Zakoni i propisi - Pravni savjeti 142 31.12.1997 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju članka 25. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", br. 35/95. - pročišćeni tekst i 106/96.) ministar financija donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT

Članak 1

U Pravilniku o porezu na dobit ("Narodne nvoine", br. 7/96.) članak 3. mijenja se i glasi:

" (1) Porezni obveznik može biti:

1. pravna i fizička osoba

2. udruženje osoba, odnosno zajedničko obavljanje djelatnosti, koje nije pravna osoba (supoduzetnici)

(2) Pravna osoba postaje obveznikom poreza na dobit danom upisa u trgovački registar. Fizička osoba i udruženje osoba postaje obveznikom poreza na dobit na temelju rješenja Porezne uprave s danom 1. siječnja kalendarske godine koja se nastavlja na godinu u kojoj je obveznik poreza na dohodak na temelju članka 2. stavka 5. Zakona o Poreznoj upravi predao pisanu izjavu da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit ili u kojoj je ispunjen jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 6. Zakona. Fizička osoba kao i udruženje osoba postaje obveznik poreza na dobit u trenutku kada počinje obavljati djelatnost, ako izjavi da želi plaćati porez na dobit, umjesto poreza na dohodak, ili ako ispunjava jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 6. Zakona.

(3) Porezni obveznik koji je ispunio jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 6. Zakona obvezan je u skladu sa člankom 14. stavkom 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 25/95. - pročišćeni tekst i 106/96.) najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine o tome izvijestiti Poreznu upravu. Porezni obveznik je od početka poslovne godine koja se nastavlja na poslovnu godinu u kojoj je stekao uvjete obvezan voditi poslovne knjige u skladu s računovodstvenim propisima.

(4) Ako Porezna uprava u roku 30 dana ne ispostavi rješenje poreznom obvezniku koji je predao pisanu izjavu da želi umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit smatra se da je zahtjevu poreznog obveznika udovoljeno.

(5) Pravna osoba prestaje biti obveznikom poreza na dobit brisanjem iz trgovačkog registra. Fizička osoba i udruženje osoba prestaju biti obveznikom poreza na dobit s danom isteka razdoblja oporezivanja na temelju rješenja Porezne uprave o prestanku obveze plaćanja poreza na dobit. Rješenje se izdaje na pisani zahtjev poreznog obveznika ako prestaje koristiti pravo iz članka 2. stavka 5. Zakona ili ako su prestali biti ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavka 6. Zakona odnosno ako prestane obavljati poduzetničku djelatnost.

(6) Obveznik poreza na dobit je prema članku 2. stavku 3. Zakona i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika. Pod tuzemnom poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika razumijeva se svako stalno poslovno mjesto ili pogon koji služi za obavljanje djelatnosti inozemnog poduzetnika u tuzemstvu kao i druge poduzetničke djelatnosti koje inozemni poduzetnik ishodišno obavlja u tuzemstvu. Poslovnim jedinicama smatraju se posebice:

1. mjesta poslovodstva,

2. podružnice,

3. poslovnice,

4. predstavništva stranih avio-kompanija,

5. mjesta proizvodnje ili radionice,

6. skladišta robe,

7. mjesta kupnje ili prodaje,

8. rudnici, kamenolomi ili druga mjesta crpljenja ruda (statična, mjesno pokretna ili plutajuća),

9. gradnje ili montaže (mjesno pokretne ili plutajuće).

(7) Neprofitna organizacija i ustanova iz članka 2. stavka 9. Zakona je obveznik poreza na dobit, prema članku 2. stavku 10. Zakona ako u poreznom razdoblju ostvari dobit iznad iznosa iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika odnosno ako ostvarenu dobit ne koristi za svrhe za koje je neprofitna organizacija i ustanova osnovana. Neprofitna organizacija i ustanova utvrđuje dobit kao razliku između prihoda ostvarenih obavljanjem gospodarske djelatnosti i porezno dopustivih rashoda nastalih u svezi s ostvarivanjem tih prihoda, bez obračunavanja zaštitnih kamata. Neprofitne organizacije i ustanove ne mogu prenositi porezni gubitak.

