Zakoni i propisi - Pravni savjeti 104 08.10.1997 Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Na temelju članka 3. Zakona o preuzimanju Zakona o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon ("Narodne novine", br. 53/91), a u svezi s člankom 12. Zakona o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica ravnatelj Državnog zavoda za statistiku propisuje

METODOLOGIJU

ZA UVOĐENJE I VOĐENJE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

1. UVOD

Ovom metodologijom uređuje se način uvođenja i vođenja podataka o prostornim jedinicama u jedinstvenoj evidenciji i jedinstvenom registru prostornih jedinica. Izvore podataka o prostornim jedinicama čine zakoni, odluke, rješenja i drugi akti tijela nadležnih za njihovo donošenje, te postojeći podaci o prostornim jedinicama vođeni na temelju zakona i podzakonskih propisa u jedinstvenoj evidenciji i jedinstvenom registru.

2. CILJEVI UVOĐENJA I VOĐENJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

Cilj je uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica jedinstveno i jednoznačno vođenje podataka o prostornim jedinicama radi racionalizacije vođenja svih postojećih evidencija i registara u Republici Hrvatskoj koji sadrže i podatke o prostornim jedinicama.

Jedinstvena evidencija i jedinstveni registar prostornih jedinica omogućavaju:

1. uspostavljanje sustava identifikatora prostornih jedinica kao standarda za upotrebu u informacijskim sustavima u tijelima državne vlasti, tijelima državne uprave i jedinicama lokalne samouprave (JLS), te kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti sukladno propisima;

2. evidentiranje, prikupljanje, obradu, publikaciju i upotrebu svih podataka o prostornim jedinicama u informacijskom sustavu Republike Hrvatske;

3. jednostavnu razmjenu i povezivanje različitih vrsta podataka iz različitih izvora pomoću identifikatora prostornih jedinica;

4. usporedivost podataka povezanih identifikatorima prostornih jedinica u vremenu (pomoću vremenskih serija) bez obzira na administrativno-teritorijalne promjene;

5. pripremanje, provođenje i obradu rezultata popisa pučanstva, redovnih i anketnih statističkih, te ostalih istraživanja.

3. DEFINICIJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

Jedinstvena evidencija prostornih jedinica službena je evidencija prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: SEPJ) u kojoj Državna geodetska uprava, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i županijski uredi za katastarsko-geodetske poslove vode službene podatke o prostornim jedinicama.

Jedinstveni registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: RPJ) automatizirana je evidencija prostornih jedinica koju, kao vremensku bazu podataka o prostornim jedinicama, za potrebe evidentiranja, prikupljanja, obrade i publikacije statističkih i drugih podataka, vodi Državni zavod za statistiku.

4. SADRŽAJ SEPJ I RPJ

U SEPJ i RPJ vode se za prostorne jedinice sljedeći podaci od interesa za državu:

1. vrsta i ime

2. jedinstveni identifikator

3. prikaz granica i izvor podataka o granicama

4. podaci o prostornim jedinicama s kojima se povezuje

5. posebni podaci (status, sjedište itd.)

6. vrsta promjene, izvor i datum promjene.

5. JEDINICE SEPJ I RPJ

5.1. Općenito

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je na prostorne jedinice nastale na zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, administrativnim, tehničkim i drugim načelima.

Općenito se prostorne jedinice dijele:

na normativne (ili institucionalne) prostorne jedinice koje su izraz političke volje; njihova su područja određena sudskim, upravnim, samoupravnim i drugim zadacima prenesenim na njih, a ustrojene su s obzirom na veličinu populacije za koju je potrebno provesti te poslove efikasno i ekonomično, ali i prema povijesnim, kulturnim i drugim čimbenicima i

na stručne (ili funkcionalne odnosno tehničke) prostorne jedinice definirane prema stručnim zahtjevima; njihova su područja određena primjenom geodetsko-katastarskih, statističkih i drugih stručnih kriterija.

