ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNIM ROBNIM ZALIHAMA

Proglašavam Zakon o državnim robnim zalihama, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 24. travnja 1998.

Broj: 081-98-993/1
Zagreb, 4. svibnja 1998.

ZAKON

O DRŽAVNIM ROBNIM ZALIHAMA

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za stvaranje, uporabu i korištenje te obnavljanje državnih robnih zaliha, osiguravanje prostora za njihov smještaj i čuvanje, prava i dužnosti državnih tijela u upravljanju robnim zalihama.

Državne robne zalihe stvaraju se kao stalne robne zalihe, a iznimno i kao tržišne robne zalihe.

Stalne robne zalihe stvaraju se za osiguranje osnovne opskrbe i to:

- u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,

- u slučaju velikih prirodnih nepogoda.

Stalne robne zalihe čine osnovni prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine koji su potrebni za proizvodnju, a osobito ako imaju poseban značaj za obranu zemlje.

Vrste i količine robe iz stavka 1. ovoga članka određuju se programom stalnih robnih zaliha.

Tržišne se robne zalihe mogu stvarati iznimno, radi djelovanja na tržištu u slučaju većih poremećaja i nestabilnosti ili radi sprječavanja nastupa tih poremećaja, kad se ti poremećaji ne mogu otkloniti drugim mjerama gospodarske politike.

Sredstva za stvaranje, uporabu i korištenje te obnavljanje državnih robnih zaliha osiguravaju se u državnom proračunu, od amortizacije robnih zaliha te od zakupnina skladišta i opreme robnih zaliha.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka namijenjena su za pokriće troškova kupnje roba i plaćanja usluga, investicijskih izdataka, amortizacije i negativnih razlika u poslovima s robnim zalihama, te obnavljanju robnih zaliha i vode se na posebnom žiro-računu.

Državnim robnim zalihama upravlja Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

Upravne, stručne i gospodarske poslove u svezi s robnim zalihama obavlja Ministarstvo gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Za poslove iz stavka 2. ovoga članka ustrojava se Ravnateljstvo za robne zalihe (u daljnjem tekstu: Ravnateljstvo), kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva.

O upravljanju državnim robnim zalihama Vlada jedanput godišnje, nakon prihvaćanja godišnjeg obračuna robnih zaliha, podnosi izvješće Hrvatskom državnom saboru.

Radi provedbe nadzora nad upravljanjem robnim zalihama od strane Ravnateljstva, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora osniva Savjet za robne zalihe.

Savjet za robne zalihe sastoji se od pet članova koje imenuje Hrvatski državni sabor i to: tri člana iz redova zastupnika Hrvatskoga državnog sabora i dva člana iz redova uglednih gospodarstvenih stručnjaka.

Mandat članovima traje do opoziva.

Predsjednika i potpredsjednika Savjeta za robne zalihe biraju između sebe članovi Savjeta.

Savjet za robne zalihe razmatra godišnji program zaliha te kvartalna i godišnja izvješća o upravljanju robnim zalihama od strane Ravnateljstva.

O upravljanju robnim zalihama Ravnateljstvo podnosi kvartalna izvješća Savjetu za robne zalihe.

Stvaranje, obnavljanje, uporaba i korištenje stalnih robnih zaliha (u daljnjem tekstu: stalne zalihe) te osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha provodi se na temelju programa stalnih zaliha i godišnjeg programa stalnih zaliha.

Program stalnih zaliha donosi Hrvatski državni sabor na prijedlog Vlade.

Programom iz stavka 1. ovoga članka određuje se vrsta i naziv roba koje čine stalne zalihe.

O količinama i razmještaju po mjestima skladištenja roba koje čine stalne zalihe prema Programu iz stavka 1. ovoga članka svojim aktom odlučuje Vlada.

Akt Vlade iz stavka 3. ovoga članka državna je tajna.

U skladu s programom iz članka 10. ovoga Zakona donosi se godišnji program stalnih zaliha (u daljnjem tekstu: godišnji program).

Godišnji program donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.

Godišnji program za iduću godinu donosi se do kraja tekuće godine.

Prijedlog godišnjeg programa dostavlja se Vladi nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Ministarstva zdravstva.

Godišnjim programom određuje se:

- vrsta, naziv, količina i vrijednost robe koja se nabavlja i obnavlja,

- količine pojedinih vrsta roba koje moraju biti stalno na raspolaganju za potrebe opskrbe i broj dana opskrbe s tim količinama,

- razmještaj stalnih zaliha po područjima,

- uvjeti pod kojima se određene vrste i količine stalnih zaliha mogu skladištiti,

- iznos i izvore potrebnih sredstava za izvrđenje godišnjeg programa.