(8) Neprofitne organizacije i ustanove iz članka 4. stavka 1. koje pored osnovne djelatnosti trajno obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti obveznici su poreza na dobit za tu djelatnost. Dobit izračunavaju u skladu s odredbama Zakona i ovog Pravilnika. U svrhu obračuna zaštitne kamate obvezno utvrđuju dio kapitala kojim se obavlja gospodarska djelatnost. Poslovne knjige vode u skladu s posebnim propisima za neprofitne organizacije. Uz poreznu prijavu dostavljaju bilancu i račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu s tim propisima. U prilogu ovih izvještaja obvezno dostavljaju bilancu i račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja koji se odnosi na gospodarsku djelatnost."

Članak 2.

U članku 4. stavci 2., 3. i 4. brišu se.

Članak 3.

U članku 6. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

" (3) Pod dobicima i gubicima koji proizlaze iz udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se i pozitivni odnosno negativni učinci ostvareni kupnjom odnosno prodajom vlastitih udjela."

Članak 4.

U članku 8. u stavku 5. iza riječi "inozemnog poduzetnika" briše se točka i dodaju se riječi:

"i na otkupljene vlastite udjele".

U stavku 6. u točki 5. iza riječi: "uključivo unos ulaganja kod drugog poduzetnika" briše se zarez i dodaju se riječi:

"i izdaci za otkup vlastitih udjela".

U stavku 7. u točki 5. iza riječi: "na temelju udjela kod drugih poduzetnika" briše se zarez i dodaju se riječi:

"i od prodaje vlastitih udjela".

Članak 5.

Članak 16. mijenja se i glasi:

" (1) Pod izdacima iz članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona razumijevaju se izdaci iznad iznosa koji su propisani člankom 7. stavkom 1. točkom 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 25/95. - pročišćeni tekst i 106/96.) i člankom 23. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 104/95. i 109/96.)."

(2) Pod izdacima iz članka 6. stavka 1. točke 5. Zakona razumijevaju se izdaci za ugošćenja, darove, odmor, šport, rekreaciju, razonodu, zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i drugi slični izdaci u ukupno isplaćenoj svoti ili tržišnoj vrijednosti.

(3) Troškovi nastali za promidžbu putem sredstava javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima ili sajmovima kao i na drugi način kojim se promiče ime poduzetnika, a ima javno obilježje smatraju se porezno priznatim troškovima ako je svrha promidžbe da informira poslovnog partnera ili potencijalnog kupca. Prigodni pokloni poslovnim partnerima pa i sa znakom tvrtke smatraju se troškom reprezentacije koji se porezno ne priznaje.

(4) Prilikom utvrđivanja izdataka za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba iz članka 6. stavka 1. točke 7. Zakona, polazi se od sljedećih troškova:

1. kod sredstava u vlasništvu poduzeća (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od ukupnih troškova (troškovi za gorivo i ulje, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja vozila, troškovi registracije, troškovi amortizacije, troškovi osiguranja).

2. kod korištenja rent-a-car vozila (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od isplaćene naknade uvećane za troškove goriva.

3. kod vozila u najmu (ili leasingu) od troška naknade po ugovoru, troška goriva, održavanja i svih drugih troškova koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Ako obveznik poreza na dobit ugovori financijski najam i za obročne otplate ne tereti rashode, već se vrijednost na taj način nabavljene imovine prenosi na troškove putem godišnjeg otpisa, obvezan je u poreznu osnovicu dodati 30% ukalkuliranog otpisa, kao i sve druge troškove koje ima kao korisnik najma.

(5) Sredstva koja je obveznik poreza na dobit dao u obliku donacija ili sponzorstva nisu porezno priznati rashod. Iznimno se smatraju porezno priznatim rashodom ako je zauzvrat dobivena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka donatora odnosno sponzora.