5.2. Klasifikacija prostornih jedinica u SEPJ i RPJ

S obzirom na navedene kriterije (vidi točku 5.1.), propise koji uređuju ustroj prostornih jedinica, upotrebu podataka o njima i prostornu hijerarhiju, razlikujemo sljedeće vrste jedinica:

1. upravne prostorne jedinice

država

županija i Grad Zagreb

2. prostorne jedinice lokalne samouprave

županija i Grad Zagreb

grad

općina

3. prostorne jedinice mjesne samouprave

gradski kotar

gradska četvrt

mjesni odbor

4. sudske prostorne jedinice

područje mjesne nadležnosti općinskog suda

5. katastarske prostorne jedinice

područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda

katastarski kotar

katastarska općina

6. statističke prostorne jedinice

statistički krug

popisni krug

7. adresne prostorne jedinice

dostavno područje poštanskog ureda

naselje

 ulica

 zgrada s pripadajućim brojevima zgrade (kućnim brojevima).

Navedena klasifikacija prostornih jedinica upotrebljava se:

a) za prikupljanje, razvoj i harmonizaciju katastarsko-geodetskih, statističkih i drugih vrsta podataka čije je vođenje u nadležnosti tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave, te pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti sukladno propisima;

b) za društveno-ekonomske studije po prostornim jedinicama radi definiranja razvojne politike prostornih jedinica, te procjene prikladnosti i potrebe usmjeravanja različitih oblika interne i međunarodne gospodarske i druge pomoći onim prostornim jedinicama čiji razvoj zaostaje.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o prostornim jedinicama koje su navedene u ovoj metodologiji, i o prostornim jedinicama za koje je to određeno posebnim propisima.

Prostorne jedinice navedene u ovoj metodologiji međusobno su povezane na način prikazan na dijagramu entiteta i veza u SEPJ i RPJ (dijagram 1.).

Prostorne jedinice iste razine pokrivaju cjelokupno područje Republike Hrvatske.

5.3. Definicije jedinica SEPJ i RPJ

Država (HR)

Država je najviša prostorna jedinica.

U SEPJ i RPJ vodi se ime i podaci o granicama države.

Prema standardu ISO 3166 Republika Hrvatska ima dvoslovnu oznaku HR, troslovnu oznaku HRV i troznamenkastu brojčanu oznaku 091.

Županija (ŽU)

Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Područje županije određuje se tako da ono bude izražaj povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika i da predstavlja prirodnu samoupravnu cjelinu. Područje županije definirano je područjima pripadajućih gradova i općina.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama županije, te vrsta, izvor i datum promjene.

Grad Zagreb (GZ)

Grad Zagreb je jedinica lokalne samouprave i uprave. Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. Posebna je i jedinstvena prostorna i upravna cjelina koja ima položaj županije. Područje Grada Zagreba definirano je područjem pripadajućih naselja.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama Grada Zagreba, te vrsta, izvor i datum promjene.

Županija i Grad Zagreb jesu prostorne jedinice iste razine.

Grad (GR)

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tijela županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Osim toga, grad je i svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika. Iznimno se gradom može zakonom proglasiti mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete, kad za to postoje posebni povijesni, gospodarski, geoprometni i dr. razlozi. Područje grada definirano je područjem pripadajućih naselja.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama grada, te vrsta, izvor i datum promjene.

Općina (OP)

Općina je jedinica lokalne samouprave osnovana za područje više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Područje općine definirano je područjem pripadajućih naselja.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama općine, te vrsta, izvor i datum promjene.

Grad i općina jesu prostorne jedinice iste razine.

Mjesni odbor (MO)

Mjesni odbor je jedinica mjesne samouprave. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama mjesnog odbora, te vrsta, izvor i datum promjene.

Gradski kotar (GK)

Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje grada koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradskoga kotara, te vrsta, izvor i datum promjene.

Gradska četvrt (GČ)

Gradska četvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradske četvrti, te vrsta, izvor i datum promjene.

Jedinice mjesne samoupave uvode se u SEPJ i RPJ posebnim programom uvođenja podataka. Jedinice mjesne samouprave sastavljene su u SEPJ i RPJ od cijelih popisnih krugova.

Naselje (NA)

Naselje je prostorna antropogeografska jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja za druge namjene, a ima vlastiti sustav obilježavanja zgrada. Naselje može pripadati samo jednoj općini odnosno gradu. Na području jedne općine, odnosno grada, dva ili više naselja ne mogu imati isto ime.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama, te vrsta, izvor i datum promjene. Za naselje se posebno vode podaci o jednoznačnom koordinatnom identifikatoru (centroidu) i statusu naselja.

