Zakoni i propisi - Pravni savjeti 69 14.5.1998 Naredba o homologaciji vozila u pogledu ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

DRžAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

Temeljem članka 13 stavak 2., članka 17 stavak 2. i članka 23 stavak 4. Zakona o normizaciji ("Narodne novine" broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

NAREDBU

O HOMOLOGACIJI VOZILA U POGLEDU UGRADBE UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

I. OPĆE

1. Vozila kategorija M1, M2, M3, N1, N2, N3, O1, O2, O3 i O4 moraju biti homologirana sukladno ovoj naredbi.

II. PODRUČJE PRIMJENE

2. Ova naredba odnosi se na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila namijenjena cestovnoj vožnji, sa ili bez nadogradnje, s ne manje od četiri kotača i najveće projektirane brzine veće od 25 km/h, i njihovih prikolica, s iznimkom vozila koja se kreću na tračnicama, poljoprivrednih i šumskih traktora te vozila za javne radove.

III. ZAHTJEVI

3. Vozila u smislu ove naredbe moraju udovoljavati zahtjevima Pravilnika broj 48 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu zaključno 20. prosinca 1995., koji je dodatak ženevskom sporazumu iz 1958. o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 48.01).

Zahtjevi prema Pravilniku iz stavka 1. ove točke s dodacima 1 do 9 daju se u Prilogu 1 koji je sastavni dio ove naredbe.

IV. ISPITIVANJE VOZILA

4. Ispitivanje vozila u smislu ove naredbe može provoditi prema odredbama Pravilnika ECE R 48.01 samo ovlašteni laboratorij.

V. HOMOLOGACIJA VOZILA

5. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo vrši homologaciju vozila u smislu ove naredbe i s tim u svezi izdavanje dokumenata, prema odredbama Pravilnika ECE R 48.01.

VI. PROVJERA SUKLADNOSTI

6. Provjera sukladnosti vozila sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozila (žNarodne novinež, broj 82/96, 107/96, 79/97 i 132/97).

VII. PRIMJENA

7. Naredba o obveznoj homologaciji motornih i priključnih vozila u pogledu ugradnje svjetlosnih i svjetlosno-signalnih uređaja (žNarodne novinež, br. 53/91) prestaje važiti za homologaciju tipa vozila danom stupanja na snagu ove naredbe te za vozila koja se prvi put registriraju, od 1. listopada 2000. ako su nova i od 1. listopada 2002. ako su rabljena.

8. Ova naredba stupa na snagu osmog dana nakon objave u žNarodnim novinamaž i primjenjivat će se:

- kod homologacije tipa vozila, danom stupanja na snagu ove naredbe

- kod vozila koja se prvi put registriraju, od 1. listopada 2000. ako su nova i od 1. listopada 2002. ako su rabljena.

9. Ugradba uređaja kategorije S3 (treće kočno svjetlo) prema zahtjevu iz točke 6.7.1. Pravilnika ECE R 48.01 nije obvezatna.

Klasa: 011-02/98-02/5

Urbroj: 558-04/7-98-1

Zagreb, 28. travnja 1998.

Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo

dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.



