maksimalni korisni vijek trajanja.

(2) Odredbe kojima se obnavljaju ili produljuju ograničenja maksimalnog korisnog vijeka trajanja.

(3) Djelovanje zastarjelosti, potražnje, konkurencije i ostalih ekonomskih čimbenika koji mogu smanjiti korisni vijek trajanja.

(4) Očekivani postupci konkurenata, kojima se mogu ograničiti postojeće komparativne prednosti.

Plemeniti metali - Navesti iznos svog zlata, srebra i ostalih plemenitih metala u posjedu banke.

Ostalo - Navesti vrijednost sve ostale imovine koja se ne navodi u drugim stavkama ovog obrasca i obrasca BS-3A, kao npr. avansi dobavljačima, potraživanja od kupaca, potraživanja u obračunu, plaćeni troškovi budućih razdoblja, nedospjeli obračunati prihodi i sl..

Navesti u podstavke iznose pojedinih komponenti stavke "ostalo" koji prelaze 20 posto ukupnog iznosa ove stavke te ih sažeto opisati.

Ograničeni depoziti - Navesti iznos svih ograničenih depozita. Ograničeni depoziti su novčana sredstva deponirana za strogo određenu namjenu kojima komitent ne može slobodno raspolagati. To su najvećim dijelom pokrića za plaćanje uvoza, sudski depoziti, novčana sredstva od (u ime i za račun drugih) prodanih putničkih čekova i sl.. Nije obvezno otvaranje ovih depozita kod plaćanja uvoza, tj. ako banka ne traži pokriće za plaćanje uvoza, tada izravno tereti žiro, tekući ili štedni račun komitenta na dan valute plaćanja. Depoziti koji služe kao polog za odobravanje kredita ne mogu se uključiti u ovu stavku.

Obveze po akceptiranju mjenica -Navesti puni iznos obveza po mjenicama koje je banka akceptirala. Obveze po akcepiranju mjenica isknjižavaju se po njihovom dospijeću odnosno isplati. Obveze se u pravilu ne isknjižavaju prije dospijeća, kad banka kupi mjenicu koju je sama prije akceptirala. Vidjeti Rječnik pojmova pod "akceptirana mjenica".

Nedospjele kamate i naknade - Navesti iznos obračunatih, a nedospjelih kamata, naknada i ostalih troškova po depozitima, kreditima i ostalim obvezama koje nose kamatu. Pod nedospjelim kamatama podrazumijevaju se obračunate kamate kod kojih nije prošlo više od 30 dana od dana dospijeća.

Dospjele kamate i naknade - Navesti iznos obračunatih dospjelih kamata, naknada i ostalih troškova po depozitima, kreditima i ostalim obvezama koje nose kamatu. Pod dospjelim kamatama podrazumijevaju se obračunate kamate kod kojih je prošlo više od 30 dana od dana dospijeća.

Obveze po objavljenoj dividendi - Uključiti iznos obveza po objavljenim, a neisplaćenim dividendama po svim vrstama dionica.

Posebne rezerve za izvanbilančne stavke - Navesti iznos svih posebnih rezervi za identificirane i neidentificirane gubitke po garancijama, akreditivima i ostalim potencijalnim obvezama u izvanbilančnoj evidenciji.

Manjinski udjeli u konsolidiranim podružnicama - Navesti iznos dioničkog kapitala svih konsolidiranih podružnica, koji nije u vlasništvu banke nego predstavlja manjinsko vlasništvo drugih dioničara tih podružnica. Ovaj iznos postoji samo u konsolidiranoj bilanci.

Ostalo - Navesti vrijednost svih ostalih obveza koje se ne navode u drugim stavkama ovog obrasca i obrasca BS-3B, kao npr. obveze za plaće, poreze i doprinose, obveze prema dobavljačima, obveze u obračunu, nedospjeli obračunati troškovi, prihodi budućeg razdoblja i sl.. U ovu stavku pod prihodima budućeg razdoblja uključuje se i negativni goodwill (tj. ako ima potražni saldo).

Navesti u podstavke iznose pojedinih komponenti stavke "ostalo" koji prelaze 20 posto ukupnog iznosa ove stavke te ih sažeto opisati.

Dospjela nenaplaćena potraživanja
Obrazac BS/DNP-13 ______________________________________________________________________________________________

Navesti sve dospjele kredite, vrijednosne papire i ostala potraživanja (uključujući obračunate kamate i provizije) bez obzira na to jesu li potraživanja osigurana ili ne. U ovom obrascu navodi se neto vrijednost dospjelih nenaplaćenih potraživanja (nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke) prema vremenu proteklom od dana dospijeća te prema vrstama potraživanja i sektorskoj klasifikaciji.

Navesti ukupni saldo potraživanja koje je djelomično ili u potpunosti dospjelo, a ne samo dospjeli dio. Na primjer, pretpostavimo da banka u svojim knjigama ima proknjiženo potraživanje po kreditu od 100.000 kuna. Otplate glavnice u iznosu od 10.000 kuna dospijevaju svaki mjesec. Ukoliko 31. prosinca otplate koje su dopjele 31. listopada i 30. studenog nisu naplaćene, cijeli se saldo od 100.000 kuna treba navesti kao dospio i nenaplaćen s kašnjenjem od 60 dana.

Nadalje, potraživanje treba navesti kao dospjelo i kada po tom potraživanju postoje dospjele, a nenaplaćene kamate. Prema tome, ukoliko je potraživanje po kamatama po kreditu dospjelo, iznos kamate i ukupni kreditni saldo navode se kao dospjeli i nenaplaćeni. Obračunata kamata i saldo glavnice navode se u odvojenim stavkama. Dospjele nenaplaćene kamate, naknade i provizije navode se u stavki "Ostala dospjela potraživanja", stavke 125, 225, 325, 425 i 525.

U ovom obrascu banke ne klasificiraju potraživanja prema dužniku, nego prema pojedinačnom kreditu ili ulaganju. Na primjer, ukoliko je izvještajna banka jednom dužniku odobrila više od jednog kredita, u ovom obrascu navode se samo oni krediti koji su dospjeli, dok se ostali krediti odobreni istom dužniku ne navode.

Na primjer, pretpostavimo da je banka odobrila tri kredita javnom poduzeću A u iznosima od 100 kuna, 250 kuna i 300 kuna. Nadalje, plaćanje kamate na kredit od 100 kuna kasni 95 dana, a po ostala dva kredita nema dospjelih nenaplaćenih potraživanja. U ovom slučaju, banka navodi iznos dospjele kamate i ukupan saldo glavnice kredita u iznosu od 100 kuna. Oba iznosa navode se u stupcu "Dospjelo 91-180 dana" s tim da se kamata navodi u stavki 225, a glavnica u stavki 207.

Krediti - Navesti u odgovarajućim stavkama bilančni iznos svih kredita s dospjelom nenaplaćenom glavnicom, kamatama ili naknadama.

Vrijednosni papiri - Navesti u odgovarajućim stavkama bilančni iznos svih vrijednosnih papira s dospjelom nenaplaćenom glavnicom, kamatama ili naknadama. Ukoliko plaćanja kamate po vrijednosnim papirima kasne, a plaćanja glavnice nisu dospjela, potraživanja po vrijednosnim papirima navode se kao dospjela u stupcu u kojem se navodi i dospjela kamata po tim vrijednosnim papirima. Dospjele kamate treba navesti u stavki pod nazivom "Ostala dospjela potraživanja".

Ostala dospjela potraživanja - Navesti ukupan iznos dospjelih, a nenaplaćenih kamata, naknada, provizija i ostalih potraživanja prema vremenskim rokovima iz obrasca.

Ukupno dospjela nenaplaćena potraživanja - Navesti ukupno dospjela potraživanja prema vremenskim rokovima iz obrasca (zbroj iznosa u retcima "Ukupno krediti", "Vrijednosni papiri" i "Ostala dospjela potraživanja").

Raspoređivanje imovine po stupnju rizika
Obrazac BS/RIM - 14 ______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je razvrstati određene aktivne bilančne i izvanbilančne stavke prema stupnju rizika u skladu s Odlukom o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica (u daljnjem tekstu naputka ovog obrasca "Odluka"), kao i navesti iznose posebnih rezervi za identificirane gubitke koje su formirane po tim stavkama. Prema Odluci, imovina se raspoređuje u skupine od "A" do "E" prema pojedinačnim dužnicima u skladu s procjenom sposobnosti dužnika da ispunjavaju svoje ugovorne obveze prema banci.

Obrazac se sastoji od sedam kolona. U prvih pet kolona Skupine "A" do "E" klasificiraju se, prema Odluci, sve aktivne bilančne i izvanbilančne stavke u pet skupina rizičnosti od "A" do "E" prema stupnjevima rizičnosti dodijeljenoj svakoj od stavki. Stavke se ne navode na pojedinačnoj osnovi, već su grupirane prema vrsti imovine (npr. vrijednosni papiri, krediti i sl.) uz daljnju razradu na podvrste imovine. Tako se npr. krediti trgovačkim društvima koja se bave proizvodnjom hrane i pića navode u jednom retku obrasca. Nadalje, u ovom obrascu navode se vrijednosti imovine na bruto osnovi, tj. ovdje se navodi vrijednost imovine prije no što je umanjena za posebne rezerve.

Kolone šest i sedam služe za izvješćivanje o ukupnom iznosu posebnih rezervi za identificirane gubitke za svaku kategoriju imovine, na način da se u šestoj koloni navodi ukupan iznos posebnih rezervi, dok se u sedmoj koloni navodi samo onaj dio posebnih rezervi (sadržan u vrijednosti navedenoj u stupcu šest) koji predstavlja kunsku protuvrijednost posebnih rezervi za deviznu imovinu (budući da se posebne rezerve za deviznu imovinu vode u odgovarajućoj stranoj valuti). Bruto vrijednost imovine bilančne aktive (iznosi navedeni u kolonama od jedan do pet), umanjena za vrijednost posebnih rezervi za te stavke koja se navodi u koloni šest, mora odgovarati iznosima koji se navode u obrascu BS-3A i pomoćnim obrascima BS. Npr., u ovom obrascu suma svih kredita financijskim institucijama (prethodno raspoređenih u rizične skupine), umanjena za iznos posebnih rezervi navedenih u stavkama 636 do 638 ovog obrasca, mora odgovarati iznosu iz obrasca BS-3A stavka 106.

Dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju, vlasnički vrijednosni papiri i vlasnički udjeli ne raspoređuju se u rizične skupine i time se ne navode u ovom obrascu. Dužnički i vlasnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju iskazuju se u bilanci banke po tržišnoj vrijednosti, vlasnički vrijednosni papiri ili udjeli u investicijskom portfelju vode se prema LOCOM metodi, a vlasnička ulaganja u povezana poduzeća i podružnice prema metodi udjela. Prema tome, za ovakve vrste imovine nije potrebno formiranje posebnih rezervi kojima bi se korigirale njihove ekonomske vrijednosti.

Depoziti kod banaka i štedionica - U ovom dijelu obrasca BS/RIM - 14 banke pod valjanom rizičnom skupinom iskazuju bruto vrijednost svih depozita (prije umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke) iskazanih u neto iznosu u obrascu BS/GOD-7.

Investicijski portfelj dužničkih vrijednosnih papira - U ovom dijelu obrasca BS/RIM - 14 banke iskazuju bruto vrijednost dužničkih vrijednosnih papira (prije umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke) u investicijskom portfelju prema stupnju rizika i sektorskoj klasifikaciji. Isti dužnički vrijednosni papiri iskazuju se u neto iznosu i u obrascu BS/VP - 8 (dio koji se odnosi na investicijski portfelj).

Krediti - U ovom dijelu obrasca BS/RIM - 14 banke pod valjanom rizičnom skupinom iskazuju bruto vrijednost svih kredita (prije umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke) iskazanih u neto iznosu u obrascu BS/KRED-9.

Kamate, naknade i ostala imovina - U ovom dijelu obrasca BS/RIM - 14 banke pod valjanom rizičnom skupinom iskazuju bruto vrijednost kamata, naknada i ostale imovine (prije umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke) iskazanih u neto iznosu u obrascu BS -3A.

Izvanbilančne stavke - U ovom dijelu obrasca BS/RIM - 14 banke pod valjanom rizičnom skupinom iskazuju izvanbilančne stavke. Zbroj iznosa navedenih u stavkama 155, 255, 355, 455 i 555 ovog obrasca mora biti jednak iznosu iskazanom u obrascu BS/IBS-4, stavka 116 .

Ukupno raspoređena rizična imovina - U ovom dijelu obrasca BS/RIM - 14 banke pod valjanom rizičnom skupinom iskazuju bruto vrijednost bilančne i izvanbilančne imovine, koja se obvezno klasificira u rizične skupine ("A","B", "C", "D" i "E"). Npr., iznos u stavki 156 predstavlja zbroj stavki 106, 132, 153,154 i 155.

Dospijeće vrijednosnih papira
Obrazac BS/DVP-15 ______________________________________________________________________________________________

U ovom obrascu klasificiraju se dužnički vrijednosni papiri po rokovima dospijeća. Ove informacije koriste se za procjenu likvidnosti banke.

Ovaj obrazac se sastoji od dva zasebna dijela: prvi dio odnosi se na izvorne, a drugi na preostale rokove dospijeća. Banka daje tražene podatke o svakom dužničkom vrijednosnom papiru prema izdavaču (redci) i prema rokovima dospijeća (stupci). U obrascu se navode dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom i investicijskom portfelju.

Iznosi vrijednosnih papira navode se prema neto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. nakon umanjenja za iznos posebnih rezervi za identificirane gubitke formiranih za pojedine dužničke vrijednosne papire.

Vlasnički vrijednosni papiri nisu navedeni u ovom obrascu, jer nemaju utvrđen rok dospijeća.

Dospijeće dužničkih vrijednosnih papira - cijeli portfelj (izvorno dospijeće) BS/DVP-15A

U ovom dijelu obrasca banka navodi knjigovodstvenu vrijednost (na posljednji dan izvještajnog razdoblja) svih dužničkih vrijednosnih papira u aktivi banke prema izvornom dospijeću. Ukoliko se glavnica vrijednosnog papira isplaćuje u ratama, izvorno dospijeće se utvrđuje prema izvornom dospijeću posljednje rate.

Dužnički vrijednosni papiri navode se u jednakom obuhvatu i u obrascu BS/VP-8 i vrijednost svake pozicije tog obrasca mora odgovarati vrijednosti istovrsne pozicije ovog obrasca. Npr. za dužničke vrijednosne papire izdane od javnih trgovačkih društava zbroj stavki 113, 213,y 313, 413 i 513 ovog obrasca mora odgovarati zbroju stavki 116, 117, 316 i 317 obrasca BS/VP-8A.

Dospijeće dužničkih vrijednosnih papira - cijeli portfelj (preostalo dospijeće) BS/DVP-15B

U ovom dijelu obrasca banka navodi knjigovodstvenu vrijednost (na posljednji dan izvještajnog razdoblja) svih dužničkih vrijednosnih papira u aktivi banke prema preostalom dospijeću. Ukoliko se vrijednosni papir otplaćuje jednokratno, preostali rok dospijeća predstavlja razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana dospijeća vrijednosnog papira. Ukoliko se glavnica vrijednosnog papira isplaćuje u ratama, preostali rok dospijeća predstavlja razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana dospijeća pojedine rate glavnice vrijednosnog papira (vrijednost svake rate raspoređuje se u odgovarajući stupac). Dospjela nenaplaćena glavnica ili dospjela nenaplaćena rata vrijednosnog papira navodi se u stupcu "Do 1 mjesec" zajedno s vrijednosnim papirima za koje je do dana dospijeća preostalo mjesec dana ili manje.

Prema preostalim rokovima dospijeća raspoređuje se neto vrijednost vrijednosnih papira, tj. vrijednost nakon umanjenja za iznos posebnih rezervi za identificirane gubitke (takve posebne rezerve formiraju se samo za vrijednosne papire u investicijskom portfelju). Kod vrijednosnih papira koji se otplaćuju u ratama, posebne rezerve oduzimaju se od iznosa rata s najkraćim preostalim rokom dospijeća.

U obrazac BS/DVP-15B uključuju se svi vrijednosni papiri iskazani u obrascu BS/DVP-15A. Zbroj stavki 136, 236, 336, 436 i 536 obrasca BS/DVP-15B jednak je zbroju stavki 118, 218, 318, 418 i 518 obrasca BS/DVP-15A.

Odobravanje, cijena i ročnost kredita

Obrazac BS/OCR - 16 ______________________________________________________________________________________________

U ovom obrascu navode se ponderirane kamatne stope na novoodobrene i ukupne kredite, iznosi novoodobrenih i ukupnih kredita prema rokovima dospijeća i prema mogućnostima promjena kamatnih stopa. Ove informacije koriste se za procjenu kamatnog rizika i likvidnosti banke.

Ovaj obrazac sastoji se od šest zasebnih dijelova. U svim dijelovima stupci označavaju rokove dospijeća, osim u šestom dijelu gdje predstavljaju rokove mogućih promjena kamatnih stopa. Nadalje, krediti se u svakom dijelu obrasca razvrstavaju u tri vrste: kunski krediti, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom. Svaka od navedenih vrsta dalje se raspoređuje u određene pozicije prema sektorskoj klasifikaciji dužnika, tako da svaki sektor čini jedan redak. Banka daje podatke o svakom kreditu prema vrsti kredita, sektorskoj klasifikaciji komitenta i prema rokovima.

Iznosi kredita navode se prema neto knjigovodstvenoj vrijednosti na posljednji dan izvještajnog razdoblja, tj. nakon umanjenja za iznos posebnih rezervi za identificirane gubitke formiranih za pojedine kredite.

Kamatne stope iskazuju se na godišnjoj razini na dvije decimale uz zaokruživanje druge decimale. Ako je ugovorena mjesečna kamatna stopa, koristi se konformni obračun za izračunavanje godišnje kamatne stope.

Ponderirana kamatna stopa novoodobrenih kredita (izvorno dospijeće) BS/OCR- 16A

U ovom dijelu obrasca izvještajna banka mora navesti ponderirane prosjeke kamatnih stopa novoodobrenih kredita. Novoodobreni krediti su krediti odobreni tijekom izvještajnog mjeseca bez obzira radi li se o novim kreditima ili restrukturiranju već postojećih kredita. (restrukturiranje obuhvaća refinanciranje -odobravanje novog kredita za zatvaranje starog, ili reprogramiranje kredita -promjena uvjeta starog kredita). Novoodbreni krediti na koje se odnose ove kamatne stope iskazani su u obrascu BS/OCR-16B.

Svaki ponderirani prosjek izračunava se i navodi za svaku pojedinu grupu kredita definiranu prema vrsti kredita, sektorskoj klasifikaciji dužnika i izvornim rokovima dospijeća. Ukoliko se glavnica kredita naplaćuje u ratama, izvorno dospijeće se utvrđuje prema izvornom dospijeću posljednje rate.

Na primjer, pretpostavimo da je 11. siječnja 1998. banka odobrila tri kunska kredita javnim trgovačkim društvima:

- kredit osiguran depozitom u iznosu od 1.000.000 kuna s ugovorenim dospijećem od 18 mjeseci uz varijabilnu kamatnu stopu pri čemu je kamatna stopa trenutno 8 posto,

- neosigurani kredit u iznosu od 2.000.000 kuna s dospijećem od 24 mjeseca uz varijabilnu kamatnu stopu, pri čemu je kamatna stopa trenutno 10 posto,

- kredit u iznosu od 500.000 kuna s ugovorenim dospijećem od 13 mjeseci uz fiksnu kamatnu stopu od 11 posto.

Ukupni iznos ovih kredita je 3.500.000 kuna. Ponderirana kamatna stopa na ove kredite iznosi:

(1.000.000/3.500.000)*(8/100) =0,023

(2.000.000/3.500.000)*(10/100)=0,057

(500.000/3.500.000)*(11/100) =0,016
___________________________________

                                                 0,096*100 =9,60%

Ponderirana kamatna stopa na kunske kredite javnim trgovačkim društvima s izvornim rokom dospijeća preko 1 do 3 godine iznosi 9,60 posto. Prema tome, u Nadzornom izvješću za razdoblje od 1. do 31. siječnja 1998. banka navodi kamatnu stopu od 9,60 u obrascu BS/OCR-16A stavka 403.

U sljedećem primjeru pretpostavimo da je 5. siječnja 1998. banka odobrila kunski kredit s valutnom klauzulom fizičkoj osobi u iznosu od 100.000 kuna s fiksnom kamatnom stopom od 10,00 posto i rokom dospijeća od 15 dana. Iako je kredit dospio prije kraja izvještajnog mjeseca, u Nadzornom izvješću za razdoblje od 1. siječnja do 31. siječnja 1998. banka navodi kamatnu stopu od 10,00 u stavki 120 obrasca BS/OCR-16A.

Kod deviznih kredita relevantna je kunska protuvrijednost odobrenog deviznog kredita, koja se izračunava korištenjem srednjeg tečaja HNB na dan odobravanja kredita. Pretpostavimo da je 25. siječnja 1998. banka odobrila devizni kredit financijskoj instituciji u iznosu od 10.000 GBP s fiksnom kamatnom stopom od 5,00 posto i rokom dospijeća od 30 dana. Srednji tečaj HNB na dan 25. siječnja 1998. je HRK/GBP =10,5. U Nadzornom izvješću za razdoblje od 1. siječnja do 31. siječnja 1998. banka navodi kamatnu stopu od 5,00 u stavki 109 obrasca BS/OCR-16A.

Iznimno, novoprimljeni krediti ne utvrđuju se za prekoračenja po tekućim računima građana, iskorištene okvirne i prekonoćne kredite. Kod ovih oblika potraživanja koristi se stanje računa krajem mjeseca za izračunavanje pondera.

U posljednjem retku "ukupno" navesti ponderirane kamatne stope po stupcima. Za izračunavanje pondera za redak "ukupno" koriste se iznosi kredita koji se navode u obrascu BS/OCR-16B.

Ročna struktura kredita - novoodobreni krediti (izvorno dospijeće) BS/OCR-16B

U obrazac BS/OCR-16B uključuju se oni krediti koji su sastavni dio kreditnog portfelja iz obrasca BS/OCR-16C.

U obrascu BS/OCR-16B navodi se samo iznos novoodobrenih kredita u izvještajnom mjesecu. Krediti se klasificiraju po vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i izvornim rokovima dospijeća (kod kredita koji se otpaćuju u ratama, izvorno dospijeće utvrđuje se prema dospijeću posljednje rate).

Koristeći raniji primjer kunskih kredita odobrenih javnim trgovačkim društvima, banka u Nadzornom izvješću za razdoblje od 1. do 31. siječnja 1998. navodi iznos od 3.500.000 u obrascu BS/OCR-16B stavka 403.

Koristeći raniji primjer kunskog kredita uz valutnu klauzulu odobrenog stanovništvu, banka u Nadzornom izvješću za razdoblje od 1. do 31. siječnja 1998. navodi iznos od 100.000 u obrascu BS/OCR-16B stavka 120.

Koristeći raniji primjer deviznog kredita odobrenog financijskoj instituciji, banka u Nadzornom izvješću za razdoblje od 1. do 31. siječnja 1998. navodi iznos od 105.000 (kunska protuvrijednost 10.000 GBP po tečaju HRK/GBP= 10,5) u obrascu BS/OCR-16B stavka 109.

Ponderirana kamatna stopa ukupnih kredita (izvorno dospijeće) BS/OCR-16C

U ovom dijelu obrasca izvještajna banka mora navesti ponderirane prosjeke kamatnih stopa ukupnih kredita. Ukupni krediti na koje se odnose ove kamatne stope iskazani su u obrascu BS/OCR-16D.

Svaki ponderirani prosjek izračunava se i navodi za svaku pojedinu grupu kredita definiranu prema vrsti kredita, sektorskoj klasifikaciji dužnika i izvornim rokovima dospijeća. Izračunavanje pondera vrši se na isti način kao i kod novoodobrenih kredita, s tim da se umjesto vrijednosti novoodobrenih kredita koristi saldo kredita na kraju izvještajnog razdoblja.

