SABOR HRVATSKE PUČKE STRANKE

Sabor Hrvatske pučke stranke temeljem članka 10. Zakona o političkim strankama ("Narodne novine" br. 76/1993. god.) na sjednici održanoj dana 28. prosinca 1997. god. donio je sljedeći

STATUT

HRVATSKE PUČKE STRANKE

1. Hrvatska pučka stranka je politička stranka koja Republiku Hrvatsku želi ustrojiti na načelima moralnih, etičkih te nacionalnih i drugih vrijednosti hrvatskog naroda.

2. Cilj Hrvatske pučke stranke je u okviru svojega općega političkoga određenja iz stavka 1. ovoga članka učvršćivanje Republike Hrvatske kao neovisne, pravne i nacionalne države Hrvata i svih njezinih građana utemeljene na demokraciji, ljudskim pravima, nacionalnim, vjerskim, kulturnim i političkim slobodama Hrvata i ostalih građana Republike Hrvatske, europskoga civilizacijskog okruženja kojemu pripadamo i kojega smo suoblikovali. Osim toga, cilj Hrvatske pučke stranke je:

- sudjelovanje u svim razinama vlasti u Republici Hrvatskoj i suoblikovanje političkih odluka u korist hrvatskoga naroda sukladno rezultatima izbora,

- poticanje tradicionalnih vrijednosti koje se zasnivaju na poštivanju rada, obitelji, doma, domovine te prirode,

- ostvarenje staleških interesa seljaka, radnika, poduzetnika, intelektualaca, mladeži, žena i umirovljenika.

Politički ciljevi Hrvatske pučke stranke detaljnije se razrađuju njezinim Političkim programom.

1. Stranka nosi ime: HRVATSKA PUČKA STRANKA (u daljnjem tekstu: HPS).

2. Skraćeni naziv stranke je: HPS.

3. U prometu s inozemstvom HPS se, osim nazivom iz stavka 1. ovoga članka, služi i prijevodima imena:

- na njemački: CROATISCHE VOLKSPARTEI,

- na engleski: CROATIAN PEOPLEžS PARTY

Naziv na stranome jeziku može se rabiti samo zajedno s nazivom na hrvatskome jeziku, koji mora biti na prvom mjestu.

4. Sjedište HPS je u Zagrebu, Ozaljska 93/II.

1. HPS je pravna osoba.

2. HPS djeluje u Republici Hrvatskoj.

3. HPS surađuje sa svojim članstvom i organizacijama osnovanim u inozemstvu na način predviđen posebnim pravilnikom HPS i u suglasju s pravnim poretkom strane zemlje.

1. HPS ima štambilj. Štambilj je pravokutnoga oblika s blago zaobljenim rubovima. Dimenzije štambilja su: D = 65 mm, H = 24 mm.

U lijevom dijelu okvira štambilja nalazi se segment osnovnoga znaka, a u dnu tekst: HRVATSKA PUČKA STRANKA.

- za podružnicu - naziv podružnice ili grad Zagreb te sjedište,

- za ogranak - naziv ogranka i sjedište.

2. HPS ima osnovni znak i znak sa simbolikom.

3. Opis osnovnoga znaka:

Osnovni znak sačinjen je u četiri boje - crnoj, svijetlo-sivoj, plavoj i crvenoj.

Gornje tri četvrtine znaka sačinjene su od kružnoga ispisa HRVATSKA PUČKA STRANKA u sredini kojega je ispis "HPS" i trobojni (crveno-svijetlosivo-plavi) stilizirani plamen.

Donja četvrtina znaka sačinjena je od pravilno raspoređenih crvenih i bijelih polja. Početno i završno polje u prvom redu crvene su boje. Namjena: Službeni znak HRVATSKE PUČKE STRANKE.

4. Opis znaka sa simbolikom:

Znak je uspravnoga pravokutnoga oblika s podlogom osnovnoga znaka.

U gornjem lijevom kutu velikim slovima ističe se ispis HPS, u desnome u poluluku - HRVATSKA PUČKA STRANKA, a u luku po sredini - HRVATSKA JE IZNAD SVEGA, SAMO BOG JE OD NJE VEĆI, A HRVATSKI NAROD PREČI.