PRILOG 1

Pravilnik ECE R 48.011

JEDNAKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
1.      PODRUČJE PRIMJENE
        Ovaj se pravilnik primjenjuje na homologaciju vozila na motorni pogon namijenjenih cestovnoj vožnji, sa ili bez nadgradnje, s ne manje od četiri kotača i najveće projektirane brzine veće od 25 km/h, i njihovih prikolica, s iznimkom vozila koja se 
2.      DEFINICIJE
        Za potrebe ovoga pravilnika: 
2.1.    žHomologacija vozilaž označuje homologaciju tipa vozila s obzirom na broj i način ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. 
2.2.    žTip vozila s obzirom na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu         signalizacijuž označuje vozila koja se ne razlikuju jedno od drugoga u bitnim značajkama navedenima u točkama 2.2.1. do 2.2.4. 
        Isto se tako sljedeća vozila ne smatraju žvozilima različita tipaž: vozila koja se razlikuju unutar značenja točaka 2.2.1. do 2.2.4., ali ne na način koji bi uključivao promjenu u vrsti, broju, položaju i geometrijskoj vidljivosti svjetala kao ni 
2.2.1.  dimenzije i vanjski oblik vozila; 
2.2.2.  broj i položaj uređaja; 
2.2.3.  sustav poravnavanja glavnih svjetala; 
2.2.4.  sustav ovjesa; 
2.3.    žPoprečna ravninaž označuje uspravnu ravninu okomitu na srednju uzdužnu ravninu vozila. 
2.4.    žNeopterećeno vozilož označuje vozilo bez vozača, posade, putnika i tereta,     ali s punim spremnikom goriva, rezervnim kotačem i uobičajenim kompletom alata. 
2.5.    žOpterećeno vozilož označuje vozilo opterećeno do svoje tehnički dopuštene najveće mase, koju je ustanovio proizvođač, koji također mora odrediti raspodjelu te mase na pojedine osovine u skladu s postupkom opisanim u dodatku 5. 
2.6.    žUređajž označuje element ili sklop koji se upotrebljava za obavljanje jedne ili više zadaća. 
2.7.    žSvjetlož označuje uređaj namijenjen za osvjetljavanje ceste ili za emitiranje svjetlosnog signala ostalim korisnicima ceste. Svjetlosni uređaji za osvjetljavanje stražnje registarske pločice i katadiopteri također se trebaju smatrati svjetlima. 
2.7.1.  žSvjetlosni izvor s obzirom na žarnu nit svjetlaž označuje samu žarnu nit. U slučaju svjetla s više žarnih niti, svaka od njih čini svjetlosni izvor. 
2.7.2.  žIstovrijedna svjetlaž označuje svjetla koja imaju istu funkciju i koja su odobrena u zemlji u kojoj je vozilo registrirano; takva svjetla mogu imati različite značajke od značajki svjetala kojima je vozilo opremljeno u vrijeme homologacije pod uv
2.7.3.  žNeovisna svjetlaž označuje svjetla koja imaju odvojene osvjetljavajuće površine,1 odvojene svjetlosne izvore i odvojena svijetleća tijela. 
2.7.4.  žUdružena svjetlaž označuje uređaje koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine1 i odvojene svjetlosne izvore, ali zajedničko svijetleće tijelo. 
2.7.5.  žSpojena svjetlaž označuje uređaje koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine,1 ali zajedničke svjetlosne izvore i zajedničko svijetleće tijelo. 
2.7.6.  žUzajamno povezana svjetlaž označuje uređaje koji imaju odvojene svjetlosne izvore ili jedan svjetlosni izvor koji radi pod različitim  uvjetima (primjerice optičke, mehaničke, električne razlike), potpuno ili djelomično zajedničke osvjetljavajuće
2.7.7.  žJednofunkcijsko svjetlož označuje dio uređaja koji obavlja funkciju pojedinačnog osvjetljavanja i svjetlosne signalizacije. 
2.7.8.  žSkriveno (zaklonjeno) svjetlož označuje svjetlo koje se može djelomično ili potpuno sakriti kad nije u uporabi. To se može postići s pomoću pomičnoga pokrivala, premještanjem svjetla ili na bilo koji drugi prikladan način. Pojam žuvlačnož upotreb
2.7.9.  žDugo glavno svjetlož označuje svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljavanje ceste na velikoj udaljenosti ispred vozila. 
2.7.10. žKratko (oboreno) glavno svjetlož označuje svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljavanje ceste ispred vozila bez izazivanja nedoličnog zasljepljivanja ili neudobnosti vozačima i ostalim korisnicima ceste koji dolaze iz suprotnog smjera. 
2.7.11. žPokazivač smjeraž označuje svjetlo koje se upotrebljava kako bi se ostalim korisnicima ceste pokazalo da vozač namjerava promijeniti smjer nadesno ili nalijevo. 
                Pokazivač ili pokazivači smjera mogu se također upotrijebiti prema odredbama Pravilnika br. žXž*
2.7.12. žKočno svjetlož označuje svjetlo koje se upotrebljava kako bi se ostalim korisnicima ceste iza vozila pokazalo da vozač upotrebljava radnu kočnicu.Kočno se svjetlo može aktivirati primjenom usporivača ili sličnog uređajaž. 
2.7.13. žOsvjetljavajući uređaj stražnje registarske pločicež označuje uređaj koji služi za osvjetljavanje prostora namijenjenog za stražnju registarsku pločicu; takav se uređaj može sastojati od nekoliko optičkih elemenata. 
2.7.14. žPrednje pozicijsko svjetlož označuje svjetlo koje se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost i širinu vozila gledano sprijeda.
2.7.15. žStražnje pozicijsko svjetlož označuje svjetlo koje se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost i širinu vozila gledano odostraga.
2.7.16. žKatadiopterž označuje uređaj koji se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost vozila refleksijom svjetla iz svjetlosnog izvora koji nije povezan s vozilom dok se promatrač nalazi blizu toga izvora.
                U smislu ovoga pravilnika ne smatraju se katadiopterima:
2.7.16.1.       odsjevne registarske pločice
2.7.16.2.       odsjevni signali spomenuti u ADR-u (Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tereta)
2.7.16.3.       druge odsjevne pločice i signali koji se moraju upotrebljavati da bi se zadovoljili nacionalni zahtjevi za uporabu s obzirom na određene kategorije vozila ili određene metode rada.
2.7.17. žUpozoravajuća svjetla za opasnost (istodobno žmiganje svih pokazivača smjera)ž označuje uređaj koji se upotrebljava kako bi se upozorilo da vozilo trenutačno predstavlja posebnu opasnost za ostale korisnike ceste.
2.7.18. žPrednje svjetlo za magluž označuje svjetlo koje se upotrebljava za poboljšanje osvjetljenja ceste u slučaju magle, snježnih oborina, kišnih oluja ili oblaka prašine.
2.7.19. žStražnje svjetlo za magluž označuje svjetlo koje se upotrebljava da bi se vozilo učinilo vidljivijim odostraga u gustoj magli.
2.7.20. žSvjetlo za vožnju unatragž označuje svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljavanje ceste sa stražnje strane vozila i za upozorenje ostalim korisnicima ceste da vozilo vozi unatrag ili se sprema voziti unatrag.
2.7.21. žParkirno svjetlož označuje svjetlo koje se upotrebljava da bi privuklo pažnju na prisutnost nepokretnog vozila u naseljenom području. U takvim okolnostima ono zamjenjuje prednja i stražnja pozicijska svjetla.
2.7.22. žGabaritno svjetlož označuje svjetlo postavljeno blizu krajnjega vanjskog ruba i što je moguće bliže vrhu vozila s namjerom da jasno označi sveukupnu širinu vozila. To je svjetlo namijenjeno za određena vozila i prikolice, za nadopunjavanje prednj
2.7.23. žBočno svjetlo za označivanjež označuje svjetlo koje se upotrebljava za upozoravanje na prisutnost vozila gledano sa strane.
2.7.24. žSvjetlo za vožnju po danuž označuje svjetlo usmjereno prema naprijed koje se upotrebljava da bi učinilo vozilo lakše uočljivim za vrijeme vožnje po danu.2
2.8.            žPovršina emitiranja svjetlaž žuređaj za osvjetljavanjež, žuređaj za svjetlosnu signalizacijuž ili katadioptera označuje cijelu vanjsku površinu prozirnoga materijala ili njezin dio kako je deklarirano na crtežu u proizvođačevu zahtjevu za
2.9.            žOsvjetljavajuća površinaž (vidi dodatak 3).
2.9.1.  žOsvjetljavajuća površina svjetlosnog uređajaž (točke 2.7.9., 2.7.10, 2.7.18. i 2.7.20) označuje pravokutnu projekciju u poprečnoj ravnini punog otvora reflektora ili, u slučaju glavnih svjetala s elipsoidnim reflektorom, žprojekcijske lećež. Ako 
2.9.2.  žOsvjetljavajuća površina uređaja za svjetlosnu signalizaciju koja nije katadiopterž (točke 2.7.11. do 2.7.15, 2.7.17, 2.7.19. i 2.7.21. do 2.7.24.) označuje pravokutnu projekciju svjetla na ravninu okomitu njegovoj referentnoj osi koja dodiruje v
U svrhu određivanja donjih, gornjih i bočnih rubova svjetla     moraju se upotrebljavati samo zasloni s vodoravnim ili uspravnim rubovima.
2.9.3.  žOsvjetljavajuća površina katadiopteraž (točka 2.7.16.) označuje svijetleću površinu katadioptera u ravnini okomitoj njezinoj referentnoj osi i ograničenoj ravninama koje dodiruju vanjske rubne dijelove optičkog sustava katadioptera i usporedne su
2.10.           žPrividna površinaž za određeni smjer promatranja označuje, na zahtjev proizvođača ili njegova pravovaljano ovlaštena predstavnika, pravokutnu projekciju:
ili omeđene površine osvjetljavajuće površine projicirane na vanjsku površinu leće (a - b)ili površine emitiranja svjetla (c - d)
na ravninu okomitu smjeru promatranja i tangencijalnu krajnjoj vanjskoj točki leće (vidi dodatak 3 ovoga pravilnika).
2.11.           žReferentna osž označuje osobitu os svjetlosnog signala koju je odredio proizvođač (svjetla) da bi služila kao referentni smjer (H=0ř, V=0ř) za kutove vidnoga polja kod fotometrijskih mjerenja i za ugradbu svjetla na vozilo.
2.12.           žReferentno središtež označuje presjecište referentne osi s vanjskom površinom emitiranja svjetla; utvrđuje ga proizvođač svjetla.
2.13.           žKutovi geometrijske vidljivostiž označuje kutove koji određuju najmanje područje prostornoga kuta u kojem prividna površina svjetla mora biti vidljiva. To područje prostornoga kuta određeno je odsječcima kugle čije se središte podudara s 
                Ako se mjerenja obavljaju bliže svjetlu, smjer promatranja mora biti pomaknut usporedno da bi se postigla jednaka točnost.
                Unutar kutova geometrijske vidljivosti ne uzimaju se u obzir prepreke koje su postojale u vrijeme homologacije svjetla.
                Ako je nakon ugradbe svjetla bilo koji dio prividne površine svjetla skriven bilo kojim drugim dijelom vozila, mora se dokazati da je dio svjetla koji nije skriven bilo kakvom preprekom još uvijek sukladan fotometrijskim vrijednostima prop
                Unatoč tomu, kad se uspravni kut geometrijske vidljivosti ispod vodoravnice može smanjiti na 5ř (svjetlo na manje od 750 mm iznad tla), fotometrijsko polje mjerenja ugrađene optičke jedinice može se smanjiti na 5ř ispod vodoravnice.ž
2.14.           žKrajnji vanjski rubž na bilo kojoj strani vozila označuje ravninu usporednu sa srednjom uzdužnom ravninom vozila koja dodiruje bočni vanjski rub vozila, ne uzimajući u obzir projekciju:
2.14.1. guma blizu točke njihova dodira s površinom ceste, i priključaka za mjerače tlaka zraka u gumama
2.14.2. bilo kakvih protukliznih uređaja postavljenih na kotače
2.14.3. retrovizora
2.14.4. svjetala pokazivača smjera, svjetala za označavanje vanjskih rubova vozila, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, parkirnih svjetala, katadioptera i bočnih svjetala za označivanje
2.14.5. carinskih pečata (plombi) pričvršćenih na vozilo i uređaja za osiguranje i zaštitu takvih pečata.
2.15.           žSveukupna širinaž označuje udaljenost između dvije uspravne ravnine određene u točki 2.14.
2.16.           Mora se smatrati da:
2.16.1. žPojedinačno svjetlož označuje uređaj ili dio uređaja koji ima jednu funkciju i jednu prividnu površinu u smjeru referentne osi (vidi točku 2.10 ovoga pravilnika) i jedan ili više izvora svjetlosti.
                U svrhu ugradbe na vozilo, žpojedinačno svjetlož također označuje sklop od dva neovisna ili udružena svjetla, istovjetna ili ne, koja imaju istu funkciju ako su ugrađena tako da projekcija njihovih prividnih površina u smjeru referentne os
                U takvu slučaju svako od tih svjetala mora, gdje se traži homologacija, biti homologirano kao svjetlo tipa žDž.
                Ta moguća kombinacija ne primjenjuje se na duga glavna svjetla, kratka glavna svjetla i prednja svjetla za maglu.ž
2.16.2. žDva svjetlaž ili žparni broj svjetalaž označuje pojedinačnu površinu emitiranja svjetla oblika vrpce ili traka ako su takva vrpca ili trak smješteni simetrično u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila, prelazeći s obje strane do 0,4 m krajnjega
2.17.           žUdaljenost između dva svjetlaž koja su okrenuta u istom smjeru označuje najkraću udaljenost između dvije prividne površine promatrane  u smjeru referentne osi. Kad udaljenost između svjetala jasno zadovoljava zahtjeve Pravilnika, točni ru
2.18.           žRadni signalž označuje vidni ili slušni signal (ili bilo kakav istovrijedni signal) koji pokazuje da je uređaj uključen te da radi ispravno ili ne.
2.19.           žSignal zatvorenoga strujnog krugaž označuje vidni (ili bilo kakav istovrijedni signal) koji pokazuje da je uređaj uključen, ali ne pokazuje radi li taj uređaj ispravno ili ne.
2.20.           žIzborno svjetlož označuje svjetlo čija je ugradba ostavljena na volju proizvođaču.
2.21.           žTlož označuje površinu na kojoj vozilo stoji i koja treba biti pouzdano vodoravna.
2.22.           žPomični elementiž vozila označuje one dijelove karoserije ili druge dijelove vozila položaj(i) kojih se mogu mijenjati nagibanjem, okretanjem ili klizanjem bez uporabe alata. Taj pojam ne uključuje preklopne vozačke kabine kamiona.
2.23.           žNormalni položaj uporabe pomičnog elementaž označuje položaj(e) pomičnog elementa koje je naveo proizvođač za normalni uvjet uporabe i parkirni uvjet vozila.
2.24.           žNormalni uvjet uporabe vozilaž označuje:
2.24.1. za motorno vozilo - kad je vozilo spremno za pokretanje sa svojim uključenim pogonskim motorom i sa svojim pomičnim elementima u normalnom položaju (položajima) kako je određeno u točki 2.23.
2.24.2. i za prikolicu - kad je prikolica spojena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanima u točki 2.24.1, a njezini su pomični elementi u normalnom položaju (položajima) kako je određeno u točki 2.23.
2.25.           žParkirni uvjet uporabe vozilaž označuje:
2.25.1. za motorno vozilo - kad je vozilo u stanju mirovanja i njegov pogonski motor nije uključen, a njegovi su pomični elementi u normalnom položaju (položajima) kako je određeno u točki 2.23.
2.25.2. i za prikolicu - kad je prikolica spojena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanima u točki 2.25.1, a njezini su pomični elementi u normalnom položaju (položajima) kako je određeno u točki 2.23.
3.              ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
3.1.            Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugradbu njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju mora podnijeti proizvođač ili njegov pravovaljano ovlašten predstavnik.
3.2.            On mora biti popraćen niže navedenim dokumentima i izvještajima u tri primjerka:
3.2.1.  opis tipa vozila s obzirom na stavke spomenute u točkama 2.2.1. do 2.2.4.,       zajedno s ograničenjima na opterećenje, posebice najveće dopušteno opterećenje u prtljažniku
3.2.2.  popis uređaja koje proizvođač propisuje za opremu za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju; popis može sadržavati nekoliko tipova uređaja za svaku funkciju; svaki tip mora biti pravovaljano utvrđen (element, homologacijska oznaka, ime proizvođ
3.2.3.  crtež ugradbe osvjetljenja i svjetlosne signalizacije u cjelini, koji prikazuje položaj raznih uređaja na vozilu i
3.2.4.  ako je potrebno, u cilju provjere sukladnosti s propisima iz ovoga pravilnika crtež ili crteže svakog svjetla koji prikazuju osvjetljavajuću površinu kako je određeno u točki 2.9., površinu emitiranja svjetla kako je određeno u točki 2.8., referen
3.2.5.  Zahtjev mora sadržavati izvješće o metodi upotrijebljenoj za            određivanje prividne površine (vidi točku 2.10.).
3.3.            Neopterećeno vozilo opremljeno potpunim skupom opreme za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju kako je propisano u točki 3.2.2., koje je mjerodavni primjerak tipa vozila koje treba homologirati, mora biti dostavljeno tehničkoj ustanovi
3.4.            Dokument predviđen u dodatku 1 ovoga pravilnika mora biti pridružen dokumentaciji za homologaciju tipa.
3.5.            Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo mora provjeriti postojanje zadovoljavajućih dogovora za osiguranje djelotvornog nadzora nad sukladnošću proizvodnje prije izdavanja homologacije tipa.
4.              HOMOLOGACIJA
4.1.            Ako vozilo za koje je zatražena homologacija po ovom pravilniku zadovoljava sve zahtjeve ovoga pravilnika s obzirom na sve uređaje navedene u popisu, mora biti izdana homologacija toga tipa vozila.
4.2.            Svaki homologirani tip vozila dobiva svoj homologacijski broj. Prve dvije znamenke (sada 01, odgovarajuće 01 nizu izmjena ili dopuna koji je stupio na snagu 9. veljače 1994.) moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koji sadrži najno
