|
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 70. stavka 3. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 107/95) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. svibnja 1998. godine, donijela
Članak 1.
Ovom se Uredbom o opasnim tvarima u vodama (u daljnjem tekstu: Uredba) propisuje, koje se tvari i u kojoj količini u skladu s člankom 70. stavkom 1. Zakona o vodama smatraju opasnim tvarima u vodnom okolišu.
Članak 2.
Tvari opasne za vodni okoliš utvrđuju se poglavito temeljem slijedećih kriterija: toksičnosti, razgradljivosti i bioakumulacije.
Članak 3.
Na temelju kriterija iz članka 2. ove Uredbe, opasne tvari dijele se u slijedeće skupine:
Opasne tvari za koje je dokazano da su rizične za vodni okoliš i čovjeka i za koje se određuju najveće dopuštene koncentracije u vodnim sustavima, odnosno zabranjuje njihovo ispuštanje u vode (u nastavku: A skupina opasnih tvari).
Opasne tvari za koje je dokazano da imaju nepoželjno djelovanje na vodni okoliš, odnosno na okus ili miris proizvoda koji služe za ljudsku ishranu, dobivenih iz prirodnih voda i za koje treba odrediti dopuštene koncentracije u vodnim sustavima, odnosno propisati uvjete za njihovo ispuštanje i uporabu (u nastavku: B skupina opasnih tvari).
A. skupina opasnih tvari:
1. organohalogeni spojevi i tvari iz kojih mogu nastati spojevi u prirodnim sustavima voda i mora*,
2. organofosforni spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u prirodnim sustavima voda i mora*,
3. organokositrovi spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u prirodnim sustavima voda i mora*,
4. živa i živini spojevi,
5. kadmij i kadmijevi spojevi,
6. olovo i olovni spojevi,
7. tvari za koje je dokazano da imaju kancerogena, teratogena ili mutagena svojstva ili poprimaju takva svojstva u vodenom okolišu,
8. nerazgradljiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla,
9. cijanidi i
10. radioaktivne tvari uključujući i radioaktivni otpad.
Pojedinačne opasne tvari iz ovog članka koje u planovima zaštite voda moraju imati prioritet u njihovu uklanjanju su:
1. Drini (Aldrin, Dieldrin, 15. Azinfos-etil
Endrin i Izodrin)
2. HCH (Lindan) 16. Azinfos-metil
3. DDT 17. Fenitrotion
4. Pentaklorfenol 18. Fention
5. Heksaklorbenzen 19. Malation
6. Heksaklorbutadien 20. Paration
7. Tetraklorugljik 21. Paration-metil
8. Kloroform 22. Diklorvos
9. Trifluralin 23. Trikloretilen
10. Endosulfan 24. Tetrakloretilen
11. Simazin 25. Triklorbenzen
12. Atrazin 26. Dikloretan 1,2
13. Trifenilkositrovi sp. 27. Trikloretan
14. Tributilkositrovi sp. 28. Dioksini
B. skupina opasnih tvari
1. metali, metaloidi i njihovi spojevi: antimon, arsen, bakar, barij, berilij, bor, cink, kobalt, kositar, krom, molibden, nikal, selen, srebro, talij, telur, titan, uran i vanadij,
2. biocidi i njihovi derivati, ako nisu navedeni u skupini A,
3. organosilicijevi spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u prirodnim vodenim sustavima, isključujući one koje su biološki bezopasne ili brzo prelaze u bezopasne tvari,
4. razgradljiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla,
5. biološki nerazgradljivi detergenti i druge površinski aktivne tvari,
6. fluoridi,
7. anorganski spojevi fosfora i elementni fosfor,
8. anorganski spojevi dušika (amonij i nitriti),
9. tvari koje negativno djeluju na okus i miris proizvoda iz prirodnih sustava voda i mora namijenjenih za ljudsku ishranu i tvari koje mogu uzrokovati nastanak takvih tvari u prirodnim sustavima voda i mora,
10. tvari koje, izravno ili neizravno, negativno utječu na režim kisika u prirodnim sustavima voda i mora, osobito one koje mogu izazvati eutrofikaciju,
11. kiseline i lužine takvog kemijskog sastava i u takvim količinama da mogu negativno utjecati na kakvoću prirodnih sustava voda i mora,
12. tvari koje iako netoksične, mogu ometati bilo koju dopuštenu uporabu prirodnog sustava vode i mora i
13. drugi izvori onečišćenja (patogeni mikroorganizmi, toplinska ispuštanja i drugo).