U posljednjem retku "ukupno" navesti ponderirane kamatne stope po stupcima. Za izračunavanje pondera za redak "ukupno" koriste se iznosi kredita koji se navode u obrascu BS/OCR-16D.

Ročna struktura kredita - cijeli portfelj (izvorno dospijeće) BS/OCR-16D

U ovom dijelu obrasca navode se knjigovodstvene vrijednosti svih kredita na posljednji dan izvještajnog mjeseca klasificiranih po grupama prema vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i izvornim rokovima dospijeća. Ukoliko se glavnica kredita naplaćuje u ratama, izvorno dospijeće se utvrđuje prema izvornom dospijeću posljednje rate.

U obrazac BS/OCR-16D uključuju se svi krediti iz obrasca BS/KRED-9, osim potraživanja s osnove izvršenih plaćanja po garancijama i drugim jamstvima. Zbroj stavki 122, 222, 322, 422 i 522 obrasca BS/OCR-16D jednak je razlici između stavki 123 i 127 obrasca BS/KRED-9. Nadalje, zbroj stavki od 108 do 114, od 208 do 214, od 308 do 314, od 408 do 414 i od 508 do 514 obrasca BS/OCR-16D jednak je razlici između stavki 223 i 227 obrasca BS/KRED-9.

Ročna struktura kredita - cijeli portfelj (preostali rokovi dospijeća) BS/OCR-16E

U ovom dijelu obrasca navode se knjigovodstvene vrijednosti svih kredita na posljednji dan izvještajnog razdoblja klasificiranih po vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i preostalim rokovima dospijeća. Ukoliko se kredit otplaćuje jednokratno, preostali rok dospijeća predstavlja razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana dospijeća cijelog kredita. Ukoliko se kredit otplaćuje u ratama, preostali rok dospijeća predstavlja razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana dospijeća pojedine rate kredita (vrijednost svake rate raspoređuje se u odgovarajući stupac). Dospjela nenaplaćena glavnica ili dospjela nenaplaćena rata kredita navodi se u stupcu "Do 1 mjesec" zajedno s kreditima za koje je do dana dospijeća preostalo mjesec dana ili manje.

Prema preostalim rokovima dospijeća raspoređuje se neto vrijednost kredita, tj. vrijednost kredita nakon umanjenja za iznos posebnih rezervi za identificirane gubitke. Kod kredita koji se otplaćuju u ratama, posebne rezerve oduzimaju se od iznosa rata s najkraćim preostalim rokom dospijeća.

U obrazac BS/OCR-16E uključuju se svi krediti iskazani u obrascu BS/OCR-16D. Zbroj stavki 122, 222, 322, 422 i 522 obrasca BS/OCR-16E jednak je zbroju stavki 122, 222, 322, 422 i 522 obrasca BS/OCR-16D.

Ročna struktura kredita - cijeli portfelj (mogućnost promjene kamatne stope) BS/OCR-16F

U ovom dijelu obrasca navode se knjigovodstvene vrijednosti svih kredita na posljednji dan izvještajnog mjeseca klasificiranih po grupama prema vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i vremenskim razdobljima preostalim do datuma kada banka može promijeniti kamatne stope na kredite.

Krediti s promjenjljivom kamatnom stopom navode se prema vremenu koje je preostalo do sljedećeg datuma moguće promjene kamatne stope. Koristeći prethodni primjer, pretpostavimo da su krediti s varijabilnom kamatnom stopom odobreni uz ugovornu klauzulu po kojoj banka ima pravo promijeniti kamatnu stopu svakog zadnjeg dana u mjesecu. U tom slučaju iznos od 3.000.000 kuna (zbroj kredita javnim trgovačkim društvima s varijabilnom kamatnom od 1.000.000 kuna i od 2.000.000 kuna) navodi se u u stavki 110 obrasca BS/OCR-16F.

Prema preostalom roku dospijeća u ovom obrascu navode se:

- krediti s promjenljivom kamatnom stopom kod kojih je preostali rok dospijeća cijelog kredita kraći od roka mogućnosti promjene kamatne stope,

- rate kredita s promjenljivom kamatnom stopom čiji je preostali rok dospijeća kraći od roka mogućnosti promjene kamatne stope,

- krediti s fiksnom kamatnom stopom.

U obrazac BS/OCR-16F uključuju se svi krediti iskazani u obrascu BS/OCR-16D i u obrascu BS/OCR-16E. Zbroj stavki 122, 222, 322, 422 i 522 obrasca BS/OCR-16F jednak je zbroju stavki 122, 222, 322, 422 i 522 obrasca BS/OCR-16D odnosno obrasca BS/OCR-16E.

Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita
Obrazac BS/PCR - 17 ______________________________________________________________________________________________

Ovaj obrazac odnosi se na depozite, kredite i druge obveze banke koje se navode u obrascu BS-3B. U ovom obrascu navode se ponderirane kamatne stope na novoprimljene i ukupne depozite i kredite klasificirane prema izvornom roku dospijeća, iznosi novoprimljenih i ukupnih depozita i kredita prema rokovima dospijeća i prema mogućnostima promjena kamatnih stopa. Također se navode iznosi obveza po izdanim dužničkim, podređenim i hibridnim vrijednosnim papirima prema rokovima dospijeća i prema mogućnostima promjena kamatnih stopa. Ove informacije koriste se za procjenu kamatnog rizika i likvidnosti banke.

Ovaj obrazac sastoji se od šest zasebnih dijelova. U svim dijelovima stupci označavaju rokove dospijeća, osim u šestom dijelu gdje predstavljaju rokove mogućih promjena kamatnih stopa).Pored svrstavanja po rokovima, svi depoziti i krediti razvrstavaju se na kunske i devizne obveze te kunske obveze s valutnom klauzulom. Posljednja tri dijela obrasca uključuju i osnovne informacije o izdanim dužničkim, podređenim i hibridnim vrijednosnim papirima.

Prema sektorskoj klasifikaciji razvrstavaju se samo oročeni depoziti i to na stanovništvo i ostale sektore. Ostali sektori uključuju državne jedinice, financijske institucije, javna i ostala trgovačka društva, neprofitne organizacije i nerezidente.

Depoziti s otkaznim rokom uključuju se u oročene depozite. Ročnost ovih depozita određuje ugovorom utvrđeni otkazni rok.

Kamatne stope iskazuju se na godišnjoj razini na dvije decimale uz zaokruživanje druge decimale. Ako je ugovorena mjesečna kamatna stopa, koristi se konformni obračun za izračunavanje godišnje kamatne stope.

Ponderirana kamatna stopa na novoprimljene depozite i kredite (izvorno dospijeće) BS/PCR-17A

U ovom dijelu obrasca izvještajna banka mora izračunati ponderirane prosjeke kamatnih stopa novoprimljenih depozita i kredita. Novoprimljeni depoziti i krediti su depoziti i krediti primljeni tijekom izvještajnog razdoblja, uključujući i pripisane kamate te zanovljene depozite i kredite. Svaki ponderirani prosjek izračunava se i navodi za svaku pojedinu grupu depozita i kredita definiranu prema vrstama i podvrstama depozita i kredita i izvornim rokovima dospijeća. Ukoliko se primljeni krediti isplaćuju u ratama, izvorno dospijeće se utvrđuje prema izvornom dospijeću posljednje rate.

Primjer izračuna ponderiranog prosjeka kamatnih stopa dat je u naputcima za popunjavanje obrasca BS/OCR-16.

Iznimno, novoprimljeni depoziti i krediti ne utvrđuju se za žiro i tekuće račune, štedne depozite, te iskorištene okvirne i prekonoćne kredite. Kod ovih oblika obveza koristi se stanje računa krajem mjeseca za izračunavanje pondera. Isto tako, ako banka isplaćuje različite kamatne stope na žiro i tekuće račune, prosječna ponderirana kamatna stopa na žiro i tekuće račune izačunava se koristeći iznose stanja računa na kraju mjeseca kao pondere.

U ovaj obrazac ne uključuju se kamatne stope na ograničene depozite, jer banka u načelu ne plaća kamatu na ove depozite. U obrascu se u poziciji "krediti" uključuju kamatne stope na iskorištene okvirne kredite.

U posljednjem retku "ukupno" navesti ponderirane kamatne stope po stupcima. Za izračunavanje pondera za redak "ukupno" koriste se iznosi oročenih depozita i kredita koji se navode u obrascu BS/PCR-17B.

Ročna struktura novoprimljenih depozita i kredita (izvorno dospijeće) BS/PCR-17B

U obrazac BS/PCR-17B uključuju se oni depoziti i krediti koji su sastavni dio obveza po depozitima i kreditima iz obrasca BS/PCR-17C.

U obrascu BS/PCR-16B navodi se samo iznos novoprimljenih depozita i kredita u izvještajnom mjesecu. Depoziti i krediti se klasificiraju po vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i izvornim rokovima dospijeća (kod kredita koji se otplaćuju u ratama, izvorno dospijeće utvrđuje se prema dospijeću posljednje rate).

Iznimno, novoprimljeni depoziti i krediti ne utvrđuju se za žiro i tekuće račune, štedne depozite, te iskorištene okvirne i prekonoćne kredite. U stavkama "žiro i tekući račun" i "štedni depoziti" navodi se stanje računa na kraju izvještajnog mjeseca. U stavku "krediti" uključuje se stanje iskorištenih okvirnih i prekonoćnih kredita na kraju izvještajnog mjeseca.

Zanovljeni depoziti i krediti uključuju se u novoprimljene depozite i kredite.

Ponderirana kamatna stopa na ukupne depozite i kredite (izvorno dospijeće) BS/PCR-17C

U ovom dijelu obrasca izvještajna banka mora navesti ponderirane prosjeke kamatnih stopa ukupnih depozita i kredita. Ukupni depoziti i krediti na koje se odnose ove kamatne stope iskazani su u obrascu BS/PCR-17D.

Svaki ponderirani prosjek izračunava se i navodi za svaku pojedinu grupu kredita definiranu prema vrsti depozita i kredita, sektorskoj klasifikaciji dužnika i izvornim rokovima dospijeća. Izračunavanje pondera vrši se na isti način kao i kod novoprimljenih depozita i kredita, s tim da se umjesto vrijednosti novoprimljenih depozita i kredita koristi saldo depozita i kredita na kraju izvještajnog razdoblja.

U posljednjem retku "ukupno" navesti ponderirane kamatne stope po stupcima. Za izračunavanje pondera za redak "ukupno" koriste se iznosi depozita i kredita koji se navode u obrascu BS/PCR-17D.

Ročna struktura depozita i kredita - cijeli portfelj (izvorno dospijeće) BS/PCR-17D

U ovom dijelu obrasca navode se knjigovodstvene vrijednosti svih depozita, kredita i drugih obveza na posljednji dan izvještajnog razdoblja klasificiranih po vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i izvornim rokovima dospijeća. Ukoliko se primljeni krediti otplaćuju u ratama, izvorno dospijeće se utvrđuje prema izvornom dospijeću posljednje rate.

U obrazac BS/PCR-17D uključuju se:

- svi depoziti iz obrasca BS/DEP-10,

- svi krediti iz obrasca BS/OK-11,

- izdani dužnički vrijednosni papiri iz obrasca BS-3B,

- izdani podređeni vrijednosni papiri iz obrasca BS-3B,

- izdani hibridni vrijednosni papiri iz obrasca BS-3B, ako im se mogu definirati rokovi dospijeća.

Zbroj stavki od 101 do 112, od 201 do 212, od 301 do 312, od 401 do 412 i od 501 do 512 iz obrasca BS/PCR-17D jednak je zbroju stavke 113, 126 i 139 iz obrasca BS/DEP-10 i stavke 116 iz obrasca BS/OK-11. Nadalje, zbroj stavki 114, 214, 314, 414 i 514 obrasca BS/PCR-17D jednak je zbroju stavki 122 i 123 obrasca BS-3B. Zbroj stavki 115, 215, 315, 415 i 515 obrasca BS/PCR-17D jednak je stavki 124 obrasca BS-3B. Zbroj stavki 116, 216, 316, 416 i 516 obrasca BS/PCR-17D manji je ili jednak stavki 125 obrasca BS-3B.

Ročna struktura depozita i kredita - cijeli portfelj (preostalo dospijeće) BS/PCR-17E

U ovom dijelu obrasca navode se knjigovodstvene vrijednosti svih depozita, kredita i drugih obveza na posljednji dan izvještajnog razdoblja klasificiranih po vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i preostalim rokovima dospijeća. Ukoliko se obveza otplaćuje jednokratno, preostali rok dospijeća predstavlja razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana dospijeća cijele obveze. Ukoliko se obveza otplaćuje u ratama, preostali rok dospijeća predstavlja razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana dospijeća pojedine rate obveze (vrijednost svake rate raspoređuje se u odgovarajući stupac). Dospjela nenaplaćena glavnica ili dospjela nenaplaćena rata obveze navodi se u stupcu "Do 1 mjesec" zajedno s obvezama za koje je do dana dospijeća preostalo mjesec dana ili manje.

U obrazac BS/PCR-17E uključuju se sve obveze iskazane u obrascu BS/PCR-17D. Zbroj svih stavki obrasca BS/PCR-17E jednak je zbroju svih stavki obrasca BS/PCR-17D.

Ročna struktura depozita i kredita - cijeli portfelj (mogućnost promjene kamatne stope) BS/PCR-17F

U ovom dijelu obrasca navode se knjigovodstvene vrijednosti svih depozita, kredita i drugih obveza na posljednji dan izvještajnog mjeseca klasificiranih po vrstama, sektorskoj klasifikaciji dužnika i vremenskim razdobljima preostalim do datuma kada banka može promijeniti kamatne stope na depozite.

Obveze s promjenljivom kamatnom stopom navode se prema vremenu koje je preostalo do sljedećeg datuma moguće promjene kamatne stope. Za primjer evidentiranja ovih obveza vidi naputke uz obrazac BS/OCR-16F.

Prema preostalom roku dospijeća u ovom obrascu navode se:

- obveze s promjenljivom kamatnom stopom kod kojih je preostali rok dospijeća cijelog kredita kraći od roka mogućnosti promjene kamatne stope,

- rate obveza s promjenljivom kamatnom stopom čiji je preostali rok dospijeća kraći od roka mogućnosti promjene kamatne stope,

- obveze s fiksnom kamatnom stopom.

U obrazac BS/PCR-17F uključuju se sve obveze iskazane u obrascima BS/PCR-17D i BS/PCR-17E. Zbroj svih stavki obrasca BS/PCR-17F jednak je zbroju svih stavki obrasca BS/PCR-17D odnosno obrasca BS/PCR-17E.

Najveći izvori sredstava
Obrazac NIS-18 ______________________________________________________________________________________________

Ovaj obrazac treba prikupiti informacije o pravnim ili fizičkim osobama koji su najveći deponenti banke. Uz podatke o iznosu depozita, navode se i bančine obveze iz kredita i izdanih vrijednosnih papira.

Izvještajna banka treba navesti dvadeset (20) najvećih komitenata - deponenata. Kako bi se odredilo dvadeset najvećih komitenata, treba zbrojiti sve depozite (obveze iz kredita i vrijednosnih papira ne ulaze u izračun), uključujući depozite izražene u stranoj valuti (konvertirati iznose u stranoj valuti u kunsku protuvrijednost koristeći srednji tečaj HNB krajem razdoblja).

Komitent - Navesti naziv i sjedište pravne ili fizičke osobe.

Matični broj - Navesti matični broj komitenta prema rješenju Državnog zavoda za statistiku, ili matični broj građana za domaće fizičke osobe, ili broj 1183591 za strane osobe (nerezidente).

Oznaka NKD - Navesti oznaku nacionalne klasifikacije djelatnosti iz tablice koja se nalazi u naputcima uz obrazac NKS-19. Kod stanovništva navesti "P", a kod stranih osoba "Q".

Žiro i tekući računi - Navesti saldo žiro i tekućih računa komitenta na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

Štedni depoziti - Navesti saldo štednih depozita komitenta na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

Oročeni depoziti - Navesti saldo oročenih depozita komitenta na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

Ukupno depoziti - Navesti zbroj svih žiro i tekućih računa, štednih računa i oročenih depozita komitenta.

Krediti - Navesti saldo obveza po kreditima primljenim od komitenta na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

Vrijednosni papiri - Navesti saldo obveza po izdanim vrijednosnim papirima na zadnji dan izvještajnog razdoblja, uključujući izdane podređene i hibridne vrijednosne papire. Banka raspoređuje obveze po komitentima na temelju podataka iz vlasničkog registra vrijednosnih papira. Ukoliko ne postoji vlasnički registar za određeni vrijednosni papir, obveze se raspoređuju prema inicijalnim vlasnicima (kupcima).

Ukupni izvori sredstava - Navesti zbroj svih depozita, obveza po kreditima i obveza po vrijednosnim papirima.

Najveći korisnici sredstava
Obrazac NKS - 19
_______________________________________________________

Svrha ovog obrasca je razvrstati aktivne bilančne i izvanbilančne stavke prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i najvećim individualnim zajmoprimcima. Razvrstavanje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti vrši se prema grupama djelatnosti kako je navedeno u donjoj tablici.

Naziv djelatnosti                                       Oznaka
_______________________________________________________

Poljoprivreda, lov i šumarstvo                        A
Ribarstvo                                                       B
Rudarstvo i vađenje                                       C
Proizvodnja hrane i pića                                  DA-15
Proizvodnja kemikalija
i kemijskih proizvoda                                       DG-24
Izdavačka i tiskarska djelatnost                        DE-22
Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna      DB-18
Proiz. ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda                                        DI
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava          DM-35
Ostala prerađivačka industrija                          ostali odjeljci
                                                                       područja       D
Opskrba električnom energijom,
plinom i vodom                                               E
Građevinarstvo                                               F
Trgovina na veliko i malo,
popravak motornih vozila i predmeta
za kućanstvo                                                  G
Hoteli i restorani                                             H
Prijevoz, skladištenje i veze                             I
Financijsko posredovanje                               J
Poslovanje nekretninama.,
iznajmljivanje i posl. usluge                              K
Javna uprava i obrana                                      L
Obrazovanje                                                   M
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb                  N
Ostale društv., socijalne i osobne
uslužne dj.                                                       O
Strane osobe                                                   Q, te ostali
                                                                       nerezidenti
                                                                       kojima nije
                                                                       dodijeljena
                                                                       oznaka iz NKD

Stanovništvo                                                    P, te ostale
                                                                      domaće fizičke
                                                                      osobe kojima se
                                                                      ne dodjeljuje
                                                                      oznaka iz NKD

Unutar svake grupe djelatnosti iskazuju se bilančne i izvanbilančne stavke po individualnim zajmoprimcima. Pojedinačno se iskazuje svaki zajmoprimac prema kojem ukupna potraživanja banke (tj. potraživanja koja se raspoređuju prema stupnjevima rizika) iznose više od 50.000,- kuna. Ukoliko su ukupna potraživanja banke od zajmoprimca manja od prethodnog iznosa, zajmoprimac se uključuje u pripadajući zbirni redak nazvan "ostali komitenti". U slučaju da su sva ukupna potraživanja od individualnih komitenata manja od prethodnog iznosa, identificira se samo 100 najvećih zajmoprimaca.

Iznimno, sve banke identificiraju samo 20 najvećih zajmoprimaca u konsolidiranom izvješću.

Popunjavanje obrasca vrši se redoslijedom grupa djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti, tako da se počne s grupom "poljoprivreda, lov i šumarstvo" a završi s grupom "stanovništvo". U retku u kojem je upisano ime grupe djelatnosti treba iskazati pripadne zbirne pozicije koje se odnose na tu djelatnost i takav redak se ne označava rednim brojem. Ako banka nema poslove s komitentima iz određene grupe djelatnosti, treba ipak navesti ime te grupe i upisati nule.

Unutar svake grupe djelatnosti navode se individualni zajmoprimci rangirani od najvećeg prema najmanjem prema veličini potraživanja raspoređenih u rizične skupine. Nakon individualnih zajmoprimaca navodi se pozicija nazvana "ostali komitenti", koja sadrži zbroj financijskih pozicija ostalih, pojedinačno neidentificiranih, komitenata. Svaki redak unutar grupe djelatnosti označava se svojim rednim brojem. Početni redni broj je broj jedan, a posljednji redni broj ovisi o broju redaka cijelog obrasca (ne računajući zbirne redove koji se odnose na grupe djelatnosti). Grupa djelatnosti ne raspoređuje se u podstavke, ako u njoj nema komitenata koji ulaze u identificirane individualne zajmoprimce.

Na kraju obrasca je redak "ukupno", koji se ne označava rednim brojem, a predstavlja zbroj redaka koji se odnose na zbirne retke grupa djelatnosti (ovi redci također nemaju redni broj).

U ovom obrascu, kao i u obrascu BS/RIM-14, navodi se vrijednosti imovine na bruto osnovi, tj. ovdje se navodi vrijednost imovine prije no što je umanjena za posebne rezerve.

Obrazac NKS-19, kao i obrazac BS/RIM-14, prikazuje potraživanja koja se raspoređuju u rizične skupine. Uz to, u obrascu NKS-19 posebno se navode i potraživanja koja se ne raspoređuju u rizične skupine: dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju te svi vlasnički vrijednosni papiri i vlasnički udjeli.

Sva potraživanja od jednog zajmoprimca, osim gornjih iznimnih vrsta potraživanja, raspoređuju se u rizične skupine od "A" do "E" prema kriterijima iz Odluke o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica. Prema istoj Odluci, sva potraživanja od jednog zajmoprimca trebaju biti razvrstana u jednu rizičnu skupinu i to u skupinu najrizičnijeg potraživanja od dotičnog zajmoprimca. Iznimno, banka može u skupinu A rasporediti pojedinačno potraživanje koje je osigurano prvorazrednim instrumentom osiguranja naplate.

Banke trebaju formirati posebne rezerve za identificirane gubitke ovisno o tipu rizične skupine. Minimalne zahtjeve formiranja posebnih rezervi za identificirane rizike definira Odluka o raspoređivanju aktivnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica.

Prilikom dostavljanja ovog obrasca na papiru, u slučaju da postoji više od jedne stranice 19A i stranice 19B, stranice treba organizirati tako da stranicu 19A slijedi stranica 19B.

Komitent - Navesti naziv i sjedište dužnika ili "ostali komitenti". Ako se radi o zbirnom retku grupe djelatnosti, navesti naziv grupe djelatnosti iz gornje tablice.

Matični broj - Navesti matični broj dužnika prema rješenju Državnog zavoda za statistiku, ili matični broj građana za domaće fizičke osobe, ili broj 1183591 za strane osobe (nerezidente). Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe djelatnosti ili retku "ostali komitenti".

Oznaka NKD - Navesti oznaku iz gornje tablice. Kod stanovništva navesti "P", a kod stranih osoba "Q".

Krediti i depoziti - Navesti iznos svih kredita i depozita iz bilančne aktive. Iznimno, za razliku od svih drugih obrazaca, ovdje se u kredite ne uključuju potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima.

Potraživanja po plaćenim potecijalnim obvezama - Navesti iznos potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima, tj. dospjela nenaplaćena potraživanja koja su nastala ako je banka morala izvršiti plaćanje umjesto dužnika po izdanim instrumentima osiguranja plaćanja (bankovna garancija, jamstvo, avalirana mjenica, otvoreni nepokriveni akreditiv i sl.).

Kamate, naknade i ostala imovina - U ovom stupcu navesti kamate, naknade i ostalu imovinu iz obrasca BS/RIM -14.

Investicijski portfelj dužničkih vrijednosnih papira - U ovom stupcu navesti dužničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju iz obrasca BS/RIM -14.

Izvanbilančne stavke - U ovom stupcu navesti izvanbilančne stavke iz obrasca BS/RIM -14.

