ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI

Proglašavam Zakon o hidrografskoj djelatnosti, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 24. travnja 1998.

Broj: 081-98-994/1
Zagreb, 4. svibnja 1998.

ZAKON

O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI

Ovim se Zakonom uređuje sadržaj hidrografske djelatnosti, uvjeti i način obavljanja te djelatnosti, te osniva pravna osoba za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Hidrografska djelatnost obuhvaća hidrografsku izmjeru mora, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja razine mora, površinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora i zaštitu okoliša u dijelovima mora u kojima Republika Hrvatska ima suverenost ili ostvaruje suverena prava; obradu podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraživanjem i objavu tih podataka, a sve u cilju hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem.

Geodetski poslovi u hidrografskoj djelatnosti obavljaju se u skladu s propisima o geodetskoj izmjeri.

Svrha hidrografske djelatnosti je hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe brodova i brodica, uključivši i ratne brodove, s ciljem zaštite ljudskih života i imovine na moru, istraživanja, zaštite okoliša i gospodarenjem morem.

Podaci dobiveni obavljanjem hidrografske djelatnosti, osnova su hidrografskoga informacijskog sustava.

Hrvatski hidrografski institut obavlja sljedeće hidrografske djelatnosti:

1. hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja, geologiju i geofiziku mora, oceanologiju i zaštitu okoliša u dijelu od značaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, istraživanje te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom,

2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe morem za sve brodove i brodice utvrđene ovim Zakonom; službu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obrada i razmjena hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi održavanja u ispravnom stanju službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, te obavljanje izmjena i dopuna tih podataka u "Oglasu za pomorce",

3. obavljanje poslova Nacionalnog usklađivača u prikupljanju, obradi i prosljeđivanju pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu IHO i IMO),

4. projektiranje, izradu, izdavanje i održavanje službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, njihovo usklađivanje s IHO i IMO-preporukama, te održavanje i pohranjivanje izvornika,

5. opisivanje i ucrtavanje geodetsko određene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvažavajući druge propise kojima se regulira državna granica, održavanje i praćenje baze službenih podataka o moru iz područja: navigacije, hidrografije (objekti na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi, struje mora, termohalinska, hidroakustička i optička svojstva mora, hidrometeorologija i sl.), te ustrojavanje i vođenje pomorskog katastra,

6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim međunarodnim organizacijama za područje svoje djelatnosti, s kojima samostalno surađuje,

7. ostale djelatnosti i to:

- vođenje hidrografskog informacijskog sustava,

- organiziranje službe bdijenja, mreže stalnih i povremenih postaja i podstanica za prikupljanje podataka,

- nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz područja hidrografske djelatnosti,

- poslovi iz područja hidrografske djelatnosti utvrđeni Pomorskim zakonikom i drugim zakonima,

- nakladnička i tiskarska djelatnost, te podjela i prodaja pomorskih navigacijskih karata i priručnika, čija je primjena obvezna za sigurnost plovidbe.

Hidrografska djelatnost iz članka 5. ovoga Zakona djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku.

Hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju i snimanje objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju, mogu obavljati i druge pravne osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti, ako ispunjavaju propisane uvjete.

Uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, te pobliže uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, propisuje ministar nadležan za poslove pomorstva.

Rješenje kojim se daje ovlast ili odbija zahtjev za davanje ovlasti za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, donosi ministarstvo nadležno za poslove pomorstva, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga hidrografskog instituta.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Na postupak donošenja rješenja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Pravne osobe ovlaštene za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ovlaštene pravne osobe) dužne su tu djelatnost obavljati na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, te sukladno sa standardima IHO-a i drugim standardima utvrđenima međunarodnim ugovorima, koji obavezuju Republiku Hrvatsku.

Ovlaštene pravne osobe dužne su Hrvatski hidrografski institut obavijestiti o datumu početka i opsegu radova, te dostaviti po jedan primjerak studije projekata, a prikupljene podatke dostaviti u roku od 30 dana od dana završetka radova.

Podaci koje u obavljanju djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona prikupi i obradi Hrvatski hidrografski institut, jesu službeni podaci.

Podaci istraživanja, prikupljeni i obrađeni podaci (karte, tablice, grafovi i sl.) ovlaštenih pravnih osoba ne smatraju se službenima.

Hrvatski hidrografski institut službene podatke pohranjuje i u potrebnom opsegu objavljuje u službenim pomorskim navigacijskim kartama i priručnicima, te u "Oglasu za pomorce".

Hrvatski hidrografski institut izmjene na pomorskim navigacijskim kartama od interesa za obranu, objavljuje u posebnim publikacijama.