(6) U rashode se mogu uključiti dugoročna rezerviranja za vjerojatne troškove i rizike koji će nastati u budućem razdoblju, a odnose se na sadašnje učinke, odnosno na poslovanje u tekućem razdoblju čiji je temelj sadržan u unutarnjim odlukama i vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. U porezne svrhe mogu se priznati troškovi rezerviranja koji se odnose na sadašnje učinke za koje se na datum bilance može očekivati da će dovesti do budućih izdataka. Budući izdaci utvrđuju se na osnovi stvarnog stanja koje je moguće provjeriti kao i na osnovi iskustva iz poslovanja prethodnih godina. Procjena dugoročnih rezerviranja mora biti realna i objektivna. Nerealna i precijenjena rezerviranja koja se koriste kao sredstva za smanjenje dobiti, a u suprotnosti su sa Zakonom o računovodstvu porezno se ne priznaju. U porezne svrhe priznaju se:

1. rezerviranja za rizike u garantnim rokovima prema ugovorenim rokovima i vrijednostima garancije iz ugovora,

2. rezerviranja za potencijalne gubitke po započetim sudskim sporovima iz poslovnih odnosa sa poslovnim partnerima i zaposlenicima, u tuženim sredstvima uvećanim za sudske troškove, u rokovima koji mogu teći do okončanja spora,

3. rezerviranja za troškove započetog investicijskog održavanja, s time da se radovi moraju obaviti najkasnije u narednom poreznom razdoblju, a u slučaju da se ne obave, rezerviranje u tom razdoblju treba prihodovati,

4. rezerviranja za troškove obnove područja iskorištavanja prirodnih bogatstava, uz sljedeće uvjete:

4.1. da su troškovi za koje se rezervira ugovoreni u točno utvrđenoj vrijednosti,

4.2. da su po isteku roka iskorištavanja radovi stvarno i učinjeni, te za njih postoji vjerodostojna knjigovodstvena dokumentacija,

4.3. da se ugovorena vrijednost troškova obnove raspoređuje godišnje putem rezerviranja razmjerno ugovorenom roku iskorištavanja,

5. rezerviranja za preustroj stečajnog dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka prema stečajnom elaboratu koji je odobrilo stečajno vijeće. Ako do rezerviranih troškova ne dođe, po isteku roka iz elaborata rezervirana svota se mora prihodovati.

6. rezerviranja za otpremnine u slučajevima kad ih je poduzetnik obvezan isplaćivati u skladu sa Zakonom o radu i to pod uvjetima i mjerilima koji su tim zakonom utvrđeni. Ako do isplate rezerviranih svota ne dođe, po isteku roka u kojem ih je poduzetnik trebao isplatiti, obvezan ih je prihodovati.

(7) Pod izdacima iz članka 6. stavka 2. Zakona razumijevaju se ukupni iznosi izdataka učinjenih za rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti.

(8) Vrijednosna usklađenja dugotrajne i kratkotrajne imovine provode se u skladu s računovodstvenim propisima. Vrijednosna usklađenja kratkotrajne imovine u dijelu koji se odnosi na potraživanja iz poslovanja priznaju se samo za svotu utuženih potraživanja na datum bilance za koje porezni obveznik posjeduje dokaz da su u sudu zaprimljena. Ako su takva potraživanja naplaćena petnaest dana prije predaje porezne prijave, treba ih prihodovati. Vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne imovine koja imaju za posljedicu povećanje vlastitog kapitala tekućeg razdoblja oporezivanja ulaze u poreznu osnovicu. Ako iznos vrijednosnih usklađenja dugotrajne imovine premašuje otpis proveden u skladu s Pravilnikom o amortizaciji porezno su nepriznati rashod. Iznimno se takva vrijednosna usklađenja mogu priznati u rashod ako su provedena na temelju dokumentacije kojom se dokazuje smanjenje vrijednosti imovine zbog oštećenja ili tehnološke zastarjelosti.

(9) Povećanja odnosno smanjenja vlastitog kapitala u trgovačkom registru koja proizlaze iz procjena vrijednosti poduzeća ne utječu na oporezivanje, a provode se kao ispravak početnog stanja.

(10) Rashodi nastali po osnovi otpisa potraživanja porezno se priznaju samo ako su iskorištene sve zakonske mogućnosti naplate (opomena, tužba i ovrha podnesena trgovačkom sudu)."

