DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 11/94), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA MJERILA DULJINE ZA MJERENJE RAZINE TEKUĆINE ODNOSNO VISINE PRAZNOG PROSTORA U SPREMNICIMA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA MJERENJE OBUJMA

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljavati mjerila duljine koja se upotrebljavaju za mjerenje razine tekućine odnosno visine praznog prostora u spremnicima koji se upotrebljavaju za mjerenje obujma (u daljnjem tekstu spremnici) i to mjerne letve (viseće mjerne letve i stajaće mjerne letve), mjerne trake s viskom i mjerna ravnala (u daljnjem tekstu mjerila duljine) te žigosanje mjerila duljine.

Mjerila duljine moraju udovoljavati mjeriteljskim zahtjevima propisanim u članku 3. stavku 1., člancima 4. i 5., članku 6. stavcima 1. i 2., člancima 7., 8., 9., 18. i 22. Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila duljine opće namjene ("Narodne novine" broj 69/97).

U smislu ovog pravilnika smatra se da je:

1. mjerna letva - kruto mjerilo duljine

2. mjerna traka s viskom - savitljivo mjerilo duljine s mjernom trakom na namatanje s viskom, čija težina zateže mjernu traku uspravno prema dolje

3. mjerno ravnalo - kruto mjerilo duljine koje je pričvršćeno za spremnik u uspravnom položaju; ako je mjerno ravnalo pričvršćeno za spremnik s njegove vanjske strane, mora biti postavljeno uz pokazno staklo ili pokaznu cijev spremnika

4. pokazno staklo - dio spremnika u kojem se neposredno pokazuje razina tekućine u spremniku

5. pokazna cijev - dio spremnika u kojemu se posredno, zakonom spojenih posuda, pokazuje razina tekućine u spremniku

6. mjerna cijev - dio spremnika u kojemu se provodi mjerenje razine tekućine odnosno visine praznog prostora u spremnicima

7. zaštitna ploča - ploča vodoravno postavljena i učvršćena za spremnik u ravnini njegova dna, a upotrebljava se kao početna temeljna oznaka kod mjerenja razine tekućine u spremniku sa stajaćom mjernom letvom ili mjernom trakom s viskom

8. početna temeljna oznaka - oznaka ili dio spremnika pri njegovu dnu ili vrhu, od koje se počinje mjeriti razina tekućine ili visina praznog prostora u spremniku

9. tablica obujma (ovjerna tablica) - tablica s utvrđenim vrijednostima obujma tekućine u spremniku za svaki centimetar visine stupca tekućine.

Mjerna letva mora biti izrađena od gradiva koje ne iskri (aluminij, bakar i njihove slitine) ako se upotrebljava za mjerenje razine tekućih goriva u spremnicima.

Mjerna letva mora biti izrađena od gradiva otpornog na koroziju i neškodljivog za ljudsko zdravlje (tvrdo drvo, nehrđajući čelik i aluminij) ako se upotrebljava za mjerenje razine piva, octa, mlijeka i slično.

Mjerna traka s viskom mora biti izrađena tako da je mjerna traka izrađena od čelika, a visak od bakra ili bakrene slitine, dostatne tvrdoće da se pri uporabi ne ošteti.

Uz mjernu traku s viskom mora biti dano pismeno upozorenje o mjerama sigurnosti zbog opasnosti od statičkog elektriciteta te od iskrenja.

Mjerno ravnalo mora biti izrađeno od čvrstog gradiva prikladnog svrsi kojoj je namijenjeno.

Mjerna letva mora biti izrađena iz jednog dijela, poprečnog presjeka oblika kvadrata, pravokutnika ili kruga i može biti ispunjena ili šuplja.

Viseća mjerna letva može imati poprečnu letvicu ili kuku pomoću koje se postavlja na gornji rub mjerne cijevi ili neki drugi dio spremnika koji se upotrebljava kao početna temeljna oznaka.

Stajaća mjerna letva može imati označenu crtu koja se poklapa s gornjim rubom mjerne cijevi kad krajnja ploha, koja je početne temeljna oznaka ljestvice te mjerne letve, dotiče dno spremnika ili zaštitnu ploču.