Brodovi i brodice upisani u domaće evidencije moraju imati službene pomorske navigacijske karte i druge priručnike, izdanja Hrvatskoga hidrografskog instituta, sukladno s Pravilnikom o brodicama i prema pravilima Hrvatskoga registra brodova.

Hidrografski, kartografski i ostali izvornici i podaci o dijelu mora, morskoga dna i morskoga podmorja, u kojima Republika Hrvatska ima suverenost ili ostvaruje suverena prava, čuvaju se u Hrvatskom hidrografskom institutu.

Izvornici iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se umnožavati niti ustupati na uporabu drugim tijelima, pravnim i fizičkim osobama.

Izvorne kopije izrađene za uporabu ministarstva nadležnog za poslove obrane, čuvaju se u tom ministarstvu.

Zabranjeno je, bez pisanog odobrenja Hrvatskoga hidrografskoga instituta, skeniranje i umnožavanje (djelomično ili u cijelosti) pomorskih navigacijskih karata i priručnika, elaborata i ostalih izdanja, te njihova distribucija, a koje na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona izdaje Hrvatski hidrografski institut.

Pomorski katastar je evidencija koja sadrži podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, značajne za sigurnost plovidbe, osim podataka od interesa za obranu.

Pomorski katastar sadrži podatke o korisnicima, načinu i opsegu korištenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i evidencije objekata, radova, pojava i sl. značajnih za sigurnost plovidbe, prema područjima jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave.

Bliže propise o ustrojavanju, sadržaju i vođenju pomorskoga katastra, te plaćanje pristojbi, propisuje ministar pomorstva, prometa i veza, po pribavljenom mišljenju Hrvatskog hidrografskog instituta.

Evidenciju s podacima iz stavka 2. ovoga članka, koji su značajni za obranu, vodi ministarstvo nadležno za poslove obrane.

Podaci dobiveni obavljanjem hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, mogu se u dijelovima davati na javnu uporabu, ako nisu aktom nadležnog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka, određeni tajnima.

Korisnici podataka, osim tijela državne uprave, dužni su platiti naknade za uporabu izvornih podataka koje je Hrvatski hidrografski institut prikupio u obavljanju djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona.

Ministar nadležan za poslove pomorstva, propisat će izdavanje, održavanje i uporabu službenih pomorskih navigacijskih karata, čija je uporaba obvezna za sigurnost plovidbe, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga hidrografskog instituta.

Radi istraživanja, ispitivanja, mjerenja i snimanja mora, morskoga dna ili morskoga podmorja koje obavlja u okviru djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona, Hrvatskom hidrografskom institutu nije potrebno odobrenje ministra nadležnog za poslove pomorstva, propisano Pomorskim zakonikom.

U luci posebne namjene koja služi za vojne namjene, te u zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, Hrvatski hidrografski institut može obavljati djelatnost iz članka 5. ovoga Zakona na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za poslove obrane, a u luci za namjene unutarnjih poslova, na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Pravne osobe iz članka 5. i 7. ovoga Zakona, plaćaju lučke pristojbe prema posebnim propisima.

Zabranjeno je ometanje obavljanja hidrografske djelatnosti, kao i oštećivanje opreme, a posebno opreme na postajama za prikupljanje podataka (mareografske i druge postaje).

U smislu ovoga Zakona, o sustavnom razvoju hidrografske djelatnosti skrbi Hidrografsko-navigacijsko vijeće.

Hidrografsko-navigacijsko vijeće je stručno-savjetodavno tijelo koje strateški usmjerava razvoj hidrografske djelatnosti, a osobito:

- ocjenjuje stanje u području hidrografske djelatnosti,

- predlaže i potiče poduzimanje mjera za unapređenje hidrografske djelatnosti,

- razmatra i daje mišljenja o prijedlozima zakona i drugih propisa kojima se uređuje hidrografska djelatnost.

U svezi s pitanjima koje razmatra, Hidrografsko-navigacijsko vijeće daje mišljenja, utvrđuje stajališta, daje poticaj za donošenje zakona i drugih propisa ili poduzimanje drugih mjera.

Hidrografsko-navigacijsko vijeće ima predsjednika i 14 članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnih ministarstava.

Hidrografsko-navigacijsko vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine.

Hidrografsko-navigacijsko vijeće čine:

- dva predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva, s tim da je jedan predstavnik iz područja sigurnosti plovidbe,

- dva predstavnika ministarstva nadležnog za poslove obrane,

- jedan predstavnik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

- jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove znanosti i tehnologije,

- jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,

- jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove turizma,

- jedan predstavnik tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove,

- jedan predstavnik tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša,

- jedan predstavnik tijela državne uprave nadležnog za vode,

- tri predstavnika Hrvatskoga hidrografskog instituta,

- jedan predstavnik iz pomorskog gospodarstva.