Katastarska općina (KO)

Katastarska općina je osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastar zemljišta. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednoga naseljenog mjesta (naselja) s pripadajućim zemljištem. Iznimno, dva ili više naselja mogu činiti jednu katastarsku općinu, odnosno područje jednoga velikog naselja može se podijeliti na više katastarskih općina.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama katastarske općine, te vrsta, izvor i datum promjene.

Statistički krug (SK)

Statistički krug je statistička prostorna jedinica SEPJ i RPJ. Statistički krugovi nastali godine 1959., a revidirani dijeljenjem pri svakom dosadašnjem popisu pučanstava, predstavljaju stalnu mrežu prostornih jedinica, koja pokriva cjelokupno područje Republike Hrvatske.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju i granicama statističkog kruga, te vrsta, izvor i datum promjene.

Područje statističkoga kruga sastoji se od jednog ili više pripadajućih popisnih krugova.

Statistički krug može pripadati samo jednom naselju i samo jednoj katastarskoj općini. Ukoliko statistički krug ne pripada samo jednoj katastarskoj općini, potrebno je statistički krug dijeliti tako da se ostvari navedeno načelo. To načelo može se uspostaviti i korekcijom granica statističkoga kruga ukoliko se radi o nenaseljenom području.

Promjena područja i granica statističkoga kruga moguća je, osim u navedenim slučajevima, i pri promjeni područja i granica viših prostornih jedinica.

Popisni krug (PK)

Popisni krug je najmanja statistička prostorna jedinica koju ne sijeku granice viših prostornih jedinica.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o rednom broju popisnoga kruga u okviru statističkoga kruga i granicama popisnoga kruga, te vrsta, izvor i datum promjene.

Područja i granice popisnih krugova određeni su za Popis stanovništva, domaćinstava, poljoprivrednih gospodarstava i stanova 1991. godine. Ovi popisni krugovi čine stalnu mrežu prostornih jedinica koja pokriva cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Popisni krug može pripadati samo jednom statističkom krugu.

Područje i granice popisnih krugova mogu se mijenjati dijeljenjem i korekcijom granica pod sljedećim uvjetima.

1. Dijeljenje popisnih krugova moguće je:

- zbog promjene granica viših prostornih jedinica (tekuće)

- zbog uvođenja podataka o jedinicama mjesne samouprave po posebnom programu uvođenja podataka i

- zbog dijeljenja popisnih krugova po kriteriju broja pripadajućih kućanstava (broj kućanstava u popisnom krugu može biti do 130) samo pri izradi tehničke dokumentacije.

Dijeljenje popisnih krugova treba provoditi tako da nova granica koja dijeli popisni krug, bude definirana u skladu s ovom metodologijom.

2. Korekcija granica popisnih krugova moguća je u slučaju korekcije granica viših prostornih jedinica (moguće samo kada se radi o nenaseljenom području); uvođenja podataka o jedinicama mjesne samouprave ukoliko se radi o nenaseljenom području; i ukoliko se na postojećoj granici popisnoga kruga izgradi zgrada kojoj se određuje broj zgrade (kućni broj). To posljednje pravilo primjenjuje se na odgovarajući način i za korekciju granica statističkih krugova.

Ulica i trg

(cesta, avenija, aleja, perivoj, prolaz, prilaz, magistrala, šetalište, stube, skaline, skale, obala, uvala, zaseok, rudina, odvojak, put, poljana, gat, stubište, ogranak, jarak, obronak, vijenac, brijeg, zavoj, dol, prečac, vidikovac itd.)

Ulicom odnosno trgom smatra se javno-prometna površina unutar građevinskog područja naselja. Područje ulice odnosno trga obuhvaća javno-prometnu površinu i pripadajuće katastarske čestice. Ulica odnosno trg mora imati ime. Na području naselja ne mogu biti dvije ili više ulica odnosno trgova s istim imenom. Ulica odnosno trg može se nalaziti samo unutar područja jednog naselja.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o imenu ulice odnosno trga, rednom broju ulice odnosno trga u naselju, prikaz ulica i trgova, te vrsta, izvor i datum promjene.

Ukoliko postojećoj ulici ili trgu još nije određeno ime, unose se u SEPJ i RPJ s oznakom "nema imena". Uz tu oznaku navodi se i uobičajeno ime za područje u kojem se takva ulica ili trg nalazi.