4.3.            Izjava o homologaciji ili o proširenju ili odbijanju homologacije ili o definitivno prekinutoj proizvodnji za određeni tip/dio vozila prema ovom pravilniku izdaje se na formularu koji je u skladu s modelom izdodatka 1 ovoga pravilnika.
4.4.            Na svako vozilo koje odgovara tipu koji je homologiran prema ovom       pravilniku mora se postaviti na uočljivo i lako dostupno mjesto, koje je navedeno u homologacijskom formularu, međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:
4.4.1.  kružnice oko slova žEž, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju3
4.4.2.  broja ovoga pravilnika, iza kojeg se nalazi slovo žRž, crtica i homologacijski broj desno od kružnice propisane u točki 4.4.1.
4.5.            Ako vozilo odgovara tipu vozila koji je homologiran prema jednom ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu, nije potrebno ponavljati oznaku propisanu u točki 4.4.1.; u takvu slučaju ovaj pravilnik,homologacijski brojevi i dodatne ozn
4.6.            Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.
4.7.            Homologacijska oznaka mora biti postavljena blizu pločice s podacima o vozilu koju je pričvrstio proizvođač ili na samoj toj pločici.
4.8.            U dodatku 2 ovoga pravilnika prikazani su primjeri izgleda homologacijskih oznaka.
5.              OPĆE SPECIFIKACIJE
5.1.            Uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju moraju biti ugrađeni tako da u normalnim uvjetima uporabe, kako je navedeno u točkama 2.24., 2.24.1. i 2.24.2. i usprkos vibracijama kojima mogu biti izloženi zadrže značajke propisane o
5.2.            Svjetla za osvjetljavanje opisana u točkama 2.7.9., 2.7.10. i 2.7.18. moraju biti ugrađena tako da se može lako provesti njihovo ispravno usmjeravanje.
5.3.            Za sve uređaje za svjetlosnu signalizaciju, uključujući one postavljene na bočne površine, referentna os svjetla kad je ono postavljeno na vozilo mora biti usporedna s radnom ravninom (ravninom poda nadgradnje) vozila na cesti; k tome, ona
5.4.            U nedostatku posebnih uputa, visina i usmjerenost svjetala mora se provjeriti s neopterećenim vozilom postavljenim na ravnu vodoravnu površinu u uvjetima određenima u točkama 2.24., 2.24.1. i 2.24.2.
5.5.            U nedostatku posebnih uputa, svjetla koja čine par moraju:
5.5.1.  biti postavljena simetrično u odnosu na srednju uzdužnu ravninu (ta procjena mora biti osnovana na vanjskom geometrijskom obliku svjetla, a ne na rubu njegove osvjetljavajuće površine, o čemu je riječ u točki                2.9.).
5.5.2.  biti simetrična jedno prema drugom u odnosu na srednju uzdužnu ravninu;         taj zahtjev ne vrijedi za unutarnju strukturu svjetla
5.5.3.  zadovoljavati iste kolorimetrijske zahtjeve i
5.5.4.  imati istovjetne nazivne fotometrijske značajke.
5.6.            Na vozilima čiji je vanjski oblik asimetričan gornji zahtjevi moraju biti zadovoljeni koliko je to moguće.
5.7.            Svjetla mogu biti udružena, spojena ili ugrađena u jedan uređaj pod     uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi koji se odnose na boju, položaj, usmjerenost, geometrijsku vidljivost, električne veze i ostale zahtjeve, ako postoje, za svako sv
5.8.            Najveća visina iznad tla mora biti izmjerena od najviše točke, a najmanja visina od najniže točke prividne površine promatrano u smjeru referentne osi.
                Za kratka svjetla najmanja visina u odnosu na tlo mora se izmjeriti od najniže točke stvarnog otvora optičkog sustava (primjerice leće, reflektora, projekcijske leće) neovisno o njegovom iskorištenju.
                Ako (najveća i najmanja) visina iznad tla jasno zadovoljava zahtjeve Pravilnika, ne trebaju se određivati točni rubovi ni jedne površine.
                Položaj s obzirom na širinu mora se odrediti od ruba prividne površine gledano u smjeru referentne osi koji je najudaljeniji od srednje uzdužne ravnine vozila kad se odnosi na sveukupnu širinu, a od  unutrašnjih rubova prividne površine u 
                Ako položaj s obzirom na širinu jasno zadovoljava zahtjeve Pravilnika,ne trebaju se određivati točni rubovi ni jedne površine.
5.9.            U nedostatku posebnih uputa, ni jedno svjetlo, osim pokazivača smjera ili uređaja za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera, ne smije biti treptavo svjetlo.
5.10.           Nijedno crveno svjetlo koje bi moglo izazvati zabunu ne smije biti emitirano iz svjetla kako je definirano u točki 2.7. u smjeru prema naprijed i nijedno bijelo svjetlo koje bi moglo izazvati zabunu, osim svjetla za vožnju unatrag, ne smij
5.10.1. za vidljivost crvenog svjetla od naprijed: crveno svjetlo ne smije biti izravno vidljivo promatraču koji se kreće u zoni 1 poprečne ravnine smještene 25 m ispred vozila (vidi dodatak 4)
5.10.2. za vidljivost bijelog svjetla od natrag: bijelo svjetlo ne smije biti izravno vidljivo promatraču koji se kreće u zoni 2 poprečne ravnine smještene 25 m iza najizbočenije stražnje točke vozila
5.10.3. svaka u svojoj ravnini, zone 1 i 2, viđene okom promatrača, omeđene su:
5.10.3.1.       po visini - dvjema vodoravnim ravninama smještenima 1 m odnosno 2,2 m iznad površine ceste;
5.10.3.2.       po širini, dvjema uspravnim ravninama koje zatvaraju u smjeru prema naprijed, odnosno prema natrag vanjski kut od 15ř sa srednjom uzdužnom ravninom vozila, prolaze kroz točku ili točke dodira uspravnih ravnina koje su usporedne sa srednjom
5.11            Električne veze moraju biti takve da se prednja i stražnja pozicijska svjetla, gabaritna svjetla (ako postoje) bočna svjetla za označivanje (ako postoje) i svjetlo stražnje registracijske pločice, ne mogu uključivati ili isključivati samo 
5.12.           Električne veze moraju biti takve da se duga i kratka glavna svjetla i svjetlo za maglu ne mogu uključiti dok se ne uključe i svjetla navedena u točki 5.11. Ti zahtjevi ne trebaju, međutim, biti zadovoljeni u slučaju dugih i kratkih glavni
5.13.           Pokazna svjetiljka
                Kad je ovim pravilnikom propisana pokazna svjetiljka žzatvorenoga krugaž, ona se može zamijeniti žradnomž pokaznom svjetiljkom.
5.14.           Skrivena (zaklonjena) svjetla
5.14.1  Skrivanje svjetala mora biti zabranjeno, s izuzetkom dugih glavnih svjetala, kratkih glavnih svjetala i prednjih svjetala za maglu, koja se mogu skriti kad nisu u uporabi.
5.14.2. U slučaju bilo kakve neispravnosti koja utječe na rad uređaja za skrivanje (zaklanjanje) svjetla moraju ostati u položaju za uporabu,           ako su već u uporabi, ili mora postojati mogućnost njihova pomicanja u položaj za uporabu bez pomoći al
5.14.3. Mora biti moguće pomaknuti svjetla u položaj za uporabu i uključiti ih s pomoću jednoga prekidača, ne isključujući mogućnost njihova pomicanja u položaj za uporabu bez njihova uključivanja.
5.14.4. Ne smije biti moguće namjerno, s vozačeva sjedišta, zaustaviti pomicanje uključenih svjetala prije nego li ona dospiju u svoj položaj za uporabu. Ako postoji opasnost od zasljepljivanja ostalih korisnika ceste pomicanjem svjetala, ona se mogu uklj
5.14.5. Kad je uređaj za skrivanje svjetala na temperaturi od -30řC do +50řC, glavna svjetla moraju biti sposobna stići u položaj za uporabu unutar tri sekunde od pokretanja ručice (prekidača).
5.15.   Boje svjetla su ove:
        dugo glavno svjetlo: bijela
        kratko glavno svjetlo: bijela
        prednje svjetlo za maglu: bijela ili žuta
        svjetlo za vožnju unatrag: bijela
        pokazivač smjera: jantarna (amber)
        uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera: jantarna (amber)
        kočno svjetlo: crvena
        uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice: bijela
        prednje pozicijsko svjetlo: bijela
        stražnje pozicijsko svjetlo: crvena
        stražnje svjetlo za maglu: crvena
        parkirno svjetlo. bijela naprijed, crvena odostraga, jantarna ako je uzajamno povezano s bočnim pokazivačima smjera ili s bočnim svjetlima za označivanje
        bočno svjetlo za označivanje: jantarna; međutim, bočno svjetlo za označivanje koje je smješteno najviše straga može biti crveno ako je udruženo ili spojeno ili uzajamno povezano sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim gabaritnim       svjetlo
        gabaritno svjetlo: bijelo naprijed, crveno odostraga
        svjetlo za vožnju po danu: bijela
        stražnji netrokutasti katadiopter: crvena
        stražnji trokutasti katadiopter: crvena
        prednji netrokutasti katadiopter: istovjetno incidentnom svjetlu*
        bočni netrokutasti katadiopter: jantarna; međutim, bočni katadiopter smješten najviše straga može biti crven ako je udružen ili ima dio površine emitiranja     svjetla u zajedništvu sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim svjetlom     za ozna
5.16.   Broj svjetala
        Broj svjetala postavljenih na vozilo mora biti jednak broju (brojevima) navedenom(im) u podtočki 2 svake od točaka 6.1. do 6.19.
5.17.   Osim u slučajevima propisanim u točkama 5.18., 5.19. i 5.21., svjetla se mogu ugraditi na pomične elemente.
5.18.   Stražnja pozicijska svjetla, stražnji pokazivači smjera i stražnji      katadiopteri, trokutasti kao i netrokutasti, ne smiju biti ugrađeni na pomične elemente, osim ako u svim nepomičnim položajima pomičnih elemenata       svjetla na pomičnim ele
        Ako se gornje funkcije trebaju postići s pomoću sklopa od dva svjetla   označena s žDž (vidi točku 2.16.1.), samo jedno od tih svjetala treba   zadovoljavati gore spomenute zahtjeve.
5.19.   Ne smije postojati ni jedan pomični element, s ugrađenim uređajem za svjetlosnu signalizaciju ili bez njega, koji u bilo kojem nepomičnom položaju      skriva više od 50% prividne površine prednjih i stražnjih pozicijskih   svjetala, prednjih i st
        Ako to nije izvedivo:
5.19.1. mora se navesti bilješka u priopćajnom formularu (točka 10.1. dodatka 1) da više od 50% prividne površine u smjeru referentne osi mogu skrivati pomični elementi;
5.19.2. u slučaju točke 5.19.1. upozorenje u vozilu mora obavijestiti korisnika da u određenom položaju (položajima) pomičnih elemenata ostali          korisnici ceste moraju biti upozoreni na prisutnost vozila na cesti; primjerice s pomoću upozoravajućeg
5.20.   Kad su pomični elementi u položaju različitom od žnormalnoga položajaž određenog u točki 2.23, uređaji na njih ugrađeni ne smiju prouzročavati  neprikladnu neudobnost korisnicima ceste.
5.21.   Kad je svjetlo ugrađeno na pomični element, a on je u normalnom položaju (položajima) uporabe (vidi točku 2.23.), svjetlo se mora uvijek vratiti u      položaj(e) koji je utvrdio proizvođač u skladu s ovim pravilnikom. U slučaju kratkih glavnih sv
        Ako je razlika veća, tada svako ograničenje navedeno u točki 6.2.6.1.1. mora biti promijenjeno za iznos te razlike da bi se smanjio dopušteni opseg nagiba pri provjeri vozila prema dodatku 6.
5.22.   S iznimkom katadioptera, svjetlo čak i ako nosi homologacijsku oznaku ne smatra se prisutnim ako se ne može dovesti u radno stanje samo ugradbom žarulje.
6.      POJEDINAČNE SPECIFIKACIJE
6.1.    DUGO GLAVNO SVJETLO
6.1.1.  Ugradba
        Obvezatna na motornim vozilima. Zabranjena na prikolicama.
6.1.2.  Broj:
        Dva ili četiri.
        Kad je vozilo opremljeno s četiri glavna svjetla koja se mogu skriti, ugradba dva dodatna glavna svjetla mora biti odobrena samo u svrhu svjetlosne     signalizacije, koja se sastoji od osvjetljavanja na mahove, u kratkim vremenskim razmacima (vid
6.1.3.  Raspored
                Nema posebnih zahtjeva.
6.1.4.  Položaj
6.1.4.1.        Po širini: nema posebnih zahtjeva.
6.1.4.2.        Po visini: nema posebnih zahtjeva.
6.1.4.3.        Po duljini: na prednjem dijelu vozila i postavljeno tako da emitirano svjetlo ne uzrokuje neudobnost vozaču ili neposredno ili posredno preko retrovizora i/ili drugih površina vozila koje odbijaju svjetlo.
6.1.5.  Geometrijska vidljivost
                Vidljivost osvjetljavajuće površine, uključujući njezinu vidljivost u područjima koja se ne čine osvijetljenima s obzirom na smjer              promatranja, mora biti osigurana unutar divergentoga prostora određenoga proizvođenjem crta koj
                Ishodište je kutova geometrijske vidljivosti rub projekcije osvjetljavajuće površine na poprečnu ravninu tangencijalnu najudaljenijem dijelu leće glavnog svjetla.
6.1.6.  Usmjerenost
                Prema naprijed.
                Odvojeno od uređaja potrebnih za održavanje ispravnog namještanja i kad                 postoje dva para glavnih svjetala, jedan par, koji se sastoji od glavnih svjetala koja imaju funkciju samo dugih svjetala, može se              okretat
6.1.7.  Električne veze
6.1.7.1.        Duga glavna svjetla mogu se uključivati ili istodobno ili u parovima. Pri promjeni iz kratkog u dugo svjetlo mora biti uključen barem jedan par dugih glavnih svjetala. Pri promjeni iz dugog u kratko svjetlo sva duga svjetla moraju se isklj
6.1.7.2.        Kratka svjetla mogu ostati uključena istodobno s dugim svjetlima.
6.1.7.3.        Gdje su postavljena četiri svjetla s mogućnošću skrivanja, njihov podignuti položaj mora spriječiti istodobni rad bilo kakvih           postavljenih dodatnih glavnih svjetala ako ona imaju namjenu davanja svjetlosnih signala koji se sastoj
6.1.8.  Pokazna svjetiljka
                Obvezatna je pokazna svjetiljka zatvorenoga strujnoga kruga. 
6.1.9.  Ostali zahtjevi
6.1.9.1.        Ukupna najveća jačina dugih glavnih svjetala koja se mogu istodobno             uključivati ne smije biti veća od 225 000 cd, što odgovara referentnoj          vrijednosti od 75. 
6.1.9.2.        Ta najveća jačina dobiva se zbrajanjem pojedinih referentnih oznaka             koje su naznačene na pojedinim glavnim svjetlima. Referentna oznaka             ž10ž mora biti dana svakom od glavnih svjetala označenom s žRž ili             
6.2.            KRATKO GLAVNO SVJETLO
6.2.1.  Ugradba:
                Obvezatna na motornim vozilima. Zabranjena na prikolicama. 
6.2.3.  Broj
                Dva.
6.2.3.  Raspored:
                Nema posebnih zahtjeva. 
6.2.4.  Položaj:
6.2.4.1.        Po širini: onaj rub prividne površine promatran u smjeru referentne osi i koji je najviše udaljen od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljen više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila. Unutarnji rubovi prividnih površina
                Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm. 
6.2.4.2.        Po visini: ne manje od 500 mm ni više od 1200 mm iznad površine ceste. 
6.2.4.3.        Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Taj zahtjev mora se smatrati zadovoljenim ako emitirano svjetlo ne uzrokuje neudobnost vozaču, ili neposredno ili preko retrovizora i/ili drugih površina vozila koje odbijaju svjetlo.
6.2.5.  Geometrijska vidljivost
                Određena je kutovima a i ß kako je utvrđeno u točki 2.13.
                 a = 15o u smjeru prema gore i 10o u smjeru prema dolje 
                 ß = 45o u smjeru prema vani i 10o u smjeru prema unutra 
                Kako fotometrijske vrijednosti zahtijevane za kratka glavna svjetla ne          pokrivaju puno geometrijsko polje vidljivosti, zahtijeva se u svrhu             homologacije tipa najmanja vrijednost od 1 cd u preostalom prostoru. Prisutnost
6.2.6.  Usmjerenost
                Prema naprijed. 
6.2.6.1.        Uspravna usmjerenost
6.2.6.1.1.      Početni nagib prema dolje snopa kratkog svjetla koji treba biti postavljen u neopterećenom stanju vozila s jednom osobom na mjestu      vozača mora navesti proizvođač unutar točnosti od 0,1% i naznačiti na jasno čitljiv i neizbrisiv način 
                Vrijednost tog naznačenog nagiba prema dolje mora biti određena u skladu s točkom 6.2.6.1.2.
6.2.6.1.2.      Ovisno o postavljenoj visini u metrima (h) donjeg ruba prividne površine u smjeru referentne osi kratkog glavnog svjetla, mjereno na            neopterećenim vozilima, uspravni nagib zasjenjenja kratkog svjetla mora, pod svim statističkim 
                h<0,8
                granice: između -0,5% i -2,5%
                početna usmjerenost: između -1,0% i -1,5% 0,8žhž1,0
                granice: između -0,5% i -2,5%
                početna umjerenost: između -1,0% i -1,5%
                ili, po slobodnoj odluci proizvođača, 
                granice:  između -1,0% i -3,0%
                početna usmjerenost: između -1,5% i -2,0%
                Zahtjev za homologaciju tipa vozila mora u tom slučaju sadržavati obavijest o tome koju od te dvije mogućnosti treba primijeniti. 
                h>1,0
                granice: između -1,0% i -3,0%
                početna usmjerenost: između -1,5% i -2,0%
                Gornje granice i vrijednosti početne usmjerenosti sažete su u dijagramu danom u nastavku. 