Godišnji program državna je tajna.

U upravljanju stalnim zalihama Vlada:

- određuje način upravljanja, korištenja i obnavljanja stalnih zaliha,

- predlaže Hrvatskom državnom saboru program stalnih zaliha,

- donosi godišnji program stalnih zaliha,

- određuje mjerila i osnovne uvjete za prodaju i nabavu robe na domaćem i inozemnom tržištu,

- odlučuje o korištenju stalnih zaliha i njihovom obnavljanju,

- prihvaća godišnji obračun i utvrđuje izvješće o upravljanju robnim zalihama,

- odlučuje o prodaji nekretnina koje su dotrajale ili nisu potrebne za skladištenje stalnih zaliha,

- odlučuje o prijenosu pojedinih sredstava stalnih zaliha uz ili bez naknade određenim organizacijama i udrugama, ako su ta sredstva korištenjem postala neprikladna za daljnje držanje.

O korištenju stalnih zaliha Vlada odlučuje na temelju prijedloga Ministarstva.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske Vlada može mijenjati način stvaranja, uporabe i korištenja, obnavljanja stalnih zaliha i održavanja skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha, utvrđen programom stalnih zaliha, vodeći računa da se one prvenstveno koriste za potrebe obrane.

O odstupanju od programa stalnih zaliha Vlada izvješćuje Hrvatski državni sabor čim se za to steknu uvjeti.

Vlada može obvezati pravne i fizičke osobe koje proizvode odnosno koje obavljaju promet vrstama robe, koje čine stalne robne zalihe, da u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske moraju proizvoditi odnosno prodavati tu vrstu robe radi popune, odnosno obnavljanja robnih zaliha.

Tržište robne zalihe (u daljnjem tekstu: tržišne zalihe) mogu se stvarati kupnjom robe na domaćem ili inozemnom tržištu.

Tržišne zalihe mogu se stvarati i otkupom poljoprivrednih proizvoda za koje su propisane zajamčene cijene, ako cijene tih proizvoda na tržištu padnu ispod tih cijena.

O nabavi roba za tržišne zalihe odlučuje Vlada na prijedlog Ministarstva, uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kada se radi o poljoprivrednim proizvodima.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuju se količine robe te visina i izvori novčanih sredstava za njihovu nabavu.

Tržišne zalihe mogu se, radi djelovanja na tržištu u slučajevima iz članka 5. ovoga Zakona, prodati na domaćem ili inozemnom tržištu.

Vlada određuje uvjete i način prodaje tržišnih zaliha iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog Ministarstva uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kada se radi o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Poslovi u svezi s robnim zalihama obavljaju se u neprofitne svrhe.

Ukoliko se u izvršenju godišnjeg programa robnim zalihama ostvari dobit, iznos dobiti uplaćivat će se u državni proračun.

2. Nabava i skladištenje robe stalnih zaliha

Nabava, prodaja i obnavljanje stalnih zaliha provodi se u skladu s godišnjim programom.

Stalne zalihe osiguravaju se i obnavljaju ugovaranjem proizvodnje pojedinih roba za stalne zalihe i kupnjom robe iz domaće proizvodnje u skladu s godišnjim programom.

Ako na domaćem tržištu nema dovoljno određene robe iz domaće proizvodnje ili se ona ne proizvodi u zemlji, stalne zalihe se ustrojavaju i obnavljaju kupnjom robe u inozemstvu.

Stalne zalihe skladište se u skladištima u vlasništvu države, u skladištima na kojima država ima pravo korištenja na temelju kreditiranja njihove izgradnje i u skladištima uzetim u zakup.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u određenim slučajevima stalne zalihe mogu se skladištiti i u skladištima pravnih i fizičkih osoba koje proizvode određenu robu.

Vlada može svojom odlukom, radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, odrediti pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost koje su dužne držati zalihe određenih roba, kao dio stalnih zaliha.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka Vlada će propisati uvjete za čuvanje zaliha, način postupanja sa zalihama te prava i obveze pravnih i fizičkih osoba koje čuvaju zalihe.

Poslovi skladištenja u skladištima iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona mogu se povjeriti pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: skladišta).

Prava i obveze u svezi sa skladištenjem iz stavka 1. ovoga članka uređuju se posebnim ugovorom.