Zgrada i pripadajući brojevi zgrada (kućni brojevi)

Zgradom se smatra svaki stambeni i poslovni objekt, kao i objekti javne namjene, koji su trajnoga karaktera, a stalno se ili povremeno koriste.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima), te prikaz zgrada. U SEPJ se vode i podaci o namjeni zgrade.

Na području ulice ili trga odnosno naselja bez uličnog sustava ne mogu biti dvije ili više zgrada s istim kućnim brojem.

Brojevi zgrada (kućni brojevi) mogu biti i privremeni. Privremenim kućnim brojevima smatraju se oni kućni brojevi o kojima nadležno tijelo državne uprave nije donijelo odgovarajuće rješenje, već postoje evidentirani samo u planu dodjeljivanja kućnih brojeva.

Podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima) unose se u RPJ iz rješenja nadležnih tijela državne uprave odnosno iz ažurnog plana dodjeljivanja kućnih brojeva koje se izrađuje, a time i koristi samo pri provođenju popisa i anketnih istraživanja.

Katastarski kotar (KK)

Katastarski kotar je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljišta. Područje katastarskoga kotara čine teritorijalno povezane katastarske općine koje imaju približno iste prirodne i gospodarske uvjete za poljoprivrednu proizvodnju.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu, pripadajućim katastarskim općinama katastarskoga kotara, te vrsta, izvor i datum promjene.

Podaci o dostavnim područjima poštanskih ureda unose se u SEPJ i RPJ na temelju podjele područja koju određuje HPT.

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda (OS)

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda je i područje mjesne nadležnosti zemljišnoknjižnog suda.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, sjedištu, jedinicama lokalne samouprave za koje je općinski sud mjesno nadležan, te vrsta, izvor i datum promjene.

Podaci o području mjesne nadležnosti općinskog suda unose se u SEPJ i RPJ na temelju zakona.

Područje mjesne nadležnosti županijskih ureda za katastarsko-geodetske poslove, Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i njihovih ispostava (u daljnjem tekstu: katastarski uredi) (KU)

Područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda definirana su područjima katastarskih općina za koje su katastarski uredi mjesno nadležni.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o matičnom broju, imenu, katastarskim općinama za koje je katastarski ured mjesno nadležan, te vrsta, izvor i datum promjene.

Podaci o području mjesne nadležnosti katastarskih ureda unose se u SEPJ i RPJ na temelju uredbe Vlade Republike Hrvatske odnosno drugih akata.

5.4. Identifikatori prostornih jedinica

Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica jesu redni, matični i kombinirani brojevi. Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica, samostalno ili u kombinaciji sa šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificiraju prostornu jedinicu.

5.4.1. MATIČNI BROJEVI

Matični brojevi unose se u SEPJ i RPJ prema sustavu matičnih brojeva propisanom ovom metodologijom.

Matični broj, samostalno ili u kombinaciji sa šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificira prostornu jedinicu, a njegova se točnost kontrolira po modulu 11. Matični broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati.

5.4.1.1. Matični brojevi za pojedine prostorne jedinice

1. Matični broj jedinice lokalne samouprave (grada i općine) peteroznamenkasti je broj i sastoji se:

- od rednog broja grada odnosno općine u okviru države (prve četiri znamenke)

- od kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).

2. Matični broj jedinice mjesne samouprave peteroznamenkasti je broj i sastoji se:

- od rednog broja jedinice mjesne samouprave u okviru države (prve četiri znamenke)

- od kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).

3. Matični broj naselja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se:

- od rednog broja naselja u okviru države (prvih pet znamenaka)

- od kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

4. Matični broj katastarske općine šesteroznamenkasti je broj i sastoji se:

- od broja 3(tri) kao broja koji označava katastarsku općinu (prva znamenka),

- od rednog broja katastarke općine u okviru republike (druga do peta znamenka)

- od kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

5. Matični broj statističkoga kruga sedmeroznamenkasti je broj i sastoji se:

- od rednog broja statističkoga kruga u okviru države (prvih šest znamenaka);

- od kontrolnog broja po modulu 11 (sedma znamenka).

6. Matični broj katastarskoga kotara troznamenkasti je broj i sastoji se:

- od rednog broja katastarskoga kotara u državi (prve dvije znamenke)

- od kontrolnog broja po modulu 11 (treća znamenka).