Isti tekst, znatno većim slovima, ispisan je i na desnoj donjoj strani znaka.

5. Zastava HPS je pravokutnoga oblika dijagonalno podijeljena na dva polja (od donjega lijevog do gornjega desnog kuta). Gornje polje je crne, a donje plave boje. U sredini zastave je osnovni znak HPS okružen hrvatskim pleterom zlatne boje. Zastava je obrubljena žutom svilom.

1. HPS predstavlja i zastupa predsjednik HPS.

2. U odsutnosti predsjednika HPS, HPS po njegovoj ovlasti predstavlja i zastupa dopredsjednik HPS kojega odredi predsjednik HPS.

3. U slučaju izvanredne spriječenosti predsjednika (bolesti i sl.), Predsjedništvo HPS može posebnom odlukom odrediti jednoga od dopredsjednika HPS da predstavlja i zastupa HPS.

1. Rad HPS i njezinih tijela je javan. Za javnost rada odgovoran je predsjednik HPS.

2. Iznimno, tijela HPS sa svojih sjednica mogu isključiti javnost kada raspravljaju o unutarstranačkim pitanjima.

1. U ostvarivanju svoga političkoga programa HPS surađuje sa strankama i udrugama u zemlji i inozemstvu te se po potrebi udružuje u koalicije i druge oblike suradnje.

2. HPS se može udružiti u međunarodne udruge srodnih stranaka.

1. U članstvo HPS može se učlaniti svaki punoljetni i poslovno sposobni državljanin Republike Hrvatske koji prihvaća Statut i Politički program HPS te je spreman raditi na ostvarivanju ciljeva HPS.

2. Učlanjenje se obavlja potpisivanjem pristupnice. Potpisana pristupnica dostavlja se jednoj od temeljnih organizacija HPS, županijskoj, gradskoj ili općinskoj organizaciji HPS koja je dužna utvrditi udovoljava li pristupljeni član uvjetima iz stavka 1. ovoga članka i o svome stavu, zajedno s pristupnicom izvješćuje središnjicu HPS u Zagrebu gdje se vodi središnja evidencija članstva za čitav HPS i donosi konačna odluka te izdaju članske iskaznice.

3. Ukoliko je odluka Predsjedništva negativna u odnosu na učlanjenje nekoga građanina Republike Hrvatske, o tome treba biti odnosni član obaviješten pismeno.

4. Ukoliko odbijeni građanin Republike Hrvatske nije zadovoljan odlukom Predsjedništva HPS o svome članstvu, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od primitka odluke o kojoj odlučuje Sabor HPS, čija odluka je konačna.

5. Za pitanja evidencije članstva HPS odgovoran je glavni tajnik HPS.

1. Predsjedništvo HPS može osobu posebno zaslužnu za razvoj Stranke i za ostvarivanje njezinih zadataka i ciljeva proglasiti počasnim članom. Uvjete i postupak dodjele statusa počasnoga člana donosi Predsjedništvo HPS.

1. Član HPS ima sljedeća prava i obveze:

- postupati sukladno Statutu HPS i Političkom programu HPS,

- sudjelovati u stvaranju i ostvarivanju politike HPS,

- birati i biti biran u tijela Stranke te biti kandidat HPS za državne i lokalne izbore,

- samostalno politički djelovati u skladu sa Statutom, Političkim programom HPS i odlukama predsjednika i Predsjedništva kao najvišega tijela HPS,

- sudjelovati u političkim aktivnostima Stranke,

- izvještavati o svome političkom djelovanju nadležna tijela Stranke,

- držati se zakona Republike Hrvatske i u svome javnom djelovanju postupati na način koji ne šteti njegovom osobnom ugledu i ugledu Stranke,

- plaćati članarinu.

1. Članstvo u HPS prestaje:

- smrću člana,

- istupanjem iz Stranke,

- isključenjem,

- pristupanjem drugoj stranci.