Članak 6.

U članku 17. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

"(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ne primjenjuju se ako se obavlja trgovina vrijednosnim papirima i udjelima. U tom se slučaju ostvarena dobit od prodaje oporezuje kao kod svake druge poduzetničke djelatnosti, gubici ostvareni prodajom porezno se priznaju, a vlastiti kapital sadržan u udjelima se ukamaćuje.

(5) Kad se radi o udjelima koji su notirani na burzi, porezni obveznik, obavlja trgovinu vrijednosnim papirima i udjelima ako u poslovnoj godini ili u jednoj od tri prethodne poslovne godine više od tri puta kupi udjele u istom poduzeću, te između svake dvije od tih kupnji proda udjele tog poduzeća. Za udjele koji su stečeni prije nastanka preduvjeta za poreznu obvezu, vrijede odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka. Istekom poslovne godine u kojoj su prestali postojati preduvjeti za poreznu obvezu, smatrat će se da je preostala količina udjela prodana po posljednjem burzovnom tečaju u toj poslovnoj godini. Ako je taj burzovni tečaj na dan procjene niži za više od tri posto od prosječnog tečaja u posljednja tri mjeseca prije, i prva tri mjeseca nakon dana procjene, primjenjuje se prosječni tečaj. Preduvjeti za nastanak i prestanak porezne obveze moraju se za udjele u svakom poduzeću ispuniti posebno."

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7., 8. i 9. koji glase:

"(6) Kad se radi o vrijednosnim papirima (udjelima) koji nisu notirani na burzi, smatra se da porezni obveznik obavlja poduzetničku djelatnost iz stavka 4. ovoga članka, ako je tijekom posljednjih pet godina kupio više od pet stavaka po cijeni većoj od 500.000,00 kuna po stavci ili više od 100 stavaka po cijeni većoj od 10.000,00 kuna po stavci i prodao najmanje pet stavaka po cijeni većoj od 500.000,00 kuna po stavci ili najmanje 100 stavaka po cijeni većoj od 10.000,00 kuna po stavci. Nastanak i prestanak porezne obveze uslijedit će jedinstveno za sve udjele koji nisu notirani na burzi. Za nastanak i prestanak porezne obveze analogno se primjenjuje stavak 5. ovog članka. Ako kod prestanka preduvjeta za poreznu obvezu još preostane određena količina udjela, za nju i dalje vrijedi porezna obveza na dobit od otuđenja.

(7) Porezni obveznik koji obavlja trgovinu vrijednosnim papirima i udjelima koji nisu notirani na burzi može na vlastiti zahtjev po odobrenju Porezne uprave s određenim udjelima koje namjerava držati najmanje dvije godine postupati prema stavcima 1. do 3. ovoga članka. Ako te udjele otuđi prije isteka roka od dvije godine i ako su kod stjecanja tih udjela bili ispunjeni preduvjeti trgovanja udjelima, tada se dobit od otuđenja oporezuje, dok se ostvareni gubitak porezno ne priznaje.

(8) Porezni obveznik može na vlastiti zahtjev po odobrenju Porezne uprave postupati s udjelima u određenim poduzećima u skladu sa stavcima 5. i 6. ovoga članka, iako ne postoje ili prestanu postojati preduvjeti iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.

(9) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na poslovanje investicijskog fonda osnovanog u skladu s odredbama Zakona o investicijskim fondovima ("Narodne novine" br. 107/95.). Iznimno kad se radi o investicijskom fondu za nekretnine s trgovinom vrijednosnim papirima postupa se u skladu sa stavcima 4. do 8. ovoga članka."

Članak 7.

U članku 26. u stavku 1. iza riječi "utvrđenu dobit" dodaju se riječi "odnosno utvrđeni gubitak".

Članak 8.

U članku 27. stavku 1. u formuli z = i+3(1+i/100) broj "3" zamjenjuje se brojem "5".

U stavcima 2. i 3. istoga članka broj "0,25" zamjenjuje se brojem "0,417", a broj "3" zamjenjuje se brojem "5".