6.2.6.2.        Uređaj za poravnavanja glavnog svjetla 
6.2.6.2.1.      U slučaju kad je uređaj za poravnavanje glavnog svjetla potreban za zadovoljavanje zahtjeva iz točaka 6.2.6.1.1. i 6.2.6.1.2., uređaj mora              biti automatski. 
6.2.6.2.2.      Međutim, uređaji koji se namještaju ručno, neprekidno ili ne, moraju biti dopušteni pod uvjetom da imaju takav granični položaj u kojemu se svjetla mogu vratiti na početnu vrijednost nagiba određenu u točki 6.2.6.1.1. s pomoću uobičajenih 
                Ti ručno namjestivi uređaji moraju biti upravljivi s vozačeva sjedišta. 
                Neprekidno namjestivi uređaji moraju imati referentne oznake koje naznačuju uvjete opterećenja koji zahtijevaju namještanje snopa kratkog svjetla. 
                Broj položaja na uređajima koji nisu neprekidno namjestivi mora biti takav da osigurava pridržavanje opsega vrijednosti propisanih u točki 6.2.6.1.2. u svim uvjetima opterećenja određenima u dodatku 5. 
                Za te uređaje također uvjeti opterećenja iz dodatka 5 koji zahtijevaju          namještanje snopa kratkog svjetla moraju biti jasno označeni blizu sklopke uređaja (vidi dodatak 8). 
6.2.6.2.3.      U slučaju neispravnosti uređaja opisanih u točkama 6.2.6.2.1. i 6.2.6.2.2. snop kratkog svjetla ne smije poprimiti položaj u kojem je oborenost svjetla manja nego li je bila u vrijeme nastanka neispravnosti uređaja. 
6.2.6.3.        Mjerni postupak
6.2.6.3.1.      Nakon namještanja početnog nagiba uspravni nagib snopa kratkog svjetla, izražen u postocima, mora biti izmjeren u statičkim uvjetima pod svim uvjetima opterećenja određenima u dodatku 5. 
6.2.6.3.2.      Mjerenje promjene nagiba snopa kratkog svjetla kao funkcije opterećenja mora se provesti prema postupcima ispitivanja izloženim u dodatku 6. 
6.2.7.  Električne veze
                Sklopka za promjenu na kratko svjetlo mora istodobno isključiti sva duga svjetla. 
                Kratka svjetla mogu ostati uključena istodobno s dugim svjetlima. 
                U slučaju glavnih kratkih svjetala prema Pravilniku br. žXž* svjetlosni izvori s plinskim pražnjenjem moraju ostati uključeni za vrijeme rada           glavnih dugih svjetala. 
6.2.8.  žPokazna svjetiljkaž
                Pokazna je svjetiljka izborna. 
6.2.9.  žOstali zahtjeviž
                Zahtjevi iz točke 5.5.2. ne smiju se primjenjivati na kratka glavna svjetla. Kratka glavna svjetla ne smiju se okretati zajedno s upravljivim kotačima. Kratka glavna svjetla sa svjetlosnim izvorima s plinskim pražnjenjem (žplinske žaru
6.3.            PREDNJE SVJETLO ZA MAGLU
6.3.1.  Ugradba:
                Izborno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama. 
6.3.2.  Broj:
                Dva.
6.3.3.  Raspored
                Nema posebnih zahtjeva. 
6.3.4.  Položaj
6.3.4.1.        Po širini: točka na prividnoj površini gledano u smjeru referentne osi, koja je najviše udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila. 
6.3.4.2.        Po visini: ne manje od 250 mm iznad površine ceste
                Ni jedna točka prividne površine gledano u smjeru referentne osi ne smije biti viša od najviše točke prividne površine gledano u smjeru                 referentne osi kratkoga glavnog svjetla. 
6.3.4.3.        Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Taj zahtjev mora se smatrati zadovoljenim ako emitirano svjetlo ne prouzročava neudobnost vozaču ili neposredno ili preko retrovizora i/ili drugih površina vozila koje odbijaju svjetlo. 
6.3.5.  Geometrijska vidljivost