Ako skladištar koristi dio skladišta za svoje potrebe, dužan je snositi srazmjerni dio troškova održavanja skladišta.

Neiskorištena skladišta u vlasništvu države mogu se dati u zakup pravnoj i fizičkoj osobi na određeno vrijeme bez naknade, uz uvjet tekućeg i investicijskog održavanja skladišta.

Na robi, opremi, odnosno proizvodima koji su uskladišteni kod osobe iz članka 24. ovoga Zakona ne mogu se provoditi ovršni postupci, niti postupci osiguranja za potraživanja trećih osoba prema toj pravnoj osobi.

Na robi državnih robnih zaliha osoba iz članka 24. ovoga Zakona kod koje je uskladištena roba stalnih zaliha nema na toj robi, skladištu ili opremi pravo pridržaja niti založno pravo.

U slučaju pokretanja stečajnog postupka nad osobom iz članka 24. ovoga Zakona kod koje je uskladištena roba iz robnih zaliha, priznaje se izlučno pravo na temelju ugovora o skladištenju (u količini i kvaliteti određenoj ugovorom, odnosno u novčanoj protuvrijednosti u slučaju da robe nema).

Na skladištenje tržnih zaliha odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 21., 23. i 25. ovoga Zakona.

U Ravnateljstvu se vodi računovodstvo sredstava robnih zaliha u skladu s aktom kojeg donosi ministar financija.

Rezultati poslovanja robnim zalihama utvrđuju se godišnjim obračunom.

Uz godišnji obračun Vladi se dostavlja izvješće o poslovanju s robnim zalihama s pregledom stanja robe i sredstava za osiguranje skladišnog prostora.

Nadzor nad provedbom ugovora o skladištenju i čuvanju robnih zaliha i stanju zaliha provode ovlašteni službenici Ministarstva.

U obavljanju poslova nadzora osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo i obvezu:

- narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku,

- predložiti raskidanje ugovora,

- podnijeti zahtjev, odnosno prijavu za pokretanje prekršajnog, odnosno kaznenog postupka.

Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona, koje se odnose na način i uvjete stavljanja na tržište robe iz robnih zaliha, obavljaju nadležna tijela tržišne inspekcije.

Pravne i fizičke osobe kojima je ugovorom povjereno obavljanje poslova u svezi s robnih zalihama dužne su omogućiti pregled robe, skladišta i objekata u kojima se proizvodi ili nalazi roba robnih zaliha i staviti na uvid potrebnu dokumentaciju iz poslovanja s robnim zalihama.

Fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi s kojom je sklopljen ugovor o čuvanju robe iz robnih zaliha, koja tom robom protivno odredbi članka 23. ovoga Zakona, neovlašteno raspolaže ili joj promijeni namjenu, kaznit će se za kazneno djelo zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba:

- ako postupi suprotno načinu i uvjetima koje odredi Vlada za prodaju robe radi intervencije na tržištu (članak 17.),

- ako se ne pridržava ugovora o uskladištenju i čuvanju robnih zaliha (članak 23. stavak 2.),

- ako ne postupi po rješenju ovlaštenog službenika (članak 28.),

- ako spriječi ovlaštenog službenika odnosno tržišnog inspektora u poslovima nadzora (članak 30.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 9.000,00 kuna.

Obvezuje se Vlada da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese Hrvatskom državnom saboru prijedlog Programa stalnih zaliha.

Obvezuje se Vlada da u roku od 30 dana od donošenja programa stalnih zaliha donese akt iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona i godišnji program.

Do donošenja akata iz stavka 2. ovoga članka poslovanje robnim zalihama obavljat će se prema odluci Vlade o privremenom financiranju robnih zaliha.

Obvezuje se ravnateljstvo da ugovore o skladištenju robnih zaliha sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona uskladi s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana donošenja godišnjeg programa.

Roba iz robnih zaliha koja Programom stalnih zaliha i aktom Vlade više ne bude utvrđena stalnim zalihama prodat će se prema tržišnim uvjetima.

Novčana sredstva ostvarena prodajom roba rasporedit će se:

- za stvaranje stalnih zaliha,

- za osiguranje potrebnoga skladišnog prostora i opreme za smještaj i čuvanje stalnih zaliha,

- za troškove poslovanja s robnim zalihama,

- za pokriće negativnih razlika u cijeni.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnim robnim zalihama ("Narodne novine", br. 92/94.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 333-01/97-02/01
Zagreb, 24. travnja 1998.