USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jurica Malčić, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Zorana Kastropila iz Splita, na sjednici održanoj dana 20. svibnja 1998. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka 6. stavka 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave ("Narodne novine", br. 20/92, 69/95, 59/96 i 63/96).

II. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".

Zoran Kastropil iz Splita podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka 6. stavka 2. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave.

Osporavani članak 6. stavak 2. glasi:

"Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ministar, zamjenik ministra, ravnatelj državne upravne organizacije, župan, podžupan, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, kao i časnik i dočasnik oružanih snaga kojeg kao vojnog zapovjednika Hrvatske vojske imenuje i razrješuje predsjednik Republike i ministar obrane, te djelatnik u upravnim tijelima i službama te jedinice lokalne samouprave, odnosno te jedinice lokalne uprave i samouprave.".

Predlagatelj smatra da je navedenom odredbom prekršeno ustavno pravo na dostupnost svima sudjelovanja u javnim poslovima, utvrđeno člankom 44. Ustava Republike Hrvatske, koji određuje da svaki građanin Republike pod jednakim uvjetima ima pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova. Također navodi da se rečeno pravo može ograničiti samo pod uvjetima iz članka 16. Ustava, prema kojem se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Drži da u ovom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz spomenutog članka pa da nije moguće ograničiti pravo djelatniku jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave, na obnašanje dužnosti člana predstavničkog tijela te jedinice lokalne samouprave, odnosno te jedinice lokalne uprave i samouprave.

Prijedlog nije osnovan.

U članku 4. Ustava Republike Hrvatske, određeno je da je u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Institut nepodudarnosti (inkompatibiliteta, nespojivosti) raznih dužnosti u istoj osobi nadovezuje se na njezino pasivno biračko pravo, prvenstveno zbog što potpunijeg i dosljednog ostvarenja navedenog ustavnog načela diobe vlasti. Tim se institutom nepodudarnosti upravo sprječava mogućnost da ista osoba istovremeno obavlja poslove u dvije ili sve tri vlasti, čime se ujedno sprječava i koncentracija ovlaštenja i političke moći unutar jednog tijela jedne od tri državne vlasti.

Ustav Republike Hrvatske propisuje inkompatibilitet u članku 96. za predsjednika Republike pa kaže da on ne može, osim stranačke, obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Zatim u članku 120. stavku 5. propisuje da sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. Konačno, u članku 123. stavku 3. određuje da suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.

Istina, Ustav ne određuje nepodudarnost dužnosti člana Vlade i zastupnika u Hrvatskom državnom saboru, što, prema ustavnopravnom stajalištu ovog Suda, nije zapreka da se takva nepodudarnost funkcija propiše zakonom.

Zakonodavac je tu mogućnost, primjerice, iskoristio i u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92, 1/93 - pročišćeni tekst, 11/94, 68/95 i 108/96) pa je u članku 6. stavku 1. propisao: "Nitko ne može biti istodobno zastupnik u Zastupničkom i Županijskom domu. Zastupnik ne može istodobno biti sudac Ustavnog suda Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske ili zamjenik ministra, pomoćnik ministra, ravnatelj državne upravne organizacije, tajnik Vlade Republike Hrvatske, tajnik ministarstva, ravnatelj upravne organizacije u sastavu ministarstva, predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, veleposlanik, generalni konzul, župan, gradonačelnik Grada Zagreba, podžupan, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatni časnik i dočasnik oružanih snaga koje kao vojne zapovjednike Hrvatske vojske imenuje i razrješava Predsjednik Republike ili minstar obrane. Zakonom se može propisati da je i obavljanje neke druge dužnosti nespojivo sa zastupničkom dužnošću. Za vrijeme dok zastupnik obavlja dužnost iz stavka 2. ovog članka miruje mu zastupnički mandat, a zastupničku dužnost umjesto njega obavlja zamjenik zastupnika. Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovog članka zamjenjuje zamjenik zastupnika izabran u izbornoj jedinici. Zastupnika izabranog na državnoj listi koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovog članka zamjenjuje onaj neizabrani kandidat na državnoj listi sa koje je izabrani zastupnik, kojeg odredi politička stranka čija je državna lista. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost nakon što Zastupnički dom odnosno Županijski dom utvrde da zastupnik obavlja neku od dužnosti iz stavka 2. ovog članka.".

Istu mogućnost zakonodavac je iskoristio i u osporavanom članku stavku 2., gdje je propisao slučajeve nespojivosti funkcije člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave, s istovremenim obavljanjem drugih dužnosti, odnosno službi. Učinjeno je to upravo radi sprječavanja koncentracije poslova raznih vlasti u istoj osobi u istom tijelu državne vlasti, dakle dosljedno i u suglasju s ustavnim načelom podjele vlasti.

Propisivanjem inkompatibiliteta, kao u osporenoj odredbi, nije zakonodavac povrijedio ni odredbu članka 44. Ustava jer se osporena odredba odnosi na sve građane Republike Hrvatske koji, koristeći svoje pasivno biračko pravo, budu izabrani za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave.

Stoga je, temeljem odredbe članka 45. stavka 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

Odluka o objavi ovog rješenja temelji se na odredbi članka 20. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91).

Broj: U-I-952/1996
Zagreb, 20. svibnja 1998.