                Određena kutovima a i b kako je navedeno u točki 2.13.:
                a = 5o prema gore i prema dolje 
                  ß= 45o u smjeru prema vani i 10o u smjeru prema unutra. 
6.3.6.  Usmjerenost
                Prema naprijed. 
                Usmjerenost prednjih svjetala za maglu ne smije se mijenjati prema kutu                 zaokretanja upravljivih kotača upravljačem. 
                Moraju biti usmjerena prema naprijed bez izazivanja neprikladnog zasljepljivanja ili neudobnosti nadolazećim vozačima i ostalim korisnicima ceste. 
6.3.7.  Električne veze
                Mora biti moguće uključiti i isključiti prednja svjetla za maglu neovisno o dugom glavnom svjetlu, kratkom glavnom svjetlu ili bilo  kakvoj kombinaciji dugih i kratkih glavnih svjetala. 
6.3.8.  žPokazna svjetiljkaž
                Pokazna je svjetiljka izborna. 
6.3.9.  žOstali zahtjeviž
                Nema ih. 
6.4.            SVJETLO ZA VOžNJU UNATRAG
6.4.1.  Ugradba:
                Obvezatno na motornim vozilima. Izborno na prikolicama. 
6.4.2.  Broj:
                Jedan ili dva. 
6.4.3.  Raspored
                Nema posebnih zahtjeva.         
6.4.4.  Položaj
6.4.4.1.        Po širini: nema posebnih zahtjeva.
6.4.4.2.        Po visini: ne manje od 250 mm ni više od 1200 mm iznad površine ceste.
6.4.4.3.        Po duljini: na stražnjem dijelu vozila.
6.4.5.  Geometrijska vidljivost
                Određena kutovima a i b kako je navedeno u točki 2.13.:
                a = 15o prema gore i 5o prema dolje
                ß = 45o nadesno i nalijevo ako postoji samo jedno svjetlo, 45ř prema            vani i 10ř prema unutra ako su dva svjetla.
6.4.6.  Usmjerenost
                Prema natrag.
6.4.7.  Električne veze
                One moraju biti takve da se svjetlo može upaliti samo ako je mjenjač u položaju za vožnju unatrag i ako je uređaj koji upravlja pokretanjem i zaustavljanjem motora u položaju koji omogućuje rad motora. Ne smije se upaliti ili ostati upalje
6.4.8.  žPokazna svjetiljkaž
                Pokazna je svjetiljka izborna.
6.4.9.  žOstali zahtjeviž
                Nema ih.
6.5.            POKAZIVAČ SMJERA
6.5.1.  Ugradba (vidi sliku u nastavku)
                Obvezatna. Tipovi pokazivača smjera spadaju u kategorije (1, 1a, 1b, 2a, 2b, 5 i 6) skup kojih na jednom vozilu čini raspored (žAž ili žBž).
                Raspored žAž mora se primjenjivati na sva motorna vozila.
                Raspored žBž mora se primjenjivati samo na prikolice.
6.5.2.  Broj
                U skladu s rasporedom.
6.5.3.  Raspored (vidi sliku u nastavku)
                A: dva prednja pokazivača smjera ovih kategorija:
                1 ili 1a ili 1b
                ako udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentne osi tog svjetla i ruba prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu (ako ono postoji) iznosi najmanje 40 mm
1 ili 1b ako udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentne osi tog svjetla i ruba prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu (ako ono postoji) iznosi više od 20 mm i manje od 40 mm;
6.5.3.1b ako udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentne osi tog svjetla i ruba prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu (ako ono postoji) iznosi manje ili jednako 20 mm;          
                dva bočna pokazivača smjera kategorija 5 ili 6 (najmanji zahtjevi):5
                za sva vozila kategorije M1
                za vozila kategorija N1, M2 i M3 koja nisu dulja od 6 metara 6
                za sva vozila kategorija N2 i N3
                za vozila kategorija N1, M2 i M3 koja su dulja od 6 metara.
                Dopušteno je zamijeniti bočne pokazivače smjera kategorije 5 s bočnim   pokazivačima smjera kategorije 6 u svim slučajevima.
                Kad su ugrađena svjetla koja spajaju funkcije prednjih pokazivača       smjera (kategorije 1, 1a, 1b) i bočnih pokazivača smjera (kategorije 5          ili 6), mogu se ugraditi dva dodatna bočna pokazivača smjera (kategorije 5 ili 6) da bi
                B: dva stražnja pokazivača smjera (kategorije 2a ili 2b).
6.5.4.  Položaj:
6.5.4.1.        Po širini: onaj rub prividne površine u smjeru referentne osi koji je najviše udaljen od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljen više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.
                Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi ne smije biti manja od 600 mm.
                Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm.
6.5.4.2.        Po visini: iznad tla.
6.5.4.2.1.      Visina površine emitiranja svjetla bočnih pokazivača smjera kategorija 5 ili 6 ne smije biti niža od 500 mm mjereno od najniže točke ni viša od 1500 mm mjereno od najviše točke.
6.5.4.2.2.      Visina pokazivača smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b mjerena prema točki 5.8. ne smije biti niža od 350 mm ni viša od 1500 mm.
6.5.4.2.3.      Ako struktura vozila ne dopušta poštivanje tih gornjih granica, mjerenih kako je navedeno gore, ona mogu biti povećana na 2300 mm za bočne pokazivače smjera kategorija 5 i 6, odnosno na 2100 mm za pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a
6.5.4.3.        Po duljini (vidi sliku ispod).
                Udaljenost između površine emitiranja svjetla bočnoga pokazivača smjera                 (kategorije 5 i 6) i poprečne ravnine koja označuje prednju granicu sveukupne duljine vozila ne smije biti veća od 1800 mm. Ako struktura       vozila 
6.5.4.3.        Po duljini (vidi sliku ispod).
                Udaljenost između površine emitiranja svjetla bočnoga pokazivača smjera                 (kategorije 5 i 6) i poprečne ravnine koja označuje prednju granicu sveukupne duljine vozila ne smije biti veća od 1800 mm. Ako struktura vozila onemog
6.5.5.  Geometrijska vidljivost
                Vodoravni kutovi: vidi sliku ispod.