Ukupno kreditni rizik - Navesti zbroj stupaca "krediti i depoziti", "potraživanja po plaćenim potencijalnim obvezama", "kamate, naknade i ostala imovina", "investicijski portfelj dužničkih vrijednosnih papira" i "izvanbilančne stavke". Iznos svake pozicije ovog stupca predstavlja ukupna bilančna i izvanbilančna potraživanja od jednog komitenta, koja se raspoređuju u rizične skupine od "A" do "E" prema Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica. Na temelju iznosa iz ovog stupca identificiraju se najveći individualni zajmoprimci, koji se pojedinačno navode u ovom obrascu.

Zbroj stavki 156, 256, 356, 456 i 556 obrasca BS/RIM-14D mora biti jednak iznosu navedenom u ovom stupcu, redak "ukupno".

Isključeni prihodi - Navesti iznos isključenih prihoda, odnosno dospjelih nenaplaćenih potraživanja po kamatama i naknadama od komitenata razvrstanih u rizične skupine "C", "D" ili "E". Isključeni prihodi vode se u posebnim izvanbilančnim evidencijama i nisu sadržani u stupcu "izvanbilančne stavke" ovog obrasca.

Skupina A - Navesti iznos bilančnih i izvanbilančnih potraživanja raspoređenih u rizičnu skupinu A.

Skupine B-E - Navesti iznos bilančnih i izvanbilančnih potraživanja raspoređenih u rizične skupine B, C, D ili E. Potraživanja od individualnog komitenta mogu biti samo u jednoj od ovih rizičnih skupina.

Zbroj iznosa iz stupaca "skupina A" i "skupine B-E" mora biti jednak iznosu u stupcu "ukupni kreditni rizik".

Oznaka rizične skupine - Upisuje se slovo A, B, C, D ili E, odnosno oznaka rizične skupine u koju je raspoređen pojedini komitent. Ako je jedan dio potraživanja od kominenta raspoređen u skupinu A, a drugi dio u skupine B-E, upisuje se oznaka najlošije rizične skupine. Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe djelatnosti ili retku "ostali komitenti".

% potencijalnih gubitaka - Navesti postotak formiranja posebnih rezervi za identificirane gubitke za potraživanja iz stupca "skupine B-E". Postotak se navodi s dvije decimale. Banka mora izabrati postotak koji je unutar Odlukom utvrđenih raspona, npr. postotak za rizičnu skupinu B može biti između 10 i 20 posto.

Ako se radi o zbirnom retku grupe djelatnosti ili retku "ostali komitenti", navesti postotak koji se odnosi na pripadnu grupu komitenata. U tom slučaju, navedeni postotak predstavlja prosjek za tu grupu.

Potrebna posebna rezerva - Navesti iznos posebnih rezervi za identificirane gubitke. Navedeni iznos izračunava se kao postotni račun koristeći iznos iz stupca "skupine B-E" i postotak iz stupca "%potencijalnih gubitaka".

Iznos u stavki 656 iz obrasca BS/RIM-14D mora biti jednak iznosu navedenom u ovom stupcu, redak "ukupno".

Formirana posebna rezerva iz prethodnog razdoblja - Navesti iznos formiranih posebnih rezervi za identificirane gubitke na kraju prethodnog obračunskog razdoblja, posebno za bilančnu i izvanbilančnu aktivu.

Zbroj posebnih rezervi za bilančnu i izvanbilančnu aktivu treba biti jednak iznosu koji je bio naveden u prethodnom Nadzornom izvješću, stupac "potrebna posebna rezerva".

Dodatne posebne rezerve - Navesti razliku između posebnih rezervi za identificirane gubitke na kraju izvještajnog razdoblja (stupac "potrebna posebna rezerva") i posebnih rezervi za identificirane gubitke na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja (zbroja stupaca "formirana posebna rezerva iz prethodnog razrazdoblja po bilančnoj aktivi" i stupaca "formirana posebna rezerva iz prethodnog razdoblja po izvanbilančnoj aktivi").

Vrijednosni papiri - Navesti iznos dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju, vlasničkih vrijednosnih papira i vlasničkih udjela. Ovi financijski instrumenti ne raspoređuju se u rizične skupine, tj. za ovakve vrste imovine ne formiraju se posebne rezerve za identificirane gubitke.

Sektorska koncentracija obveza
Obrazac SKO-20 ______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je utvrditi privredne djelatnosti koje formiraju bančine izvore sredstava. Ove informacije omogućuju HNB i izvještajnoj banci praćenje likvidnosti i predviđanje budućih zahtjeva za izvorima sredstava.

U ovom, kao i u obrascu Najveći izvori sredstava NIS-18, izvješćuje se o obvezama banke, s tom razlikom što se ovdje bančine obveze koncentriraju prema grupama djelatnosti , dok se u obrascu NIS-18 navode podaci o izvorima sredstava po pojedinim komitentima.

U redcima se navode obveze banke po sektorskoj koncentraciji komitenata utvrđenoj prema grupama djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Grupe djelatnosti dane su u naputcima uz obrazac NKS-19. Obveze prema svakom sektoru djelatnosti razvrstavaju se na četiri vrste obveza u stupce, pri čemu se u posebnim stupcima izvještava o kunskoj protuvrijednosti stanja deviznih obveza za svaku pojedinu vrstu obveza.

Žiro i tekući računi - Navesti saldo svih žiro i tekućih računa komitenata na posljednji dan izvještajnog razdoblja za svaku grupu djelatnosti.

Štedni i oročeni depoziti - Navesti saldo svih štednih i oročenih depozita komitenata na posljednji dan izvještajnog razdoblja za svaku grupu djelatnosti.

Krediti - Navesti saldo obveza po kreditima primljenim od komitenta na zadnji dan izvještajnog razdoblja za svaku grupu djelatnosti.

Vrijednosni papiri - Navesti saldo obveza po izdanim vrijednosnim papirima na zadnji dan izvještajnog razdoblja za svaku grupu djelatnosti, uključujući izdane podređene i hibridne vrijednosne papire. Banka raspoređuje obveze po komitentima na temelju podataka iz vlasničkog registra vrijednosnih papira. Ukoliko ne postoje vlasnički registar za određeni vrijednosni papir, obveze se raspoređuju prema inicijalnim vlasnicima (kupcima).

Ukupni izvori sredstava - Navesti zbroj svih oročenih i ostalih depozita, obveza po kreditima i obveza po vrijednosnim papirima po svakom sektoru.

Dioničari i plasmani dioničarima i povezanim osobama
Obrazac DPD-21 ______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je prikazati strukturu dioničkog kapitala banke i značajne transakcije između izvještajne banke i njezinih dioničara. Iako odnosi s dioničarima predstavljaju uobičajeni dio bankovnog poslovanja, banke mogu obavljati transakcije s dioničarima uz neprimjerene uvjete, a to može negativno utjecati na financijsku poziciju i poslovne rezultate banke.

Popunjavanje obrasca vrši se najmanje za 20 najvećih grupa dioničara banke. Grupu dioničara čine: (1) dioničar banke, (2) pravne osobe u kojima dioničar banke ima kontrolni utjecaj i (3) pravne osobe u kojima dioničar banke ima značajan utjecaj (definicije kontrolnog i značajnog utjecaja nalaze se u Prilogu A: Računovodstvo ulaganja u vlasničke i dužničke vrijednosne papire).

Grupe dioničara navode se rangirane od najveće do najmanje na temelju stupca "% dionica u vlasništvu". Redak grupe dioničara nazvan je "ukupno", a u njemu se navode pripadne zbirne pozicije koje se odnose na grupu dioničara. Takav redak se ne označava rednim brojem.

Unutar svake grupe dioničara pojedinačno se u posebnim retcima iskazuju dioničar banke i pravne osobe u kojima dioničar banke ima kontrolni utjecaj. Nakon toga navodi se pozicija nazvana "povezane osobe", koja sadrži zbroj financijskih pozicija pravnih osoba u kojima dioničar banke ima značajan utjecaj. Svaki redak unutar grupe dioničara označava se svojim rednim brojem. Početni redni broj je broj jedan, a posljednji redni broj ovisi o broju redaka cijelog obrasca (ne računajući zbirne redove koji se odnose na grupe dioničara).

Na kraju obrasca je redak "ukupno dioničari i povezane osobe", koji se ne označava rednim brojem, a predstavlja zbroj redaka koji se odnose na zbirne retke grupa dioničara (ovi redci također nemaju redni broj).

U ovom obrascu navodi se vrijednosti imovine na neto osnovi, tj. ovdje se navodi vrijednost imovine nakon umanjena za posebne rezerve za identificirane gubitke.

Stupci od " krediti i depoziti" do "depoziti i ostale obveze" popunjavaju se samo za one grupe dioničara koje ukupno posjeduju više od 5 posto dionica banke s pravom glasa. Na primjer, ovi stupci trebaju se popuniti ako dioničar banke posjeduje 4 posto dionica banke s pravom glasa, a njegova podružnica 2 posto dionica banke s pravom glasa.

Dioničar - Navesti naziv i sjedište za dioničara banke i pravne osobe pod kontrolom dioničara banke, a "povezane osobe" za pravne osobe u kojima dioničar banke ima značajan utjecaj. Ako se radi o zbirnom retku grupa dioničara, navesti "ukupno".

Matični broj - Navesti matični broj dioničara banke ili pravne osobe pod kontrolom dioničara banke prema rješenju Državnog zavoda za statistiku, ili matični broj građana za domaće fizičke osobe, ili broj 1183591 za strane osobe (nerezidente). Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe dioničara ili retku "povezane osobe".

Oznaka NKD - Navesti oznaku grupe djelatnosti koja se nalazi u tablici sadržanoj u naputcima uz obrazac NKS-19. Kod stanovništva navesti "P", a kod stranih osoba "Q".

Rizična skupina - Navesti oznaku rizične skupine u koju je, prema Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica, raspoređen dioničar banke ili pravna osoba pod kontrolom dioničara banke. Za svaku pojedinačnu pravnu ili fizičku osobu navodi se najlošija oznaka rizične skupine. Nadalje, za grupu pravnih osoba uključenih u stavku "povezane osobe" navodi se oznaka rizične skupine najlošije raspoređene pravne osobe. Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe dioničara.

% dionica u vlasništvu - Navesti na dvije decimale postotak dionica s pravom glasa u vlasništvu dioničara banke, bilo da se radi o matičnom poduzeću ili podružnici. Za grupu pravnih osoba uključenih u stavku "povezane osobe" navodi se njihov ukupni postotak dionica. Za grupu dioničara navodi se zbroj vlasničkih (glasačkih) udjela svih pravnih i fizičkih osoba uključenih u grupu.

Krediti i depoziti - Navesti iznos svih kredita i depozita iz bilančne aktive (uključujući potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima) odobrenih dioničaru banke ili pravnoj osobi u kojoj dioničar banke ima kontrolni ili značajan utjecaj.

Dužnički i vlasnički vrijednosni papiri - Navesti iznos svih dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira iz bilančne aktive koje je izdao dioničar banke ili pravna osoba u kojoj dioničar banke ima kontrolni ili značajan utjecaj.

Kamate, naknade i ostala imovina - Navesti iz bilančne aktive iznos svih potraživanja po kamatama, naknadama i ostala potraživanja od dioničara banke ili pravne osobe u kojoj dioničar banke ima kontrolni ili značajan utjecaj.

Izvanbilančne stavke - Navesti iznos svih izvanbilančnih stavki koje se odnose na dioničara banke ili pravnu osobu u kojoj dioničar banke ima kontrolni ili značajan utjecaj.

Ukupno plasmani i izvanbilančne stavke - Navesti zbroj iznosa iskazanih u stupcima "krediti i depoziti", "dužnički i vlasnički vrijednosni papiri", "kamate, naknade i ostala imovina" i "izvanbilančne stavke".

% od jamstvenog kapitala - Navesti na dvije decimale kao postotni broj kvocijent između stavke "ukupno plasmani i izvanbilančne stavke" iz ovog obrasca i stavke 123 "ukupno jamstveni kapital" obrasca BS/JAK-5B.

Depoziti i ostale obveze - Navesti iz bilančne pasive iznos svih depozita i ostalih obveza (primljeni krediti, te izdani dužnički, podređeni i hibridni vrijednosni papiri) prema dioničarima banke ili pravnim osobama u kojima dioničar banke ima kontrolni ili značajan utjecaj. Obveze po izdanim vrijednosnim papirima raspoređuju se po komitentima na temelju podataka iz vlasničkog registra vrijednosnih papira. Ukoliko ne postoje vlasnički registar za određeni vrijednosni papir, obveze se raspoređuju prema inicijalnim vlasnicima (kupcima).

Plasmani ostalim povezanim osobama

Obrazac POS-22 ______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je prikazati ostale povezane osobe i značajne transakcije između izvještajne banke i ostalih povezanih osoba. Iako odnosi s povezanim osobama predstavljaju uobičajeni dio bankovnog poslovanja, banke mogu obavljati transakcije s povezanim osobama uz neprimjerene uvjete, a to može negativno utjecati na financijsku poziciju i poslovne rezultate banke.

Pod ostalim povezanim osobama u smislu izvješćivanja u ovom obrascu smatraju se:

(1) Članovi nadzornog odbora banke, članovi njihovih užih obitelji i pravne osobe u kojima članovi nadzornog odbora ili članovi njihovih užih obitelji imaju značajan utjecaj ili kontrolu.

(2) Članovi uprave banke, članovi njihovih užih obitelji i pravne osobe u kojima članovi uprave ili članovi njihovih užih obitelji imaju značajan utjecaj ili kontrolu.

(3) Opunomoćenici (prokuristi) banke, članovi njihovih užih obitelji i pravne osobe u kojima opunomoćenici ili članovi njihovih užih obitelji imaju značajan utjecaj ili kontrolu.

Pod užim članovima obitelji smatraju se supružnici, braća i sestre samo ako žive u istom domaćinstvu te djeca i roditelji.

U obrascu treba identificirati samo 20 najvećih ostalih povezanih osoba. Njihova identifikacija vrši se na temelju stupca "% od jamstvenog kapitala" (tj. u obrascu se poimence navode samo osobe za koje su izračunati najveći iznosi u ovom stupcu).

Ostale povezane osobe razvrstavaju se u tri grupe (retka) nazvane: (1) nadzorni odbor, (2) uprava i (3) opunomoćenik. U retku svake grupe navode se pripadne zbirne pozicije koje se odnose na grupu ostalih povezanih osoba. Takav redak se ne označava rednim brojem.

Unutar svake od tri grupe pojedinačno se u posebnim retcima navode i rangiraju prema iznosu iz stupca "% od jamstvenog kapitala" one ostale povezane osobe koje ulaze u 20 najvećih ostalih povezanih osoba. Nakon toga navodi se pozicija nazvana "ostale povezane osobe", koja sadrži zbroj financijskih pozicija ostalih povezanih osoba, koje ne ulaze u 20 najvećih ostalih povezanih osoba. Svaki redak unutar grupe ostalih povezanih osoba označava se svojim rednim brojem. Početni redni broj je broj jedan, a posljednji redni broj je broj dvadestitri (ne računajući zbirne redove koji se odnose na grupe ostalih povezanih osoba).

Na kraju obrasca je redak "ukupno ostale povezane osobe", koji se ne označava rednim brojem, a predstavlja zbroj redaka nazvanih "nadzorni odbor", "uprava" i "opunomoćenik" (ovi retci također nemaju redni broj).

U ovom obrascu navodi se vrijednost imovine na neto osnovi, tj. ovdje se navodi vrijednost imovine nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke.

Ostale povezane osobe - Navesti naziv i sjedište za 20 najvećih ostalih povezanih osoba, a riječi "ostale povezane osobe" za ostale povezane osobe koje ne ulaze u 20 najvećih. Ako se radi o zbirnom retku grupe ostalih povezanih osoba, navesti "nadzorni odbor", "uprava" ili "opunomoćenik".

Matični broj - Navesti matični broj pravne osobe prema rješenju Državnog zavoda za statistiku, ili matični broj građana za domaće fizičke osobe, ili broj 1183591 za strane osobe (nerezidente). Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe ili retku "ostale povezane osobe".

Oznaka NKD - Navesti oznaku grupe djelatnosti koja se nalazi u tablici sadržanoj u naputcima uz obrazac NKS-19. Kod stanovništva navesti "P", a kod stranih osoba "Q".

Rizična skupina - Navesti oznaku rizične skupine u koju je, prema Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica, raspoređena ostala povezana osoba. Za svaku pojedinačnu pravnu ili fizičku osobu navodi se najlošija oznaka rizične skupine. Nadalje, za grupu osoba uključenih u stavku "ostale povezane osobe" navodi se oznaka rizične skupine najlošije raspoređene osobe. Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe ostalih povezanih osoba.

Krediti i depoziti - Navesti iznos svih kredita i depozita iz bilančne aktive (uključujući potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima) odobrenih ostalim povezanim osobama.

Dužnički i vlasnički vrijednosni papiri - Navesti iznos svih dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira iz bilančne aktive koje su izdale ostale povezane osobe.

Kamate, naknade i ostala imovina - Navesti iz bilančne aktive iznos svih potraživanja po kamatama, naknadama i ostala potraživanja od ostalih povezanih osoba.

Izvanbilančne stavke - Navesti iznos svih izvanbilančnih stavki koje se odnose na ostale povezane osobe.

Ukupno plasmani i izvanbilančne stavke - Navesti zbroj iznosa iskazanih u stupcima "krediti i depoziti", "dužnički i vlasnički vrijednosni papiri", "kamate, naknade i ostala imovina" i "izvanbilančne stavke".

% od jamstvenog kapitala - Navesti na dvije decimale kao postotni broj kvocijent između stavke "ukupno plasmani i izvanbilančne stavke" iz ovog obrasca i stavke 123 "ukupno jamstveni kapital" obrasca BS/JAK-5B.

Depoziti i ostale obveze - Navesti iz bilančne pasive iznos svih depozita i ostalih obveza (primljeni krediti, te izdani dužnički, podređeni i hibridni vrijednosni papiri) prema ostalim povezanim osobama. Obveze po izdanim vrijednosnim papirima raspoređuju se po komitentima na temelju podataka iz vlasničkog registra vrijednosnih papira. Ukoliko ne postoje vlasnički registar za određeni vrijednosni papir, obveze se raspoređuju prema inicijalnim vlasnicima (kupcima).

Veliki i najveći krediti i ukupno zaduženje od
30 posto jamstvenog kapitala

Obrazac VNK - 23 ______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je prikazati velike i najveće kredite u skladu s odredbama Zakona o bankama i štedionicama te ukupno zaduženje jednog zajmoprimca koje iznosi 30 ili više posto jamstvenog kapitala.

Veliki kredit je pojedinačni kredit, odnosno drugo pojedinačno potraživanje i preuzimanje obveza prema jednom zajmoprimcu, koji iznosi preko 20 do manje od 30 posto jamstvenog kapitala. Najveći kredit je pojedinačni kredit, odnosno drugo pojedinačno potraživanje i preuzimanje obveza prema jednom zajmoprimcu, koji iznosi 30 i više posto jamstvenog kapitala. Ukupni iznos svih kredita, drugih potraživanja i preuzimanja obveza prema jednom zajmoprimcu ne smije prelaziti 30 posto jamstvenog kapitala. Banke, koje u svom kreditnom portfelju imaju najveće kredite koji prekoračuju 30 posto jamstvenog kapitala i čiji ukupni kreditni limit jednom zajmoprimcu prekoračuje 30 posto jamstvenog kapitala, moraju uskladiti svoje poslovanje sa Zakonom u rokovima koje za svaku banku pojedinačno utvrđuje HNB.

U obrascu se navode podaci o grupama potraživanja nazvanim: (1) veliki krediti, (2) najveći krediti i (3) ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala. U retku svake grupe navode se pripadne zbirne pozicije koje se odnose na grupu potraživanja. Takav redak se ne označava rednim brojem.

Unutar grupa "veliki krediti" i "najveći krediti" u posebnim se retcima navode pojedinačna potraživanja od komitenata redoslijedom po veličini odobrenog velikog ili najvećeg kredita. Svaki redak se odnosi na jedno pojedinačno potraživanje što znači da će u retku biti popunjen samo jedan stupac koji se odnosi na vrstu potraživanja, dok se ostali stupci tog retka neće popunjavati. Ukoliko je banka odobrila dva ili više velika ili najveća kredita jednom komitentu, tada će se taj komitent navesti u dva ili više redaka unutar iste grupe potraživanja. U takvim slučajevima isti komitent se mora navesti i u grupi potraživanja "ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala". Unutar grupe "ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala" navode se ukupna potraživanja od pojedinog komitenta, ako ta potraživanja prekoračuju 30 posto jamstvenog kapitala. Svaki redak unutar grupe potraživanja označava se svojim rednim brojem. Početni redni broj je broj jedan, a posljednji redni broj ovisi o broju redaka cijelog obrasca (ne računajući zbirne redove koji se odnose na grupe potraživanja).

Na kraju obrasca navodi se sažeti prikaz podataka o velikim i najvećim kreditima tj. njihov broj, ukupan iznos te postotni udio u jamstvenom kapitalu.

U ovom obrascu navodi se vrijednost imovine na neto osnovi, tj. ovdje se navodi vrijednost imovine nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke.

Komitent - Navesti naziv i sjedište komitenta kojem je odobren veliki ili najveći kredit odnosno komitenta čije ukupno zaduženje iznosi 30 i više posto jamstvenog kapitala.

Matični broj - Navesti matični broj pravne osobe prema rješenju Državnog zavoda za statistiku, ili matični broj građana za domaće fizičke osobe, ili broj 1183591 za strane osobe (nerezidente). Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe potraživanja.

Oznaka NKD - Navesti oznaku grupe djelatnosti koja se nalazi u tablici sadržanoj u naputcima uz obrazac NKS-19. Kod stanovništva navesti "P", a kod stranih osoba "Q".

Rizična skupina - Navesti oznaku rizične skupine u koju je, prema Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica, raspoređen komitent. Za svaku pojedinačnu pravnu ili fizičku osobu navodi se najlošija oznaka rizične skupine. Ne popunjava se ako se radi o zbirnom retku grupe potraživanja.

Krediti, depoziti i ostala imovina - Za grupe potraživanja "veliki krediti" i "najveći krediti" navesti iz bilančne aktive iznos pojedinačnog potraživanja bilo po kreditu (uključujući potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima), depozitu ili ostaloj imovini. Za grupu potraživanja "ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala" navesti iz bilančne aktive ukupan iznos odnosno zbroj svih kredita, depozita i ostale imovine po pojedinom komitentu banke.

Dužnički i vlasnički vrijednosni papiri - Za grupe potraživanja veliki i najveći krediti navesti iz bilančne aktive iznos potraživanja po pojedinačnom vrijednosnom papiru (vrijednosni papiri izdaju se u malim apoenima, pa se u pravilu ove stavke neće popunjavati). Za grupu potraživanja ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala navesti iz bilančne aktive ukupan iznos svih potraživanja od pojedinog komitenta banke po izdanim dužničkim i vlasničkim vrijednosnim papirima.

Izvanbilančne stavke - Za grupe potraživanja veliki i najveći krediti navesti pojedinačne izvanbilančne stavke. Za grupu potraživanja ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala navesti ukupni iznos svih izvanbilančnih stavki.

Kamate i naknade - Za grupu potraživanja ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala navesti iz bilančne aktive iznos svih potraživanja po kamatama i naknadama .

Ukupno - Navesti zbroj iznosa iskazanih u stupcima "krediti, depoziti i ostala imovina", "dužnički i vlasnički vrijednosni papiri", "izvanbilančne stavke" i "kamate i naknade".

% od jamstvenog kapitala - Navesti na dvije decimale kao postotni broj kvocijent između stupca "ukupno" iz ovog obrasca i stavke 123 "ukupno jamstveni kapital" obrasca BS/JAK-5B.