_________________
* uz iznimku onih tvari za koje je dokazano da su biološki bezopasne ili koje brzo prelaze u biološki bezopasne tvari
Članak 4.
Najveće dopuštene koncentracije pojedinih opasnih tvari iz članka 3. (A skupina opasnih tvari) u pojedinim vrstama kopnenih voda i u moru navode se u Tablici 1. kako slijedi:
Tablica 1. NAJVEĆE DOPUŠTENE KONCENTRACIJE POJEDINIH OPASNIH TVARI
|
OPASNE TVARI |
KOPNENE VODE |
MORE |
||
| I i II vrsta | III-V vrsta |
1 |
2 |
|
|
µg/l |
µg/l |
µg/l |
µg/l |
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
| Kadmij |
0,1-0,5* |
0,5-5* |
0,1-0,5 |
0,5-2,5 |
| Živa |
0,005-0,02* |
0,02-1* | 0,005-0,02 | 0,02-0,3 |
| Organoživini spojevi (ukupno) |
0,02 |
0,1 |
0,02 |
0,1 |
| Tributilkositrovi spojevi |
0,001 |
0,005 |
0,001 |
0,005 |
| Trifenilkositrovi spojevi |
0,001 |
0,005 |
0,001 |
0,005 |
| Cijanidi |
1 |
100 |
1 |
100 |
| 3,4-benzo(a)piren |
0,005 |
0,01 |
0,005 |
0,01 |
| 3,4-benzo(b)fluoranten |
0,005 |
0,01 |
0,005 |
0,01 |
| Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) ukupno) |
0,2 |
0,2-1 |
0,2 |
0,2-1 |
| Kloroform |
2 |
10 |
2 |
10 |
| Tetraklorugljik |
2 |
10 |
2 |
10 |
| 1,2-dikloretan |
5 |
10 |
5 |
10 |
| Trikloretan |
5 |
10 |
5 |
10 |
| Trikloretilen |
5 |
10 |
5 |
10 |
| Tetrakloretilen |
5 |
10 |
5 |
10 |
| Triklorbenzen |
0,1 |
0,4 |
0,1 |
0,4 |
| Heksaklorbutadien |
0,01 |
0,1 |
0,01 |
0,1 |
| 2,3,7,8-tetraklordibenzo-p- dioksin (TKDD) |
4,5x10-7 |
4,5x10-7 |
4,5x10-7 |
4,5x10-7 |
| Endosulfan |
0,03 |
0,03 |
0,03 |
0,03 |
| Endrin |
0,001 |
0,005 |
0,001 |
0,005 |
| Drini (ukupno) |
0,03 |
0,03 |
0,03 |
0,03 |
| DDT (ukupni) |
0,001- |
0,005-0,05* |
0,001-0,005 |
0,005-0,05 |
| Heksaklorbenzen |
0,1 |
0,03 |
0,1 |
0,03 |
| Lindan |
0,01-0,02* |
0,01-0,02* |
0,01-0,02 |
0,01-0,02 |
| Pentaklorfenol |
1 |
2 |
1 |
2 |
| Azinfos-etil |
0,02 |
0,1 |
0,02 |
0,1 |
| Azinfos-metil |
0,02 |
0,1 |
0,02 |
0,1 |
| Diklorvos |
0,01 |
0,05 |
0,01 |
0,05 |
| Fention |
0,01 |
0,05 |
0,01 |
0,05 |
| Fenitrotion |
0,01 |
0,05 |
0,01 |
0,05 |
| Malation |
0,01 |
0,1 |
0,01 |
0,1 |
| Paration |
0,005 |
0,05 |
0,005 |
0,05 |
| Paration-metil |
0,01 |
0,1 |
0,01 |
0,1 |
| Atrazin |
0,1 |
0,5 |
0,1 |
0,5 |
| Simazin |
0,1 |
0,5 |
0,1 |
0,5 |
| Trifluralin |
0,1 |
0,5 |
0,1 |
0,5 |
| Poliklorirani bifenili (PCB) |
0,01-0,02* |
0,01-0,02* |
0,01-0,02 |
0,01-0,02 |
| Radioaktivnost | ||||
| Ukupna-aaktivnost Bq/l |
0,05-0,1 |
0,5-2,5 |
0,5-2,5 |
0,5-2,5 |
| Ukupna-baktivnost Bq/l |
0,2-0,5 |
1-2,5 |
1-2,5 |
1-2,5 |
| Radij 226 Ra Bq/l |
0,02-0,05 |
0,12-0,5 |
0,02-0,05 |
0,12-0,5 |
| Cezij 137 Cs Bq/l |
0,01-0,1 |
0,2-0,5 |
0,01-0,1 |
0,2-0,5 |
| Stroncij 90 Sr Bq/l |
0,003-0,01 |
0,05-0,1 |
0,003-0,01 |
0,05-0,1 |
| Tricij H3 Bq/l |
10-100 |
1000-5000 |
10-100 |
1000-5000 |
| Uran Bq/l |
5-20 |
50-100 |
5-20 |
50-100 |
more 1, vrijednosti se odnose na obalno more,
more 2, vrijednosti se odnose na more koje je izravno pod utjecajem onečišćenja s kopna i otoka, i to: na mjestima ispusta otpadnih voda (približno 100 m od difuzora) i na ušću vodotoka, odnosno kanala (u točki izmiješanosti)
*, vrijednosti pokazatelja za pojedine vrste voda nalaze se u Uredbi o klasifikaciji voda
Članak 5.