                Uspravni kutovi: 15o iznad i ispod vodoravnice za pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a, 2b i 5. Uspravni kut ispod vodoravnice može       biti smanjen na 5ř ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla; 30
6.5.6.  Usmjerenost
                Prema proizvođačevim specifikacijama za ugradbu, ako postoje.
6.5.7.  Električne veze
                Pokazivači smjera moraju se uključivati neovisno o ostalim svjetlima. Svi pokazivači svjetla na jednoj strani vozila moraju se uključivati i isključivati s pomoću jedne sklopke i moraju žmigati u fazi.
6.5.8.  Pokazna svjetiljka
                Radni signal obvezatan je za prednje i stražnje pokazivače smjera. Može emitirati vidne ili slušne signale ili i jedne i druge. Ako daje vidne  signale, to mora biti treptavo svjetlo koje se u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od prednji
                Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, mora biti opremljeno posebnom radnom pokaznom svjetiljkom koja emitira vidne signale za pokazivače smjera na prikolici, osim ako pokazna svjetiljka vučnog vozila omogućuje otkrivanje neis
6.5.9.  Ostali zahtjevi
                Učestalost žmiganja mora biti 90+30 puta u minuti.
                Od trenutka uključivanja pokazivača smjera svjetlost pokazivača mora se upaliti najkasnije za jednu sekundu, a prvi se put mora ugasiti najkasnije za jednu i pol sekundu. Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, sklopka pokaziva
                U slučaju kvara (osim kratkog spoja) jednoga pokazivača smjera, ostali pokazivači smjera moraju nastaviti sa žmiganjem, ali učestalost u tim uvjetima može biti različita od propisane.
6.6.            UPOZORAVAJUĆA SVJETLA ZA OPASNOST (ISTODOBNO žMIGANJE SVIH POKAZIVAČA           SMJERA)
6.6.1.  Ugradba
                Obvezatna.
                Signal se mora davati istodobnim radom svih pokazivača smjera u skladu sa zahtjevima iz točke 6.5.
6.6.2.  Broj
        Kako je navedeno u točki 6.5.2.
6.6.3.  Raspored
        Kako je navedeno u točki 6.5.3.
6.6.4.  Položaj
6.6.4.1.        Širina
        Kako je navedeno u točki 6.5.4.1.
6.6.4.2.        Visina
        Kako je navedeno u točki 6.5.4.2.
6.6.4.3.        Duljina
        Kako je navedeno u točki 6.5.4.3.
6.6.5.  Geometrijska vidljivost
        Kako je navedeno u točki 6.5.5.
6.6.6.  Usmjerenost
        Kako je navedeno u točki 6.5.6.
6.6.7.  Električne veze
        Signal se mora davati s pomoću odvojene sklopke koja omogućuje svim pokazivačima smjera žmiganje u fazi.
6.6.8.  Pokazna svjetiljka
        Pokazna je svjetiljka zatvorenoga strujnog kruga obvezatna. Treperavo upozoravajuće svjetlo, koje može raditi povezano s pokaznom svjetiljkom (pokaznim svjetiljkama) navedenim u točki 6.5.8.
6.6.9.  Ostali zahtjevi
        Kako je navedeno u točki 6.5.9. Ako je vozilo na motorni pogon opremljeno za vuču prikolice, sklopka za uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora također moći pokretati pokazivače smjera na prikolici.
        Uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora se moći pokrenuti čak i kad je uređaj koji upravlja pokretanjem i zaustavljanjem motora u takvu položaju da je rad motora nemoguć.
6.7.    KOČNO SVJETLO
6.7.1.  Ugradba:
        Uređaji kategorija S1 ili S2: obvezatna na svim kategorijama vozila.
        Uređaji kategorije S3: obvezatna na kategoriji vozila M1, izborna na ostalim kategorijama vozila.
6.7.2.  Broj:
        Dva uređaja kategorija S1 ili S2 i jedan uređaj kategorije S3 na svim kategorijama vozila.
        Jedino, kad srednja uzdužna ravnina ne prolazi nepokretnim dijelom karoserije, nego razdvaja jedan ili dva pomična dijela vozila (primjerice vrata) i kad nema dostatno prostora za ugradbu jednog uređaja kategorije S3 na srednju uzdužnu ravninu izn
        dva uređaja kategorije S3 tipa žDž ili
        jedan uređaj kategorije S3 pomaknut nalijevo ili nadesno od srednje uzdužne ravnine.
6.7.3.  Raspored:
        Nema posebnih zahtjeva.
6.7.4.  Položaj
6.7.4.1.        Po širini:
        Za uređaje kategorija S1 ili S2 - ne manje od 600 mm međusobne udaljenosti. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm.
        Za uređaje kategorije S3 - referentno središte mora biti smješteno u srednjoj uzdužnoj ravnini vozila. Međutim, u slučaju kad su ugrađena dva uređaja kategorije S3, prema točki 6.7.2., oni moraju biti smješteni što je moguće bliže srednjoj uzdužno
        U slučaju kad je dopušten pomak od srednje uzdužne ravnine jednom svjetlu kategorije S3, prema točki 6.7.2., taj pomak ne smije prijeći 150 mm od srednje uzdužne ravnine prema referentnom središtu svjetla.
6.7.4.2.        Po visini:
        Za uređaje kategorije S1 ili S2 - iznad tla, ne manje od 350 mm ni više od 1500 mm (2100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1500 mm).
        Za uređaje kategorije S3 - vodoravna ravnina tangencijalna donjem rubu prividne površine mora:
        ili ne biti više od 150 mm ispod vodoravne ravnine tangencijalne donjem rubu izložene površine stakla stražnjega prozora ili
        ne smije biti više od 850 mm iznad tla.
        Međutim, vodoravna ravnina tangencijalna donjem rubu prividne površine uređaja kategorije S3 mora biti iznad vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prividne površine uređaja kategorija S1 ili S2.
6.7.4.3.        Po duljini:
        Za uređaje kategorije S1 ili S2:  na stražnjoj strani vozila.
        Za uređaje kategorije S3 nema posebnih zatjeva.
6.7.5.  Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: Za uređenje kategorija S1 ili S2: 45o nalijevo i nadesno od uzdužne osi vozila
        Za uređaje kategorije S3: 10ř nalijevo i nadesno od uzdužne osi vozila
        Uspravni kut: Za uređaje kategorija S1 ili S2: 15o iznad i ispod vodoravnice. Međutim, uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5o ako je visina svjetala manja od 750 mm
        Za uređaje kategorije S3: 10o iznad i 5ř ispod vodoravnice.
6.7.6.  Usmjerenost
        Prema stražnjem dijelu vozila.
6.7.7.  Električne veze
        Moraju se upaliti prilikom svake uporabe radne kočnice. Kočna svjetla ne trebaju funkcionirati ako je uređaj koji pokreće i/ili zaustavlja motor u položaju koji onemogućuje rad motora.
        Kočna se svjetla mogu pokrenuti primjenom usporivača ili sličnog uređaja.
6.7.8.  Pokazna svjetiljka
        Pokazna je svjetiljka izborna; kad je postavljena, ta pokazna svjetiljka mora biti radna pokazna svjetiljka koja se sastoji od netreptajućega upozoravajućega svijetlećeg signala koji se pali u slučaju neispravnosti kočnih svjetala.
6.7.9.  Ostali zahtjevi
6.7.9.1.        Uređaj kategorije S3 ne smije biti uzajamno povezan s bilo kojim drugim svjetlom.
6.7.9.2.        Uređaj kategorije S3 može biti ugrađen izvan ili unutar vozila.
6.7.9.2.1.      U slučaju kad je ugrađen unutar vozila:
        emitirano svjetlo ne smije prouzročavati neudobnost vozaču preko retrovizora i/ili drugih površina vozila (primjerice stražnjega prozora).
6.8     UREĐAJ ZA OSVJETLJAVANJE STRAžNJE REGISTARSKE PLOČICE
6.8.1.  Ugradba:
        Obvezatna.
6.8.2.  Broj:
        Toliki da uređaj osvjetljava mjesto ugradbe registarske pločice.
6.8.3.  Raspored:
        Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradbe registarske pločice.
6.8.4.  Položaj
6.8.4.1.        Po širini: takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradbe registarske pločice.
6.8.4.2.        Po visini: takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradbe registarske pločice.
6.8.4.3.        Po duljini: takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradbe registarske pločice.
6.8.5.  Geometrijska vidljivost
        Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradbe registarske pločice.
6.8.6.  Usmjerenost
        Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradbe registarske pločice.
6.8.7.  Električne veze
        Nema posebnih zahtjeva.
6.8.8.  Pokazna svjetiljka
        Pokazna je svjetiljka izborna. Ako postoji, njezinu funkciju mora obavljati pokazna svjetiljka propisana za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.8.9.  Ostali zahtjevi
        Kad je svjetlo za osvjetljavanje stražnje registarske pločice spojeno sa stražnjim pozicijskim svjetlom, uzajamno udruženo s kočnim svjetlom ili sa stražnim svjetlom za maglu, fotometrijske značajke svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske p
6.9     PREDNJE POZICIJSKO SVJETLO
6.9.1.  Ugradba:
        Obvezatna na svim motornim vozilima.
        Obvezatna na prikolicama širim od 1600 mm.
        Izborna na prikolicama koje nisu šire od 1600 mm.
6.9.2.  Broj
        Dva.
6.9.3.  Raspored
        Nema posebnih zahtjeva.
6.9.4.  Položaj
6.9.4.1.        Po širini: ona točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najudaljenija od srednue uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Kod prikolice točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine ne smije biti udaljena više od 150 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi ne smije biti manja od 600 mm.
        Ta udaljenost smije se smanjiti na 400 mm ako je ukupna širina vozila manja od 1300 mm.
6.9.4.2.        Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm ni više od 1500 mm (2100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1500 mm).
6.9.4.3.        Po duljini: nema posebnih zahtjeva.
6.9.4.4.        Gdje su prednje pozicijsko svjetlo i neko drugo svjetlo uzajamno povezani, prividna površina u smjeru referentne osi toga drugoga svjetla mora biti upotrijebljena za provjeru zadovoljavanja položajnih zahtjeva (vidi točke 6.9.4.1. i 6.9.4.
6.9.5.  Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut za dva pozicijska svjetla:
        45ř prema unutra i 80o prema vani.
        Kod prikolica, kut prema unutra može biti smanjen na 5ř. 
        Uspravni kutovi:
        15o iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5ř ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
6.9.6.  Usmjerenost
        Prema naprijed.
6.9.7.  Električne veze
        Nema posebnih zahtjeva.
6.9.8.  Pokazna svjetiljka
        Pokazna je svjetiljka zatvorenoga strujnog kruga obvezatna. Ta pokazna svjetiljka mora biti netreptajuća i ne smije se zahtijevati ako se osvjetljenje ploče s instrumentima (kontrolne ploče) može uključivati i isključivati samo istodobno s prednji
6.9.9.  Ostali zahtjevi
        Nema ih. 
6.10.   STRAžNJE POZICIJSKO SVJETLO
6.10.1. Ugradba:
        Obvezatna.
6.10.2. Broj
        Dva.
6.10.3. Raspored
        Nema posebnih zahtjeva.
6.10.4. Položaj
6.10.4.1.       Po širini: ona točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi ne smije biti manja od 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm.
6.10.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm ni više od 1500 mm (2100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1500 mm).
6.10.4.3.       Po duljini: na stražnjoj strani vozila.
6.10.5. Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: 45o prema unutra i 80o prema vani.
        Uspravni kut: 15o iznad i ispod vodoravnice. 
        Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5ř ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
6.10.6. Usmjerenost
        Prema natrag.
6.10.7. Električne veze
        Nema posebnih zahtjeva.
6.10.8. Pokazna svjetiljka
        Pokazna je svjetiljka zatvorenoga strujnog kruga obvezatna. Mora biti spojena s pokaznom svjetiljkom prednjih pozicijskih svjetala.
6.10.9. Ostali zahtjevi
        Nema ih.
6.11.   STRAžNJE SVJETLO ZA MAGLU
6.11.1. Ugradba:
        Obvezatna.
6.11.2. Broj:
        Jedan ili dva.
6.11.3. Raspored
        Nema posebnih zahtjeva.
6.11.4. Položaj
6.11.4.1.       Po širini: ako postoji samo jedno stražnje svjetlo za maglu, ono mora biti na suprotnoj strani srednje uzdužne ravnine vozila prema smjeru prometa propisanom u državi registracije; referentno središte može također biti smješteno na srednjo
6.11.4.2.       Po visini: ne manje od 250 mm ni više od 1000 mm iznad tla.
6.11.4.3.       Po duljini: na stražnjem dijelu vozila.
6.11.5. Geometrijska vidljivost
        Određena kutovima a i b kako je navedeno u točki 2.13.:
        a = 5o prema gore i prema dolje
        ß = 25o nadesno i nalijevo.
6.11.6. Usmjerenost
        Prema natrag.
6.11.7. Električne veze
        One moraju biti takve da se:
6.11.7.1.       stražnje svjetlo (svjetla) za maglu ne mogu uključiti ako nisu uključena i duga glavna svjetla, kratka svjetla ili prednja svjetla za maglu
6.11.7.2.       stražnje svjetlo (svjetla) za maglu mogu isključiti neovisno o bilo kojem drugom svjetlu;
6.11.7.3.       primjenjuje jedna od sljedeće dvije točke:
6.11.7.3.1.stražnje svjetlo (svjetla) za maglu nastavljaju s radom dok se ne isključe pozicijska svjetla i stražnje svjetlo (svjetla) za maglu moraju tada ostati isključena sve dok se namjerno ne uključe ponovno;
6.11.7.3.2.     upozorenje, barem slušno, dodatno obvezatnoj pokaznoj svjetiljci (točka 6.11.8.) mora biti dano ako je paljenje motora isključeno ili ako je ključ za paljenje izvučen i vozačeva vrata otvorena, bilo da su svjetla iz točke 6. 11. 7. 1. uklj
6.11.7.4.       Osim kako je propisano u točkama 6.11.7.1. i 6.11.7.3., na rad stražnjeg svjetla (stražnjih svjetala) za maglu ne smije utjecati uključivanje ili isključivanje drugih svjetala. 
6.11.8  žPokazna svjetiljkaž
        Pokazna je svjetiljka zatvorenoga strujnog kruga obvezatna. U obliku stalnoga netreptavoga upozoravajućeg svjetla.
6.11.9. žOstali zahtjeviž
        U svim slučajevima udaljenost između stražnjeg svjetla za maglu i svakog kočnog svjetla mora biti veća od 100 mm.
6.12.   PARKIRNO SVJETLO
6.12.1. Ugradba:
        Izborno je na motornim vozilima koja ne prelaze 6 m po duljini ni 2 m po širini.
        Na svim je ostalim vozilima zabranjena.
6.12.12.        Broj:
        Prema rasporedu.
6.12.3  Raspored
        Ili dva svjetla sprijeda i dva svjetla straga ili jedno svjetlo sa svake strane.
6.12.4. Položaj
6.12.4.1.       Po širini: ona točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Nadalje, ako postoje dva svjetla, ona moraju biti na bočnim stranama vozila.
6.12.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm ni više od 1500 mm (2100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1500 mm).
6.12.4.3.       Po duljini: nema posebnih zahtjeva.
6.12.5  Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: 45o prema vani, prema naprijed i prema natrag.
        Uspravni kut: 15o iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5o u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
6.12.6. Usmjerenost
        Takva da svjetla zadovoljavaju zahtjeve vidljivosti prema naprijed i prema natrag.
6.12.7  Električne veze
        Veze moraju omogućivati uključivanje parkirnog svjetla (svjetala) na istoj strani vozila neovisno o bilo kojim drugim svjetlima.
6.12.8. žPokazna svjetiljkaž
        Pokazna je svjetiljka zatvorenoga strujnog kruga izborna. Ako postoji, ne smije biti moguće zamijeniti je s pokaznom svjetiljkom prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala.
6.12.9. žOstali zahtjeviž
        Funkcioniranje tog svjetla može se također izvesti istodobnim uključivanjem prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala na istoj strani vozila.
6.13.   GABARITNA SVJETLA
6.13.1. Ugradba
        Obvezatna na motornim vozilima koja prelaze 2,10 m po širini. Izborna na vozilima širine između 1,80 i 2,10 m. Na podvozju s kabinom gabaritna su svjetla izborna.
6.13.2. Broj:
        Dva vidljiva sprijeda i dva vidljiva odostraga.
6.13.3  Raspored
        Nema posebnih zahtjeva.
6.13.4. Položaj
6.13.4.1.       Po širini:
        Prednje i stražnje: što je moguće bliže krajnjem vanjskom rubu vozila. Taj se uvjet smatra zadovoljenim kad točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od
6.13.4.2.       Po visini:
        Prednje: Motorna vozila - vodoravna  ravnina tangencijalna na gornji rub prividne površine u smjeru referentne osi uređaja ne smije biti niža od vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prozirne zone vjetrobrana.
        Prikolice i poluprikolice - na najvećoj visini u skladu sa zahtjevima koji se odnose na širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te na simetriju svjetala.
        Stražnje: Na najvećoj visini u skladu sa zahtjevima koji se odnose na širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te na simetriju svjetala.
6.13.4.3.       Po duljini: nema posebnih zahtjeva.
6.13.5. Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: 80o prema vani.
        Uspravni kut: 5o  iznad i 20o ispod vodoravnice.
6.13.6. Usmjerenost
        Takva da svjetla zadovoljavaju zahtjeve vidljivosti prema naprijed i prema natrag.
6.13.7. Električne veze
        Nema posebnih zahtjeva.
6.13.8. žPokazna svjetiljkaž
        Pokazna je svjetiljka izborna. Ako postoji, njezinu funkciju mora obavljati pokazna svjetiljka zahtijevana za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.13.9. žOstali zahtjeviž
        Pod uvjetom da su svi ostali zahtjevi zadovoljeni, svjetlo vidljivo sprijeda i svjetlo vidljivo odostraga na istoj strani vozila mogu biti spojena u jedan uređaj.
        Položaj svjetla za označivanje krajnjega vanjskog ruba vozila u odnosu na odgovarajuće pozicijsko svjetlo mora biti takav da udaljenost između projekcija na poprečnu uspravnu ravninu točaka međusobno najbližih na prividnim površinama u smjeru prip
6.14.   STRAžNJI NETROKUTASTI KATADIOPTER
6.14.1. Ugradba:
        Obvezatna na motornim vozilima.
        Pod uvjetom da su udružena s drugim stražnjim uređajima za svjetlosnu signalizaciju, izborna na prikolicama.
6.14.2. Broj:
        Dva, čije izvedbe moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IA iz pravilnika br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da ne oslabljuju djelotvornost obvezatnih uređaja za osvjetljavanje
6.14.3. Raspored:
        Nema posebnih zahtjeva.
6.14.4. Položaj:
6.14.4.1.       Po širini: ona točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 600 mm udaljena od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Unutarnji rubovi katadioptera ne smiju biti međusobno udaljeni manje od 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm.
6.14.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm ni više od 900 mm (1500 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 900 mm).
6.14.4.3.       Po duljini: na stražnjoj strani vozila.
6.14.5. Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: 30o prema unutra i prema vani
        Uspravni kut: 15o iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5ř u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.
6.14.6. Usmjerenost
        Prema natrag.
6.14.7. Ostali zahtjevi
        Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojega drugog svjetla smještenog na stražnjoj strani vozila.
6.15.   STRAžNJI TROKUTASTI KATADIOPTER
6.15.1. Ugradba:
        Obvezatna na prikolicama.
        Zabranjena na motornim vozilima.
6.15.2. Broj:
        Dva, čije izvedbe moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IIIA iz Pravilnika br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da ne oslabljuju djelotvornost obvezatnih uređaja za osvjetljavan
6.15.3. Raspored:
        Vrh trokuta mora biti usmjeren prema gore.
6.15.4. Položaj:
6.15.4.1.       Po širini: ona točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine ne smije biti više od 400 mm udaljena od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Unutarnji rubovi katadioptera ne smiju biti međusobno udaljeni manje od 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm.
6.15.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm ni više od 900 mm (1500 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 900 mm).
6.15.4.3.       Po duljini: na stražnjoj strani vozila.
6.15.5. Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: 30o prema unutra i prema vani
        Uspravni kut: 15o iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5ř u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.
6.15.6. Usmjerenost
        Prema natrag.
6.15.7. Ostali zahtjevi
        Ni jedno svjetlo ne smije biti postavljeno unutar trokuta.
6.16.   PREDNJI NETROKUTASTI KATADIOPTER
6.16.1. Ugradba:
        Obvezatna na prikolicama.
        Izborna na motornim vozilima.
6.16.2. Broj.
        Dva, čije izvedbe moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IA iz Pravilnika br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da ne oslabljuju djelotvornost obvezatnih uređaja za osvjetljavanje
6.16.3. Raspored:
        Nema posebnih zahtjeva.
6.16.4. Položaj:
6.16.4.1.       Po širini: ona točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 400 mm udaljena od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Kod prikolica točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 15 mm udaljena od krajnjega vanjskog ruba vozila.
        Unutarnji rubovi katadioptera ne smiju biti međusobno udaljeni manje od 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm.
6.16.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm ni više od 900 mm (1500 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 900 mm).
6.16.4.3.       Po duljini: na prednjoj strani vozila.
6.16.5. Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: 30ř prema unutra i prema vani.
        Kod prikolica kut prema unutra može biti smanjen na 10ř. Ako zbog konstrukcije prikolice taj kut ne može biti zadovoljen obvezatnim katadiopterima, moraju se ugraditi dodatni katadiopteri bez ograničenja položaja po širini (točka 6.16.4.1.) koji ć
        Uspravni kut: 15ř iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5ř u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.
6.16.6. Usmjerenost
        Prema naprijed.
6.16.7. Ostali zahtjevi
        Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog svjetla smještenog na prednjoj strani vozila.
6.17.   BOČNI NETROKUTASTI KATADIOPTER
6.17.1  Ugradba:
        Obvezatna:
        Na svim motornim vozilima čija duljina prelazi 6 m.
        Na svim prikolicama.
        Izborna:
        Na motornim vozilima čija duljina  ne prelazi 6 m.
6.17.2  Broj:
        Takav da su zadovoljeni zahtjevi u svezi s uzdužnim položajem. Izvedbe tih uređaja moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IA iz Pravilnika br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali dopušteni su pod uvjetom da
6.17.3. Raspored.
        Nema posebnih zahtjeva.
6.17.4. Položaj:
6.17.4.1        Po širini: nema posebnih zahtjeva.
6.17.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm ni više od 900 mm (1500 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 900 mm).
6.17.4.3.       Po duljini: barem jedan bočni katadiopter mora biti postavljen na srednju trećinu vozila, s tim da bočni katadiopter najbliži prednjoj strani vozila nije udaljen više od 3 m od prednje strane vozila; kod prikolica, prilikom mjerenja te uda
6.17.5. Geometrijska vidljivost
        Vodoravni kut: 45o prema naprijed i prema natrag.
        Uspravni kut: 15o iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5ř u slučaju katadioptera koji je manje od 750 mm iznad tla.
6.17.6. Usmjerenost
        Postranična (bočna).
6.17.7. Ostali zahtjevi
        Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojega drugoga bočnog svjetla.
6.18    BOČNA SVJETLA ZA OZNAČIVANJE VOZILA
6.18.1  Ugradba:
        Obvezatna:
        Na svim motornim vozilima čija duljina prelazi 6 m, osim za podvozja s kabinom; duljina prikolica mora biti uračunata zajedno s rudom. 
        Tip SM1 bočnog svjetla za označivanje vozila mora biti upotrijebljen na svim kategorijama vozila; međutim, tip SM2 bočnog svjetla za označivanje vozila može se upotrijebiti na vozilima kategorije M1.
        Izborna:
        Na svim ostalim motornim vozilima.
        Mogu se upotrijebiti SM1 ili SM2 tipovi bočnih svjetala za označivanje vozila.
6.18.2  Najmanji broj po bočnoj strani vozila:
        Takav  da su zadovoljeni zahtjevi u svezi s uzdužnim položajem.
6.18.3. Raspored:
        Nema posebnih zahtjeva.
6.18.4. Položaj:
6.18.4.1. Po širini: nema  posebnih zahtjeva.
6.18.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm ni više od 1500 mm (2100 mm ako oblik karoserije onemogućuje smještaj unutar 1500 mm).
6.18.4.3        Po duljini: barem jedno bočno svjetlo za označivanje vozila mora biti postavljeno na srednju trećinu vozila, s tim da bočno svjetlo za označivanje vozila najbliže prednjoj strani vozila nije udaljeno više od 3 m od prednje strane vozila; k
        Udaljenost između najistaknutijega stražnjega bočnog svjetla za označivanje vozila i stražnje strane vozila ne smije prelaziti 1 m.
        Međutim, za vozila čija duljina ne prelazi 6 m i za podvozje s kabinom dostatno je imati jedno svjetlo za označivanje bočnog ruba vozila postavljeno unutar prve trećinei/ili unutar  zadnje trećine duljine vozila.
6.18.5. Geomerijska vidljivost
        Vodoravni kut:  45o prema naprijed i prema natrag; međutim, za vozila na kojima je ugradba bočnih svjetala za označivanje vozila izborna ta vrijednost može biti smanjena na 30ř.
        Uspravni kut: 10o iznad i ispod vodoravnice. Uspravni kut ispod vodoravnice može biti smanjen na 5ř u slučaju bočnog svjetla za označivanje vozila koje je udaljeno od tla manje od 750 mm.
6.18.6  Usmjerenost
        Postranična (bočna).
6.18.7. Električne veze
        Nema posebnih zahtjeva.
6.18.8. Pokazna svjetiljka
        Pokazna je svjetiljka izborna. Ako postoji, njezinu funkciju mora obavljati pokazna svjetiljka zahtijevana za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.18.9  Ostali zahtjevi
        Kad je najistaknutije stražnje bočno svjetlo za označivanje vozila spojeno sa stražnjim pozicijskim svjetlom uzajamno ugrađeno sa stražnjim svjetlom za maglu ili s kočnim svjetlom, fotometrijske značajke svjetla za označivanje bočnog ruba vozila m
6.19.   SVJETLO ZA VOžNJU PO DANU5
6.19.1  Ugradba
        Izborna na motornim vozilima. Zabranjena na prikolicama.
6.19.2. Broj
        Dva.
6.19.3. Raspored
        Nema posebnih zahtjeva.
6.19.4. Položaj
6.19.4.1.       Po širini: ona točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je naudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 400 mm udaljena od krajnjega vanjskog ruba vozila. Udaljenost između unutarnjih rubova prividni
        Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1300 mm.
6.19.4.2.       Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm ni više od 900 mm.
6.19.4.3.       Po duljini: na prednjoj strani vozila. Taj zahtjev mora se smatrati zadovoljenim ako emitirano svjetlo ne prouzročava neudobnost vozaču ili izravno ili preko retrovizora i/ili drugih površina vozila
6.19.5. Geometrijska vidljivost
        Vodoravna: 20ř prema vani i 20ř prema unutra.
        Uspravna: 10ř prema gore i 10ř prema dolje.
6.19.6  Usmjerenost
        Prema naprijed.
6.19.7. Električne veze
        Svjetlo za vožnju po danu mora biti povezano tako da ne može biti uključeno osim ako su u isto vrijeme uključena i stražnja pozicijska svjetla. Svjetlo za vožnju po danu mora se isključiti automatski prilikom uključivanja glavnih svjetala, osim ka
6.19.8  Pokazna svjetiljka
        Izborna.
7.      PREINAKE TIPA VOZILA ILI UGRADBE NJEGOVIH UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE
7.1.     Svaka preinaka tipa vozila ili ugradbe njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ili popisa na koji se odnosi točka 3.2.2. mora biti prijavljena Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Državni zavod za normizaciju i mj
7.1.1.  ili smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke te da u svakom slučaju vozilo još uvijek zadovoljava  zahtjeve
7.1.2.  ili zahtijevati daljnje izvještaje o ispitivanjima od  tehničkih ustanova odgovornih za provedbu ispitivanja.
7.2.    Izjava o potvrđivanju  ili odbijanju homologacije izdaje se prema postupku navedena u točki 4.3.
7.3.    Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo mora  za izdano proširenje dodijeliti serijski broj svakom priopćajnom formularu, sukladnog modelu iz dodatka 1 ovoga pravilnika, sastavljenom za takvo proširenje.
8.      SUKLADNOST PROIZVODNJE
8.1.    Svako vozilo koje nosi homologacijsku oznaku kako je propisano ovim pravilnikom mora biti tako proizvedeno tako da bude sukladno homologiranom tipu vozila zadovoljavanjem zahtjeva postavljenih u točkama 5 i 6.
8.2.    U cilju provjere zadovoljavanja zahtjeva iz točke 8.1 moraju se učiniti prikladne provjere proizvodnje.
8.3.    Posjednik homologacije - proizvođač mora posebice:
8.3.1   osigurati postojanje postupaka za djelotvoran nadzor nad kakvoćom vozila s obzirom na sve aspekte koji se odnose na zadovoljavanje zahtjeva postavljenih u točkama 5 i 6
8.3.2.  imati pristup nadzornoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti koja se odnosi na svaki homologirani tip
8.3.3.  Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo mora za izdano proširenje dodijeliti serijski broj svakom priopćajnom formularu, sukladnog modelu iz dodatka 1 ovoga pravilnika, sastavljenom za takvo proširenje
8.3.4.  osigurati da su podaci o rezultatima ispitivanja i/ili bitni proizvodni podaci zapisani te da će pridruženi dokumenti ostati dostupni u razdoblju koje treba biti određeno u dogovoru s Državnim zavodom za normizaciju i mjeriteljstvo.
8.3.5.  procijeniti podatke u cilju provjere i osiguranja postojanosti značajki uz dopuštene razlike u industrijskoj proizvodnji.
8.3.6.  osigurati da se, ako rezultati provjera pružaju dokaz o nesukladnosti sa zahtjevima postavljenima u točkama  5 i 6, poduzmu svi potrebni koraci za uspostavljanje sukladnosti odgovarajuće proizvodnje.
8.4     Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo može u bilo koje vrijeme provjeriti metode nadzora nad sukladnošću koje se primjenjuju na svaku jedinicu proizvodnje.
8.4.1.  Prilikom svakog pregleda knjige ispitivanja i zapisi s pregleda proizvodnje moraju biti pokazani osobi koja vrši nadzor.
8.4.2.  Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo može provesti bilo koje ispitivanje propisano ovim pravilnikom. Ta ispitivanja moraju biti odabrana metodom slučajnih uzoraka bez prouzročavanja poremećaja u proizvođačevim obvezama oko isporuka.
8.5     Učestalost pregleda je najmanje jednom godišnje, što ovisi o djelotvornosti nadzora nad sukladnošću proizvodnje. U slučaju kad su zabilježeni negativni rezultati Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo mora osigurati poduzimanje svih potrebni
9.      POSTUPAK KOD NESUKLADNOSTI PROIZVODNJE
9.1     Homologacija izdana s obzirom na tip vozila prema ovom pravilniku može biti povučena ako zahtjevi nisu zadovoljeni ili ako vozilo koje nosi homologacijsku oznaku nije sukladno homologiranom tipu.
9.2.    Ako Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo povuče homologaciju koju je ranije izdao, o tome izdaje izjavu na formularu sukladnog modelu iz dodatka 1 ovoga pravilnika.
10.     POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE
        Ako posjednik homologacije - proizvođač potpuno prestane proizvoditi tip vozila homologiran u skladu s ovim pravilnikom, on mora o tome obavijestiti Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Po primitku odgovarajućega priopćenja Državni zavod 
11.     PRIJELAZNE ODREDBE
11.1.   Od datuma stupanja na snagu (9. veljače 1994.) 01 niza izmjena i dopuna ovoga pravilnika ne smije se odbiti izdavanje homologacija pod 01 nizom izmjena i dopuna ovoga pravilnika.
11.2.   Četrdeset i osam mjeseci nakon datuma stupanja na snagu spomenutog u točki 11.1. mora se izdati homologacija samo ako tip vozila s obzirom na broj i način ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju odgovara zahtjevima 01 niza izm
11.3.   Postojeće homologacije izdane u skladu s ovim pravilnikom prije datuma spomenutog u točki 11.2. moraju ostati valjane (na snazi). Međutim, može se odbiti tip vozila s obzirom na broj i način ugradbe uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signaliza
11.3.1  U slučaju vozila za koje je homologacija izdana više od 24 mjeseca nakon datuma stupanja  na snagu spomenutog u točki 11.1
11.3.2. U slučaju vozila prvi put registriranih više od pet godina nakon datuma stupanja na snagu spomenutog u točki 11.1.
11.4.   Datumi naznačeni u točkama 11.2. do 11.3.2. koji se tiču prednjih pokazivača smjera kategorija 1a i 1b  (vidi 6.5.3.) primjenjuju se samo na vozila čija je homologacija tipa opravdana temeljem  nove konstrukcije ili konstrukcijske promjene  i/ili 