2. Odluku o isključenju donosi Časni sud HPS u postupku zbog težih povreda obveza člana iz članka 10. Statuta HPS.

1. HPS je organizirana tako da ima svoje organizacijske oblike: podružnice u županijama i gradu Zagrebu, a ogranke u gradovima i općinama. Ogranci su čvrsto povezani sa svojom podružnicom, a podružnice sa Središnjicom HPS u Zagrebu.

Članovi HPS stranački djeluju u organizaciji HPS na čijem području imaju prebivalište.

2. Teritorijalni ustroj HPS slijedi teritorijalni ustroj Republike Hrvatske.

3. U velikim gradovima mogu se organizirati podružnice HPS prema lokalnoj samoupravi.

4. Prava i obveze podružnica HPS određuje svojom odlukom Predsjedništvo HPS.

5. Unutar HPS mogu djelovati oblici udruživanja članova HPS (mladež i sl.) za područje cijele Republike Hrvatske, ili za neki njezin dio koji ima status podružnice HPS.

Zadaća je svih podružnica, ogranaka i interesnih oblika djelovanja raditi na stvaranju i provođenju politike HPS, a posebno sudjelovati u provođenju izbornih i predizbornih aktivnosti u povodu državnih izbora i izbora za tijela lokalne samouprave i uprave.

1. Sve podružnice i ogranci HPS imaju skupštinu, predsjednika i predsjedništvo, a mogu imati i dopredsjednika, tajnika i rizničara.

2. Detalje ustroja podružnica i ogranaka HPS određuje svojom odlukom Predsjedništvo HPS.

1. Podružnice i ogranci HPS osnivaju se tako da predsjednik HPS imenuje povjerenika za županiju, grad ili općinu, koji sastavlja inicijativni odbor radi pripreme osnivačke skupštine.

2. Osnivačku skupštinu ogranaka HPS u gradovima i općinama čine svi članovi HPS s područja odnosnoga grada ili općine.

3. Osnivačku skupštinu županijske podružnice čine također svi članovi HPS s područja županije sve do osnivanja gradskih ili općinskih ogranaka HPS, nakon čega se skupštine županijskih podružnica HPS sastavljaju od predstavnika gradskih i općinskih ogranaka HPS.

4. Skupštine mogu pravovaljano odlučivati ako im je nazočna natpolovična većina članova, a odlučuju većinom glasova nazočnih.

5. Zadaća skupština podružnica i ogranaka HPS je da daju prijedloge za utvrđivanje politike HPS, raspravljaju o načinu provođenja odluka središnjih organa HPS i biraju organe podružnica odnosno ogranaka HPS.

6. Skupštinu teritorijalnih organa HPS saziva povjerenik, predsjednik ili predsjedništvo odnosne organizacije, a može je sazvati i predsjednik HPS.

1. Predsjedništva podružnica i ogranaka imaju zadaću odlučivati o neposrednom provođenju politike HPS na svome području te o drugim zadaćama od značaja za područje na kojem djeluju temeljem smjernica središnjih organa HPS, ili odluka skupština podružnica i ogranaka.

2. Predsjedništva podružnica i ogranaka HPS mogu brojiti 5-15 članova, a predsjedništva mogu svojom odlukom izabrati još do 1/4 broja članova izabranih na skupštini.

3. Mandat predsjednika i članova predsjedništva podružnica i ogranaka HPS traje 6 godina.

4. Predsjedništva pravovaljano odlučuju na sjednicama kojima je nazočno više od polovine ukupnoga broja članova natpolovičnim brojem glasova nazočnih.

5. Predsjednici svih oblika teritorijalnoga organiziranja HPS neposredno rukovode njezinim radom, provode odluke i odgovorni su za svoj rad predsjedniku HPS.

1. Nadzorni odbor u podružnici ili gradu u kojemu je izabran broji 3-5 članova, uključujući i predsjednika.

2. Članovi Nadzornoga odbora ne mogu biti birani niti u jedan od organa teritorijalnih organizacija HPS.