Dopuštene koncentracije drugih pojedinačnih opasnih tvari iz A skupine opasnih tvari koje nisu navedene u Tablici 1. i iz B skupine opasnih tvari u pojedinim vrstama kopnenih voda i moru navode se u Tablici 2. kako slijedi:
Tablica 2. DOPUŠTENE KONCENTRACIJE DRUGIH POJEDINAČNIH OPASNIH TVARI
|
OPASNE TVARI |
KOPNENE VODE |
MORE |
||
| I i II vrsta | III-V vrsta |
1 |
2 |
|
|
µg/l |
µg/l |
µg/l |
µg/l |
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
| Metali, metaloidi i njihovi spojevi |
0,1-0,5* |
0,5-5* |
0,1-0,5 |
0,5-2,5 |
| Aluminij |
1500 |
1500 |
10 |
200 |
| Antimon |
50 |
50 |
30 |
50 |
| Arsen |
50 |
50 |
30 |
50 |
| Bakar |
2-10* |
10-20 |
2-10 |
10-20* |
| Barij |
1000 |
4000 |
1000 |
4000 |
| Berilij |
0,2 |
1 |
0,2 |
1 |
| Bor |
200 |
750 |
5000 |
5000 |
| Cink |
50-80* |
80-200* |
50-80 |
80-200 |
| Kobalt |
100 |
2000 |
100 |
2000 |
| Kositar |
100 |
500 |
30 |
100 |
| Krom |
1-6* |
6-20* |
1-6 |
6-20 |
| Mangan (II) |
50 |
1000 |
50 |
1000 |
| Molibden |
500 |
500 |
500 |
500 |
| Nikal |
15-30* |
30-200* |
15-30 |
30-200 |
| Olovo |
0,1-2* |
2-80* |
0,1-2 |
2-80 |
| Selen |
10 |
10 |
10 |
10 |
| Srebro |
2 |
20 |
0,6 |
6 |
| Talij |
3 |
30 |
50 |
50 |
| Titan |
100 |
100 |
100 |
100 |
| Vanadij |
100 |
200 |
100 |
200 |
| Željezo |
100 |
1000 |
- |
- |
| Anorganski pokazatelji | ||||
| Amonij |
100-250* |
250-1500* |
100-250 |
250-1500 |
| Nitrati |
500-1500* |
1500-10000* |
500-1500 |
1500-10000 |
| Nitriti |
10-30* |
30-200* |
10-30 |
30-200 |
| Fosfor (ukupni), tekućice |
100-250* |
250-1500* |
||
| Fosfor (ukupni), stajaćice |
10-25* |
25-150* |
10-25 |
25-150 |
| Fluoridi |
300 |
1500 |
2000 |
2000 |
| Sulfidi |
2 |
50 |
2 |
50 |
| Ugljikovodici# | ||||
| Benzen |
1,5 |
10 |
1,5 |
10 |
| Toluen |
50 |
100 |
50 |
100 |
| Ksileni (o-, m-, p-) |
50 |
100 |
50 |
100 |
| Etilbenzen |
50 |
100 |
50 |
100 |
| Stiren |
20 |
100 |
20 |
100 |
| Halogenirani ugljikovodici# | ||||
| Radioaktivnost | ||||
| Diklormetan |
2 |
20 |
2 |
20 |
| Bromdiklormetan |
2 |
20 |
2 |
20 |
| Bromoform |
2 |
20 |
2 |
20 |
| Heksakloretan |
6 |
10 |
6 |
10 |
| Vinilklorid |
1 |
2 |
1 |
2 |
| Dikloretilen |
1,5 |
25 |
25 |
25 |
| Monoklorbenzen |
20 |
100 |
20 |
100 |
| Diklorbenzen |
2 |
20 |
2 |
20 |
| Tetraklorbenzen |
1 |
2 |
1 |
2 |
| Diklorpropan |
50 |
200 |
50 |
200 |
| Diklorpropen |
1 |
20 |
1 |
20 |
| Nitrirani ugljikovodici | ||||
| Dinitrobenzen |
10 |
50 |
10 |
50 |
| Nitroklorbenzen |
20 |
50 |
20 |
50 |
| Dinitrotoluen |
1 |
10 |
1 |
10 |
| N-nitrozodimetilamin |