Dodatak 1

IZJAVA
(Najveći format: A4 (210x297 mm)) 
izdana od:





koja se odnosi na:2/    IZDANU HOMOLOGACIJU 
        PROŠIRENU HOMOLOGACIJU
        ODBIJENU HOMOLOGACIJU 
        POVUČENU HOMOLOGACIJU 
        POTPUNU OBUSTAVU PROIZVODNJE
tipa vozila s obzirom na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju prema Praviniku br. 48. 

Homologacija br. . . . . . .    Proširenje br. . . . . . . . . . 
1.      Trgovački naziv ili marka (oznaka) vozila:      
2.      Proizvođačev naziv za tip vozila:       
3.      Naziv i adresa proizvođača:     
4.      Ako je potrebno, ime i adresa predstavnika 
proizvođača:    
5.      Vozilo podvrgnuto homologaciji dana:    
6.      Tehnička ustanova odgovorna za provedbu 
homologacijskih ispitivanja:    
7.      Datum izvještaja o ispitivanju: 
8.      Broj izvještaja o ispitivanju:  
9.      Kratki opis: 
        Uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju 
na vozilu:
9.1.    Duga svjetla: da/ne2/,
9.2.    Kratka svjetla: da/ne2/,
9.3.    Prednja svjetla za maglu: da/ne2/,
9.4.    Svjetla za vožnju unatrag: da/ne2/,
9.5.    Prednji pokazivači smjera: da/ne2/,
9.6.    Stražnji pokazivači smjera: da/ne2/,
9.7.    Bočni pokazivači smjera: da/ne2/,
9.8.    Upozoravajuća svjetla za opasnost (istodobno 
žmiganje svih pokazivača smjera): da/ne2/,
9.9.    Kočna svjetla: da/ne2/,
9.10.   Uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske 
 pločice: da/ne2/,
9.11.   Prednja pozicijska svjetla. da/ne2/,
9.12.   Stražnja pozicijska svjetla: da/ne2/,
9.13.   Stražnja svjetla za maglu: da/ne2/,
9.14.   Parkirna svjetla: da/ne2/,
9.15.   Gabaritna svjetla: da/ne2/,
9.16.   Stražnji netrokutasti katadiopteri: da/ne2/,
9.17.   Stražnji trokutasti katadiopteri: da/ne2/,
9.18.   Prednji netrokutasti katadiopteri: da/ne2/,
9.19.   Bočni netrokutasti katadiopteri: da/ne2/,
9.20.   Bočna  svjetla za označivanje: da/ne2/,
9.21.   Svjetla za vožnju po danu: da/ne2/,
9.22.   Istovrijedna svjetla: da/ne2/,
9.23.   Najveće dopušteno opterećivanje u prtljažniku: 
da/ne2/,
10.     Bilješke i primjedbe 
10.1.   Bilješke i primjedbe na pomične elemente        
        
10.2.   Metode upotrijebljene za određivanje prividne 
površine: granica osvjetljavajuće površine2/ ili 
površine emitiranja svjetla2/
10.3.   Ostale bilješke i primjedbe (koje vrijede za vozila 
s upravljačem na desnoj ili za vozila s upravljačem 
na lijevoj strani)      
11.     Položaj homologacijske oznake:  
12.     Razlog (razlozi) za proširenje (ako ga ima)     
13.     Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena2/       
14.     Mjesto: 
15.     Datum:  
16.     Potpis: 
17.     Sljedeći dokumenti, koji nose homologacijski broj 
prikazan gore, mogu se dobiti na zahtjev:       

1       Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidi odredbe o homologaciji u ovom pravilniku). 
2       Nepotrebno precrtati ili ponoviti ždaž ili žnež. 
                
Dodatak 2
RASPORED HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA 
Model A 
(Vidi točku 4.4. ovoga pravilnika) 








Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo pokazuje da je razmatrani tip vozila s obzirom na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju bio odobren u Nizozemskoj (E 4) prema Pravilniku br. 48 izmijenjenom ili dopunjenom 01 nizom 

1       Broj 33 dan je samo kao primjer.

Dodatak 3
POVRŠINE SVJETALA, REFERENTNA OS, REFERENTNO SREDIŠTE I KUTOVI GEOMETRIJSKE VIDLJIVOSTI  





TUMAČ ZNAKOVA: 
1.      Osvjetljavajuća površina 
2.      Referentna os
3.      Referentno središte
4.      Kut geometrijske vidljivosti 
5.      Površina emitiranja svjetla 
6.      Prividna površina temeljena na osvjetljavajućoj površini 
7.      Prividna površina temeljena na površini emitiranja svjetla 
8.      Smjer vidljivosti 

OSVJETLJAVAJUĆA POVRŠINA U USPOREDBI S POVRŠINOM EMITIRANJA SVJETLA 
(Vidi točke 2.9. i 2.8. ovoga pravilnika) 






Dodatak 4
VIDLJIVOST CRVENOG SVJETLA PRI GLEDANJU S PREDNJE STRANE I VIDLJIVOST BIJELOG SVJETLA PRI GLEDANJU SA STRAžNJE STRANE 
(Vidi točke 5.10.1. i 5.10.2. ovoga pravilnika) 






Dodatak 5
STANJA OPTEREĆENJA KOJA TREBA 
UZETI U OBZIR PRI ODREĐIVANJU PROMJENA 
U USPRAVNOJ USMJERENOSTI KRATKIH 
GLAVNIH SVJETALA 
Uvjeti opterećenja na osovinama o kojima je riječ u točkama 6.2.6.1. i 6.2.6.3.1. 
1.      Za sljedeća ispitivanja masa putnika mora se računati na osnovi 75 kg po osobi. 
2.      Uvjeti opterećenja za različite tipove vozila: 
2.1.    Vozila kategorije M1:1/
2.1.1.  Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala mora biti određen pod ovim uvjetima opterećenja: 
2.1.1.1.        jedna osoba na vozačevu sjedalu
2.1.1.2.        vozač, plus jedan putnik na prednjem sjedalu najdalje od vozača 
2.1.1.3.        vozač, jedan putnik na prednjem sjedalu najdalje od vozača; sva sjedala najdalje prema natrag zaposjednuta 
2.1.1.4.        sva sjedala zaposjednuta 
2.1.1.5.        sva sjedala zaposjednuta, plus jednolično raspodijeljeno opterećenje u prostoru za prtljagu u cilju postizanja dopuštenog opterećenja na stražnjoj osovini ili na prednjoj osovini ako je prtljažnik naprijed. Ako vozilo ima prednji i stražnj
2.1.1.6.        vozač, plus jednolično raspodijeljeno opterećenje u prtljažniku u cilju postizanja dopuštenog opterećenja na odgovarajućoj osovini. 
        Međutim, ako je najveća dopuštena masa postignuta prije dopuštenog opterećenja na osovini, opterećenje prtljažnika (jednog ili više) mora biti ograničeno na brojku koja omogućuje dostizanje te mase; 
2.1.2.  U određivanju gornjih uvjeta opterećenja moraju se uzeti u obzir bilo koja ograničenja opterećenja koja je propisao proizvođač. 
2.2.    Vozila kategorija M2 i M3: 
        Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala mora biti određen pod ovim uvjetima opterećenja: 
2.2.1.  vozilo neopterećeno i jedna osoba na vozačevu sjedalu 
2.2.2.  vozila opterećena tako da svaka osovina nosi svoje najveće tehnički dopušteno opterećenje ili kad je najveća dopuštena masa vozila postignuta opterećenjem prednje i stražnje osovine razmjerno njihovim najvećim tehnički dopuštenim opterećenjima, bi
2.3.    Vozila kategorije N s teretnim sandukom (platformom):
2.3.1.  Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala mora biti određen pod ovim uvjetima opterećenja:
2.3.1.1.        vozilo neopterećeno i jedna osoba na vozačevu sjedalu
2.3.1.2.        vozač, plus teret raspodijeljen tako da stražnja osovina ili stražnje osovine nose svoje najveće tehnički dopušteno opterećenje ili najveća dopuštena masa vozila, bilo što da se od toga prvo dogodi; pritom opterećenje prednje osovine ne sm
2.4.    Vozila kategorije N bez teretnog sanduka:
2.4.1.  Vučna vozila za poluprikolice:
2.4.1.1.        neopterećeno vozilo bez opterećenja na sedlu i jedna osoba na vozačevu sjedalu
2.4.1.2.        jedna osoba na vozačevu sjedalu: tehnički dopušteno opterećenje na sedlu u položaju pričvršćenja koje odgovara najvećem opterećenju stražnje osovine.
2.4.2.  Vučna vozila za prikolice:
2.4.2.1.        neopterećeno vozilo i jedna osoba na vozačevu sjedalu
2.4.2.2.        neopterećeno vozilo i jedna osoba na vozačevu sjedalu, s tim da su sva ostala mjesta u vozačkoj kabini zaposjednuta.
Dodatak 6
MJERENJE PROMJENE NAGIBA SNOPA KRATKOG SVJETLA KAO FUNKCIJE OPTEREĆENJA
1.      Pregled 
        Ovaj dodatak navodi metode mjerenja promjena u nagibu kratkih svjetala motornih vozila u odnosu na njihov početni nagib izazvane promjenama položaja vozila zbog opterećenja
2.      Definicije
2.1.    Početni nagib
2.1.1.  Utvrđeni početni nagib 
        Vrijednost početnog nagiba kratkog svjetla koju je naveo proizvođač motornog vozila služi kao referentna vrijednost za proračun dopuštenih promjena.
2.1.2.  Izmjereni početni nagib
        Srednja vrijednost nagiba kratkog svjetla ili nagiba vozila izmjerenog s vozilom pod uvjetom br. 1, kako je određeno u dodatku 5, za kategoriju vozila koja se ispituje služi kao referentna vrijednost za procjenu promjena u nagibu snopa svjetlosti 
2.2.    Nagib kratkog svjetla
        Može se definirati kako slijedi:
        ili kao kut (izražen u miliradijanima) između smjera snopa svjetla usmjerenog prema karakterističnoj točki na vodoravnom dijelu zasjenjenja u svjetlosnoj raspodjeli kratkog glavnog svjetla i vodoravne ravnine
        ili tangensom toga kuta (izraženog u postocima nagiba) s obzirom da su kutovi mali (za te male kutove 1% jednako je 10 mrad).
        Ako je nagib izražen u postocima nagiba, može se izračunati s pomoću ove jednadžbe:
         
          (h1-h2)
         __________ x 100
            L
        gdje je:
        h1 visina iznad tla (u milimetrima) gore spomenute karakteristične točke izmjerene na uspravnom zaslonu okomitom na srednju uzdužnu ravninu vozila smještena na vodoravnoj udaljenosti L
        h2 visina iznad tla (u milimetrima) referentnog središta (koje je uzeto za nazivno ishodište karakteristične točke izabrane u h1)
        L udaljenost (u milimetrima) od zaslona do referentnog središta.
        Negativne vrijednosti znače nagib prema dolje (vidi sliku 1).
        Pozitivne vrijednosti znače nagib prema gore.