Stajaća mjerna letva, koja se stalno nalazi u mjernoj cijevi, može biti takve gradnje i tako postavljena da je gornji rub te letve u istoj ravnini s rubom mjerne cijevi.

Mjerno ravnalo može biti izrađeno iz jednog dijela ili iz više dijelova.

Kod mjerne trake s viskom veza mjerne trake i viska može biti čvršća ili gibljiva (zglobna).

Mjerna letva i mjerno ravnalo moraju imati ljestvicu označenu u zakonitim mjernim jedinicama duljine ili zakonitim mjernim jedinicama obujma.

Mjerna traka s viskom mora imati ljestvicu označenu u zakonitim mjernim jedinicama duljine.

Vrijednost podjeljka ljestvice iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti jednaka duž cijele ljestvice.

Vrijednost podjeljka ljestvice označene u zakonitim mjernim jedinicama duljine na mjernoj letvi i mjernom ravnalu mora biti 1 mm, 0,5 cm ili 1 cm.

Vrijednost podjeljka ljestvice označene u zakonitim mjernim jedinicama duljine na mjernoj traci s viskom mora biti 1 mm.

Nazivna duljina mjerila duljine s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine treba biti manja ili jednaka od:

1. 1,5 m - na visećoj mjernoj letvi

2. 5 m - na stajaćoj mjernoj letvi.

Vrijednost podjeljka ljestvice označene u zakonitim mjernim jedinicama obujma na mjernoj letvi i mjernom ravnalu mora biti 1 dm3 (1 L), 100 dm3 (1 hL), 1 m3 ili 2, 5, 10, 20, 50 puta veća.

Duljina podjeljka (razmak između dviju uzastopnih oznaka na ljestvici mjeren duž iste crte kao i duljina ljestvice) ljestvice označene u zakonitim mjernim jedinicama obujma na mjerilima duljine, treba biti od 4 mm do 10 mm kod najvećeg poprečnog presjeka spremnika.

Na drvenoj mjernoj letvi s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama obujma, duljina podjeljka smije biti veća od vrijednosti iz stavka 2. ovog članka.

Stajaća mjerna letva, mjerna traka s viskom i mjerno ravnalo, s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine, mogu se upotrebljavati za mjerenje razine tekućine odnosno visine praznog prostora bilo kojeg spremnika.

Mjerna letva i mjerno ravnalo s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama obujma, te viseća mjerna letva s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine, smiju se upotrebljavati za mjerenje razine tekućine odnosno visine praznog prostora samo kod spremnika za koje je izrađena njihova ljestvica.

Obrojčivanje ljestvice na mjerilima duljine s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine mora biti sukladno članku 10. stavcima 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 9. Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila duljine opće namjene.

Obrojčivanje ljestvice na mjerilima duljine s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama obujma mora biti sukladno članku 10. stavcima 1., 2., 3., 4. i 9. Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila duljine opće namjene, a iza svake temeljne brojčane oznake ili posebno, mora biti napisana oznaka zakonite mjerne jedinice obujma.

Mjerila duljine s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine moraju imati natpise i oznake propisane u članku 11. i članku 12. stavku 1., stavku 2. točkama 1. i 2. i stavcima 3. i 5. Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila duljine opće namjene.

Na mjernom ravnalu s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine i mjernoj traci s viskom svi natpisi i oznake iz stavka 1. ovog članka trebaju biti na početku ljestvice, a na mjernoj letvi s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine, svi natpisi i oznake iz stavka 1. ovog članka trebaju biti na kraju ljestvice iza zadnje crte.

Mjerila duljine s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama obujma, moraju imati natpise i oznake propisane u članku 16. stavku 1. ovog pravilnika te oznaku i registarski broj spremnika za koji se smiju upotrebljavati.

Mjerila duljine razvrstavaju se u razrede točnosti I, II i III.

Mjerila duljine koja se upotrebljavaju za mjerenje razine tekućih goriva u spremnicima, razvrstavaju se u razrede točnosti I. i II.

Najveća dopuštena pogreška u duljini izređu dviju neuzastopnih oznaka ljestvice mjerila duljine s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama duljine tijekom prve ovjere, ponovne ovjere i tijekom uporabe toga mjerila duljine utvrđuje se izrazom:

DL = a + b ¤ L, u milimetrima, gdje je

L - vrijednost promatrane duljine, zaokružena na sljedeći cijeli broj metara

a i b - koeficijenti čije su vrijednosti, ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo duljine razvrstano, utvrđene u tablici 1 stavka 2. ovog članka.