Sažeti prikaz podataka o velikim i najvećim kreditima uključuje broj, ukupan iznos te postotni udio velikih i najvećih kredita u jamstvenom kapitalu. U stupcu "broj" navesti ukupan broj velikih odnosno najvećih kredita te njihov zbroj u retku "ukupno". U stupcu "ukupan iznos" navesti zbroj iznosa velikih odnosno najvećih kredita te njihov zbroj u retku "ukupno" (navedeni iznos velikih odnosno najvećih kredita mora biti jednak iznosu koji se nalazi u retku grupa "veliki krediti" i "najveći krediti", stupac "ukupno"). U stupcu "% od jamstvenog kapitala navesti na dvije decimale kao postotni broj kvocijent između stupca "ukupan iznos" iz ovog obrasca i stavke 123 "ukupno jamstveni kapital" obrasca BS/JAK-5B.

Vlasnički ulozi u banke i druga trgovačka društva

Obrazac VU - 24 ______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je prikazati bančina ulaganja u dionice i vlasničke udjele u drugim bankama i trgovačkim društvima, koja trebaju biti u skladu s odredbama Zakona o bankama i štedionicama. Ulaganja banke u zemljišta, zgrade, opremu, uređenje poslovnih prostorija te vlasničke uloge u bankama i drugim trgovačkim društvima ne smije premašiti iznos od 70 posto jamstvenog kapitala.

U obrascu se navode podaci za sva vlasnička ulaganja u dionice i vlasničke udjele. Ulaganja se navode po pojedinim poduzećima od najvećeg do najmanjeg pojedinačnog ulaganja. Iznimno, zbirno se navode sva vlasnička ulaganja u nebankovna društva koje je banka realizirala tijekom posljednje dvije godine da bi izbjegla gubitke (u obrascu se takva ulaganja zbirno navode u retku "vlasnička ulaganja u nebankovna društva koja se isključuju"). Razdoblje od posljednje dvije godine utvrđuje se u odnosu na posljednji dan izvještajnog razdoblja.

Svaki redak obrasca označava se svojim rednim brojem. Početni redni broj je broj jedan, a posljednji redni broj ovisi o broju redaka cijelog obrasca. Na kraju obrasca nalaze se tri nenumerirana retka: "ukupno", "% od jamstvenog kapitala" i "vlasnička ulaganja u nebankovna društva koja se isključuju".

Naziv banke ili trgovačkog društva - Navesti naziv i sjedište banke ili trgovačkog društva.

Matični broj - Navesti matični broj pravne osobe prema rješenju Državnog zavoda za statistiku, ili broj 1183591 za strane osobe (nerezidente).

% u temeljnom kapitalu društva - Navesti bančin udjel u temeljnom kapitalu banke ili drugog trgovačkog društva kao postotni broj na dvije decimale.

Nominalni iznos - Navesti u stupcu "ukupno" ukupnu nominalnu vrijednost vlasničkih ulaganja u dionice odnosno vlasničke udjele u temeljnom kapitalu. Ako su određene dionice ili vlasnički udjeli denominirani u devizama, uz stupac "ukupno" popunjava se i stupac "ostale valute". Tada se u oba stupca navodi kunska protuvrijednost izvornog nominalnog iznosa, koja se izračunava koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja.

Knjigovodstveni iznos - Navesti u stupcu "ukupno" knjigovodstvenu vrijednost vlasničkih ulaganja u dionice odnosno vlasničke udjele u temeljnom kapitalu. Ako su određene dionice ili vlasnički udjeli denominirani u devizama, uz stupac "ukupno" popunjava se i stupac "ostale valute". Tada se u oba stupca navodi kunska protuvrijednost izvornog knjigovodstvenog iznosa, koja se izračunava koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja.

U retku "ukupno" navesti zbroj numeriranih redaka ovog obrasca. U retku "% od jamstvenog kapitala" navesti na dvije decimale kao postotni broj kvocijent između stavke 516 "ukupno" iz ovog obrasca i stavke 123 "ukupno jamstveni kapital" obrasca BS/JAK-5B. U retku "vlasnička ulaganja u nebankovna društva koja se isključuju" navesti zbirne iznose svih vlasničkih ulaganja u nebankovna društva koje je banka realizirala tijekom posljednje dvije godine da bi izbjegla gubitke. Iznosi navedeni u ovom retku ne uključuju se u izračun omjera između ulaganja u zemljišta, zgrade, opremu, uređenje poslovnih prostorija te vlasničke uloge u bankama i drugim trgovačkim društvima i jamstvenog kapitala (maksimum ovog omjera je 70 posto jamstvenog kapitala).

Ulaganja u materijalnu imovinu

Obrazac MI - 25 ______________________________________________________________________________________________

Svrha ovog obrasca je prikazati bančina ulaganja u zemljišta, zgrade, opremu i uređenje poslovnih prostorija, čiji je ukupni iznos limitiran odredbama Zakona o bankama i štedionicama. Ulaganja banke u zemljišta, zgrade, opremu i uređenje poslovnog prostora ne smije premašiti iznos od 30 posto jamstvenog kapitala.

Obrazac se popunjava prema pojedinačno navedenim vrstama materijalne imovine tako da se u svaku stavku unosi njezin knjigovodstveni iznos nakon umanjenja za amortizaciju. Iznimno, zbirno se navode sva ulaganja u materijalnu imovinu koju je banka stekla da bi izbjegla gubitke. U slučaju da je od dana stjecanja te imovine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja proteklo više od dvije godine, zbirni iznos takvih ulaganja navodi se u stavki 107. Ako pak je materijalna imovina stečena tijekom posljednje dvije godine onda se takva ulaganja zbirno navode u stavki 110 "preuzeta imovina koja se isključuje". Iznosi navedeni u ovoj stavki ne uključuju se u izračun omjera između ulaganja u zemljišta, zgrade, opremu, uređenje poslovnih prostorija i jamstvenog kapitala (maksimum ovog omjera je 30 posto jamstvenog kapitala).

U stavki 108 "ukupno" navesti zbroj stavki od 101 do 107 ovog obrasca. U stavki "% od jamstvenog kapitala" navesti na dvije decimale kao postotni broj kvocijent između stavke 108 "ukupno" iz ovog obrasca i stavke 123 "ukupno jamstveni kapital" obrasca BS/JAK-5B.

Bilješke

Obrazac BS/B-26 ______________________________________________________________________________________________

U ovom obrascu banke navode informacije koje nisu vezane uz druge obrasce u Nadzornom izvješću.

Prosjeci tromjesečja (polugodišta)

Banka treba izračunati prosjeke tromjesečja (polugodišta) kako bi osigurala reprezentativne vrijednosti imovine, kredita, imovine koja ostvaruje prihode i depozita za cijelo izvještajno razdoblje. Na taj se način isključuje utjecaj izvanrednih povećanja ili smanjenja iznosa imovine ili depozita.

Na primjer, u nekonsolidiranom tromjesečnom Nadzornom izvješću prosjeci tromjesečja izračunavaju se koristeći stanja na posljednji dan dva posljednja izvještajna mjeseca. Na primjer, u Nadzornom izvješću za razdoblje od 01. travnja do 30. lipnja 1998. godine prosjeci tromjesečja izračunavaju se koristeći stanja na posljednji dan ožujka i lipnja.

Prosječna imovina - Navesti prosjek tromjesečja za ukupnu imovinu banke na temelju iznosa navedenog u stavki 114 "ukupno imovina" u obrascu BS-3A.

Prosječni ukupni krediti - Navesti prosjek tromjesečja za ukupne kredite banke na temelju iznosa navedenog u stavki 123 "ukupno krediti" u obrascu BS/KRED-9.

Prosječna imovina koja ostvaruje prihode - Navesti prosjek tromjesečja za ukupnu imovinu koja ostvaruje prihode. Ta imovina uključuje sve depozite kod HNB, depozite kod banaka i štedionica, kredite i vrijednosne papire (odnosno ne uključuju sljedeće stavke iz obrasca BS-3A: gotovina; preuzeta imovina; materijalna imovina - minus amortizacija; kamate, naknade i ostala imovina i stavka manje: posebne rezerve za neidentificirane gubitke).

Prosječne ukupne obveze - Navesti prosjek tromjesečja za sve obveze definirane u obrascu BS-3B, stavka 127.

Prosječni depoziti - Navesti prosjek tromjesečja za sve depozite banke definirane u obrascu BS/DEP-10B stavka 140.

Sredstva kojima se upravlja u ime i za račun drugih osoba - Navesti ukupan iznos sredstava kojima banka upravlja u ime i za račun drugih osoba. Takva sredstva vode se u odvojenom knjigovodstvu zasebno od sredstava same banke i ne iskazuju se u njenoj bilanci. Prihodi i troškovi ostvareni ovim sredstvima striktno su vezani uz sama sredstva, a banke koje njima upravljaju ne podliježu nikakvim obvezama ni rizicima vezanim uz ovakve transakcije. Banka ostvaruje prihod od provizije za obavljene usluge upravljanja tim sredstvima, a taj prihod uključuje se u račun dobiti i gubitka banke.

Broj zaposlenih "puno radno vrijeme" - članovi uprave, izvršni direktori, direktori i opunomoćenici - Navesti broj svih članova uprave, direktora, izvršnih direktora i opunomoćenika u banci na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Ovdje također treba navesti sve pojedince koji imaju ovlasti za donošenje značajnih odluka ili politike banke.

Broj zaposlenih "puno radno vrijeme" - ostali zaposlenici - Navesti broj svih ostalih zaposlenika u banci u punom radnom vremenu.

Broj konsolidiranih podružnica - Navesti broj konsolidiranih podružnica u konsolidiranom Nadzornom izvješću matice. Navesti nulu ukoliko banka - matica nema podružnice koje se konsolidiraju.

Ovaj prilog utvrđuje knjigovodstvene postupke evidentiranja i vrednovanja ulaganja u dužničke i vlasničke vrijednosne papire te iskazivanje prihoda koji rezultiraju iz takvih ulaganja. Modaliteti vrednovanja vrijednosnih papira ovise o svrsi ulaganja.

Općenito, banke vode dužničke i vlasničke vrijednosne papire u njihovom vlasništvu u dva portfelja: trgovačkom i investicijskom.

Prilikom stjecanja dužničkih vrijednosnih papira banka ih treba klasificirati na osnovi svrhe ulaganja u trgovački ili u investicijski portfelj. U trgovačkom portfelju vode se tekuća ulaganja u vrijednosne papire tj. ulaganja koja su po svojoj prirodi odmah raspoloživa za realizaciju i ne namjeravaju se držati dulje od jedne godine. Vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju iskazuju se prema tržišnoj ili fer vrijednosti. U investicijskom portfelju vode se trajna ulaganja u vrijednosne papire, tj. ulaganja na dugi rok (koja se ne smatraju tekućim ulaganjima). Vrijednosni papiri u investicijskom portfelju vrednuju se koristeći metodu amortiziranog troška ulaganja.

Vlasnički vrijednosni papiri koji banci ne jamče značajan utjecaj na upravljanje (općenito, kad banka posjeduje do 20 posto vlasničke glavnice) također se klasificiraju u trgovački ili u investicijski portfelj. Za razliku od klasificiranja dužničkih vrijednosnih papira, vlasnički vrijednosni papiri koji nemaju lako utvrdivu fer vrijednost moraju se voditi u investicijskom portfelju, neovisno o namjeri banke. Isto tako, svi vlasnički vrijednosni papiri koji imaju fer vrijednost moraju biti iskazani u trgovačkom portfelju neovisno o namjeri ulaganja. Vlasnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju iskazuju se po fer vrijednosti, a oni u investicijskom portfelju iskazuju se prema nižoj od dvije vrijednosti - trošak ulaganja ili tržišna vrijednost (LOCOM¹).Vlasnički vrijednosni papiri koje banka posjeduje u slučaju kada ima značajan utjecaj ili kontrolu nad poduzećem obračunavaju se prema metodi udjela i ulaze u konsolidacijske procedure kao što je detaljnije opisano u daljnjem tekstu.

Procjena ispravne klasifikacije vrijednosnih papira u ova dva portfelja obavlja se najmanje tromjesečno. Rezultati te procjene trebaju biti uključeni u podatke iz Nadzornog izvješća.

^{1 Eng. "lower of cost or market"}

Vlasnički vrijednosni papiri opisuju se kao financijski instrumenti kojima se ostvaruje vlasnički interes bez obzira radi li se o običnim ili povlaštenim dionicama ili vlasničkim udjelima. Kod kupnje vlasničkih vrijednosnih papira trošak ulaganja u vrijednosne papire uključuje nabavnu cijenu vrijednosnih papira uvećanu za brokersku proviziju i druge pristojbe vezane uz kupnju.

Stupanj do kojeg banka stječe utjecaj u poduzeću uglavnom određuje računovodstveni tretman investicije nakon akvizicije. Bankovne investicije u obične dionice poduzeća mogu se općenito klasificirati prema postotku glasačkog udjela banke u poduzeću kako je dolje prikazano:

(1) Udio vlasništva ispod 20 posto - investitor ima pasivni interes.

(2) Udio vlasništva između 20 i 50 posto (metoda udjela) - investitor ima značajan utjecaj.

(3) Udio vlasništva iznad 50 posto (konsolidirani izvještaji) - investitor ima kontrolni interes.

Ovi stupnjevi interesa, utjecaja i odgovarajućeg vrednovanja te metoda izvješćivanja koja se mora primijeniti na vlasnička ulaganja grafički su prikazani sljedećom tablicom.

Postotak  vlasništva        0%       20%     50%     100%      Stupanj                     Mali  utjecaja                     ili nikakav           Značajan             Kontrolni  Metoda                      Fer                       Metoda                Konsolidacija  procjene                   vrijednost ili       udjela

Računovodstvo vlasničkih vrijednosnih papira prema tome ovisi o stupnju utjecaja i tipu vrijednosnih papira kao što je prikazano sljedećom tablicom.

Vlasnički udio ispod 20 posto

Vlasnički vrijednosni papiri iskazuju se prema trošku ulaganja. U slučajevima gdje je teško ili nemoguće utvrditi trošak ulaganja (npr., vlasnički vrijednosni papiri stečeni u zamjenu za nenaplaćena potraživanja od komitenata), dionica se treba evidentirati prema: (1) fer vrijednosti primljenih vrijednosnih papira ili (2) vrijednosti zamijenjenog nenaplaćenog potraživanja.

Trgovački portfelj

Ako banka ima udio koji je manji od 20 posto, to obično znači da ima mali ili nikakav utjecaj na poduzeće u koje investira. U tom slučaju, ulaganje se - ako je lako utvrditi fer vrijednost vlasničkog vrijednosnog papira2 - mora voditi u trgovačkom portfelju. Vlasnički vrijednosni papiri koji se vode u trgovačkom portfelju vrednuju se i prezentiraju nakon akvizicije koristeći metodu fer vrijednosti3.

Koristeći metodu fer vrijednosti vlasnički vrijednosni papiri se u trenutku stjecanja knjiže prema trošku ulaganja. Za ilustraciju, pretpostavimo da je 3. studenog 1996. ABC banka kupila obične dionice tri poduzeća, s udjelom u svakom ispod 20 posto.

                                            Troškovi
____________________________________

Pliva                                      259.700

Kraš                                      317.500

Podravka                               141.350
____________________________________
Ukupni troškovi ulaganja         718.550

Ova ulaganja knjižila bi se kako slijedi:

Dionice - trgovački portfelj        718.550

Žiro račun                                 718.550

Račun "Dionice - trgovački portfelj" prikazuje u analitičkom knjigovodstvu svako ulaganje pojedinačno, odnosno tamo se posebno navodi svako od ova tri ulaganja.

Dana 6. prosinca ABC banka primila je u gotovini dividendu na svoje ulaganje u obične dionice Kraša. Dividenda primljena u gotovini knjiži se kako slijedi:

Žiro račun                                    4.200

Prihodi od dionica                        4.200

Sva tri poduzeća u koja se uložilo prijavila su neto dobit za godinu, ali je samo Kraš iskazao i isplatio dividendu ABC banci. Kao što je ranije navedeno, kada ulagač posjeduje manje od 20 posto običnih dionica drugog poduzeća, tada u pravilu ima i relativno mali utjecaj na poduzeće u koje je investirao. U skladu s time, neto dobit poduzeća koja nije isplaćena ulagaču, ne može se uključiti u ulagačeve prihode od dionica i vlasničkih ulaganja. Ulagač može smatrati da je zaradio neto dobit, tek kad poduzeće donese odluku o isplati dividendi. Sve dok takve odluke nema, poduzeće može zadržati dobit da bi povećalo svoju neto imovinu i uložilo je u svoje poslovanje.

Dana 31. prosinca 1996. trgovački portfelj vlasničkih ulaganja ABC banke ima sljedeće troškove ulaganja i fer vrijednosti:

Ukupna nerealizirana dobit iznosi 15.300, a nerealizirani gubici iznose 50.850 (13.500 + 37.350), što rezultira neto nerealiziranim gubitkom od 35.550. Takva nerealizirana dobit ili gubitak, koji se odnosi na vrijednosne papire iz trgovačkog portfelja, iskazuje se u računu dobiti i gubitka. Pripadajuće knjiženje usklađivanja vrijednosti i evidentiranja nerealiziranog gubitka je:.

Dobit (gubitak) od prodaje dužničkih
i vlasničkih vrijednosnih papira i
promjene tržišnih cijena                    35.500

Dionice - trgovački portfelj               35.500

U analitičkom knjigovodstvu svaka od tri investicije, Pliva, Kraš i Podravka, treba se uskladiti prema iznosu svog dobitka ili gubitka, 15.300, (13.500) i (37.350).

Dana 23. siječnja 1997., ABC banka prodala je sve svoje obične dionice Plive primivši za to neto iznos od 287.220. Realizirana dobit od prodaje knjiži se:

Žiro račun                                           287.220

Dobit (gubitak) od prodaje dužničkih
i vlasničkihvrijednosnih papira
i promjene tržišnih cijena                      12.220

Dionice - trgovački portfelj                 275.000

Vrijednost vlasničkih vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju treba se usklađivati prema tržišnoj cijeni prilikom pripreme financijskih izvješća; to uključuje i tromjesečna izvješća HNB.

Investicijski portfelj

U investicijskom portfelju moraju se voditi vlasnički vrijednosni papiri bez lako utvrdive fer vrijednosti. Inicijalno ulaganje knjiži se prema trošku ulaganja, a nakon akvizicije koristeći LOCOM vrijednost. Dividende se uključuju u prihode kad su objavljene ili primljene.

Prema LOCOM metodi ulaganje se iskazuje po trošku ulaganja ili fer vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Ovdje se pod pojmom fer vrijednost podrazumijeva vrijednost koju je procijenila banka ili nezavisni vještak kojeg je angažirala banka.

Kada postoji problem utvrđivanja inicijalnog troška ulaganja (kao u slučaju zamjene duga za vlasnički udjel pa ga banka nije platila u novcu), početna knjigovodstvena vrijednost treba biti fer vrijednost primljenih dionica ili fer vrijednost zamijenjenog potraživanja. U takvom slučaju utvrđena fer vrijednost trebala bi se temeljiti na procjeni vještaka kojeg je angažirala banka.

Za ilustraciju računovodstvenih načela vezanih uz vlasničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju, pretpostavimo da je 1.siječnja 1996. ABC banka stekla udio u tri poduzeća temeljem zamjene nenaplaćenih kredita za vlasničke udjele. Svaki od vlasničkih udjela predstavlja manje od 20 posto udjela u poduzeću.

Razlika između vrijednosti zajma i vrijednosti primljenih vlasničkih udjela mora teretiti posebne rezerve za identificirane ili neidentificirane gubitke. Pretpostavit ćemo da se terete posebne rezerve za identificirane gubitke. U tom slučaju knjiženje akvizicije dionica je:

Dionice - investicijski portfelj                     225.000

Posebne rezerve za identificirane gubitke    400.000

Krediti                                                       625.000

Ako fer vrijednost vlasničkog vrijednosnog papira u investicijskom portfelju naraste iznad troška ulaganja, ne vrši se korekcija knjigovodstvene vrijednosti vrijednosnog papira. Ako, međutim, vrijednost vrijednosnih papira padne, mora se provesti odgovarajuća korekcija knjigovodstvenog iznosa. Npr., pretpostavimo da ABC banka utvrdi da je vrijednost njenih dionica u Poduzeću X pala i sada iznosi 50.000. Sljedeće knjiženje prikazuje odgovarajuće usklađivanje vrijednosti:

Dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i

vlasničkih VP-a i promjene tržišnih cijena     10.000

Dionice - investicijski portfelj (poduzeće X)  10.000

Ako vrijednost poduzeća X naknadno, temeljem nezavisne procjene, naraste na 70.000, u račun dobiti i gubitka može se unijeti usklađivanje vrijednosti u iznosu od samo 10.000. Ograničenje na iznos od 10.000 postoji zato što vrijednost Poduzeća X ne smije premašiti troškove ulaganja.

Prijenos vlasničkih vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj

Prijenos vlasničkih vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj evidentira se po fer vrijednosti. Kad vlasnički vrijednosni papiri iz investicijskog portfelja počnu kotirati na burzi koju priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske ili srodna strana agencija ako se radi o stranoj burzi, oni se moraju prenijeti u trgovački portfelj i iskazati po fer vrijednosti. Razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti se odmah iskazuje kao promjena tržišne cijene i uključuje u nekamatne prihode.

Vlasnički vrijednosni papiri prenose se iz trgovačkog u investicijski portfelj, kad više ne kotiraju na burzi koju priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske ili srodna strana agencija ako se radi o stranoj burzi. Tekuća knjigovodstvena vrijednost tih papira (odnosno posljednja zabilježena burzovna cijena) predstavlja inicijalni trošak ulaganja, a naknadna usklađivanja vrše se po LOCOM metodi.

Vlasnički udio između 20 i 50 posto

Ako ulagač posjeduje udio manji od 50 posto u poduzeću u koje je uložio odnosno nema kontrolu, njegovo ulaganje u dionice s pravom glasa omogućava značajan utjecaj na poslovanje i financijsku politiku poduzeća. Poduzeća u kojima banka ostvaruje značajan utjecaj nazivaju se povezanim poduzećima. Međunarodni računovodstveni standard 28, Računovodstvo ulaganja u povezana trgovačka društva, daje definicije značajnog utjecaja i povezanih poduzeća.

Značajan utjecaj definira se kao pravo sudjelovanja u financijskim i poslovnim odlukama poduzeća, ali ne i kontrolu tih politika. Ako banka drži, izravno ili neizravno, 20 ili više posto glasačke moći poduzeća, pretpostavlja se da ima značajan utjecaj, osim ako se može jasno dokazati da to nije slučaj. Obratno, ako banka drži manje od 20 posto glasačke moći poduzeća, pretpostavlja se da nema značajan utjecaj, osim ako se taj utjecaj može jasno dokazati. Značajan većinski udio drugog poduzeća ne mora nužno značiti da banka nema značajan utjecaj.

Na značajan utjecaj banke obično ukazuju:

(1) Zastupljenost u nadzornom odboru ili nekom drugom odgovarajućem upravljačkom tijelu poduzeća.

(2) Sudjelovanje u donošenju odluka o politici poduzeća.

(3) Značajne transakcije između banke i poduzeća.

(4) Razmjena rukovodećeg osoblja.

(5) Pribavljanje bitnih tehničkih informacija.

U slučajevima "značajnog utjecaja" (uglavnom ulaganja gdje se stječe 20 ili više posto prava upravljanja), ulagač treba ulaganje vrednovati prema metodi udjela.

Metoda udjela polazi od pretpostavke da postoji značajna ekonomska povezanost banke i poduzeća u koje je banka uložila. Ulaganje se izvorno evidentira prema trošku ulaganja, ali se kasnije prilagođava u svakom izvještajnom razdoblju ovisno o promjenama u neto aktivi poduzeća. Drugim riječima, knjigovodstvena vrijednost ulaganja u vlasničke vrijednosne papire treba se periodično povećavati (umanjivati) prema proporcionalnom udjelu banke u zaradi (gubitku) poduzeća i umanjivati za sve dividende koje banka prima od poduzeća. Metoda udjela uvažava činjenicu da dobit poduzeća povećava neto imovinu poduzeća, a da gubitak poduzeća i isplaćene dividende umanjuju ovu neto imovinu.