3. Zadaća nadzornih odbora je kontrola materijalno-financijskih poslova podružnice ili ogranka za koji su izabrani.

4. Nadzorni odbor HPS u Zagrebu kontrolira rad svih nadzornih odbora teritorijalnih organizacija HPS.

HPS ima sljedeća tijela:

1. Sabor,

2. Predsjednika i 8 dopredsjednika,

3. Predsjedništvo,

4. Savjet HPS

5. Tajništvo HPS,

6. Nadzorni odbor,

7. Odbor za statutarna pitanja,

8. Časni sud,

9. Rizničara HPS.

1. Najviše tijelo HPS je Sabor HPS.

2. Sabor čine osnivači HPS, a nakon osnivanja:

- izaslanici podružnica po tri i ogranaka po jedan,

- 50 istaknutih članova HPS koje je imenovalo Predsjedništvo HPS,

- svi članovi središnjih tijela - predsjednik, dopredsjednici, Predsjedništvo, glavni tajnik i tajnici, Nadzorni odbor, Odbor za statutarna pitanja, 10 članova koje izabere Savjet HPS iz svojega sastava, Časni sud HPS i rizničar HPS,

- zastupnici HPS u Saboru RH.

3. Sabor se saziva svake dvije godine na redovno zasjedanje, po potrebi i češće, a saziva ga predsjednik HPS.

4. Radi izvanrednih razloga predsjednik HPS može sazvati Sabor HPS i na izvanredno zasjedanje.

5. Sabor HPS svoj rad regulira posebnim poslovnikom.

Sabor HPS:

1. Donosi politički program HPS,

2. Donosi i mijenja Statut HPS,

3. Raspravlja o izvješćima najviših organa HPS, donosi odluke o njima te daje smjernice za njihov daljnji rad,

4. Bira predsjednika, dopredsjednike i Predsjedništvo HPS te Nadzorni odbor HPS i Odbor za statutarna pitanja HPS,

5. Donosi Poslovnik o svome radu.

6. Sabor HPS može pravovaljano odlučivati ako je njegovom zasjedanju nazočno više od polovine pozvanih članova Sabora HPS, a odluke se donose većinom nazočnih članova.

Statut, njegove izmjene i dopune i odluka o prestanku rada HPS donosi se dvotrećinskom većinom glasova.

1. Predsjednik HPS predstavlja i zastupa HPS, odgovoran je za cjelokupan rad HPS, saziva sjednice Sabora HPS, Predsjedništva HPS i predsjedava im. Između dviju sjednica Predsjedništvo HPS donosi potrebne odluke za normalan rad HPS.

2. U slučaju odsutnosti, predsjednika HPS zamjenjuje jedan od dopredsjednika kojega odredi predsjednik HPS s ovlastima i uputama za rad do njegova povratka na dužnost.

3. U slučaju trajnije spriječenosti predsjednika HPS (bolest i sl.), Predsjedništvo HPS će odrediti jednoga od dopredsjednika koji će do povratka predsjednika HPS obavljati njegove zadaće.

4. Dopredsjednici HPS:

- pomažu predsjedniku u njegovu radu i obavljanju zadataka,

- djeluju u podružnicama i ograncima HPS prema rasporedu koji određuje Predsjedništvo HPS.

1. Predsjedništvo HPS je najviše upravno tijelo HPS između dva zasjedanja Sabora HPS. Mandat Predsjedništva HPS traje šest godina.

2. Predsjedništvo čine:

- Predsjednik,

- 8 dopredsjednika i

- 17 članova Predsjedništva koje izabere Sabor HPS.

3. U radu Predsjedništva HPS sudjeluju glavni tajnik HPS i tajnici za politička, organizacijska i administrativno-materijalna poslovanja te rizničar HPS, bez prava glasovanja, koje imenuje Predsjednik HPS.

4. Predstojnik ureda predsjednika HPS koji rukovodi stručnom službom HPS, a imenuje ga predsjednik HPS, također sudjeluje u radu Predsjedništva HPS, bez prava glasovanja.

5. U radu Predsjedništva HPS sudjeluju i zastupnici HPS u Saboru Republike Hrvatske.

6. Mandat dužnosnika iz točke 3. i 4. ovog članka sukladan je mandatu Predsjedništva HPS.

Njihove poslove i zadatke određuje Predsjedništvo HPS svojom odlukom.