7. Matični broj područja mjesne nadležnosti općinskog suda četveroznamenkasti je broj i sastoji se:

- od rednog broja općinskog suda u državi (prve tri znamenke);

- od kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

8. Matični broj područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda i njihovih ispostava četveroznamenkasti je broj i sastoji se:

- od rednog broja katastarskog ureda i njegovih ispostava (prve tri znamenke);

- od kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

Podaci o imenu i pripadajućim katastarskim općinama unose se u SEPJ i RPJ na temelju zakona.

Dostavno područje poštanskog ureda (PU)

Pod dostavnim područjem podrazumijeva se područje poštanskog ureda na kojemu se obavlja prijam i uručenje poštanskih pošiljaka.

U SEPJ i RPJ vode se podaci o dostavnom području, poštanskom broju i imenu poštanskog ureda, te vrsta, izvor i datum promjene.

5.4.1.2. Konstrukcija kontrolnog broja

Otkrivanje pogrešaka pri upisivanju matičnih brojeva vrši se pomoću kontrolnog broja koji je sastavni dio matičnog broja. On se sastoji od jedne znamenke generirane iz osnovnoga matičnog broja, a omogućuje otkrivanje svake pojedinačne pogreške i pogreške permutacije dviju ili više znamenaka u matičnom broju. U slučaju višestrukih pogrešaka u jednom matičnom broju, kontrolni broj omogućava otkrivanje 90% takvih pogrešaka.

Za generiranje kontrolnih brojeva primjenjuje se metoda aritmetičke ponderacije razloženoga osnovnoga matičnog broja po modulu 11.

Primjer postupka određivanja kontrolnog broja naselja:

Osnovni matični broj 01751

Ponder 65432

Zbroj umnožaka 0 ¤ 6 + 1 ¤ 5 + 7 ¤ 4 + 5 ¤ 3 + 
+ 1 ¤ 2 = 0 + 5 + 28 + 15 + 2 = 50

Dijeljenje zbroja sa 11 50:11=4 (ostatak 6)

Kontrolni broj 11 - 6=5

Konačni matični broj 017515

Pojedinačne znamenke osnovnoga matičnog broja naselja treba pomnožiti konstantnim ponderima (znamenke 6, 5, 4, 3, 2). Ponder kojim se množi posljednja znamenka u osnovnom matičnom broju je 2, a ostali ponderi su, gledajući s desne na lijevu stranu, takvi da je svaki sljedeći ponder za broj veći. Nakon množenja formira se zbroj umnožaka i podijeli sa 11. Dobiveni ostatak dijeljenja oduzme se od 11, da bi se dobio kontrolni broj. Konačni matični broj sastoji se od osnovnoga matičnog broja i kontrolnog broja. Iz skupa osnovnih matičnih brojeva isključeni su brojevi čiji je zbroj umnožaka djeljiv s 11, a brojevi kod kojih je ostatak dijeljenja 1, imaju kontrolni broj 0.

Analognim postupkom određuju se matični brojevi za ostale jedinice.

5.4.2. REDNI I KOMBINIRANI BROJEVI

Redni broj prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice u skladu s tabelom 1. Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice (npr. redni broj popisnoga kruga određuje se u okviru statističkoga kruga, a za potpunu identifikaciju popisnoga kruga potrebno je navesti matični broj statističkoga kruga kojem popisni krug pripada i redni broj popisnoga kruga unutar tog statističkoga kruga). Redni broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati.

1. Redni broj jedinice lokalne samouprave i uprave unosi se u SEPJ i RPJ onako kako je objavljen Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i ima dvije znamenke.

2. Redni broj popisnoga kruga određuje se unutar statističkoga kruga. Matični broj statističkoga kruga zajedno s rednim brojem popisnoga kruga u statističkom krugu čini jedinstveni identifikator za popisni krug. Redni broj popisnoga kruga ima tri znamenke.

3. Redni broj ulice odnosno trga određuje se unutar naselja. Matični broj naselja, zajedno s rednim brojem ulice odnosno trga unutar naselja čini jedinstveni identifikator za ulicu odnosno trg. Redni broj ulice odnosno trga ima četiri znamenke.