Za ilustraciju metode udjela i usporedbu te metode s računovodstvenim postupcima gdje se koristi fer vrijednosti, pretpostavimo da Velika banka kupuje 20 posto udjela u Malom poduzeću. Da bi mogli primijeniti računovodstvo fer vrijednosti, pretpostavimo da Velika banka nema značajan utjecaj na poduzeće i da vrijednosne papire drži u trgovačkom portfelju. Za primjer primjene metode udjela, koristit ćemo alternativnu pretpostavku prema kojoj Velika banka ostvaruje značajan utjecaj s 20 posto udjela.

Treba primijetiti da kod metode fer vrijednosti Velika banka u prihode uključuje samo dividende primljene od Malog poduzeća. Ostvarena a neisplaćena dobit poduzeća ne može se uključiti u prihode banke ulagača iz sljedećeg razloga: poduzeće može zadržati dobit, odnosno može trajno upotrijebiti povećanu neto imovinu ostvarenu dosadašnjim profitabilnim poslovanjem za svoje buduće poslovanje. Iz toga slijedi da ulagač može smatrati da je ostvario prihod tek kad primi dividendu od poduzeća u koje je uložio.

Kod metode udjela Velika banka uključuje u prihode svoj udio u iskazanoj a neisplaćenoj neto dobiti Malog poduzeća. Dividende primljene od Malog poduzeća evidentira kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u to poduzeće. Kao rezultat ove metode, ulagač prikazuje svoj udio u dobiti u istoj godini kad je poduzeće ostvaruje. Prihodovanje dijela ostvarene neto dobiti opravdano je stoga što ulagač u ovom slučaju ima utjecaj na donošenje odluke o raspodjeli dobiti pa može očekivati isplatu dividendi ako to zatraži. Kada bi se u prihode priznavali samo iznosi isplaćenih dividendi zanemarila bi se činjenica da je ulagač u boljem položaju čim poduzeće ostvari dobit.

Korištenje dividendi kao temelja za priznavanje prihoda stvara posebni problem. Npr. pretpostavimo da je poduzeće u koje se uložilo ostvarilo neto gubitak, ali je ulagač iskoristio svoj utjecaj i prisilio ga na isplatu dividende. U tom je slučaju ulagač ostvario prihod, iako je poduzeće zapravo ostvarilo gubitak. Prema tome, korištenje dividendi kao temelja za priznavanje prihoda može rezultirati nepravilnim knjigovodstvenim iskazivanje ekonomskih događaja.

Gubici poduzeća koji su veći od knjigovodstvenog iznosa ulaganja

Ako je ulagačev udio u gubicima poduzeća u koje je uložio jednak ili veći od knjigovodstvenog iznosa ulaganja, ulagač općenito prestaje priznavati dodatne gubitke te svoje ulaganje iskazuje po nultoj vrijednosti. Dodatni gubici po tom ulaganju priznat će se ako je ulagač stvorio obveze ili obavljao plaćanja u ime povezanog poduzeća da bi ispunio njegove obveze (ako je za njih jamčio ili se obvezao na neki drugi način). Ako poduzeće kasnije ostvari neto dobit ulagač može priznati odgovarajući udio u toj dobiti samo u slučaju da je pripadajuća neto dobit veća od ranije ostvarenih gubitaka koji nisu priznati u knjigovodstvu ulagača.

Prelazak sa i na metodu udjela

Kada ulagačev utjecaj padne ispod onog koji je neophodan za primjenu metode udjela, dionice se trebaju rasporediti u odgovarajući portfelj. Ako dionice imaju lako utvrdivu fer vrijednost raspoređuju se u trgovački portfelj i evidentiraju se po toj vrijednosti. U nedostatku lako utvrdive fer vrijednosti ulaganje se klasificira u investicijski portfelj i evidentira prema LOCOM metodi. Nadalje, ulaganje u dionički kapital koje se nije obračunavalo metodom udjela može se početi iskazivati po toj metodi ukoliko je ulagač stekao značajan utjecaj u tom poduzeću.

Udio vlasništva iznad 50%

Kada ulagač stekne glasački udio veći od 50 posto odnosno kontrolni udio u drugom poduzeću, poduzeće ulagača smatra se maticom, a poduzeće u koje ulaže podružnicom. Ulaganje u dionice podružnice prikazuje se kao ulaganje u podružnice u odvojenim financijskim izvješćima matice.

Smatra se da kontrola postoji kada ulagač posjeduje, izravno ili neizravno, preko podružnica, više od polovice glasačke moći poduzeća, osim ako se, u iznimnim slučajevima, može jasno pokazati da vlasništvo ne predstavlja kontrolu. Kontrola također može postojati kada matica posjeduje polovicu ili manje od polovice glasačke moći poduzeća, tj. kada ima:

(1) pravo na više od polovice glasačke moći na temelju sporazuma s ostalim ulagačima,

(2) pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzeća u skladu sa statutom ili sporazumom,

(3) pravo imenovanja i razrješenja većine članova nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela i

(4) pravo na postizanje većine glasova na sastancima nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela.

Kada matica ima podružnicu, pored financijskog izvještaja same matice priprema se i konsolidirano financijsko izvješće. Konsolidirano financijsko izvješće zanemaruje razliku između odvojenih pravnih osoba i tretira maticu i podružnicu kao jedinstveni ekonomski subjekt.

Računovodstvo ulaganja u dužničke vrijednosne papire

Dužnički vrijednosni papiri su financijski instrumenti koji predstavljaju svojevrsne kreditne odnose između dužnika i vjerovnika. Dužnički vrijednosni papiri uključuju Trezorske zapise Ministarstva financija, blagajničke zapise HNB, ostale dužničke vrijednosne papire središnje i lokalne države, mjenice, komercijalne zapise i sl.. Krediti nisu dužnički vrijednosni papiri, jer ne zadovoljavaju definiciju vrijednosnog papira4.

Dužnički vrijednosni papiri vode se u dva različita portfelja: investicijskom i trgovačkom. U investicijskom portfelju vode se dužnički vrijednosni papiri koje ulagač ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća. U trgovačkom portfelju vode se dužnički vrijednosni papiri koje ulagač ima namjeru prodati u nekom kraćem razdoblju (ne dulje od godine dana) da bi ostvario prihod od razlika u cijeni. Iznimno, ako dužnički vrijednosni papiri koji su kupljeni s namjerom skorog prodavanja nemaju lako utvrdivu fer vrijednost, neovisno o namjeri ulaganja u takve papire, moraju se voditi u investicijskom portfelju.

U tablici koja slijedi navode se računovodstvene metode za ulaganja u vrijednosne papire. Te se metode razlkuju ovisno o tipu portfelja.

Amortizirani trošak ulaganja je akvizicijski trošak (nominalna vrijednost kupljenih vrijednosnih papira umanjena/uvećana za diskont/premiju) korigiran za amortizirani diskont/premiju.

Investicijski portfelj

Dužnički vrijednosni papir može se voditi u investicijskom portfelju samo ako banka ima u isto vrijeme (1) namjeru i (2) mogućnost da drži vrijednosni papir do dospijeća. Ukoliko banka ocjenjuje da bi prodaja dužničkog vrijednosnog papira mogla biti neophodna uslijed promjena kamatnih stopa, tečajnih rizika, likvidnosnih potreba, ili drugih razloga o kojima odlučuje uprava, takav vrijednosni papir se ne smije voditi u investicijskom portfelju.

Dužnički vrijednosni papiri u investicijskom portfelju vrednuju se prema amortiziranom trošku ulaganja, a ne prema fer vrijednosti. Ako banka namjerava držati određene vrijednosne papire do dospijeća i ne planira ih prodati, fer vrijednosti nisu relevantne za procjenjivanje novčanih tokova vezanih uz te vrijednosne papire. K tome, kad se knjigovodstvena vrijednost ne usklađuje prema fer vrijednosti, nema ni potencijalne nestabilnosti prihoda od vrijednosnih papira, kao što je to slučaj s prihodima od vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju.

Dužnički vrijednosni papiri u investicijskom portfelju knjiže se inicijalno prema trošku ulaganja. Eventualna premija ili diskont mora se, tijekom životnog vijeka dužničkog instrumenta, amortizirati tako da na dan dospijeća njegova knjigovodstvena vrijednost bude jednaka nominalnoj vrijednosti na koju glasi vrijednosni papir.

Prema načelu fakturirane realizacije, kamatni prihodi na dužničke vrijednosne papire evidentiraju se u računu dobiti i gubitka prilikom obračuna, a ne kod njihove naplate. Na teret ili u korist tih kamatnih prihoda vrši se amortizacija premije ili diskonta, čime se, u biti, obavlja korekcija ostvarenog prinosa na dužničke vrijednosne papire (vidi Prilog B).

Trgovački portfelj

Dužnički instrumenti u trgovačkom portfelju su vrijednosni papiri koji su kupljeni s ciljem da se uskoro prodaju te da se time ostvari dobit na temelju promjene tržišnih cijena. Takvi vrijednosni papiri vrednuju se prema fer vrijednosti.

Prema metodi fer vrijednosti, dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju inicijalno se knjiže prema trošku ulaganja. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja kasnije se redovito usklađuje prema fer vrijednosti. Prema tome, nema izravne amortizacije premije ili diskonta, kao što je to slučaj kod dužničkih vrijednosnih papira u investicijskom portfelju.

Knjiženja kupnje, vrijednosnih usklađivanja i prodaje dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju ista su kao i ona za vlasničke vrijednosne papire u trgovačkom portfelju.

Prijenos vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj

Prijenos vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj evidentira se po fer vrijednosti. Ako se dužnički vrijednosni papiri iz trgovačkog prenose u investicijski portfelj, oni se na dan prijenosa evidentiraju po fer vrijednosti u investicijeskom portfelju. Na isti način, ako se dužnički vrijednosni papiri iz investicijskog prenose u trgovački portfelj, knjigovodstvena vrijednost ulaganja svodi se s amortiziranog troška ulagnja na fer vrijednost. Načelo fer vrijednosti jamči da se prijenosom iz jednog u drugi portfelj neće izbjeći odgovarajući efekti na račun dobiti i gubitka.

Za ilustraciju, pretpostavimo da je Banka A odlučila prenijeti dio svojih dužničkih vrijednosnih papira iz investicijskog u trgovački portfelj. Amortizirani trošak ulaganja ovih vrijednosnih papira je 101.000, a njihova fer vrijednost je 95.000. Kao što je ranije rečeno, prijenos ovih vrijednosnih papira treba se obaviti po fer vrijednosti. Prilikom prijenosa tereti se odgovarajuća stavka nekamatnih prihoda za iznos razlike između vrijednosti amortiziranog troška ulaganja i fer vrijednosti.

Vrijednosni papiri - trgovački portfelj                     95.000

Dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih      6.000

vrijednosni papira i promjene tržišnih cijena

Vrijednosni papiri - investicijski portfelj                101.000

Obrnuto, pretpostavimo da je Banka A odlučila prenijeti dio svojih dužničkih vrijednosnih papira iz trgovačkog u investicijski portfelj. I u tom slučaju koristi se fer vrijednost. Bilo kakav iznos ili ispod nominalne vrijednosti dužničkog vrijednosnog papira mora se amortizirati u razdoblju do njegovog dospijeća.

Svrha ovog dodatka je davanje smjernica za knjigovodstveno evidentiranje dužničkih vrijednosnih papira u investicijskom portfelju koji se vrednuju prema amortiziranom trošku ulaganja. Ovdje se ne razmatraju dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju, budući da se oni vrednuju prema tržišnoj vrijednosti, pri čemu ne mogu postojati diskonti i premije.

Poslovi marketinga i izdavanja obveznica usmjereni su na potencijalne kupce i ne odvijaju se preko noći nego obično traju tjednima ili čak mjesecima. Izdavanje obveznica odvija se u skladu s važećim zakonima i propisanim procedurama; na primjer, nužna je priprema prospekta i drugih izvješća banke. Često se uvjeti emisije obveznica utvrđuju neko vrijeme prije same prodaje. U razdoblju između utvrđivanja uvjeta i emisije obveznica, tržišni uvjeti i financijska pozicija izdavatelja mogu se značajno promijeniti. Takve promjene utječu na utrživost obveznica, a time i na njihovu prodajnu cijenu.

Prodajna cijena obveznica formira se na osnovu ponude i potražnje, relativnog rizika, tržišnih uvjeta i stanja privrede. Kupac obveznice vrednuje obveznicu po sadašnjoj vrijednosti njenih budućih novčanih tijekova koji se sastoje od (1) kamate i (2) glavnice. Stopa koja se koristi za izračunavanje sadašnje vrijednosti novčanih tijekova je kamatna stopa koja osigurava prihvatljivu dobit od investiranja. Ta kamatna stopa poglavito ovisi o rizičnosti investicije.

Kamatna stopa specificirana u uvjetima obveznice poznata je kao kuponska ili nominalna stopa. Ta stopa, koju određuje izdavač obveznice, izražena je kao postotak od nominalne vrijednosti obveznice, tj. glavnice obveznice. Ukoliko se kamatna stopa koju ulagači (kupci) zahtijevaju razlikuje od nominalne stope, cijena obveznice po kojoj su ulagači spremni kupovati (sadašnja vrijednost obveznice izračunata prema zahtjevanoj kamatnoj stopi) razlikovat će se od njezine nominalne vrijednosti. Razlika između nominalne i sadašnje vrijednosti je premija ili diskont. Ukoliko se obveznica prodaje ispod (iznad) nominalne vrijednosti, prodaje se uz diskont (premiju). Kupovanjem obveznice za iznos manji (veći) od nominalnog, tj. uz diskont (premiju), usklađuje se stopa prinosa obveznice s tržišnom kamatnom stopom.

Kamatna stopa koju je ulagač u obveznice stvarno zaradio naziva se stvarna stopa prinosa ili tržišna stopa. Ukoliko se obveznice kupuju uz diskont, stvarna stopa je viša od nominalne stope. Obratno, ako se obveznice kupuju uz premiju, stvarna stopa prinosa je niža od nominalne. Do dospijeća obveznice njena je cijena pod utjecajem nekoliko varijabli, a najviše kamatne stope. Postoji inverzan odnos između tržišne kamatne stope i cijene obveznice.

U nastavku dajemo primjer izračunavanja sadašnje vrijednosti obveznica. Pretpostavimo da poduzeće MBI izdaje obveznice u ukupnom iznosu od 100.000 kuna, s dospijećem od 5 godina i kamatom od 9 posto godišnje, s isplatom na kraju godine. U vrijeme emisije tržišna kamatna stopa takvih obveznica je 11 posto. Sljedeći dijagram prikazuje novčani tijek kamata i glavnice:

P                                                                         100.000                  Glavnica                                                                        i=11%                                            P               9.000          9.000        9.000        9.000          9.000      Kamata               0                1               2               3               4                5                Godine                                                        n=5

Stvarni novčani tijekovi glavnice i kamata se diskontiraju po stopi od 11% kako slijedi:

Plaćajući 92.608,10 kuna na dan emisije, ulagači će ostvariti stvarnu stopu prinosa od 11 posto kroz petogodišnji vijek trajanja obveznice. Obveznica će se prodavati uz diskont od 7.391,90 kuna (100.000,00 - 92.608,10).

Kada se obveznice prodaju ispod nominalne vrijednosti, to znači da ulagači zahtijevaju stopu prinosa višu od nominalne stope, s obzirom da mogu zaraditi višu stopu na alternativnoj investiciji jednakog rizika. Budući da ne mogu promijeniti nominalnu stopu, odbijaju platiti nominalnu vrijednost obveznice. Tako, plaćajući manje od nominalne vrijednosti, ulagači utječu na promjenu stvarne stope prinosa. Ulagač prima kamatu prema nominalnoj stopi izračunatoj na temelju nominalne vrijednosti, ali ostvaruje kamatu po stvarnoj stopi koja je viša od nominalne, jer je za obveznicu platio manje od njene nominalne vrijednosti.

OBVEZNICE KUPLJENE PO NOMINALNOJ VRIJEDNOSTI NA DATUM KAMATE

Kada banka kupuje obveznicu po nominalnoj vrijednosti na datum isplate kamate, nema obračunatih kamata (ni dospjelih niti nedospjelih) niti postoji premija ili diskont. Banka će ovu transakciju proknjižiti kao odljev novčanih sredstava i ulaganje u obveznice. Na primjer, ukoliko banka 1. siječnja 1996. kupuje obveznice u vrijednosti od 100.000 kuna s dospijećem za 10 godina, koje nose kamatu od 10 posto godišnje i isplaćuju se polugodišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, knjiženje u bančinim knjigama bilo bi kako slijedi:

Obveznice - investicijski portfelj  100.000

Žiro račun                                   100.000

Knjiženje primitka prve polugodišnje isplate kamata u iznosu od 5.000 kuna (100.000 * 0.10 * 1/2) dana 1. srpnja 1996. bilo bi kako slijedi:

Žiro račun                                                        5.000

Kamatni prihod na dužničke vrijednosne papire 5.000

Ovdje se, kao i u primjerima u nastavku, pretpostavlja da se kamata knjiži po načelu naplaćene realizacije. Za ulaganja za koja vrijedi načelo obračuna kamata, banka periodički obračunava kamate od obveznica zaduživanjem računa Potraživanja po dospjelim obračunatim kamatama i naknadama uz protustavku na računu Kamatni prihod na obveznice i druge dužničke vrijednosne papire. Istovremeno, banka amortizira diskont ili premiju na dužničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju čime korigira iznos kamatnih prihoda.

OBVEZNICE KUPLJENE UZ DISKONT ILI PREMIJU NA DATUM ISPLATE KAMATE

Ako bi se obveznice u iznosu od 100.000 kuna, kao što je gore navedeno, kupile 1. siječnja 1996. po 97 (znači 97 posto od nominalne vrijednosti), kupnja bi se evidentirala kako slijedi:

Obveznice - investicijski portfelj              100.000

Žiro račun                                                 97.000

Diskont na obveznice - investicijski portfelj 3.000

Kao što je ranije rečeno, diskont predstavlja korekciju vrijednosti prinosa na obveznice i knjiži se na način da se periodički amortizira i pripisuje kamatnom prihodu kroz razdoblje do dospijeća obveznice. Koristeći linearnu metodu5, iznos koji se amortizira svaki mjesec je konstantan. Npr., prema gore navedenom diskontu na obveznice od 3.000, iznos koji se pripisuje kamatnim prihodima svake godine kroz 10 godina je 300 godišnje ili 150 ako se amortizacija knjiži polugodišnje. Općenito, amortizacija premije ili diskonta i obračun kamata na obveznice trebali bi se obračunavati u jednakim vremenskim razdobljima.

Diskont na obveznice - investicijski portfelj        150

Kamatni prihod na dužničke vrijednosne papire  150

Na kraju prvog polugodišnjeg razdoblja u 1996., kao rezultat gornjeg knjiženja amortizacije, neamortizirani Diskont na obveznice - investicijski portfelj je 2.850 (3.000 - 150).

Ukoliko bi obveznice bile izdane i kupljene 1. listopada 1995., i ako bi fiskalna godina banke kupca završavala 31. prosinca, diskont amortiziran u 1995. bio bi samo 3/12 (3 mjeseca u godini) od 1/10 (jedna od deset godina vijeka obveznica) od 3.000 ili 75. U tom slučaju se također 31. prosinca moraju evidentirati pripadajuće kamate za tri mjeseca.

Sljedeći pregled ilustrira polugodišnja knjiženja koja bi banka provela ako bi kupila obveznicu uz diskont i ako koristi metodu linearne amortizacije.

                Duguje  Potražuje       Duguje     Stvarna      Polugodišnja
                Žiro    Kamatni         Diskont na vrijednost   stopa 
Datum           račun   prihod          obveznice  obveznice     prinosa 
1.1.97.                                 92.278 

1.7.97.         4.000a  4.772b          772c    93.050d         5,17e 

1.1.98.         4.000   4.772           772     93.882          5,13 

1.7.98.         4.000   4.772           772     94.549           5,08 

1.1.99.         4.000   4.772           772     95.366          5,05 

1.7.99.         4.000   4.772           772     96.138          5,00 

1.1.00.         4.000   4.772           772     96.910          4,96 

1.7.00.         4.000   4.772           772     97.682           4,92 

1.1.01.         4.000   4.772           772     98.454          4,89 

1.7.01.         4.000   4.772           772     99.226          4,85 

1.1.02.         4.000   4.772           772     100.000          4,81 

                40.000  47.722  7.722 
a) 4.000 = 100.000 * 0,08 * 6/12 

b) 4.772 = 4.000 + (7.722/10) 

c) 772 = 4.772 - 4.000 ili 7.722/10 

d) 93.050 = 92.278 + 772 

e) 4.772/92.278 

Premija na obveznice obračunava se na sličan način kao i diskont. Ukoliko su istovrsne obveznice iz ranijeg primjera s nominalnom vrijednošću od 100.000 izdane i kupljene 1. siječnja 1996., za 103.000 kuna, provodi se sljedeće knjiženje kako bi se evidentirala kupnja.

Obveznice - investicijski portfelj                 100.000

Premija na obveznice - investicijski portfelj    3.000

Žiro račun                                                 103.000

Na kraju prvog polugodišnjeg razdoblja u 1996. i za svako polugodišnje razdoblje do dospijeća obveznice, knjiženje amortizacije premije po linearnoj metodi je:

Kamatni prihod na dužničke vrijednosne papire 150

Premija na obveznice - investicijski portfelj        150

Sljedeći pregled ilustrira polugodišnja knjiženja koja bi banka provela ako bi kupila obveznicu uz premiju i ako koristi metodu linearne amortizacije.

                Duguje  Potražuje     Duguje     Stvarna      Polugodišnja
                Žiro    Kamatni       Premija na vrijednost   stopa 
Datum           račun   prihod        obveznice  obveznice    prinosa 

1.1.97.                                         108.530 

1.7.97.         4.000a  3.147b          853c    107.677d        2,90e 

1.1.98.         4.000   3.147           853     106.824         2,92 

1.7.98.         4.000   3.147           853     105.971         2,95 

1.1.99.         4.000   3.147           853     105.118         2,97 

1.7.99.         4.000   3.147           853     104.265         2,99 

1.1.00.         4.000   3.147           853     103.412         3,02 

1.7.00.         4.000   3.147            853    102.559         3,04 

1.1.01.         4.000   3.147           853     101.706         3,07 

1.7.01.         4.000   3.147           853     100.853         3,09 

1.1.02.         4.000    3.147          853     100.000         3,12 

                40.000  31.470          8.530 

a) 4.000 = 100.000 * 0.08 * 6/12 

b) 3.147 = 4.000 - (8.530/10) 

c) 853 = 4.000-3.147 ili 8.530/10 

d) 107.677 = 108.530 - 853 

e) 3.147/108.530 

Kamatni prihod na obveznice povećava se amortizacijom diskonta i smanjuje amortizacijom premije.

Neke obveznice izdavač može opozvati nakon određenog datuma po utvrđenoj cijeni, tako da u tom slučaju izdavač obveznica ima mogućnost smanjiti svoju zaduženost ili iskoristiti mogućnost zaduživanja po nižim kamatnim stopama. Bez obzira je li obveznica opoziva ili ne, premija ili diskont mora se amortizirati kroz životni vijek obveznice do njezinog datuma dospijeća, zato što raniji otkup (opoziv obveznice) nije siguran.

OBVEZNICE KUPLJENE NA DATUM RAZLIČIT OD DATUMA ISPLATE KAMATA

Isplate kamata na obveznice obično se vrše polugodišnje na datume specificirane u prospektu obveznica. Kada obveznice nisu kupljene na datum isplate kamata, kupac obveznice će prodavaču platiti kamatu obračunatu od posljednjeg dana isplate kamate do dana kupnje obveznice. Kupac obveznica zapravo unaprijed plaća prodavaču onaj dio pune šestomjesečne kamate koja se odnosi na razdoblje u kojem nije posjedovao obveznice, odnosno onaj dio kamate na koju nema pravo. Kupac će primiti punu šestomjesečnu kamatu na sljedeći datum polugodišnje isplate kamata.