Napomene:
1.      Ovaj crtež predstavlja kategoriju vozila M1, ali prikazano načelo primjenjuje se jednako na vozila svih ostalih kategorija.
2.      Ako vozilo nema sustav za poravnavanje glavnih svjetala, promjena u nagibu snopa kratkog svjetla istovjetna je promjeni nagiba samog vozila.
3.      Uvjeti mjerenja
3.1.    Ako je upotrijebljen vizualni pregled projekcije snopa kratkog svjetla na zaslonu ili fotometrijska metoda, mjerenje se mora provesti u tamnom okolišu (primjerice tamna komora) površine dostatno velike da omogući smještanje vozila i zaslona kako j
3.2.    Tlo na kojemu su izvedena mjerenja mora biti što je moguće više ravno i vodoravno tako da se može osigurati ponovno izvođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od + 0,5 mrad (nagib od + 0,05%).
3.3.    Ako je upotrijebljen zaslon, njegovo označivanje, položaj i usmjerenost u odnosu na tlo i na srednju uzdužnu ravninu vozila mora biti takvo da se može osigurati ponovno izvođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od + 0,5 mrad (+ 0,
3.4.    Za vrijeme mjerenja temperatura prostora mora biti između 10 i 30řC.
4.      Priprema vozila
4.1.    Mjerenja se moraju obavljati na vozilu koje je prešlo udaljenost između 1000 km i 10000 km, najbolje 5000 km.
4.2.    Gume moraju biti napuhane do tlaka za puno opterećenje koji je naveo proizvođač. Vozilo mora biti potpuno napunjeno (gorivom, vodom, uljem) i opremljeno svim priborima i alatima koje je naveo proizvođač. Potpuna napunjenost gorivom znači da spremn
4.3.    Vozilo mora imati otpuštenu parkirnu kočnicu i mjenjač u neutralnom položaju.
4.4.    Vozilo mora barem 8 sati biti izloženo temperaturi naznačenoj u točki 3.4.
4.5.    Ako su upotrijebljene fotometrijska ili vizualna metoda, bilo bi poželjno da se glavna svjetla, s dobro definiranim zasjenjenjem snopa kratkog svjetla, ugrade na ispitivano vozilo radi olakšanja mjerenja. Ostala su sredstva dopuštena za dobivanje 
5.      Postupak ispitivanja 
5.1.    Općenito
        Promjene u nagibu ili kratkog svjetla ili vozila, ovisno o izabranoj metodi, moraju se mjeriti odvojeno za svaku stranu vozila. Rezultati dobiveni za lijeva i desna glavna svjetla pod svim uvjetima opterećenja navedenim u dodatku 5 moraju biti unu
5.2.    Određivanje izmjerenoga početnog nagiba
        Vozilo mora biti pripremljeno kako je navedeno u točki 4 gore i opterećeno kako je navedeno u dodatku 5 (prvi uvjet opterećenja pojedine kategorije vozila).
        Prije svakog mjerenja vozilo mora biti zanjihano kako je navedeno u točki 5.4. dolje.
5.2.1.  Ako se ni jedan od tri izmjerena rezultata ne razlikuje više od 2 miliradijana (mrad) (nagib 0,2%) od aritmetičke sredine rezultata, ta aritmetička sredina čini konačni rezultat.
5.2.2.  Ako se bilo koje mjerenje razlikuje od aritmetičke sredine rezultata više od 2 miliradijana (mrad) (nagib 0,2%), mora se provesti daljnji niz od 10 mjerenja, čija će aritmetička sredina činiti konačni rezultat.
5.3.    Mjerne metode
        Bilo koja metoda može se upotrijebiti za mjerenje promjena nagiba pod uvjetom da su očitanja točna unutar + 0,2 mrad (nagib + 0,02%).
5.4.    Postupak s vozilom u svakom stanju opterećenja
        Ovjes vozila i bilo koji drugi dio koji vjerojatno utječe na nagib snopa kratkog svjetla mora se pokrenuti u skladu s metodama opisanima ispod.
        Međutim, tehničke mjerodavne vlasti i proizvođači mogu zajednički predložiti druge metode (ili pokusne ili osnovane na proračunima), osobito kad ispitivanje postavlja posebne probleme, pod uvjetom da su takvi proračuni očigledno opravdani.
5.4.1   Kategorija vozila M1 s konvencionalnim ovjesom
        S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i, ako je potrebno, s kotačima na pomičnim platformama (koje se moraju upotrijebiti ako bi njihov izostanak doveo do ograničenja gibanja ovjesa što bi vjerojatno utjecalo na rezultate mjerenja) treba nj
        Tijek njihanja mora završiti s krajem ciklusa. Prije mjerenja, vozilo mora spontano dospjeti u stanje mirovanja. Umjesto uporabe pomičnih platformi, isti učinak može se postići pomicanjem vozila naprijed natrag za barem jedan puni okret kotača.
5.4.2.  Kategorije vozila M2, M3 i N s konvencionalnim ovjesom
5.4.2.1.        Ako postupak za kategoriju vozila M1 opisan u točki 5.4.1. nije moguć, može se upotrijebiti metoda opisana u točkama 5.4.2.2. ili 5.4.2.3.
5.4.2.2.        S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i s kotačima na tlu njihati vozilo privremeno mijenjajući opterećenje.
5.4.2.3.        S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i s kotačima na tlu, pokrenuti ovjes vozila i sve ostale dijelove koji bi mogli utjecati na nagib snopa kratkog svjetla uporabom vibracijske opreme. To može biti vibrirajuća platforma na koju su
5.4.3.  Vozila s nekonvencionalnim ovjesom, gdje motor mora biti u pogonu.
        Prije provedbe bilo kojeg mjerenja pričekati dok vozilo ne postigne svoj konačni položaj s motorom u radu.
5.5.    Mjerenja
        Promjene nagiba snopa kratkog svjetla moraju se odrediti za svako od raznih stanja opterećenja u odnosu na izmjereni početni nagib određen u skladu s gornjom točkom 5.2.
5.5.1.  Za početak mora se provesti pojedinačno mjerenje u svakom stanju opterećenja. Zahtjevi su zadovoljeni ako je za sva stanja opterećenja promjena nagiba unutar proračunanih granica (primjerice, unutar razlike između početnog nagiba i donjih i gornji
5.5.2.  Ako rezultat(i) bilo kojeg mjerenja (ili više mjerenja) na leži (ne leže) unutar granica sigurnosti naznačenih u točki 5.5.1. ili prelazi (prelaze) granične vrijednosti, moraju se provesti tri daljnja mjerenja u stanjima opterećenja koja odgovaraj
5.5.3.  Za svako od gornjih stanja opterećenja:
5.5.3.1.        Ako se ni jedan od tri izmjerena rezultata ne razlikuje više od 2 mrad (nagib 0,2%) od aritmetičke sredine rezultata, ta aritmetička sredina čini konačni rezultat.
5.5.3.2.        Ako se bilo koje mjerenje razlikuje od aritmetičke sredine rezultata više od 2 mrad (nagib 0,2%), mora se provesti daljnji niz od 10 mjerenja, čija će aritmetička sredina činiti konačni rezultat.
5.5.3.3.        Ako je vozilo opremljeno automatskim sustavom za poravnavanje glavnog svjetla koji ima inherentnu petlju histereze, prosječni rezultati na vrhu i na dnu petlje histereze moraju se uzeti kao značajne vrijednosti.
        Sva ta mjerenja moraju se provesti u skladu s točkama 5.5.3.1. i 5.5.3.2.
5.5.4.  Zahtjevi su zadovoljeni ako je pod svim uvjetima opterećenja promjena između izmjerenoga početnog nagiba određenog u skladu s točkom 5.2. i nagiba izmjerenog pod svakim uvjetom opterećenja manja od vrijednosti izračunanih u točki 5.5.1. (bez podru
5.5.5.  Ako je prijeđena samo jedna od izračunanih gornjih ili donjih granica promjene, proizvođaču mora biti dopušteno izabrati drukčiju vrijednost za dani početni nagib, unutar granica utvrđenih za homologaciju.

Dodatak 7
OZNAČIVANJE ZADANOGA POČETNOG NAMJEŠTANJA NA KOJI SE ODNOSI TOČKA 6.2.6.1. OVOGA PRAVILNIKA
Primjer:




Dodatak 8
SKLOPKE ILI RUČICE ZA UPRAVLJANJE UREĐAJIMA ZA PORAVNAVANJE GLAVNIH SVJETALA NA ŠTO SE ODNOSI TOČKA 6.2.6.2.2. OVOGA PRAVILNIKA
1.      Specifikacije
1.1.    Nagib prema dolje snopa kratkog svjetla mora se u svim slučajevima postići na jedan od ovih načina:
        (a) pomicanjem ručice (prekidača) prema dolje ili nalijevo
        (b) okretanjem sklopke u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu
        (c) pritiskom na gumb (sustav gurni-povuci);
        Ako se za namještanje snopa upotrebljava više gumba, gumb koji daje najveći nagib prema dolje mora biti ugrađen nalijevo ili ispod gumba (gumba) za ostale položaje snopa kratkog svjetla.
1.1.1.  Ta sklopka mora nositi oznake koje jasno prikazuju na pokrete odgovarajuće nagibu prema dolje i prema gore snopa kratkog svjetla.
1.2.    Položaj ž0ž odgovara početnom nagibu na što se odnosi točka 6.2.6.1.1. ovoga pravilnika.
1.3.    Položaj ž0ž koji, prema točki 6.2.6.2.2. ovoga pravilnika mora biti žgranični položajž, ne treba nužno biti na kraju ljestvice.
1.4.    Oznake koje se upotrebljavaju na sklopki moraju biti objašnjene u korisničkom priručniku.
1.5.    Samo ovi simboli mogu biti upotrijebljeni za raspoznavanje sklopki: i/ili kombinacija

        Također se mogu upotrijebiti simboli koji se sastoje od pet umjesto od četiri crte 






Dodatak 9
NADZOR NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE
1.      ISPITIVANJA
1.1.    Položaj svjetala
        Položaj svjetala, kako je definirano u točki 2.7. ovoga pravilnika, po širini, po duljini i po visini mora biti provjeren u skladu s općim zahtjevima postavljenima u točkama 2.8. do 2.10., 2.1.4. i 5.4. ovoga pravilnika.
        Vrijednosti izmjerene za udaljenosti moraju biti takve da su pojedinačne specifikacije primjenljive na svako svjetlo ispunjene.
1.2.    Vidljivost svjetala.
1.2.1.  Kutovi geometrijske vidljivosti moraju biti provjereni u skladu s točkom 2.13. ovoga pravilnika.
        Vrijednosti izmjerene za kutove moraju biti takve da ispunjavaju pojedinačne specifikacije primjenjive na svako svjetlo, osim što granični kutovi mogu imati dopušteno odstupanje koje odgovara odstupanju od +30 dopuštenom u točki 5.3. za ugradbu ur
1.2.2.  Vidljivost crvenog svjetla sprijeda i bijelog svjetla odostraga mora se provjeriti u skladu s točkom 5.10. ovoga pravilnika.
1.3.    Namještanje kratkih glavnih svjetala prema naprijed
1.3.1.  Početni nagib prema dolje
        Početni nagib prema dolje snopa kratkog svjetla mora biti označen na pločici s brojem kako je zatraženo i prikazano u dodatku 7.
        Alternativno, proizvođač mora označiti početnu vrijednost na drukčiji način ako je takav način reprezentativan za homologirani tip koji je ispitan u skladu s postupcima sadržanima u dodatku 6 i, posebice, u točki 4.1.
1.3.2.  Promjene nagiba s opterećenjem
        Promjene nagiba snopa kratkog svjetla prema dolje kao funkcije uvjeta opterećenja navedene unutar ove točke moraju ostati unutar opsega:
        0,2% do 2,8% za glavna svjetla postavljena na visinu h < 0,8
        0,2% do 2,8% za glavna svjetla postavljena na visinu 0,8 ž h ž 1,0
        ili (prema opsegu kojega je izabrao proizvođač prilikom homologacije);
        0,7% do 3,3% za glavna svjetla postavljena na visinu h > 1,0
        Stanja opterećenja koja treba upotrijebiti moraju biti kako slijedi, a kako je naznačeno u dodatku 5 ovoga pravilnika, za svaki sukladno namješteni sustav.
1.3.2.1 Vozila kategorije M1:
        Točka 2.1.1.1.
        Točka 2.1.1.6. uzimajući u obzir
        Točka 2.1.2.
1.3.2.2.        Vozila kategorija M2 i M3:
        Točka 2.2.1.
        Točka 2.2.2.
1.3.2.3.        Vozila kategorije N s teretnim sandukom:
        Točka 2.3.1.1.
        Točka 2.3.1.2.
1.3.2.4.        Vozila kategorije N bez teretnog sanduka:
1.3.2.4.1.      Vučna vozila za poluprikolice:
        Točka 2.4.1.1.
        Točka 2.4.1.2.
1.3.2.4.2.      Vučna vozila za prikolice:
        Točka 2.4.2.1.
        Točka 2.4.2.2.
1.4.    Električni spojevi i pokazne svjetiljke
        Električni spojevi moraju biti ispitani uključivanjem svakog svjetla napajanog električnim sustavom vozila.
        Svjetla i pokazne svjetiljke moraju funkcionirati u skladu s odredbama postavljenima u točkama 5.11. do 5.13. ovoga pravilnika i s pojedinačnim specifikacijama primjenljivima na svako svjetlo.
1.5.    Jačine svjetla
1.5.1.  Duga svjetla
        Ukupna najveća jačina dugih svjetala mora biti ispitana s pomoću postupka opisanog u točki 6.1.9.2. ovoga pravilnika. Dobivena vrijednost mora biti takva da ispunjava zahtjev točke 6.1.9.1. ovoga pravilnika.
1.6.    Prisutnost, broj, boja, raspored i, gdje je to primjenljivo, kategorija svjetala moraju biti ispitani vizualnom provjerom svjetala i njihovih oznaka.
        Oni moraju biti takvi da ispunjavaju zahtjeve postavljene u točkama 5.15. i 5.16. kao i pojedinačne specifikacije primjenjljive na svako svjetlo.

                




____________________

1 Dodatak 47 Sporazumu o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila, donesen u ženevi 20. ožujka 1958.

1 U slučaju uređaja za osvjetljavanje stražnje registarske pločice i pokazivača smjera (kategorije 5 i 6), zamijeniti sa žsvijetleća površinaž ako nema osvjetljavajuće površine.

* Pravilnik o VAS, nakon njegova ustanovljivanja.

2 Posebnim propisom može se dopustiti uporaba drugih uređaja za zadovoljavanje te funkcije.

3 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24, 25 (prazno), 26 za Sloveniju i 27 za Slovačku. Sljedeći brojevi po redu dodjeljuju se ostalim državama po kronološkom redu po kojem one ratificiraju Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i međusobno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila ili po kojem se one slažu s tim sporazumom. a tako određeni brojevi bit će priopćeni od strane Glavnoga tajništva Ujedinjenih naroda ugovornim stranama u tom sporazumu.

4 Posebnim propisom može se još uvijek zabraniti uporabu mehaničkih sustava za čišćenje kad su glavna svjetla s plastičnim lećama, označena žPLž, ugrađena.

(*=) Vrijednost od 5o dana za mrtvi kut vidljivosti prema natrag bočnoga pokazivača smjera gornja je granica.