0,03 |
0,03 |
0,03 |
0,03 |
| N-nitrozodietilamin |
0,01 |
0,01 |
0,01 |
0,01 |
| N-nitrozodibutilamin |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
| N-nitrozopirolidin |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
0,1 |
| Benzidin |
0,002 |
0,01 |
0,002 |
0,01 |
| 3,3-diklorbenzidin |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
0,02 |
| Fenoli | ||||
| Fenoli (ukupno) |
1,5* |
5-25* |
1,5 |
5-25 |
| Krezol (o-,m-,p-) |
2 |
20 |
2 |
20 |
| Nonilfenol |
0,5 |
5 |
0,5 |
5 |
| 2-klorfenol |
1 |
10 |
1 |
10 |
| 2,4-diklorfenol |
1 |
5 |
1 |
5 |
| 2,4,5-triklorfenol |
1 |
5 |
1 |
5 |
| Nitrofenol (o-,m-,p-) |
10 |
50 |
10 |
50 |
| 2,4-dinitrofenol |
30 |
50 |
30 |
50 |
| Pikrinska kiselina |
10 |
50 |
10 |
50 |
| 4,6-dinitro-o-krezol |
10 |
50 |
10 |
50 |
| Aminofenol (o-,m-,p-) |
10 |
50 |
10 |
50 |
| Pesticidi# | ||||
| Heptaklor |
0,001 |
0,001 |
0,001 |
0,001 |
| Klordan |
0,01 |
0,1 |
0,001 |
0,004 |
| Metoksiklor |
0,03 |
0,3 |
0,03 |
0,3 |
| Toksafen (Kamteklor) |
0,005 |
0,05 |
0,005 |
0,05 |
| Ostali organoklorirani pesticidi |
0,001 |
0,01 |
0,001 |
0,01 |
| Ostali organofosforni i karbamatni pesticidi |
0,01 |
0,1 |
0,01 |
0,1 |
| Ostali organski spojevi | ||||
| Acetoncijanhidrin |
1 |
1 |
1 |
1 |
| Akrolein |
2 |
10 |
1 |
10 |
| Akrilonitril |
0,1 |
200 |
0,1 |
200 |
| Formaldehid |
300 |
500 |
300 |
300 |
| Sintetički anionski tenzidi |
100 |
500 |
100 |
500 |
| Sintetički kationski tenzidi |
50 |
100 |
50 |
100 |
| Sintetički neionski tenzidi |
100 |
500 |
100 |
500 |
more 1, vrijednosti se odnose na obalno more,
more 2, vrijednosti se odnose na more koje je izravno pod utjecajem onečišćenja s kopna i otoka, i to: na mjestima ispusta otpadnih voda (približno 100 m od difuzora) i na ušću vodotoka, odnosno kanala (u točki izmješanosti)
*, vrijednosti pokazatelja za pojedine vrste voda nalaze se u Uredbi o klasifikaciji voda
#, osim onih koji su već navedeni u Tablici 1.
Članak 6.
Ovlašćuje se Državna uprava za vode da na prijedlog Referentnog laboratorija koji na temelju znanstvenih spoznaja i objavljenih podataka utvrđuje opasne tvari i njihove količine (dopuštene koncentracije), Rješenjem dopuni ili izmjeni tablicu 1. i tablicu 2. iz prethodnog članka ove Uredbe.
Rješenje o izmjenama i dopunama tablice 1. i tablice 2. objavljuje se u "Narodnim novinama".
Članak 7.
Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 310-33/98-01/02
Urbroj: 5030116-98-1
Zagreb, 28. svibnja 1998.
Potpredsjednik
mr. Borislav Škegro, v. r.