Pretpostavimo da 1. ožujka 1996. banka stječe desetogodišnju obveznicu nominalne vrijednosti od 100.000 kuna. Obveznice su izdane 1. siječnja 1996. i nose kamatu po godišnjoj stopi od 10 posto, koja se isplaćuje polugodišnje 1. siječnja i 1. srpnja. Knjiženje kupnje obveznica 1. ožujka u bančinim knjigama je kako slijedi:

Obveznice - investicijski portfelj                         100.000
Kamatni prihod na dužničke vrijednosne papire      1.667
Žiro račun                                                         101.667

U tom slučaju, banka (kupac) plaća prodavaču tržišnu cijenu (100.000) uvećanu za dvomjesečnu kamatu, zato što će 1. srpnja 1996., četiri mjeseca nakon datuma stjecanja, ona primiti šestomjesečnu kamatu od izdavača obveznica. Banka će 1. srpnja 1996. provesti sljedeća knjiženja:

Žiro račun                                                        5.000
Kamatni prihod na dužničke vrijednosne papire 5.000

U slučaju da se kamate knjiže po načelu obračunate kamate, iznos od 1.667 kuna knjižio bi se na računu Potraživanje po obračunatim kamatama i provizijama, a prihodovao bi se samo iznos od 3.333 kuna po periodičkom obračunu (ili naplati kamate), koji predstavlja razliku između 5.000 i 1.667, odnosno odgovarajući iznos kamatnog prihoda za četiri mjeseca po stopi od 10 posto godišnje na iznos od 100.000 kuna.

U prethodnom smo primjeru radi jednostavnosti uzeli u obzir stjecanje obveznica po nominalnoj vrijednosti. Međutim, ukoliko bi se istovrsne obveznice kupile po cijeni od 102.000 kuna 1. ožujka 96., u knjigama banke knjiženje bi bilo kako slijedi:

Obveznice - investicijski portfelj                100.000
Premija na obveznice - investicijski portfelj   2.000
Potraživanja po obračunatim kamatama i
naknadama                                                  1.667
Žiro račun                                                103.667

Premija se treba amortizirati od datuma kupnje (1. ožujka 1996.), a ne od datuma izdanja obveznica (1. siječnja 1996.).

Postoje dvije široko korištene metode amortizacije premije i diskonta: (1) linearna metoda, i (2) metoda stvarne stope prinosa.

Do sada je u svim primjerima korištena linearna metoda amortizacije diskonta i premije. Ta je metoda prihvatljiva usprkos nekim nedostacima - stopa povrata evidentirana kao kamatni prihod u bančinim knjigama nije konstantna iz godine u godinu. Naime, iako je primljeni iznos kamate konstantan u svakom razdoblju, knjigovodstveni iznos obveznice se ili povećava ili smanjuje za fiksan iznos amortizacije diskonta ili premije što rezultira promjenljivom stopom povrata. Dakle, linearnom metodom se ostvaruje konstantan prihod, ali i varijabilna stopa povrata na knjigovodstvenu vrijednost ulaganja.

Međunarodni računovodstveni standardi preporučuju korištenje metode stvarne stope prinosa. Iako ta metoda rezultira promjenljivim iznosima koji se evidentiraju kao kamatni prihodi iz razdoblja u razdoblje, njena je prednost u tome što ostvaruje konstantnu stopu povrata u svakom razdoblju. Kod ove metode:

(1) kamatni prihod na obveznicu se izračunava prvo množeći knjigovodstvenu vrijednost obveznica na početku razdoblja stvarnom stopom prinosa,

(2) amortizacija diskonta ili premije na obveznice se tada izračunava uspoređujući kamatni prihod na obveznice (izračunat kao što je gore navedeno) s kamatom koja će se primiti.

Izračunavanje amortizacije prikazano je sljedećom formulom:
 
Kamatni prihod na obveznice                                            Primljene kamate na obveznice

Knjigovodstvena vrijed.           Stvarna       Nominalna       Nominalna   
obveznica na početku       x      stopa       -   vrijednost    x  kamatna        =   Amortizirani
razdoblja                                      prinosa       obveznica        stopa                  iznos

Obje metode (metoda stvarne stope prinosa i linearna metoda) rezultiraju istim ukupnim iznosom kamatnih prihoda kroz životni vijek obveznice, a i godišnji iznos kamatnih prihoda je uglavnom isti. Međutim, kada se godišnji iznosi bitno razlikuju, Međunarodni računovodstveni standardi zahtijevaju primjenu metode stvarne stope prinosa.

Obveznice kupljene uz diskont

Kako bi prikazali amortizaciju diskonta koristeći metodu stvarne stope prinosa, pretpostavimo da je poduzeće XYZ na dan 1. siječnja 1997. izdalo obveznice u ukupnom iznosu od 100.000 kuna uz nominalnu kamatnu stopu od osam posto godišnje. Obveznice dospijevaju 1. siječnja 2002. a kamata se isplaćuje svakog 1. srpnja i 1. siječnja. S obzirom da je banka - kupac zahtijevala stvarnu stopu prinosa od 10 posto za obveznice u iznosu od 100.000 kuna platila je 92.278 kuna, ostvarujući diskont od 7.722 kuna. Diskont se izračunava kako slijedi:⁷

Petogodišnji raspored amortizacije slijedi u nastavku.

                Duguje  Potražuje      Duguje    Stvarna      Polugodišnja
                Žiro    Kamatni        Diskontna vrijednost   stopa 
Datum           račun   prihod         obveznice obveznice    prinosa 

1.1.97.                                          92.278 

1.7.97.         4.000a  4.614b          614c    92.892d         5,0 

1.1.98.         4.000   4.645           645     93.537          5,0 

1.7.98.         4.000   4.677           677     94.214          5,0 

1.1.99.         4.000   4.711           711     94.925          5,0 

1.7.99.         4.000    4.746          746     95.671          5,0 

1.1.00.         4.000   4.783           783     96.454          5,0 

1.7.00.         4.000   4.823           823     97.277          5,0 

1.1.01.         4.000   4.864           864     98.141          5,0 

1.7.01.         4.000   4.907           907     99.048          5,0 

1.1.02.         4.000   4.952           952     100.000         5,0 

                40.000  47.722          7.722 

a) 4.000 = 100.000 * 0,08 * 6/12 

b) 4.614 = 92.278 * 0,10 * 6/12 

c) 614 = 4.614 - 4.000 

d) 92.892 = 92.278 + 614 

Kupnja obveznica uz diskont 1. siječnja 1996. knjiži se kako slijedi:

Obveznice - investicijski portfelj              100.000

Žiro račun                                                  92.278

Diskont na obveznice - investicijski portfelj   7.722

Knjiženje prve naplate kamata 1. srpnja 1996. i amortizacije diskonta je kako slijedi:

Žiro račun                                                         4.000

Diskont na obveznice - investicijski portfelj          614

Kamatni prihodi na dužničke vrijednosne papire 4.614

Obveznice kupljene uz premiju

Ukoliko je tržište takvo da je banka voljna prihvatiti stvarnu stopu prinosa od 6 posto na ranije opisanu emisiju obveznica, ona bi platila 108.530, ili premiju od 8.530, izračunato kako slijedi:

Petogodišnji raspored amortizacije slijedi u nastavku.

               Duguje   Potražuje     Duguje     Stvarna      Polugodišnja
                Žiro    Kamatni       Premija na vrijednost   stopa 
Datum           račun   prihod        obveznice  obveznice    prinosa 

1.1.97.                                 108.530 

1.7.97.         4.000a  3.255b           745c    107.785d        3,0 

1.1.98.         4.000   3.234           766     107.019         3,0 

1.7.98.         4.000   3.211           789     106.230         3,0 

1.1.99.         4.000   3.187           813     105.417         3,0 

1.7.99.         4.000   3.163           837     104.580         3,0 

1.1.00.         4.000   3.137           863     103.717         3,0 

1.7.00.         4,000   3.112           888     102.829         3,0 

1.1.01.         4.000   3.085           915     101.914          3,0 

1.7.01.         4.000   3.057           943     100.971         3,0 

1.1.02.         4.000   3.029           971     100.000         3,0 

                40.000  47.722          8.530 

a) 4.000 = 100.000 * 0,08 * 6/12 

b) 3.255 = 108.530 * 0,10 * 6/12 

c) 745 = 4.000 - 3.255 

d) 107.785 = 108.530 - 745 

Kupnja obveznica uz premiju 1. siječnja 1996. knjiži se kako slijedi:

Obveznice - investicijski portfelj                  100.000

Premija na obveznice - investicijski portfelj      8.530

Žiro račun                                                   108.530

Knjiženje prve naplate kamata 1. srpnja 1996. i amortizacije premije je kako slijedi:

Žiro račun                                                         4.000

Kamatni prihodi na dužničke vrijednosne papire 3.255

Premija na obveznice - investicijski portfelj           745

Diskont ili premija bi se trebali amortizirati na način da korigiraju kamatni prihod kroz životni vijek obveznice i tako rezultiraju konstantnom stopom prinosa (kada se korigirani iznos kamatnih prihoda stavlja u odnos s knjigovodstvenom vrijednošću obveznice na početku bilo kojeg razdoblja). Iako se metoda stvarne stope prinosa preporučuje, linearna metoda je dozvoljena ukoliko se ostvareni rezultati bitno ne razlikuju od onih dobivenih primjenom metode stvarne stope prinosa.

Diskonti na dužničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju ne mogu se promatrati odvojeno od vrijednosnog papira po kojem su ostvareni. Viši kamatni prihod će se ostvariti ako je trošak ulaganja u vrijednosni papir manji od njegove nominalne vrijednosti. Konceptualno, diskonti na dužničke vrijednosne papire su računi ispravka vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira; odnosno, oni smanjuju nominalnu vrijednost te imovine.

Premije na dužničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju nisu imovina zato što ne pružaju nikakve buduće ekonomske koristi. Premija znači da je banka platila više od nominalne vrijednosti ili vrijednosti obveznice po dospijeću što rezultira nižom stvarnom kamatnom stopom od nominalne. Konceptualno, premije na dužničke vrijednosne papire su računi ispravka vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira; odnosno, oni povećavaju nominalnu vrijednost te imovine. Kao rezultat, računovodstveni standardi zahtijevaju da se diskonti i premije na obveznice ne navode u financijskim izvješćima odvojeno već kao izravno smanjenje ili povećanje nominalne vrijednosti obveznice.

Radi ispravnog iskazivanja deviznih transakcija u financijskim izvješćima, u ovom Prilogu razmatraju se načela i standardi vezani uz temu deviznog računovodstva. Devizna transakcija je transakcija koja je denominirana u, ili zahtijeva namirenje u nekoj stranoj valuti. Kad se transakcije namiruju u stranoj valuti, potrebno je riješiti četiri pitanja: (1) inicijalno evidentiranje transakcije; (2) evidentiranje salda na deviznim računima na dane bilanciranja; (3) tretiranje tečajnih razlika kao i trenutak priznavanja prihoda; i (4) knjiženje namirenja deviznih operacija o dospijeću.

Pretvaranje deviznih transakcija u domaću, ili neku drugu izvještajnu valutu obuhvaća dva aspekta: (1) evidentiranje u domaćoj valuti transakcije denominirane u stranoj valuti u trenutku kad se ona događa (primarno pretvaranje); i (2) naknadno i periodično usklađivanje vrijednosti devizne aktive i pasive kako bi one bile u skladu s revalorizacijskim politikama prihvaćenima od strane određene institucije (sekundarno pretvaranje ili vrijednosna usklađivanja).

Opće prihvaćena računovodstvena načela (OPRN, eng. GAAP - Generally Accepted Accounting Principles) su one računovodstvene smjernice opće primjene koje u značajnoj mjeri autoritativno podupire računovodstvena struka, tj. nacionalna i međunarodna profesionalna računovodstvena tijela. Ova načela uključuju:

(1) Načelo razboritosti ili konzervativizam. Prihod i dobici ne priznaju se dok nisu realizirani primanjem gotovine ili druge imovine, dok se rizik gubitka mora iskazati u računu dobiti i gubitka. Prednost se daje pristupu po kojem moguće pogreške idu u smjeru podcjenjivanja, a ne precjenjivanja neto prihoda i neto aktive.

(2) Načelo obračuna. Transakcije i događaji koji imaju ekonomski učinak u nekom razdoblju moraju se priznati u specifičnom razdoblju u kojem nastaju, a ne onda kad se izvrši naplata.

(3) Realiziranje prihoda. Prihod se realizira ili priznaje kad: (1) je zarađen i/ili (2) kad se dogodila razmjena ili transakcija.

Opći je sporazum da se nefinancijska imovina preračunava po historijskim tečajevima tj. onima koji su vrijedili kada je imovina stečena. Međutim, kod financijske aktive i pasive situacija je prilično drukčija, jer se odluka mora donijeti zavisno od toga kakav će se značaj dati pojedinom od dvaju temeljnih računovodstvenih načela: načelu obračuna i načelu razboritosti.

Načelo obračuna, kako je spomenuto, navodi da se prihod i promjene koje se odnose na poslovnu godinu moraju uzeti u obzir neovisno od datuma plaćanja. Stoga, za neke računovođe, promjena vrijednosti devizne financijske aktive i pasive mora se priznati čim je raspoloživ objektivni dokaz sadašnje vrijednosti. Za te računovođe, tečajna razlika, to jest gubitak ili dobit nastali iz priznavanja sadašnje vrijednosti, odnose se na tekuće razdoblje, a ne na buduće razdoblje kad će se aktiva ili pasiva likvidirati.

S druge strane, načelo razboritosti kazuje da se samo prihodi naplaćeni u određenom izvještajnom razdoblju mogu evidentirati u računu dobiti i gubitka tog razdoblja. Ostvarenje dobiti iz povećane vrijednosti financijske devizne aktive (ili smanjenje vrijednosti devizne pasive) ne može se sa sigurnošću procijeniti, s obzirom da buduće promjene tečaja mogu poništiti nerealiziranu dobit ostvarenu u tekućem razdoblju. 7 Stoga, za računovođe koji daju prednost načelu razboritosti, nerealizirana dobit ne smije se uključiti u račun dobiti i gubitka. Isto ne vrijedi za gubitke. Naime, prema načelu razboritosti nerealizirani gubitak se može evidentirati u računu dobiti i gubitka, čime se uvažava rizik koji postoji po tečajnim razlikama.

Stoga bi, s obzirom na ova dva načela, koja su konfliktna kad se primjenjuju na devizne transakcije, dobro rješenje bilo vrednovati financijsku aktivu i pasivu po sadašnjem tečaju (temeljeno na tržišnoj vrijednosti), a tečajne razlike evidentirati u bilanci stanja na računu tečajnih razlika (u neto iznosu), odgađajući time prijenos na račun dobiti i gubitka svake nerealizirane dobiti dok se ova stvarno ne realizira. Ovakav pristup daje prednost načelu razboritosti.

Na temelju OPRN-a te nacionalnih i međunarodnih računovodstvenih standarda i ovisno o obujmu deviznog poslovanja, svaka banka treba definirati politike za svoje devizno računovodstvo. U politikama je nužno navesti precizna pravila po kojima će se mjeriti, priznavati, klasificirati i izvješćivati o transakcijama i saldima denominiranim u devizama. U ovom odjeljku daje se prikaz potrebnih elemenata računovodstvenih politika (temeljeno na OPRN-u, MRS-ima i uobičajenoj praksi) za devizno računovodstvo.

Tečajevi koji se koriste za transakcije

Devizna transakcija mora se evidentirati po spot tečaju važećem na datum transakcije, po dogovorenom tečaju za transakciju, ili po službenom tečaju na datum transakcije. Općenito, za primarno pretvaranje devizne transakcije najbolje je koristiti spot devizni tečaj koji važi na datum transakcije. Banka, međutim, može koristiti i tečaj koji je približan tečaju na datum transakcije, npr. može uzeti prosječni tjedni tečaj za transakcije provedene tijekom tog razdoblja, ili službeni tečaj (srednji tečaj HNB za taj dan).8 Ipak, korištenje približnih deviznih tečajeva nije pouzdano ako devizni tečajevi značajnije fluktuiraju.

Devizne transakcije trebaju se evidentirati kad se zaključe (eng. trade date), a ne samo kad se izvršavaju (eng. value date). To je obvezno za terminske devizne transakcije koje se uključuju u izvanbilančne stavke (pri čemu se koristi važeći spot tečaj), a samo se preporučuje za spot devizne transakcije.

Iskazana vrijednost devizne imovine i obveza

Kod sekundarnih pretvaranja, tečaj ovisi od stavke čija se vrijednosti usklađuje. Kod financijskih stavki treba se koristiti spot tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Za nefinancijske stavke koristi se povijesni tečaj. Dinamika sekundarnih pretvaranja mora biti najmanje mjesečna, a može se vršiti i u kraćim vremenskim razdobljima ovisno o izboru banke.

Priznavanje dobiti i gubitaka

Banke moraju utvrditi politike za utvrđivanje i evidentiranje realizirane dobiti i gubitaka, kao i za utvrđivanje nerealizirane dobiti i gubitaka. Načela obračuna i razboritosti su od središnje važnosti kod kreiranja politika za priznavanje dobiti i gubitaka.

Metoda utvrđivanja realizirane dobiti i gubitaka

Realizirana dobit i gubitak trebaju se utvrđivati koristeći jednu od metoda vrednovanja nabavljenih sredstava. Primjeri takvih metoda su: FIFO, FIFO prosjek, LIFO i LIFO prosjek. Kod FIFO metode, u slučaju prodaje deviznih sredstava, prodanoj devizi pridaje se trošak devize koja je prva kupljena, dok se kod LIFO metode prodanoj devizi dodjeljuje trošak devize koja je zadnja kupljena. Modaliteti metoda gdje se koriste prosjeci su:

(1) Dnevni prosjek - izračunava se prosjek ukupnih nabavnih cijena svih deviznih kupnji. Ponderirani dnevni prosjek svakoj nabavnoj cijeni daje odgovarajući ponder, s obzirom na veličinu kupnje. Ako dnevne prodaje prekoračuju kupnje, za višak prodaje se pretpostavlja da je uzet sa zalihe i procjenjuje mu se trošak po prosječnom trošku prethodnog dana.

(2) Novi prosjek - izračunava se kad god dođe do nove kupnje deviznih sredstava i rezultirajući novi prosjek čini osnovicu za izračun troškova sljedećih prodaja.

Međutim, metode vrednovanja nabavljenih sredstava ne mogu se koristiti ukoliko banka devizne transakcije ne evidentira po spot tečaju važećem na datum transakcije, nego po tečaju koji je približan tečaju na datum transakcije. U tom slučaju razlika između vrijednosti devizne transakcije po spot tečaju i vrijednosti po približnom tečaju predstavlja tečajnu razliku koja se uključuje u nekamatne prihode (rashode).

Sustav deviznog računovodstva

Računovodstveni sustav za devizne transakcije treba osiguravati točnost i potpunost informacija o pozicijama za svaku valutu i omogućiti izračunavanje izloženosti riziku promjene deviznih tečajeva. Općenito se devizno računovodstvo vodi korištenjem analitičkih i sintetičnih računa, koji se mogu voditi bilo u domaćoj ili stranoj valuti.

Prihvatljivi računovodstveni sustavi za devizne operacije su: (1) dvovalutno računovostvo i (2) viševalutno računovodstvo.

Dvovalutno računovodstvo

U dvovalutnom sustavu svaka se devizna transakcija evidentira u izvornoj stranoj valuti i u odgovarajućoj protuvrijednosti u domaćoj valuti. Odvojene knjige vode se za svaku stranu valutu, s rubrikama zaduženja i odobrenja za stranu valutu i domaću valutu. Time se vodi paralelna evidencija u dvije valute. Nedostatak dvovalutnog sustava je u tome što se računi u stranoj valuti sami ne bilanciraju što slabi kontrolu nad knjiženjem stavki.

Viševalutno računovodstvo

U viševalutnom sustavu devizna aktiva denominirana u različitim valutama evidentira se u odvojenim knjigama. Posebne knjige vode se za svaku stranu valutu. Pojedinačna salda u stranoj valuti pretvaraju se u vrijednosti u domaćoj valuti samo kod pripreme financijskih izvješća.

Transakcije koje se izvršavaju samo u jednoj valuti evidentiraju se po načelu dvojnog knjigovodstva samo u knjizi koja se odnosi na tu valutu. Na primjer, otplata inozemnog kredita, koji je ugovoren u dolarima, u iznosu od 1.000 dolara s deviznog računa banke u inozemstvu knjiži se samo u posebnoj knjizi za valutu dolar na sljedeći način:

Obveze po kreditima (USD)                1.000

Nostro račun kod strane banke (USD) 1.000

Transakcije koje obuhvaćaju dvije različite strane valute evidentiraju se u knjigama koje se odnose na obje valute. Da bi se moglo knjižiti po načelu dvojnog knjigovodstva, u svakoj knjizi otvaraju se posebni računi koji se nazivaju "računi pozicije". K tome, da bi se vrijednost devizne transakcije iskazala i u domaćoj valuti u knjizi koja se odnosi na domaću valutu otvara se račun nazvan "vrijednost transakcije" na kojem se evidentira kunska protuvrijednost devizne transakcije. Otvara se onoliko računa "vrijednost transakcije" koliko ima knjiga stranih valuta. Na primjer, ukoliko je ugovoreno da se inozemni kredit može otplaćivati u bilo kojoj konvertibilnoj valuti po važećem spot tečaju na dan transakcije, otplata inozemnog kredita u iznosu od 1.800 DEM s deviznog računa banke u inozemstvu knjiži se u posebnoj knjizi za valutu marka, u posebnoj knjizi za valutu dolar i u glavnoj knjizi koja je u kunama na sljedeći način (važeći spot tečaj je DEM/USD =1,8; HRK/USD =6,3; HRK/DEM =3,5):

Obveze po kreditima (USD)                1.000
Račun pozicije (USD)                          1.000
Račun pozicije (Dem)                           1.800
Nostro račun kod strane banke (Dem) 1.800
Vrijednost transakcije (USD)               6.300
Vrijednost transakcije (Dem)                6.300

Salda računa pozicija služe za kontrolu knjiženja stavki i daju neto poziciju po svakoj stranoj valuti. Potražni saldo tog računa u određenoj stranoj valuti pokazuje da postoje neto potraživanja, a dugovni saldo da postoje neto obveza u toj valuti. Knjige u stranim valutama i glavna knjiga u domaćoj valuti moraju biti u potpunosti integrirane, a sva se knjiženja moraju obavljati istovremeno.

Za ilustraciju viševalutnog sustava pretpostavimo jedan složeniji primjer. Na deviznim računima krajem prethodnog dana (t-1) nalaze se sljedeća salda:

POČETNO STANJE (t-1):       U valuti U HRK HRK/valuta
                                             __________________________

Nostro račun kod strane banke GBP 500     5.000        10
Nostro račun kod strane banke USD 700     4.200          6
Račun pozicije GBP                           805     8.050        10
Račun pozicije USD                           700     4.200          6
Obveznice GBP                                 300     3.000        10
Nedospjele kamate i naknade GBP        5          50        10
Ukupno pozicija                                          12.250

Devizni tečaj na današnji dan (t) izosi:
Devizni tečaj (t)                      Kupovni                 Prodajni
__________________________________________________

HRK/GBP                                 9,8                         9,9

HRK/USD                               6,26                        6,37

Tijekom današnjeg dana banka izvršava sljedeće transakcije:

(1) Prodaja 200 GBP za HRK.

(2) Kupnja 500 USD za HRK.

(3) Arbitraža deviza - kupnja 650 GBP i prodaja 1000 USD.