Hidrografsko-navigacijsko vijeće donosi poslovnik o svom radu.

Stručne i druge administrativne poslove, potrebne za rad Hidrografsko-navigacijskog vijeća, obavlja Hrvatski hidrografski institut.

Za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku osniva se javna ustanova pod nazivom Hrvatski hidrografski institut (u daljnjem tekstu: Institut).

Skraćeni naziv Instituta je: HHI.

Sjedište Instituta je u Splitu.

Prava koja ima Republika Hrvatska kao osnivač Instituta, obavlja Vlada Republike Hrvatske, osim prava iz članka 32. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, koje obavlja Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora.

Djelatnost Instituta obavlja se kao javna služba.

Ustrojavanje i vođenje pomorskog katastra, obavljanje poslova iz članka 5. stavka 1. točke 3. te davanje mišljenja iz članka 8. stavka 1., članka 15. stavka 3. i članka 18. ovoga Zakona, Institut obavlja kao javne ovlasti.

Institut ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, osim ako to ovim Zakonom nije iznimno dopušteno.

Za pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, na Institut, kao javnu ustanovu, primjenjuje se Zakon o ustanovama.

Osim djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona, Institut može obavljati hidrografsku, kartografsku i nakladničku djelatnost za domaće i strane pravne osobe, na njihov zahtjev, pod uvjetom da to ne ometa obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Tijela Instituta su Upravno vijeće i ravnatelj.

Upravno vijeće upravlja Institutom.

Upravno vijeće:

- donosi Statut Instituta uz suglasnost Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora,

- donosi odluke o stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnina u vlasništvu Instituta ili druge imovine, do iznosa utvrđenoga Statutom samostalno, a iznad toga iznosa, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

- donosi godišnji program rada i prati njegovo izvršavanje,

- donosi financijski plan i godišnji obračun,

- donosi odluku o naknadama za uporabu podataka iz članka 17. ovoga Zakona uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pomorstva,

- predlaže poseban, u pravilu petogodišnji, program rada i razvoja hidrografske djelatnosti,

- odlučuje o unapređenju rada i učinkovitosti poslovanja Instituta,

- donosi opće akte,

- odlučuje o drugim pitanjima utvrđenima Zakonom i Statutom, kao i o ostalim pitanjima koja se odnose na upravljanje Institutom.

Upravno vijeće čini predsjednik i 7 (sedam) članova.

Predsjednika i sedam članova Upravnog vijeća imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske.

U Upravno vijeće Vlada Republike Hrvatske imenuje:

- jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva,

- jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

- jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove obrane,

- jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za poslove znanosti i tehnologije,

- jednoga predstavnika ministarstva nadležnog za financije,

- jednoga predstavnika iz tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove,

- jednoga predstavnika tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša,

- jednoga predstavnika iz redova stručnih djelatnika Instituta.

Član Upravnog vijeća iz redova stručnih djelatnika Instituta ne može biti imenovan za predsjednika Upravnog vijeća.

Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine.

Predsjednika i članove Upravnog vijeća može razriješiti tijelo koje ih je imenovalo i prije isteka vremena na koje su imenovani.

Voditelj Instituta je ravnatelj.

Ravnatelja Instituta imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske.

Ravnatelj Instituta imenuje se na vrijeme od četiri godine.

Za ravnatelja Instituta može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu prirodnih ili tehničkih znanosti, najmanje pet godina stručnog i poslovodnog iskustva na poslovima hidrografske djelatnosti, aktivno znanje engleskog ili francuskog jezika.

Sredstva za osnivanje i početak rada instituta čine:

- sredstva Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1998. godinu, sa pozicije Državnoga hidrografskog instituta,

- zemljište i poslovna zgrada u Splitu, Ulica Zrinsko-Frankopanska 161, čiji je korisnik Državni hidrografski institut,

- brod Hidra s pripadajućom opremom,

- oprema na mareografskim postajama,

- ostala sredstva i oprema Državnoga hidrografskog instituta.

Sredstva za obavljanje djelatnosti Instituta osiguravaju se:

- iz sredstava državnoga proračuna, u visini potrebnoj za izmjeru, pripremu i izdavanje pomorskih navigacijskih karata i drugih publikacija nužnih za osiguranje sigurnosti plovidbe na moru, te uspostave pomorskoga katastra, na temelju godišnjega programa,

- iz sredstava državnoga proračuna na temelju posebnoga programa Vlade Republike Hrvatske, iz članka 39. ovoga Zakona,

- iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti Hrvatski hidrografski institut ostvari dobit, odluku o raspolaganju dobiti, kao i način snošenja gubitaka nastalog u poslovanju Instituta, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Upravnog vijeća.

