USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući temeljem članka 15. stavak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u predmetu ocjene ustavnosti i zakonitosti, na sjednici održanoj dana 28. siječnja 1998. godine, donio je slijedeću

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i ukida se odredba članka 4. stavak 1. Odluke o privremenom poslovničkom radu Gradskog vijeća Grada Ploče ("Službeni glasnik Grada Ploče", broj 1/93) u dijelu koji glasi: "..., s tim da je na sjednici Vijeća utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih vijećnika Gradskog vijeća."

II. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama" i u "Službenom glasniku Grada Ploče".

Odredbom članka 4. stavak 1. Odluke o privremenom poslovničkom radu Gradskog vijeća Grada Ploče ("Službeni glasnik grada Ploče", broj 1/93) propisano je da je Gradsko vijeće konstituirano danom kojeg se sastalo na prvo zasjedanje sazvano od dotadašnjeg predsjednika Skupštine općine Ploče, s tim da je na sjednici Vijeća utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih vijećnika Gradskog vijeća.

Člankom 5. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom te da je svatko dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike.

Ustav Republike Hrvatske u odredbama članka 128., 129., 130. i 131. regulira ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, pa između ostalog, jamči pravo na lokalnu samoupravu, određuje da se o lokalnoj samoupravi donosi zakon, a da se ustrojstvo i djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave uređuje njihovim statutom a u skladu sa zakonom.

Odredba članka 24. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92, 94/93 i 117/93) propisuje da je za donošenje odluka u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave potrebna većina glasova, ukoliko je na sjednici nazočna većina članova tog tijela. Za donošenje statuta, proračuna i završnog računa taj zakon propisuje apsolutnu većinu glasova, te daje mogućnost da se poslovnikom predstavničkog tijela odrede i druga pitanja o kojima će se odlučivati apsolutnom većinom.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 59/96), člankom 40., regulirano je konstituiranje predstavničkih tijela novoustrojenih jedinica lokalne samouprave i uprave na način da sjednici mora biti nazočna natpolovična većina svih članova predstavničkog tijela, dok se kod konstituiranja predstavničkih tijela ranijih općina odnosno gradskih vijeća novoustrojenih gradova, traži broj članova koji je bio propisan dotadašnjim statutom ili drugim općim aktom općine. U slučaju da to nije bilo propisano, Zakon određuje apsolutnu većinu članova.

Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je odredba članka 4. stavak 1. Odluke o privremenom poslovničkom radu Gradskog vijeća Grada Ploče (nastavno: Odluka) u dijelu koji je naveden pod točkom I. izreke suprotna Ustavu Republike Hrvatske, kao i navedenim zakonima iz slijedećih razloga:

Budući da se, slijedom naprijed spomenutih ustavnih odredbi, zakonima i podzakonskim aktima o lokalnoj samoupravi i upravi jamči pravo na lokalnu samoupravu, jasno proizlazi da je protuustavno svako ograničavanje ili otežavanje ostvarivanja tog prava. Propisivanjem dvotrećinske većine kao uvjeta za konstituiranje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave bitno se otežava ostvarivanje ovog ustavnog prava.

Naime, kako je vidljivo i iz navedenih odredaba Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, zakonodavac ni u sferi donošenja odluka, niti u sferi konstituiranja predstavničkih tijela nije predvidio dvotrećinsku većinu već, ili relativnu, ili apsolutnu taksativno utvrđujući slučajeve kada je za donošenje odluke potrebna apsolutna većina glasova (statut, proračun i završni račun) ostavljajući mogućnost da se poslovnikom odrede i druga pitanja - a što svakako može biti i pitanje samog konstituiranja predstavničkog tijela - o kojima se može odlučivati apsolutnom većinom, ili ne i dvotrećinskom.

Isključivo natpolovična većina svih članova predstavničkog tijela predviđena je i za valjano konstituiranje predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave time da, uvjetno rečeno, postoji izuzetak sadržan u odredbi kojom se propisuje da je za konstituiranje predstavničkih tijela novoustrojenih gradova mjerodavan njihov, do tada važeći, opći akt, odnosno broj nazočnih članova propisan tim aktom. Činjenica, međutim, da pojedini takvi akti sadrže odredbu o dvotrećinskoj većini, ne znači da je takva odredba zakonita. Upravo suprotno, nezakonita je, ali zakonodavac nema mogućnosti derogirati nezakonitu odredbu statuta ili poslovnika. Stoga tu mogućnost ima ovaj Sud.

Zbog navedenog osporavana je odredba članka 4. stavak 1. Odluke u suprotnosti s odredbama članaka 5., 128. i 129. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, kao i sa odredbama članka 24. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi.

Slijedom toga, Ustavni je sud Republike Hrvatske, temeljem odredbe članka 15. stavak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91, nastavno: Ustavni zakon) sam pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ovog propisa, a temeljem odredaba članaka 125. i 126. Ustava Republike Hrvatske, te članka 22. Ustavnog zakona donio odluku kao u izreci.

Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 20. Ustavnog zakona.

Broj: U-II-63/1998
Zagreb, 28. siječnja 1998.