4. Redni broj zgrade određuje se unutar naselja. Matični broj naselja zajedno s rednim brojem zgrade u naselju čini jedinstveni identifikator za zgradu. Redni broj zgrade u naselju ima šest znamenaka.

5. Broj zgrade (kućni broj) određuje se unutar naselja ili ulice odnosno trga. Broj zgrade ima četiri znamenke za broj zgrade, jedno mjesto za slovčani dodatak broju zgrade i tri znamenke za dodatak broju zgrade. Dodaci broju zgrade odjeljuju se međusobno i od broja zgrade kosom razmaknicom. Potpunu identifikaciju kućnog broja čini matični broj naselja, redni broj ulice ili trga u okviru naselja te sam kućni broj.

5.5. Granice područja prostornih jedinica

5.5.1. OPĆENITO

Granice područja prostornih jedinica moraju biti međusobno usklađene. Granice prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih čestica. Iznimno granica prostorne jedinice može dijeliti katastarske čestice cesta, rijeka, potoka i slično.

Granice prostornih jedinica završavaju na granicama prostornih jedinica više hijerarhijske razine.

5.5.2. PODACI O GRANICAMA

5.5.2.1. Podaci o granicama na kopnu

Podaci o granicama države unose se u SEPJ na temelju međudržavnih sporazuma kojima su utvrđene granice države.

Podaci o granicama županija, Grada Zagreba, gradova i općina unose se u SEPJ na temelju zakona, međusobnih sporazuma jedinica lokalne samouprave i odluka Povjerenstva Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave, odnosno Vlade RH.

Podaci o granicama jedinica mjesne samouprave unose se u SEPJ na temelju odluka jedinice lokalne samouprave.

Podaci o granicama naselja i katastarskih općina unose se u SEPJ na temelju odluka nadležnih tijela.

Podaci o granicama statističkih krugova i popisnih krugova utvrđuju se i mijenjaju na način propisan ovom metodologijom.

5.5.2.2. Podaci o granicama na moru

U SEPJ vode se podaci o granici države na moru.

Granice jedinica lokalne samouprave (županije, gradovi i općine) na moru nisu utvrđene. U SEPJ se radi iskazivanja pripadnosti otoka, otočića i hridi jedinicama lokalne samouprave, prikazuju linije pomoću kojih navedena pripadnost postaje očevidna. Linije se u SEPJ unose po sljedećim kriterijima:

1. Linije se unose tako da točke linija budu jednako udaljene od najbližih točaka na obali odnosno otocima, otočićima i hridima koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave.

2. Linije se prikazuju bojama odnosno kartografskim znacima za jedinice lokalne samouprave, propisanima ovom metodologijom, s time da se umjesto punih upotrebljavaju isprekidane linije.

5.6. Imena prostornih jedinica

Imena županija, gradova i općina unose se u SEPJ i RPJ onako kako su objavljena u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Imena jedinica mjesne samouprave unose se u SEPJ i RPJ na temelju odluka jedinica lokalne samouprave onako kako su u njima objavljena.

Imena katastarskih općina, naselja, ulica odnosno trgova unose se u SEPJ i RPJ na temelju odluka nadležnih tijela onako kako su u njima objavljena.

5.7. Posebni podaci o prostornim jedinicama

Posebni podaci o prostornim jedinicama podaci su o sjedištu, statusu, centroidu i pripadnosti popisnom krugu.

a) Podaci o sjedištu županija, gradova, općina i općinskih sudova unose se u SEPJ i RPJ na osnovi zakona.

b) Podaci o statusu vode se za jedinice lokalne samouprave (gradove i općine), naselja, jedinice mjesne samouprave, katastarske urede i njihove ispostave, i brojeve zgrada (kućne brojeve).

Podaci o tome je li jedinica lokalne samouprave grad ili općina unose se u SEPJ i RPJ na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Podaci o tome je li jedinica mjesne samouprave mjesni odbor, gradski kotar ili gradska četvrt, unose se u SEPJ i RPJ na temelju odluka jedinice lokalne samouprave.

Podaci o tome radi li se o uredu za katastarsko-geodetske poslove ili ispostavi, unose se u SEPJ i RPJ na temelju Uredbe o ustrojavanju županijskih ureda Vlade Republike Hrvatske.