(4) Prodaja obveznice za 120 GBP (nabavna cijena obveznice bila je 100 GBP, a kupljena kamata iznosi 4 GBP).

(5) Izračun dobiti ili gubitka od trgovine stranim valutama.

(6) Zatvaranje računa vrijednosti transakcija radi bilanciranja.

Ovi poslovni događaji evidentiraju se kako slijedi:

Objašnjenje ovih knjiženja je kako slijedi:

(1) Prodaja 200 GBP za HRK:

- (1a) je knjiženje valutnog iznosa u knjizi GBP na nostro računu kod strane banke i računu pozicije

- (1b) je knjiženje kunske protuvrijednosti valutnog iznosa po prodajnom tečaju na dan t u knjizi HRK na računima žiro račun i vrijednost transakcije.9

(2) Kupnja 500 USD za HRK.

- (2a) je knjiženje valutnog iznosa u knjizi USD na nostro računu kod strane banke i računu pozicije

- (2b) je knjiženje kunske protuvrijednosti valutnog iznosa po kupovnom tečaju na dan t u knjizi HRK na računima žiro račun i vrijednost transakcije.

(3) Arbitraža deviza - kupnja 650 GBP i prodaja 1000 USD.

- (3a) je knjiženje valutnog iznosa u knjizi GBP na nostro računu kod strane banke i računu pozicije.

- (3b) je knjiženje valutnog iznosa u knjizi USD na nostro računu kod strane banke i računu pozicije.

- (3c) je knjiženje kunske protuvrijednosti valutnih iznosa u knjizi HRK na računu vrijednosti transkacije - kunska protuvrijednost prodanih dolara evidentira se po prodajnom tečaju HRK/USD, a kupljenih funti po kupovnom tečaju HRK/GBP na dan t.

(4) Prodaja obveznice za 120 GBP:

- (4a) je knjiženje u knjizi GBP na nostro računu kod strane banke, računu obveznice, računu nedospjele kamate i naknade i računu pozicije.

- (4b) je knjiženje u knjizi HRK dobiti od prodaje obveznice koja je jednaka kunskoj protuvrijednosti od 16 GBP po kupovnom tečaju na dan t; knjiženja se vrše na računima dobit od prodaje vrijednosnih papira i vrijednost transakcije.

(5) Izračun dobiti ili gubitka od prodaje str. valuta.

Pretpostavimo da banka koristi metodu LIFO prosjek za izračunavanje neto rezultata obavljenih kupnji i prodaja deviza. U tijeku dana t kupljeno je 666 GBP i 500 USD, a prodano je 200 GBP i 1.000 USD. Budući da je u tijeku dana t prodano više USD (1.000) nego što je kupljeno (500), ostatak od 500 USD uzet je sa zalihe od prethodnog dana i obračunat po tečaju tog dana (6,0).
 
 Kupnje                                                                     Prodaje
GBP 666                         6.527 HRK                         GBP 200                     1.980 HRK
USD500                          3.100 HRK                        USD1.000                   6.370 HRK

Prodaja                            HRK                       Trošak (LIFO prosjek)       Dobit/gubitak
GBP 200                          1.980                    200 x (6.527/666) = 1.960        20 HRK
USD1.000                       6.370                    500 x (3.100/500) = 3.100
                                                                     500 x (4.200/700) = 3.000       270 HRK
                                                                                   
                                                                                   Realizirana dobit:     290 HRK

Prema tome, dobit od trgovine devizama ostvarena tijekom dana t evidentira se u knjizi HRK na računu prihodi od kupoprodaje deviza i računu vrijednost transakcije.

(6) Zatvaranje računa vrijednosti transkacija radi bilanciranja.

Da bi se mogla sastaviti bilanca, svi računi u stranim valutama moraju se izraziti u kunskoj protuvrijednosti. Za to se može koristiti prosječni dnevni tečaj banke, koji se može izračunati koristeći sljedeću formulu:

gdje su

PSt Prosječni tečaj na dan t

PS t-1 Prosječni tečaj na dan t-1

P t Saldo računa pozicije na dan t

P t-1 Saldo računa pozicije na dan t-1

Ku Strana valuta kupljena tijekom dana t

Pr Strana valuta prodana tijekom dana t

PKT Prosječni kupovni tečaj za str. valutu tijekom dana t

Koristeći ovu formulu novi ponderirani prosječni tečaj na kraju dana t je HRK/USD =6,0 i HRK/GBP = 9,927.

Kao što knjiženje pokazuje nova kunska salda deviznih računa u knjizi HRK izračunavaju se korištenjem ovih ponderiranih prosječnih tečajeva, čime se ujedno zatvara saldo na računu vrijednost transakcija. Bilanca se sada sastavlja iz knjige HRK.

Ukoliko se ne radi o kraju obračunskog razdoblja, sljedećeg radnog dana banka obavlja suprotna knjiženja, tj. zatvara kunska salda deviznih računa u knjizi HRK i otvara račun vrijednost transakcija.

Na kraju mjeseca banke trebaju iskazati deviznu financijsku imovinu i obveze po važećem srednjem tečaju HNB. Ako je ponderirani prosječni tečaj banke različit od srednjeg tečaja HNB, zatvaranje računa vrijednosti transakcija i formiranje kunskih salda deviznih računa u knjizi HRK rezultira s obračunatim tečajnim razlikama.

Radi ispravnog popunjavanja Nadzornog izvješća i mogućnosti izravne kontrole podataka, banke su dužne organizirati knjigovodstvenu evidenciju na temelju priloženog troznamenkastog Kontog plana. Takav pojednostavljeni kontni plan ne jamči podatke o klasifikaciji prema institucionalnim sektorima i Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te o ročnosti financijskih instrumenata i valuti denominacije. Ovo su također obvezni podaci, a moraju se osigurati analitičkim kontnim planom banke ili posebnim šifriranjem.

Propisani troznamenkasti računi sukladni su stavkama bilance banke i računa dobiti i gubitka. Zato su Upute o sadržaju pojedinih stavki bilance banke i računa dobiti i gubitka ujedno upute o sadržaju pojedinih knjigovodstvenih računa.

Iznimno, banke mogu koristiti i vlastiti kontni plan pod uvjetom:

(1) Da se korištenjem tog kontnog plana može popuniti Nadzorno izvješće u skladu s ovim naputcima.

(2) Da primjenjuju pravila knjiženja koja su predviđena ovim Naputcima.

(3) Da vlastiti kontni plan ima sve račune predviđene propisanim kontnim planom.

(4) Nazivi i brojčane oznake računa u vlastitom kontnom planu mogu biti drukčiji u odnosu na propisani kontni plan. Međutim, moraju se koristiti nazivi računa iz kojih se mogu lako prepoznati kategorije propisane kontnim planom (na primjer, u nazivu računa obveznica treba biti jasno naznačeno radi li se o trgovačkom ili o investicijskom portfelju i sl.).

(5) Da imaju u pisanoj formi materijal u kojem se pregledno prikazuju veze između propisanog i vlastitog kontnog plana - u tom materijalu svakom računu propisanog kontnog plana treba pridružiti pripadajuće račune vlastitog kontnog plana pri čemu nije dozvoljeno pridruživanje dijela računa.

(6) Da imaju u pisanoj formi materijal u kojem se opisuje sadržaj svakog konta iz vlastitog kontnog plana.

Materijali iz točke (5) i (6) prethodnog stavka moraju biti ažurni u svakom trenutku, tako da se uvijek mogu prezentirati ovlaštenim djelatnicima Hrvatske narodne banke.

Vrijednosni papiri

Kontni plan razlikuje sljedeće dužničke vrijednosne papire: mjenice, trezorske zapise, blagajničke zapise HNB, akceptirane mjenice, ostale kratkoročne vrijednosne papire, obveznice i ostale dugoročne vrijednosne papire. Mjenice, akceptirane mjenice i ostali kratkoročni vrijednosni papiri smatraju se "instrumentima tržišta novca", a obveznice i ostali dugoročni vrijednosni papiri "obveznicama" iz obrasca BS/VP-8A i 8B. Dužnički vrijednosni papiri raspoređuju se u trgovački i investicijski portfelj.

Obveznice za restrukturiranje (velike obveznice) i obveznice (odnosno knjižna potraživanja) s osnove blokirane devizne štednje građana iskazuju se na posebnim knjigovodstvenim računima, posebno od ostalih obveznica.

U grupu računa dionice uključuju se vlasnički vrijednosni papiri i vlasnički udjeli u trgovačkom i investicijskom portfelju te vlasnička ulaganja sa značajnim i kontrolnim utjecajem.

Krediti

U okviru kredita razvijeni su određeni računi za sindicirane kredite. Za ilustraciju korištenja tih računa pretpostavimo da sindicirani kredit od 100 odobravaju 2 vjerovnika (svaki po 50) na rok od 1 godine uz kamatu 2%. Tijekom životnog vijeka kredita u bilanci banke agenta pojavit će se sljedeće transakcije:

(1) uplata ostalih vjerovnika banci agentu

121 Žiro račun kod središnje banke               50

345 Udio ostalih vjerovnika u sindiciranom kreditu        50

(2) odobrenje sindiciranog kredita

342 Sindicirani krediti (agent ukupno)
- terećenje                                                  100

121 Žiro račun kod središnje banke                            100

(3) obračun odobrenja sindiciranog kredita po vjerovnicima

331 Krediti                                                     50

344 Sindicirani krediti - udio ostalih vjerovnika 50

342 Sindicirani krediti (agent ukupno)
    - terećenje                                                                 100

(4) obračun ukupnih kamata i kamata po vjerovnicima

461 Potraživanja po obračunatim kamatama
i naknadama                                                      2

346 Udio ostalih vjerovnika u prihodima
    od sindiciranih kredita                                                     1

812 Kamatni prihodi                                                           1

(5) naplata glavnice i kamata

121 Žiro račun kod središnje banke               102

343 Sindicirani krediti (agent ukupno)
    - odobrenje                                                                 100

461 Potraživanja po obračunatim kamatama
    i naknadama                                                                    2

(6) obračun naplate sindiciranog kredita po vjerovnicima

343 Sindicirani krediti (agent ukupno)
- odobrenje                                                 100

331 Krediti                                                                      50

344 Sindicirani krediti - udio ostalih vjerovnika                 50

(7) isplata ostalih vjerovnika

345 Udio ostalih vjerovnika
u sindiciranom kreditu                                      50

346 Udio ostalih vjerovnika u prihodima
od sindiciranih kredita                                        1

121 Žiro račun kod središnje banke                                51

Račun 346 "udio ostalih vjerovnika u prihodima od sindiciranih kredita" uključuje se u stavku 102 "dospjele kamate i naknade" obrasca BS/OIMO-12. Račun 342 "sindicirani krediti (agent ukupno) - terećenje" uključuje se u stavku 105 "ostalo" obrasca BS/OIMO-12. Račun 344 "sindicirani krediti - udio ostalih vjerovnika i račun 343 "sindicirani krediti (agent ukupno) - odobrenje" uključuju se u stavku 114 "ostalo" obrasca BS/OIMO-12.

Korištenja okvirnih kredita po žiro računima i prekoračenja po tekućim računima moraju se iskazati se u bilančnoj stavki krediti. Sastavni dio te bilančne stavke je račun okvirni krediti. Korištenje tog računa nije obvezno (zato je račun označen kosim slovima). Međutim, kod bilanciranja i kod utvrđivanja osnovice za obveznu rezervu dugovna salda pasivnih žiro i tekućih računa moraju se uključiti u bilančnu stavku krediti, a nikako u stavku depoziti.

Posebne rezerve i isključivanje prihoda

Ako nije posebno naznačeno da se radi o neidentificiranim rizicima, računi nazvani "posebne rezerve" odnose se na posebne rezerve za identificirane gubitke.10 Posebne rezerve za potraživanja po obračunatim kamatama i naknadama mogu se formirati samo za komitente iz rizične skupine B.

Banka mora isključiti nenaplaće kamate i naknade iz prihoda prema kriterijima koje je utvrdila HNB. Ukoliko na primjer banka isključuje kamatne prihode na kredite u iznosu od 500, vrše se sljedeća knjiženja:

Kamatni prihodi od kredita                                           500

Isključeni prihodi                                                          500

Isključena potraživanja po kamatama i naknadama       500

Potraživanja po obračunatima kamatama i naknadama  500
Iznimno, kod rizične skupine B ne vrši se isključivanje prihoda nego se formiraju posebne rezerve za obračunate kamate i naknade. Kad komitent promijeni rizičnu skupinu, na odgovarajući način tereti se račun posebnih rezervi. Na primjer, pretpostavimo da je za potraživanja po kamatama i naknadama u iznosu od 500 postoje i posebne rezerve za obračunate kamate i naknade u iznosu od 50 jer je komitent bio u rizičnoj skupini B. Ako je sada taj komitenta u rizičnoj skupini C, uz gornja knjiženja kojima se isključuju prihodi terete se i posebne rezerve:

Posebne rezerve za obračunate kamate i naknade 50

Troškovi rezerviranja za identificirane gubitke       50

Ne isključuju se prihodi koji rezultiraju iz vrijednosnih usklađivanja kunskih kredita uz valutnu klauzulu.

Ostalo

Na računima različita potraživanja i različite obveze iskazuju se ostala neklasificirana potraživanja i obveze. Račun nostro pokrivenih akreditiva uključuje se u bilančnu stavku "depoziti po viđenju", a loro pokrivenih akreditiva u bilančnu stavku "štedni računi".

____________

¹ Eng. "lower of cost or market".

² Smatra se da lako utvrdiva tržišna vrijednost postoji za sve vrijednosne papire kojima se trguje na burzama koje priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske ili srodna strana agencija ako se radi o stranim burzama.

³ Fer vrijednost je iznos za koji bi se neka imovina mogla zamijeniti, ili obveza namiriti, između stručnih, voljnih i nezavisnih strana. Kad se financijskim instrumentom aktivno trguje na burzi, njegova tržišna cijena iz kotacije pruža najbolji dokaz o fer vrijednosti. Inače, tj. kad trgovačka aktivnost nije česta ili kad nema ponuđene cijene za financijski instrument, za utvrđivanje fer vrijednosti mogu se koristiti tehnike procjene. Kad nema tržišne cijene, fer vrijednost zamjenjuje korištenje tržišne vrijednosti. Također, kod financijskih instrumenata mogu postojati višestruke kotacije odnosno cijene. U tim slučajevima, sve dok se one razlikuju unutar prihvatljivog raspona, svaka se cijena može prihvatiti kao fer vrijednost.

⁴ Negativni brojevi su u zagradama.

⁵ Vrijednosni papir je vlasnički udio ili dužnička obveza izdavača, koji je: (a) materijaliziran ili nematerijaliziran, a glasi na donosioca ili ime, (b) instrument kojim se obično trguje na tržištima kapitala ili burzama ili je tipični medij putem kojeg se vrše ulaganja i (c) izdan u serijama (postoji veći broj vrijednosnih papira istih karakteristika) ili se može podijeliti u serije.

⁶ Iako se za amortizaciju diskonta i premije preporučuje metoda stvarne stope prinosa (koja je detaljnije opisana u nastavku), linearna metoda je prihvatljiva ukoliko se dobiveni rezultati značajno ne razlikuju od onih koji bi proizišli korištenjem metode stvarne stope prinosa.

⁷ Budući da se kamata isplaćuje polugodišnje, korištena kamatna stopa je 5% (10% x 6/12) Broj razdoblja je 10 (5 godina x 2).

⁸ Računovodstvene stavke knjižene radi iskazivanja usklađivanja vrijednosti predstavljaju nerealiziranu dobit/gubitak.

⁹ Kad se koristi prosječni tečaj ili tečaj HNB, razlika između sadašnjeg tečaja i prosječnog tečaja (odnosno tečaja HNB) predstavlja realizirane tečajne razlike odnosno realizirane prihode/troškove koji se evidentiraju u obrascu RDG stavka "pozitivne/negativne tečajne razlike po kupoprodaji deviza". Ovakav način utvrđivanja realiziranih prihoda i troškova trgovine devizama i stranom efektivom koristio se u sustavu fiksnih deviznih tečajeva, a iz današnje perspektive fluktuirajućih deviznih tečajeva predstavlja arhaizam.

¹⁰ Ovaj račun mora imati analitičke podračune vrijednosti transakcije za svaku valutu, što zbog jednostavnosti ovdje ne navodimo.

¹¹ U Kontnom planu računi posebnih rezervi za identificirane gubitke definirani su kao analitički računi određenih oblika imovine. Predviđeno je i alternativno rješenje prema kojem se ti računi otvaraju na strani obveza u okviru grupe računa "64 rezervirano". Banka može koristiti prvo rješenje ili alternativu, ali nikako kombinaciju ova dva rješenja.

Banke trebaju svoja potraživanja i obveze prema komitentima klasificirati po institucionalnim sektorima. Instuticionalni sektori su grupe funkcionalno istih institucionalnih jedinica. Institucionalne jedinice su svi ekonomski entiteti koji su sposobni da posjeduju sredstva, da se zadužuju te da ostvaruju neku ekonomsku aktivnost i obavljaju transakcije s ostalim institucionalnim jedinicama. Dva su osnovna tipa institucionalnih jedinica - domaćinstva (fizičke osobe) i entiteti odvojeni od svojih vlasnika (pravne osobe).

U agregatnom obliku postoje dva osnovna institucionalna sektora:

(1) rezidenti (nacionalna privreda) i

(2) nerezidenti (strana privreda).

Rezidenti su sve institucionalne jedinice (fizičke ili pravne osobe) čiji je ekonomski interes vezan uz nacionalnu privredu. Pod nacionalnom privredom podrazumijeva se ukupna ekonomska aktivnost na ekonomskom (ne nužno samo političkom) teritoriju zemlje. Ekonomski teritorij je geografski teritorij pod administracijom vlade zemlje unutar kojega osobe, dobra i kapital cirkuliraju slobodno. On obuhvaća kopneni, vodeni i zračni prostor te zemlje, teritorijalne enklave u inozemstvu (ambasade, konzulate, vojne baze i slično) te slobodne zone vezane uz offshore-aktivnosti.

Ostvarivanje ekonomskog interesa vrlo često je pitanje prosudbe te izaziva mnoge dileme i granične slučajeve (radnici na privremenom radu u inozemstvu, offshore-institucije, međunarodne organizacije). Jedino (pomoćno) pravilo vezano je uz fizičke osobe, a po njemu se za svaku osobu koja boravi duže od godinu dana u nekoj zemlji može smatrati rezidentom te ekonomije (uz izuzetak stranih studenata, radnika u stranim ambasadama i konzularnim predstavništvima te međunarodnih vojnih formacija stacioniranih u zemlji).

Daljnja klasifikacija nacionalne privrede - rezidenata provodi se na temelju njihove primarne funkcije, a generira sljedeće osnovne sektore nacionalne ekonomije:

(1) nefinancijske institucije,

(2) država,

(3) neprofitne organizacije koje opslužuju stanovništvo,

(4) stanovništvo (domaćinstva) i

(5) financijske institucije.

Nefinancijske institucije

Pod nefinancijskim institucijama podrazumijevaju se entiteti koji proizvode robu i/ili pružaju nefinancijske usluge, namijenjene tržištu, pri čemu se smatra da je roba/usluga namijenjena tržištu ako se prodaje po ekonomski signifikantnoj cijeni, odnosno cijeni koja utječe na ponudu i potražnju za tom robom/uslugom.

Nefinancijske institucije obuhvaćaju trgovačka društva i kvazi-trgovačka društva (institucije koje nisu utemeljene i organizirane kao trgovačka društva, ali funkcioniraju kao trgovačka društva).

Daljnja klasifikacija ovog sektora obavlja se prema obliku kontrole nad nefinancijskim institucijama, a glasi (vidi A za definiciju kontrole):

(1) javna trgovačka društva, odnosno društva koje kontrolira država,

(2) ostala trgovačka društva, odnosno društva koje ne kontrolira država.

S obzirom da postoji neažurnost vlasničkih registara, u sektor javna trgovačka društva uključuju se - kao stvar konvencije - samo sljedeća poduzeća:

(1) "BI 3. Maj" d.d., Rijeka (matični brojevi 3930122, 3333477)

(2) "TLM" d.d., Šibenik (matični brojevi 03777561, 03777669, 03777596, 3464415)

(3) "Trogir" d.d., Trogir (matični broj 03041913)

(4) "Uljanik" d.d., Pula (matični broj 3229254)

(5) "Brodosplit" d.d., Split (matični brojevi 3795691,3761142,3761207,3761223,3141136)

(6) "Jedinstvo" d.d., Zagreb (matični broj 03217469)

(7) "Željezara" d.d., Sisak (matični broj 03731995)

(8) "Kraljevica" d.d., Kraljevica (matični broj 3333957)

(9) "Tvornica elektroda i ferolegura" d.d., Šibenik (matični broj 3032973)

(10) "Dalmatinka" d.d., Sinj (matični broj 03072169)

(11) "Hrvatska elektroprivreda" d.d., Zagreb (matični broj 03557049)

(12) "INA Industrija nafte" d.d., Zagreb (matični broj 03586243)

(13) "Hrvatske željeznice" , Zagreb (matični broj 03249743)

(14) "Hrvatske šume", Zagreb (matični broj 03631133)

(15) "Hrvatska pošta i telekomunikacije", Zagreb (matični broj 03294862)

(16) "Hrvatska radio - televizija", Zagreb (matični broj 03226247)

(17) "Jadrolinija", Rijeka (matični broj 3328163)

(18) "Narodne novine" , Zagreb (matični broj 03270513)

(19) "Pazinka" d.d., Pazin (matični brojevi 00777056, 3048616)

(20) "Diokom Holding" d.d. Split (matični brojevi 3764907, 3764915, 3764923, 3143392, 3128792, 3439992, 3824632, 3824624)

(21) "Velebit" d.d. Karlovac (matični broj 03122298)

(22) "TPK-EPO" d.d., Zagreb (matični broj 03603067)

(23) "Valjaonica čelika" d.d., Razvor (matični broj 03086844)

(24) "PPK Valpovo", Valpovo (matični broj 03034429)

(25) "Đurđenovac", Đurđenovac (matični broj 03776999)

(26) "Petrokemija" d.o.o., Kutina (matični broj 03674223)

(27) "Polimeri"d.o.o., Zagreb (matični broj 03692507)

(28) "INA-Vinil" d.d., Kaštel Sućurac (matični broj 03922014)

(29) "TLM-TVP" d.o.o., Šibenik (matični broj 03777570)

(30) "CROMAX", Bjelovar (matični broj 03341658)

Sva ostala poduzeća uključuju se u sektor ostala trgovačka društva. Daljnja klasifikacija ostalih trgovačkih društava je prema elementima koji su utvrđeni u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. U Nadzornom izvješću prikazuju se samo grupe djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti, koje su navedene u tablici iz odjeljka Najveći korisnici sredstava, obrazac NKS-19.

Preporučuje se bankama da ostala trgovačka društva također klasifikaciraju na ona pod kontrolom rezidenata i ona pod kontrolom nerezidenata.

Država

Sektor država obuhvaća sve institucionalne entitete koji provode politiku države kroz ekonomsku regulaciju, transfer prihoda generiranih obveznim davanjima ili proizvodnju robe i usluga namjenjenih pojedinačnoj ili kolektivnoj potrošnji, koja se ostvaruje izvan tržišnih principa.

Sektor država općenito se dijeli na dva podsektora:

(1) središnja država i republički fondovi i

(2) lokalna država i lokalni fondovi.

Distinkcija između središnje i lokalne države iznimno je značajna za načela monetarne statistike - dok se podsektor lokalna država u monetarnoj statistici tretira analogno ostalim domaćim (nefinancijskim) sektorima, središnja država ima poseban tretman.