7. Broj članova Predsjedništva HPS prema točki 2., 3. i 4. ovoga članka je 32, a njihov broj se povećava ovisno o odredbama točke 5. ovoga članka.

8. U radu Predsjedništva HPS sudjeluju i predsjednici Nadzornoga odbora i Odbora za statutarna pitanja, bez prava glasovanja, kada to zahtijeva sadržaj rada Predsjedništva HPS.

Predsjedništvo HPS:

1. Raspravlja i odlučuje o političkim pitanjima i određuje politiku HPS u okviru političkoga programa HPS,

2. Određuje izbornu strategiju HPS i utvrđuje liste kandidata za državne i predsjedničke izbore,

3. Donosi odluku o stupanju u izbornu ili parlamentarnu koaliciju i o istupanju iz nje,

4. Daje obvezne upute za rad teritorijalnih organizacija HPS,

5. Usvaja završni račun i financijski plan HPS te određuje visinu članarine,

6. Donosi poslovnik o svom radu.

1. Predsjednik HPS je po položaju predsjednik Predsjedništva HPS, saziva ga i rukovodi njegovim radom,

2. Sjednicu Predsjedništva HPS može sazvati i predsjednik Nadzornoga odbora HPS, odnosno Odbora za statutarna pitanja, ako na njihov zahtjev predsjednik HPS to ne učini u roku 3 mjeseca od njihova pismenog traženja.

3. Predsjedništvo HPS odlučuje pravovaljano ako je njegovoj sjednici nazočno više od polovine navedenih u članku 23. točka 7., a odluke donosi natpolovičnim brojem glasova nazočnih članova Predsjedništva HPS.

4. Predsjedništvo se sastaje svaka 4 mjeseca, a po potrebi i češće.

1. Tajništvo HPS je sastavljeno od:

- predsjednika HPS koji mu predsjedava,

- glavnoga tajnika i tajnika za politički, organizacijski i administrativno-materijalni rad,

- predstojnika ureda predsjednika HPS,

- rizničara HPS.

2. Tajništvo HPS je odgovorno za cjelokupno administrativno poslovanje HPS, koordinaciju rada između pojedinih tijela HPS u središnjici i teritorijalnim organizacijama HPS, nadzire rad teritorijalnih organizacija i neposredno nadzire njihovo materijalno i financijsko poslovanje, brine o članstvu HPS i odgovorno je za središnju evidenciju članova HPS.

3. Neposredne zadatke pojedinih članova tajništva HPS u obavljanju zadataka tajništva HPS određuje tajništvo HPS svojom odlukom.

4. Tajništvo donosi odluku o osnivanju stručne službe HPS i određuje rukovoditelja stručne službe.

5. Tajništvo se sastaje svakoga mjeseca, a po potrebi i češće, a saziva ga i njime rukovodi predsjednik HPS.

1. Nadzorni odbor HPS ima pet članova, uključujući i predsjednika, koji treba raspolagati stručnim znanjem potrebnim za nadzor materijalno-financijskoga poslovanja HPS. Članovi Nadzornoga odbora HPS ne mogu biti članovi niti jednoga drugoga središnjeg tijela HPS.

2. Nadzorni odbor o svome radu podnosi izvješće jedanput godišnje Predsjedništvu HPS, a jedanput u dvije godine Saboru HPS, ako Sabor ili Predsjedništvo HPS ne zatraže da se izvješća podnose češće.

3. Nadzorni odbor je o uočenim nepravilnostima u radu dužan izvijestiti predsjednika HPS i Predsjedništvo HPS, s prijedlogom mjera za njihovo uklanjanje.

4. Nadzorni odbor HPS nadzire i koordinira rad nadzornih odbora teritorijalnih organizacija HPS.

1. Odbor za statutarna pitanja HPS ima pet članova uključujući i predsjednika. Članovi Odbora za statutarna pitanja ne mogu biti članovi niti jednoga središnjega tijela HPS.

2. Zadaća je Odbora za statutarna pitanja pratiti provođenje odredaba Statuta HPS, davati prijedloge za njihovu doradu, kontrolirati suglasnost općih akata i drugih odluka Središnjice i svih oblika rada HPS sa zakonom i ovim statutom, izrađivati prijedloge pojedinih akata za Predsjedništvo HPS i Sabor HPS te razrješavati sporove statutarnoga karaktera u HPS.