Ako je krajnji podjeljak ljestvice ograničen ravninom, tada se najveća dopuštena pogreška za bilo koju duljinu, koja uključuje taj podjeljak ljestvice, povećava za vrijednost koeficijenta c, utvrđenu u tablici 1, ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo duljine razvrstano.

Tablica 1: Vrijednosti koeficijenata a, b i c, ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo duljine

razvrstano

Razred točnosti       a, mm      b      c, mm
I                       0,1    1x10-4    0,1
II                      0,3    2x10-4    0,2
III                     0,6    4x10-4    0,3


Tablica 2: Najveća dopuštena pogreška podjeljka i najveća dopuštena razlika u duljini dvaju

uzastopnih podjeljaka ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo duljine razvrstano

Duljina podjeljka     Najveća dopuštena pogreška i najveća 
      (p)             dopuštena razlika u mm, za razred točnosti
                        I            II              III
P < 1 mm                0,1          0,2             0,3
1 mm < p < 1 cm         0,2          0,4             0,6
1 cm < p < 1 dm         0,3          0,5             0,9

Najveća dopuštena pogreška mjerila duljine s ljestvicom označenom u zakonitim mjernim jedinicama obujma i najveća dopuštena pogreška vrijednosti u tablici obujma, mogu se mijenjati ovisno o mjernoj nesigurnosti pri određivanju obujma spremnika.

Mjerna nesigurnost iz stavka 1. ovog članka mora biti takva da pogreške pri određivanju obujma budu manje od 0,5% mjernog obujma, a pogreške pri određivanju obujma koji je jednak ili manji od najmanjeg obujma, budu manje od 0,5% toga najmanjeg obujma, pri čemu je najmanji obujam određen kao umnožak ploštine najvećeg vodoravnog presjeka spremnika i razine tekućine od 200 mm.

Najveća dopuštena pogreška utvrđuje se u referencijskim uvjetima propisanim u članku 15. Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila duljine opće namjene.

Mjerila duljine koja udovoljavaju mjeriteljskim zahtjevima propisanim ovim pravilnikom žigošu se osnovnim i godišnjim žigom.

Na stajaću mjernu letvu stavlja se osnovni žig na ove njezine dijelove:

1. početak mjerne letve (čep)

2. iza zadnje crte ljestvice

3. uz crtu odnosno plohu koja se poklapa s gornjim rubom mjerne cijevi

4. mjesto veze čepa s osnovnim dijelom mjerne letve.

Na viseću mjernu letvu stavlja se osnovni žig na ove njezine dijelove:

1. početak ljestvice

2. iza zadnje crte ljestvice

3. glave zakovica koje povezuju poprečnu letvicu s mjernom letvom.

Na mjerne letve iz stavka 2. i 3. ovog članka stavlja se godišnji žig iza zadnje crte ljestvice uz osnovni žig.

Na mjernu traku s viskom stavlja se osnovni žig na ove njezine dijelove:

1. početni dio viska

2. mjesto veze viska s mjernom trakom

3. mjesta na kojima se može promijeniti mjera duljine

Na mjernu traku s viskom iz stavka 1. ovog članka stavlja se godišnji žig na mjesto veze viska s mjernom trakom.

Na mjerno ravnalo stavlja se osnovni žig na ove njegove dijelove:

1. u blizini prve i zadnje crte ljestvice

2. na početak i kraj svakog pojedinog dijela mjernog ravnala ako je ono izrađeno iz više dijelova

3. na mjesta i na način koji osigurava stalan položaj mjernog ravnala u odnosu prema spremniku.

Na mjerno ravnalo iz stavka 1. ovog članka stavlja se godišnji žig u blizini zadnje crte ljestvice.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o metrološkim uvjetima za mjerila duljine koja služe za mjerenje visine stupca tekućine odnosno visine praznog prostora u skladišnim transportnim posudama ("Narodne novine" broj 53/91).

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-02/97-03/11
Urbroj: 558-03/1-97-1
Zagreb, 3. listopada 1997.