Središnja država - Sektor središnja država uključuje sve institucionalne jedinice koje se financiraju iz proračuna središnje države. Ovime su obuhvaćene sljedeće jedinice:

(1) Ured Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatski državni sabor i Vlada Republike Hrvatske,

(2) Ustavni sud Republike Hrvatske

(3) državna ministarstva,

(4) ostali samostalni organi državne uprave (uključujući Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatsku garancijsku agenciju i Hrvatsku upravu za ceste),

(5) redovni sudovi (na svim razinama),

(6) pučki pravobranitelji (na svim razinama),

(7) državno odvjetništvo (na svim razinama),

(8) javno pravobraniteljstvo (na svim razinama.

Republički fondovi - Sektor republički fondovi obuhvaća nacionalne fondove koji se financiraju posebnim izvanproračunskim porezima (tj. porezima ili doprinosima koji se ne uključuju u prihode proračuna središnje države). Ovime su obuhvaćeni:

(1) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje;

(2) Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (uključujući i Fond za dječji doplatak)

(3) Hrvatski zavod za zapošljavanje,

(4) Hrvatske vode,

(5) Hrvatska banka za obnovu i razvitak i

(6) Hrvatski fond za privatizaciju.

Lokalna uprava i fondovi - Ovaj sektor obuhvaća sljedeće jedinice:

(1) predstavnička tijela županija i njihova izvršna tijela,

(2) predstavnička tijela gradova i njihova izvršna tijela,

(3) predstavnička tijela kotara i njihova izvršna tijela,

(4) predstavnička tijela općina i njihova izvršna tijela

(5) fondove osnovane i financirane na lokalnoj razini kao što su fondovi za građevinarstvo, promet, vodoprivredu i sl..

Neprofitne organizacije su institucionalne jedinice koje proizvode robu i/ili pružaju usluge pri čemu njihova aktivnost ne može biti izvor prihoda ili profita njihovim vlasnicima. Međutim, u ovaj sektor klasificiraju se samo one neprofitne institucije koje opslužuju domaćinstva (fizičke osobe), dok se neprofitne institucije čija je osnovna funkcija vezana uz opsluživanje sektora nefinancijskih institucija klasificiraju u sektor nefinancijske institucije. Također, neprofitne institucije kontrolirane od strane države klasificiraju se u sektor država.

Primjeri nepofitnih organizacija koje opslužuju stanovništvo su: političke stranke, vjerske zajednice, udruge građana, humanitarne organizacije, strukovne organizacije, amaterske sportske organizacije, kulturna društva i sl..

Stanovništvo

U ovaj sektor klasificiraju se pojedinci ili grupe rezidenata čije su osnovne karakteristike ponuda rada, potrošnja i proizvodnja. Obrtnici, odnosno svi pojedinci koji rade za vlastiti račun, također se uključuju u ovaj sektor.

Financijske institucije

Sektor financijske institucije obuhvaća sve institucije koje obavljaju financijsko posredovanje ili s njim povezane aktivnosti, odnosno koje pružaju financijske usluge prihvaćanjem financijskih obveza i prodajom financijskih sredstava ili pružaju pomoćne usluge vezane uz financijsko posredovanje.

Podsektori ovog sektora su sljedeći:

(1) Hrvatska narodna banka,

(2) banke,

(3) štedionice i

(4) nebankovne financijske institucije.

Banke - Pojmom banke obuhvaćene su sve domaće banke kojima je HNB, a u skladu sa Zakonom o bankama i štedionicama, dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Ovom definicijom obuhvaćene su i strane banke čijim je podružnicama u Republici Hrvatskoj HNB dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Lista banaka koje imaju odobrenje HNB objavljuje se u Biltenu HNB.

Štedionice - Pojmom štedionice obuhvaćene su sve domaće štedionice. Ovom definicijom su obuhvaćene strane štedionice čijim je podružnicama u Republici Hrvatskoj dano odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Lista štedionica koje imaju odobrenje HNB objavljuje se u Biltenu HNB.

Nebankovne financijske institucije - Pojmom nebankovne financijske institucije obuhvaćene su sve domaće financijske institucije koje nisu klasificirane kao banke ili štedionice. Ostale bankovne institucije mogu biti osiguravajuća društva, investicijski fondovi, štedno-kreditne zadruge i sl..

Nerezidenti

Daljnja klasifikacija nerezidenata temelji se na istim općim načelima kao i klasifikacija rezidenata. Nadzorno izvješće zahtjeva samo osnovnu klasifikaciju nerezidenata na strane države, strane financijske institucije i ostale nerezidente.

Financijski instrumenti klasificiraju se prema izvornom i preostalom roku dospijeća te prema preostalom roku moguće promjene kamatne stope. Izvorni rok dospijeća predstavlja vremensko razdoblje od dana ugovaranja do dana dospijeća (posljednje rate) financijskog instrumenta. Preostali rok dospijeća predstavlja vremensko razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana dospijeća (pojedinih rata) financijskog instrumenta. Preostali rok moguće promjene kamatne stope predstavlja vremensko razdoblje od posljednjeg dana izvještajnog razdoblja do dana kada banka može promijeniti ugovorenu kamatu na financijski instrument.

Depoziti, krediti i dužnički vrijednosni papiri iz aktive i pasive bilance banke obvezno se u Nadzornom izvješću trebaju iskazati po sva tri modaliteta ročnosti. Sva tri modaliteta navode se prema istim vremenskim presjecima:

(1) do jedan mjesec,

(2) preko jedan do tri mjeseca,

(3) preko tri do 12 mjeseci,

(4) preko jedne do tri godine i

(5) preko tri godine.

Akcepni kredit - Vidi "akceptirana mjenica".

Akceptirana mjenica -Akceptirana mjenica je mjenica za koju se banka svojim potpisom na licu mjenice obvezala da će je isplatiti u roku dospijeća. Nakon akcepta mjenice, banka-trasat vraća je trasantu, koji je može prodati na tržištu novca. Akceptiranjem mjenice banka: (1) postaje prvi mjenični dužnik i (2) ostvaruje potraživanje od trasanta (akceptni kredit) s rokom dospijeća koji je jednak roku dospijeća akceptirane mjenice.

Obveze po akceptiranju mjenica iskazuju se na strani obveza, a akceptni krediti na strani imovine u bilanci stanja. Obveze po akceptiranju mjenica isknjižavaju se po njihovom dospijeću odnosno isplati. Obveze se u pravilu ne isknjižavaju prije dospijeća, kad banka kupi mjenicu koju je prije sama akceptirala.

Akceptirane mjenice koje je banka kupila na tržištu novca, bilo da se radi o mjenicama koje su akceptirale druge banke ili vlastitim akceptiranim mjenicama, iskazuju se u bilanci stanja u stavki "instrumenti tržišta novca izdani od banaka".

Akreditiv - Akreditiv je dokument koji izdaje banka za račun komitenta kojim se ovlašćuje korisnik areditiva, ili u posebnim slučajevima sam komitent banke, da podnosi banci naloge za plaćanje prema uvjetima određenim akreditivom. Izdani akreditiv predstavlja uvjetnu obvezu banke (osim kod nostro pokrivenih akreditiva), te se uključuje u izvanbilančne stavke.

Kao predmet dobre prakse, akreditiv treba:

(1) Biti jasno označen kao akreditiv.

(2) Imati naveden datum prestanka važenja ili biti izdan za određeno vrijeme.

(3) Biti ograničen u iznosu.

(4) Pozivati banku koja ga je izdala da ga isplati samo po prezentaciji naloga za plaćanje ili drugih dokumenata navedenih u akreditivu.

(5) Predstavljati ugovor između komitenta i banke, kojim se utvrđuje bezuvjetna obveza komitenta da će osigurati pokriće za plaćanja banke po akreditivu.

Pokriveni akreditivi se najčešće pojavljuju kod uvoznih i izvoznih poslova. Kod nostro pokrivenih akreditiva (uvoznih) domaća banka unaprijed uplaćuje novčana sredstva na poseban račun kod strane banke. Ova novčana sredstva banka evidentira na računu "nostro akreditivi i garancije". Kod loro pokrivenih akreditiva (izvoznih) strana banka unaprijed uplaćuje novčana sredstva kod domaće banke, koja se evidentiraju na računu "loro akreditivi i garancije". Račun "nostro akreditivi i garancije" iskazuje se u aktivi bilance stanja u stavki "depoziti po viđenju kod stranih banaka", a račun "loro akreditivi i garancije" iskazuje se u pasivi bilance stanja u stavki "štedni depoziti stranih financijskih institucija".

Ukoliko banka izdaje akreditiv uz uvjet da komitent ima puno ili djelomično pokriće na posebnom računu kod banke, novčana sredstva na tom posebnom računu uključuju se u ograničene depozite.

Banke - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Blokirani devizni depoziti - Obuhvaćaju devizne depozite građana regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.

Depoziti - Depoziti predstavljaju novčana sredstva položena kod banke ili slične financijske institucije, a predstavljaju obvezu banke prema vlasniku tih novčanih sredstava. Depoziti se obično isplaćuju po nominalnoj vrijednosti uključujući pripisane kamate. Depoziti se u Nadzornom izvješću razvrstavaju na: žiro i tekuće račune (transferabilne depozite), štedne depozite po viđenju, oročene depozite (uključujući depozite s otkaznim rokom), blokirane depozite i ograničene depozite. Depoziti mogu biti denominirani u različitim valutama ili indeksirani prema inflaciji ili deviznom tečaju.

Dionički kapital - Uplaćeni kapital za obične i povlaštene dionice, kao i poslovne udjele, uključujući i evetualni višak ostvaren prilikom emisije dionica i poslovnih udjela. Članak 164. Zakona o trgovačkim društvima zabranjuje prodaju dionica ispod nominalne vrijednosti prilikom emisije.

Dividende - Dividende su dio dobiti poduzeća koji se odlukom skupštine dioničara, ili odlukom drugog ovlaštenog tijela, isplaćuje dioničarima. Dividende postaju obveza banke čim ovlašteno tijelo donese odluku o isplati dividendi, a evidentiraju se terećenjem računa dobiti i odobravanjem računa "obveze po objavljenoj dividendi".

Domaće osobe ili rezidenti - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Državne jedinice - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Financijske institucije - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Goodwill - Gooodwill je nematerijalna imovina koja predstavlja razliku između troška ulaganja i fer tržišne cijene kupljene imovine. Goodwill se najčešće pojavljuje kad banka plaća premiju prilikom spajanja ili akvizicije drugog poduzeća. Na primjer, ako banka A isplati dioničare banke B po cijeni od 120 za dionicu, a knjigovodstvena vrijednost kupljenih dionica jednaka je 100, razlika od 20 iskazuje se kao goodwill. Isto tako, ako banka A isplati dioničare banke B po cijeni od 50 za dionicu, a knjigovodstvena vrijednost kupljenih dionica jednaka je 100, razlika od 50 predstavlja negativni goodwill koji se u Nadzornom izvješću uključuje u prihode budućih razdoblja. Sam po sebi goodwill nema tržišnu cijenu, te se mora amortizirati u roku od 5 godina.

Hibridni vrijednosni papiri - Vrijednosni papiri koji imaju određene značajke kapitala i određene značajke duga, odnosno u čijim uvjetima postoje obilježja utvrđena Odlukom o načinu izračunavanja kapitala banaka i štedionica. Izdani i uplaćeni hibridni vrijednosni papiri uključuju se u dopunski kapital banke na način utvrđen istom odlukom. Vidi također naputke uz obrazac BS/JAK-5.

Instrumenti tržišta novca - Svi dužnički vrijednosni papiri s izvornim rokom dospijeća od jedne godine ili manje.

Investicijski portfelj vrijednosnih papira -Vidi Prilog A: Računovodstvo ulaganja u vlasničke i dužničke vrijednosne papire.

Izvanredne stavke - Izvanredne stavke su događaji i transakcije koji (1) nisu uobičajeni i (2) nisu učestali. Oba uvjeta moraju biti zadovoljena da bi se događaji ili transakcije mogli navesti kao izvanredne stavke. D1ogađaji koji nisu povezani s redovnim ili tipičnim aktivnostima banke smatraju se neuobičajenim (događaji ili transakcije koji su izvan kontrole uprave banke ne trebaju se automatski smatrati neuobičajenim). Događaji koji su rijetki i za koje ne očekujemo da će se dogoditi u budućnosti smatraju se neučestalim.

Samo ograničen broj događaja ili transakcija može se okarakterizirati i tretirati kao izvanredne stavke. Primjeri takvih događaja su gubici koji rezultiraju iz elementarnih nepogoda (zemljotres, poplava i sl.), iz eksproprijacije ili iz zabrane prema novodonesenim propisima.

Javna trgovačka društva - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Konsolidacija - Vidi Opći naputci, dio "Priprema Nadzornog izvješća".

Krediti - Kredit, ili zajam, je izravno ili neizravno odobravanje novčanih sredstava uz uvjete koje su međusobno ugovorili zajmodavac i zajmoprimac. Kreditnim ugovorom obično se definiraju kamata koju zajmodavac treba platiti zajmoprimcu, rok dospijeća kredita i osiguranje naplate kredita. Kredit je obično neprenosiv. Ukoliko je kredit standardiziran na način da omogućava lako trgovanje i prenošenje, smatra se dužničkim vrijednosnim papirom.

Ukoliko postoji problem razvrstavanja financijskog instrumenta u depozite ili kredite, razvrstava se prema tome tko inicira financijsku transkaciju. Kod depozita inicijativu ima zajmodavac, a kod kredita zajmoprimac.

Lokalna uprava i fondovi - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Nebankovne financijske institucije - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Neprofitne organizacije - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Nerezidenti ili strane osobe - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Obveze po akceptiranju mjenica - Vidi "akceptirana mjenica".

Organizacijski troškovi - Organizacijski troškovi su izravni troškovi nastali prilikom osnivanja banke i u postupku pribavljanja dozvole za rad banke. Ovi troškovi uključuju, na primjer, naknade za profesionalne usluge (npr. pravne, računovodstvene i konzultantske usluge) i druge naknade plaćene državnim institucijama koje odobravaju osnivanje banke. Organizacijski troškovi novoosnovanih banaka iskazuju se kao nematerijalna imovina (u obrascu BS/OIMO-12) i moraju se amortizirati korištenjem linearne metode tijekom razdoblja ne duljeg od pet godina.

Troškovi nastali prije početka rada kao što su plaće i naknade osoblju, najamnine, amortizacija, zalihe, naknade članovima nadzornog odbora i uprave, obuka, putovanja i poštanske pristojbe ne smatraju se organizacijskim troškovima. Ovi troškovi iskazuju se u odgovarajućoj stavki Obrasca RDG-1 i to od tromjesečja u kojem je banka počela s radom.

Ostala trgovačka društva - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Podređeni vrijednosni papiri - Dužnički vrijednosni papiri u čijim uvjetima postoje obilježja utvrđena Odlukom o načinu izračunavanja kapitala banaka i štedionica. Izdani i uplaćeni podređeni vrijednosni papiri uključuju se u dopunski kapital banke na način utvrđen istom odlukom. Vidi također naputke uz obrazac BS/JAK-5.

Podružnica - Podružnica banke je trgovačko društvo (kćer) koje je pod kontrolom banke. U ovom kontekstu pojam kontrola označava moć usmjeravanja financijske i poslovne politike trgovačkog društva u svoju korist. Detaljnije o podružnici i pripadajućim računovodstvenim postupcima vidi u dijelovima "Opći Naputci" i "Prilog A: Računovodstvo ulaganja u vlasničke i dužničke vrijednosne papire".

Definicija podružnice u Nadzornom izvješću temelji se na definiciji iz Međunarodnih računovodstvenih standarda, koji su preuzeti Zakonom o računovodstvu. Ova definicija različita je od definicije podružnice u Zakonu o bankama i štedionicama, gdje se podružnicama smatraju samo poslovnice stranih banaka u Hrvatskoj. Vidi također "poslovnice".

Posebne rezerve za identificirane gubitke - Posebne rezerve za identificirane gubitke predstavljaju ispravak vrijednosti imovine u iznosu očekivanog gubitka, tj. njima se umanjuje (otpisuje) bilančna vrijednost imovine. Posebne rezerve za identificirane gubitke formiraju se na teret troškova rezerviranja za identificirane gubitke ili na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke. Ako ne dođe do realizacije očekivanog gubitka (na primjer, naplati se ranije otpisana imovina), ili se kasnije umanjuje procjena očekivanog gubitka, odobrava se račun na čiji teret su izvorno fomirane posebne rezerve za identificirane gubitke.

Posebne rezerve za identificirane gubitke formiraju se sukladno Zakonu o bankama i štedionicama i sukladno Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica u rasponu od najmanje 10 posto za potraživanja iz rizične skupine "B" do 100 posto za rizičnu skupinu "E".

Posebne rezerve za neidentificirane gubitke - Rezerve koje su stvorene u svrhu zaštite od neidentificiranih mogućih gubitaka po bilančnoj i izvanbilančnoj imovini. U Nadzornom izvješću, posebne rezerve za neidentificirane gubitke po bilančnoj imovini iskazuju se kao odbitna stavka u aktivi, a posebne rezerve za neidentificirane gubitke po izvanbilančnoj imovini u pasivi bilance stanja.

Odlukom o visini i načinu formiranja posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka banaka i štedionica. utvrđena je minimalna visina posebnih rezervi za neidentificirane gubitke.

Poslovnica - Bilo koja jedinica banke, obično specijalizirana za obavljanje pojedinih vrsta bankovnih poslova, koja je dislocirana od sjedišta banke. Banka može imati i izvanteritorijalne poslovnice.

Zakon o bankama i štedionicama utvrđuje uvjete po kojima strane banke mogu otvoriti podružnice u Hrvatskoj. Podružnice stranih banaka su u Zakonu definirane kao jedinice stranih banaka koje nemaju pravnu osobnost i sastavni su dio stranih banaka. Prema tome, pojam podružnica strane banke u Zakonu odgovara pojmu poslovnica strane banke u Nadzornom izvješću. Vidi također "podružnica".

Povezano trgovačko društvo - Povezano trgovačko društvo je trgovačko društvo nad kojim banka ima značajan utjecaj tj. to je ono društvo koje nije podružnica. Pojam značajan utjecaj označava pravo sudjelovanja u kreiranju financijske i poslovne politike trgovačkog društva, ali ne i kontrolu tih politika. Detaljnije o povezanom trgovačkom društvu i pripadajućim računovodstvenim postupcima vidi u dijelu "Prilog A: Računovodstvo ulaganja u vlasničke i dužničke vrijednosne papire".

Premija ili diskont - Premija, odnosno diskont, je razlika između kupovne (sadašnje) i nominalne vrijednosti na koju glasi dužnički vrijednosti papir, kredit ili druga imovina. Do premije (diskonta) dolazi kad banka kupi vrijednosni papir po cijeni višoj (nižoj) od nominalne vrijednosti, obično zbog toga što je trenutna tržišna kamatna stopa na takav vrijednosni papir niža (viša) od kuponske kamatne stope. Diskont se također pojavljuje kod vrijednosnih papira koji nemaju kamatne kupone (na primjer Trezorski zapisi Ministarstva financija, blagajnički zapisi HNB i sl.). Premija se treba amortizirati, a diskont prihodovati u razdoblju od kupnje do dospijeća vrijednosnog papira. Vidi također "Prilog B: Vrednovanje obveznica - diskont ili premija".

Preuzeta imovina - Imovinu primljenu kao potpunu naknadu za potraživanje od komitenta treba evidentirati po iznosu nižem od (1) fer vrijednosti imovine ili (2) knjigovodstvene vrijednosti potraživanja u vrijeme preuzimanja (knjigovodstvena vrijednost potraživanja je iznos bruto potraživanja korigiran za iznose neamortizirane premije ili diskonta i neamortizirane provizije ili troškove, za posebne rezerve za identificirane gubitke i za pripadajuća potraživanja po dospjelim kamata). Manji od dva iznosa je trošak ulaganja preuzete imovine. Ako je knjigovodstvena vrijednost potraživanja veća od fer vrijednosti preuzete imovine, prvo se umanjuje knjigovodstvena vrijednost potraživanja formiranjem nedostajućih posebnih rezervi za identificirane gubitke. Zatim se zadužuje račun preuzete imovine i odobravaju se računi potraživanja.

Nakon preuzimanja, svaka preuzeta imovina mora se voditi po iznosu nižem od: (1) fer vrijednosti imovine umanjena za procijenjeni trošak prodaje imovine ili (2) trošak ulaganja preuzete imovine. Vrijednost se procjenjuje pojedinačno za svaku preuzetu nekretninu ili pokretninu. Ukoliko je fer vrijednost preuzete imovine (umanjenja za procijenjeni trošak prodaje) manja od troška ulaganja, vrši se vrijednosno usklađivanje koje se evidentira kao "ostali nekamatni tršokovi".

Preuzeta materijalna imovina evidentira se u bilanci stanja u stavki "preuzeta imovina", a preuzeti financijski instrumeti (vrijednosni papiri, krediti i sl.) u pripadajućim stavkama financijskih instrumenata.

Repo poslovi - Repo poslovi su ugovori o prodaji (ili kupnji) vrijednosnog papira i reotkuopu vrijednosnog papira na utvrđeni dan i po utvrđenoj cijeni. Repo poslove obično ugovaraju HNB i banke, najšešće s rokom dospijeća od 35 ili 91 dan. Svrha im nije stjecanje vlasništva nad vrijednosnim papirom, nego se zaključuju radi održavanja likvidnosti. Stoga se u Nadzornom izvješću repo poslovi iskazuju kao krediti ili kao obveze po kreditima.

Republički fondovi - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Rezerve formirane za otkup vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela - Rezerve utvrđene člankom 233. Zakona o trgovačkim društvima.

Rezidenti ili domaće osobe - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Rizična aktiva - Dio bilančne i izvanbilanče imovine koji banka raspoređuje u rizične skupine od A do E sukladno Zakonu o bankama i štedionicama i sukladno Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica. Rizična aktiva (imovina) prikazuje se u Nadzornom izvješću obrascem BS/RIM-14.

Rizikom ponderirana aktiva - Bilančna i konvertirana izvanbilanča aktiva ponderirana sa stupnjevima rizika. Rizikom ponderirana aktiva prikazuje se u Nadzornom izvješću obrascem BS/RPA-6.

Središnja država - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Strane osobe ili nerezidenti - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Stanovništvo - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Štedionice - Vidi dio "Institucionalni sektori"u Prilogu D.

Trgovački portfelj vrijednosnih papira - Vidi Prilog A: Računovodstvo ulaganja u vlasničke i dužničke vrijednosne papire.

Vlastite otkupljene dionice - Dionice ili poslovni udjeli banke izdavatelja, koje je banka - izdavatelj kupila na sekundarnom tržištu. U Nadzornom izvješću vlastite otkupljene dionice iskazuju se kao odbitna stavka od dioničkog kapitala. Prema tome, otkup vlastitih dionica rezultira smanjenjem kapitala banke, a kasnija prodaja tih dionica povećanjem kapitala banke.

Ukoliko se vlastite otkupljene dionice kupuju po cijeni koja je niža (viša) od nominalne vrijednosti na koju glase dionice, razlika nastala na taj način odobrava (tereti) se računu nazvanom "kapitalna dobit ili gubitak kod otkupa ili ponovne prodaje ili emisije vlastitih dionica". Ukoliko se vlastite otkupljene dionice prodaju po cijeni koja je viša (niža) od troška ulaganja tj. uz "dobit" ("gubitak"), razlika nastala na taj način odobrava (tereti) se također računu "kapitalna dobit ili gubitak kod otkupa ili ponovne prodaje ili emisije vlastitih dionica". Ako je potražni saldo na računu "višak iznad nominalne vrijednosti upisanih i uplaćenih običnih i povlaštenih dionica" premali za apsorbiranje "gubitka", razlika tereti zadržanu dobit ili rezerve za vlastite dionice

Zakonske rezerve - Zakonske rezerve formiraju se za pokrivanje rizika koji proizlaze iz uobičajenih poslovnih aktivnosti banke. One su utvrđene člankom 29. Zakona o bankama i štedionicama i člankom 222. Zakona o trgovačkim društvima. Zakonska rezerva treba iznositi 5 posto, ili više, temeljnog kapitala.