U stavku 5. broj "3" zamjenjuje se brojem "5".

Članak 9.

U članku 29. u stavku 1. iza riječi: "računovodstvena bilanca" briše se točka i dodaju se riječi:

"u kojoj su provedena knjiženja na osnovi vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije. Obveznik poreza na dobit obvezan je za svaki prodani proizvod ili uslugu izdati račun. Račun se obvezno izdaje u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. Ako obveznik poreza na dobit nije obveznik poreza na dodanu vrijednost dužan je izdavati račune koji sadrže najmanje sljedeće elemente:

1. broj i nadnevak izdavanja

2. ime (naziv), adresu i matični broj poduzetnika koji je isporučio dobro ili obavio uslugu (prodavatelja), te naznaku mjesta gdje je isporuka obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)

3. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga

4. zbrojni iznos naknade i poreza".

Članak 10.

U članku 30. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

"(2) Porezni obveznik koji nakon predaje porezne prijave utvrdi neispravnost bilance i porezne prijave obvezan je mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti ispravljenu bilancu i poreznu prijavu. Porezna uprava će ocijeniti da li prije prihvaćanja ispravljene bilance i porezne prijave treba obaviti vanjski nadzor. Ako porezni obveznik utvrdi neispravnost bilance i porezne prijave nakon što je zaključio poslovne knjige za godinu na koju se odnosi porezna prijava, po odobrenju Porezne uprave provest će ispravke u bilanci tekuće poslovne godine."

(3) Smatra se da je utvrđivanje poreza pravomoćno zaključeno po isteku roka zastare."

Članak 11.

U članku 32. u stavku 2. broj "25" zamjenjuje se brojem "35".

Članak 12.

U članku 34. stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) U svrhu korištenja prava na priznavanje poreza plaćenog u inozemstvu, porezni obveznik koji ima poslovnu jedinicu u inozemstvu obvezno vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje po tuzemnim propisima, te dostavlja u Poreznu upravu poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i u inozemstvu. U prilogu porezne prijave obvezno dostavlja podatke o plaćenom porezu u inozemstvu. Ovi podaci mogu se dostaviti u vidu obračuna koji je podnesen inozemnim poreznim vlastima s dokazom o plaćenom porezu. U svrhu obračuna poreza plaćenog u inozemstvu koji smije uračunati, porezni obveznik će na dobit ostvarenu u inozemstvu primijeniti poreznu stopu za uračunavanje koja se utvrđuje kao odnos obračunane porezne obveze na rednom broju 32. i ukupne dobiti za oporezivanje s rednog broja 27. porezne prijave. Ako na rednom broju 32. nema iskazanog podatka stopa za uračunavanje inozemnog poreza jednaka je nuli. Izračunani iznos inozemnog poreza koji se može uračunati, unosi se u prilog D u stupac 2.

Stavak 5. briše se."

Članak 13.

(1) U Prijavi poreza na dobit (Obrazac PD) iza rednog broja 23. dodaje se redni broj 23a. Sadržaj rednog broja 23a. glasi: "Iznos dodatne zaštitne kamate obračunane na knjigovodstvenu vrijednost objekata i opreme na području posebne državne skrbi na početku razdoblja oporezivanja."

(2) Iza rednog broja 24. dodaje se redni broj 24a. Sadržaj rednog broja 24a. glasi: "Iznos dodatne zaštitne kamate obračunane na tržišnu vrijednost objekata i opreme koji se izuzimaju tijekom razdoblja oporezivanja na području posebne državne skrbi."

(3) Iza rednog broja 25. dodaje se redni broj 25a. Sadržaj rednog broja 25a. glasi: "Iznos dodatne zaštitne kamate obračunane na tržišnu vrijednost objekata i opreme koji se ulažu tijekom razdoblja oporezivanja na području posebne državne skrbi."

(4) Sadržaj rednog broja 26. mijenja se i glasi:

"Iznos zaštitne kamate (R. br. 23+23a-24-24a+25+25a)."