Institut obavlja djelatnost na temelju godišnjeg programa rada i odluka Upravnoga vijeća, donijetih povodom zahtjeva tijela državne uprave.

Poslovi hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, koji se obavljaju za potrebe tijela državne uprave, utvrđuju se posebnim programom kojega donosi Vlada Republike Hrvatske, u pravilu za razdoblje od pet godina.

Programom iz stavka 1. ovoga članka za svaku pojedinu godinu unutar razdoblja za koje se donosi utvrđuju se poslovi koje treba obaviti Institut.

Za obavljanje poslova utvrđenih programom iz članka 39. ovoga Zakona osiguravaju se sredstva u državnom proračunu za svaku godinu posebno.

Osnivač Instituta solidarno i neograničeno odgovara za obveze Instituta.

Upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

U obavljanju inspekcijskoga nadzora, inspektor će pisanim rješenjem odrediti:

- otklanjanje u određenom roku utvrđenih nedostataka u obavljanju hidrografske djelatnosti, ako su nedostaci takve naravi da se mogu otkloniti,

- privremenu zabranu obavljanja djelatnosti ovlaštenoj pravnoj osobi, ako utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete,

- zabraniti obavljanje određenih radnji, ukoliko te radnje nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisima.

Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu:

- podnijeti bez odgađanja nadležnom tijelu prijavu zbog prekršaja,

- predložiti oduzimanje ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, ako ne ispunjava propisane uvjete i te nedostatke ne može otkloniti,

- poduzeti i druge mjere za koje je posebnim propisom ovlašten.

Žalba na rješenje inspektora ne odgađa njegovo izvršenje.

O žalbi protiv rješenja inspektora iz stavka 2. ovog članka odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

Ako u obavljanju djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i u okviru svojih ovlasti, utvrđenih ovim Zakonom, Institut ustanovi da ovlaštene pravne osobe ne obavljaju djelatnost u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, dužan je o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja djelatnost bez rješenja o ovlasti za obavljanje te djelatnosti, iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja bez pisanog odobrenja Instituta iz članka 14. ovoga Zakona skenira i umnožava pomorske navigacijske karte i priručnike, a koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, izdaje Institut.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 2.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ometa obavljanje hidrografske djelatnosti ili je oštetila opremu iz članka 22. ovoga Zakona, te dužna nadoknaditi nastalu štetu.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Institut počinje radom danom upisa u sudski registar ustanova.

Državni hidrografski institut, osnovan Zakonom o ustrojstvu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine", br. 72/94., 92/96. i 131/97.) nastavlja radom do upisa Instituta u sudski registar ustanova, te s tim danom, prava i obveze, te službenike i namještenike zatečene na radu u Državnom hidrografskom institutu, preuzima Institut.

Do imenovanja ravnatelja Instituta, sukladno s ovim Zakonom, dosadašnji ravnatelj Državnoga hidrografskog instituta, kao privremeni ravnatelj Instituta, obavit će pripreme za početak rada Instituta, te podnijeti prijavu za upis Instituta u sudski registar ustanova.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će predsjednika i članove Upravnog vijeća, te ravnatelja Instituta u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Obvezuje se Upravno vijeće donijeti Statut u roku od 60 dana, a druge opće akte u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do donošenja Statuta i drugih općih akata Instituta, na odgovarajući način primjenjuju se opći akti Državnoga hidrografskog instituta.

Radi uređivanja pitanja koja nisu uređena općim aktima Državnoga hidrografskog instituta, a radi primjene odredaba ovoga Zakona, ovlašćuje se Upravno vijeće na donošenje odluke kojom privremeno uređuje određena pitanja.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske donijeti program iz članka 39. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Iznimno, ukoliko se prema programu iz članka 39. ovoga Zakona Institutu ne osiguraju sredstva za 1999. godinu, ova sredstva osigurat će se u državnom proračunu.

Prijedlog za osiguranje sredstava u državnom proračunu daje Upravno vijeće.

Obvezuje se ministar nadležan za poslove pomorstva donijeti propise iz članka 7. stavka 2., članka 15. stavka 3. i članka 18. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove pomorstva da propisima iz stavka 1. ovoga članka propiše prekršaje i odredi novčane kazne za te prekršaje.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske imenovati članove Hidrografsko-navigacijskog vijeća u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članak 4. stavak 1. točka 10. i članak 34. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine", br. 72/94., 92/96. i 131/97.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 920-02/96-01/01
Zagreb, 24. travnja 1998.