3. Odbor za statutarna pitanja izvješće o svome radu podnosi Predsjedništvu HPS prema potrebi, ovisno o događajima od značaja za HPS, a obvezno za svako zasjedanje Sabora HPS.

1. Savjet HPS je savjedovano tijelo HPS koje raspravlja o općim političkim pitanjima od značaja za HPS, daje preporuke i savjete predsjedniku HPS te Predsjedništvu i Saboru HPS.

2. Savjet broji do 70 članova koje imenuje:

- do 1/3 predsjednik HPS,

- ostale članove biraju županijske podružnice temeljem odluke o broju koji se bira, a koju donosi predsjednik HPS.

3. Radom Savjeta HPS rukovodi predsjednik Savjeta kojega, između izabranih članova, imenuje predsjednik HPS.

Časni sud HPS čine tri člana od kojih dva bira Predsjedništvo, a predsjednik je član po funkciji.

1. Časni sud raspravlja o povredama prava i obveza članova HPS i po potrebi izriče stegovne mjere kažnjavanja i isključenja članova iz HPS te kažnjavanja ili raspuštanja organizacijskih oblika HPS.

2. Časni sud donosi pravilnik po kojemu radi i odlučuje te odluke o vrsti kazni, pokretanju postupka kažnjavanja, odnosno isključivanja članova HPS, ili raspuštanja organizacijskih oblika HPS.

3. Predsjednik HPS može u hitnim slučajevima svojom odlukom izreći stegovne mjere, odnosno raspustiti organizacijske oblike s tim da je o svojim odlukama dužan izvijestiti Časni sud na narednoj sjednici.

Rizničar HPS se brine za financijske poslove HPS, a imenuje ga predsjednik HPS. Rizničar HPS sudjeluje u radu Predsjedništva HPS.

1. Izbori za sva tijela HPS i njihove predsjednike obavljaju se, u pravilu, javnim glasovanjem s lista na kojima je, u pravilu, istaknuto više kandidata nego što ih se bira. Nadležna tijela za izbor mogu donijeti odluku i o tajnom glasovanju.

2. Prilikom kandidiranja i ustanovljenja lista kandidata vodi se računa o odgovarajućoj zastupljenosti županijskih organizacija HPS, o programsko-političkom stanju u podružnicama i ograncima HPS te o sudioništvu žena, mladeži itd.

3. Kod utvrđivanja stranačke liste kandidata za državne izbore potrebno je izvršiti prethodnu konzultaciju sa županijskim organizacijama HPS.

1. Mandat svih tijela HPS i njegovih članova traje šest godina. U trajanje mandata nositelja dužnosti izabranog umjesto nositelja dužnosti kojemu je prestao mandat, računa se i vrijeme koje je ovaj obnašao dužnost.

2. U slučaju da mandat nekoga tijela prestane prije roka iz stavka 1. ovoga članka, prestaje i mandat svih njegovih članova.

1. Osim protekom vremena na koje su izabrani, mandat nositeljima pojedinih dužnosti u HPS prestaje od trenutka kada su prestali biti članovi HPS, kada su podnijeli ostavke, ili kada su razriješeni dužnosti.

2. Nositelj dužnosti i članovi središnjih i ostalih tijela HPS mogu svoj mandat staviti na raspolaganje (uvjetna ostavka) pismenom ili usmenom izjavom. U tom slučaju, tijelo kojemu je podnesena uvjetna ostavka, glasuje o povjerenju nositelju dužnosti kojemu prestaje mandat, ako mu nije izglasovano povjerenje. Tijelo kojemu je podnesena uvjetna ostavka može odbiti glasovati o povjerenju nositelju dužnosti koji je tu ostavku podnio, nakon čega on može ili nastaviti obnašati dužnost, ili podnijeti ostavku.