(5) Sadržaj rednog broja 29. mijenja se i glasi: "Osnovica za oporezivanje ili negativan iznos (gubitak) za prijenos u sljedeće razdoblje oporezivanja (R. br. 27-28).

(6) Sadržaj rednog broja 36. mijenja se i glasi: "Uplaćeni predujmovi (Prilog D, stupac 3)."

(7) Iza rednog broja 36. dodaje se redni broj 36a. sa sljedećim sadržajem: "Obračunani iznos zaštitne kamate na plaćene predujmove (Prilog D, stupac 5)."

(8) Iza rednog broja 36a. dodaje se redni broj 36b. sa sljedećim sadržajem: "Uplaćeni ukamaćeni predujmovi (Prilog D, stupac 6)."

(9) Iza rednog broja 37. dodaje se redni broj 37a. sa sljedećim sadržajem: "Zaštitna kamata na razliku za uplatu".

(10) Iza rednog broja 37a. dodaje se redni broj 37b. sa sljedećim sadržajem: "Ukupna ukamaćena razlika za uplatu".

(11) Iza rednog broja 38. dodaje se redni broj 38a. sa sljedećim sadržajem: "Zaštitna kamata na razliku za povrat."

(12) Iza rednog broja 38a. dodaje se redni broj 38b. sa sljedećim sadržajem: "Ukupna ukamaćena razlika za povrat."

(13) Iza rednog broja 39. dodaje se redni broj 40. sa sljedećim sadržajem: "Svota predujma za naredno razdoblje za korisnike slobodne zone".

Članak 14.

(1) U Uputi za popunjavanje porezne prijave iza rednog broja 23. dodaje se redni broj 23a. sa sljedećim sadržajem:

"Redni broj 23a.: unosi se olakšica po osnovi zaštitne kamate za obveznike poreza na dobit koji imaju sjedište poduzeća, podružnice ili obrta na području posebne državne skrbi.

Svota zaštitne kamate koja se unosi u ovaj redni broj izračunava se na način da se na knjigovodstvenu vrijednost objekata i opreme koji su iskazani u bilanci na dan 1. siječnja tekuće godine primijene stope zaštitne kamate u skladu sa Zakonom o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96.) i Pravilnikom o poreznim i carinskim povlasticama na područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 57/96).

Knjigovodstvena vrijednost objekata i opreme na dan 1. siječnja tekuće godine jednaka je nabavnoj vrijednosti umanjenoj za obračunani otpis na dan 31. prosinca prethodne godine."

(2) Iza rednog broja 24. dodaje se redni broj 24a. sa sljedećim sadržajem:

"Redni broj 24a.: unosi se svota obračunane zaštitne kamate na objekte i opremu koji se izuzimaju tijekom razdoblja oporezivanja na području posebne državne skrbi. Osnovicu za obračun zaštitne kamate na objekte i opremu koji se izuzimaju čini tržišna vrijednost na dan izuzimanja."

(3) Iza rednog broja 25. dodaje se redni broj 25a. sa sljedećim sadržajem:

"Redni broj 25a.: unosi se svota obračunane zaštitne kamate na objekte i opremu koji se ulažu tijekom razdoblja oporezivanja na području posebne državne skrbi. Osnovicu za obračun zaštitne kamate čini nabavna vrijednost objekata i opreme u trenutku ulaganja."

(4) Iza rednog broja 34. dodaje se redni broj 40. sa sljedećim sadržajem:

"Redni broj 40.: unosi se svota predujma za naredno razdoblje za korisnike slobodne zone. Korisnici slobodne zone koji ostvaruju pravo na olakšicu u visini 50% porezne stope izračunavaju predujam za naredno razdoblje na sljedeći način:

Redni broj 32: broj mjeseci poslovanja: 2.

Korisnici slobodne zone koji ostvaruju pravo na olakšicu u visini 100% imaju na ovom rednom broju iskazanu nulu."

Članak 15.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se i za utvrđivanje porezne obveze za 1997. godinu.

Klasa: 410-01/97-01/505
Urbroj: 513-07/97-1
Zagreb, 30. prosinca 1997.

Ministar financija
mr. Borislav Škegro, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.