3. Svatko može biti razriješen dužnosti prema postupku analogno onome kojim je izabran, uključujući tajno glasovanje i razrješavanje, ako je ono primijenjeno kod izbora. Predlagatelj razrješenja mora navesti razloge zbog kojih razrješenje predlaže. Do razrješenja može doći ako je odnosni član HPS djelovao suprotno utvrđenoj politici HPS, ili protivno ovom Statutu, ili ako je nemarno obnašao dužnosti koje su mu povjerene.

4. Predsjedništvo HPS može imenovati drugoga člana HPS na mjesto člana nekoga tijela HPS kojemu je iz bilo kojega razloga prestao mandat, ali ne više od 1/3 članova odnosnoga tijela.

1. Članovi HPS odgovorni su stegovno za povrede obveza člana HPS.

2. Organizacijski oblici HPS su stegovno odgovorni za nepridržavanje političkih odluka središnjih tijela HPS, ili za povredu odredaba ovoga Statuta.

3. Povrede stegovnih obveza (stegovni prijestupi) mogu biti teže i lakše.

4. Težom povredom obveze smatra se svako činjenje i nečinjenje koje je izazvalo, ili je moglo izazvati štetne posljedice za rad i ugled HPS, a posebno kršenje odredaba Statuta HPS i nepridržavanje političkoga programa HPS. Težom povredom se smatra i višestruko ponavljanje lakših povreda obveza člana ili teritorijalne organizacije HPS.

5. Lakšom povredom obveze se smatra kršenje odredaba Statuta i nepoštivanje političkoga Programa HPS koji nije ili nije mogao izazvati štetne posljedice za rad i ugled HPS.

1. Stegovne mjere su:

- opomena,

- isključenje iz HPS i raspuštanje organizacijskih oblika HPS.

2. Isključenje iz HPS i raspuštanje organizacijskih oblika HPS, može se izreći samo za teže povrede obveza.

3. Stegovne mjere izriče Časni sud HPS.

4. Na odluku o stegovnoj mjeri okrivljeni član HPS, ili organizacijski oblik, odnosno podnositelj prijedloga određenih mjera, mogu podnijeti žalbu Predsjedništvu HPS u roku od 8 dana od dana kada im je uručena odluka prvoga stupnja. Odluka Predsjedništva HPS je konačna.

1. U slučaju izvanrednih okolnosti zbog kojih nije moguć rad HPS prema odredbama ovoga Statuta, Predsjedništvo HPS, a ako se ono ne može sastati, predsjednik HPS, donosi odluku o načinu rada u izvanrednim okolnostima, koja traje dok traje izvanredno stanje, osim odluka o izmjeni Statuta i izboru tijela HPS.

1. HPS je neprofitabilna politička stranka i sva imovina i sredstva kojima raspolaže služe ostvarivanju političkih ciljeva radi kojih je osnovana.

2. Imovinom i sredstvima HPS upravlja se na način predviđen ovim Statutom i temeljem njega donesenim aktima.

3. HPS se bavi samo zakonom dopuštenim djelatnostima koje su u funkciji ostvarivanja političkih ciljeva (izdavačka djelatnost, organiziranje priredaba, davanje u najam ili zakup vlastite imovine i drugo), a radi osiguravanja sredstava za političku djelatnost može osnivati poduzeća i druge oblike obavljanja gospodarskih ili drugih djelatnosti.

4. Sredstva za rad HPS osigurava od:

- članarine, darova, nasljedstva i drugih doprinosa članova i simpatizera,

- prihoda od izdavaštva, prodaje propagandnoga materijala, stranačkih priredaba i drugih aktivnosti koje Stranka obavlja,

- prihoda od imovine i prava,

- prihoda iz državnoga proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave te iz drugih zakonskih izvora.

1. Osim u slučajevima predviđenim zakonom, HPS prestaje postojati kada o tome donese odluku Sabor HPS 2/3 većinom glasova ukupnoga broja Sabora.

2. Ako Sabor HPS u odluci o prestanku rada HPS ne odredi kome će pripasti imovina Stranke, tada ona pripada Republici Hrvatskoj.

1. Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

2. Drugi akti predviđeni da se donesu odredbama ovoga Statuta, donijet će se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Statuta.

3. Odbor za statutarna pitanja donosi pročišćeni tekst Statuta HPS.

Zagreb, 28. prosinca 1997.