Podaci o tome radi li se o broju zgrade (kućnom broju) ili privremenom broju zgrade (kućnom broju) unose se na temelju podataka koje o kućnim brojevima vodi nadležno tijelo uprave.

c) Podaci o centroidima (jednoznačnim koordinatnim identifikatorima) naselja unose se u SEPJ digitalizacijom iz postojećih topografskih karata.

d) Podaci o pripadajućim katastarskim česticama za zgrade preuzimaju se iz katastra zemljišta. Podaci o namjeni zgrade unose se prema stvarno utvrđenoj namjeni.

e) Podaci o pripadnosti brojeva zgrada (kućnih brojeva) popisnom krugu unose se na temelju podataka koje vodi nadležno tijelo uprave.

f) Podaci o namjeni zgrade unose se prema stvarno utvrđenoj namjeni zgrade (stambena, poslovna, javna, mješovita).

Tabela 1. JEDINICE PREMA VRSTI IDENTIFIKATORA I VRSTI PODATAKA KOJI SE O NJIMA VODE

Vrste jedinice Identi- Određen u Ime Broj Gra- Posebni

fikator okviru zna- nice podaci

(broj kova

zname- za

naka) ime


Država - - da - da -


Županija/Grad RB države da 35 da sjedište
Zagreb (2)

Grad/općina MB države da 35 da sjedište,
(5) status

Jedinice mjesne MB države da 35 da status
samouprave (5)

Naselje MB države da 35 da centroid
(6)

Katastarska MB države da 35 da -
općina (6)

Statistički krug MB države - - da -
(7)

Popisni krug RB statističko- - - da -
(3) ga kruga

Ulica/trg RB naselja da 50 - -
(4)

Zgrada RB naselja - - - pripad-
(6) nost
katastars-
koj
čestici,
namjena

Broj zgrade broj/ naselja ili - - - status,
(kućni broj) slovča- ulice/trga pripad-
ni nost
doda- popisnom
tak/ krugu
dodatak
broju
zgrade
(8)

Katastarski kotar MB (3) države da 35 - -

Dostavno podru- poštan- države da 35 - -
čje poštanskog ski broj
ureda (5)

Područje mjesne MB države - 35 - sjedište
nadležnosti (4)
općinskog suda

Područje mjesne MB države da 35 - status
nadležnosti kata- (4)
starskog ureda

6. PROMJENE U SEPJ I RPJ

Pod promjenom u SEPJ i RPJ podrazumijeva se svaka promjena podataka o prostornim jedinicama. Promjene na prostornim jedinicama više hijerarhijske razine mogu uzrokovati promjene na nižim prostornim jedinicama. Promjene mogu biti promjene do kojih dolazi zbog odluka nadležnih tijela i promjene koje tijelo državne uprave nadležno za vođenje SEPJ i RPJ provodi na nižim prostornim jedinicama kao posljedicu navedenih odluka. Osim tih u SEPJ i RPJ evidentiraju se i promjene koje nastaju na statističkim i popisnim krugovima u skladu s ovom metodologijom.

6.1. Vrste promjena

Promjene jedinica dijele se:

- na promjene kod kojih dolazi do promjene područja i granica jedinice

- na promjene kod kojih dolazi do promjene ostalih podataka o jedinicama i

- na tehničke ispravke pogrešno unesenih podataka.

6.1.2. PROMJENE KOD KOJIH DOLAZI DO PROMJENE PODRUČJA I GRANICA JEDINICA

Promjena područja uvijek znači i promjenu granice i obrnuto.

Promjene kod kojih dolazi do promjena područja i granica prostornih jedinica jesu:

pripajanje

izdvajanje

dijeljenje

spajanje

pripajanje dijela

izdvajanje dijela

korekcija granica.

Pripajanje

Jedna ili više prostornih jedinica (A) pripojila se drugoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B), kojoj identifikator i ime ostaju nepromijenjeni. Pripojena prostorna jedinica (A) prestaje postojati. Promijenilo se područje prostorne jedinice B, kojoj se prostorna jedinica A pripojila.

Slika 1.



Izdvajanje

Od postojeće prostorne jedinice (A) izdvojio se jedan ili više dijelova. Svaki pojedinačni dio (B, C) postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Dio prvotne prostorne jedinice (A) zadržava identifikator i ime, a promijenilo mu se područje i granice.

Slika 2.



Dijeljenje

Jedna prostorna jedinica (A) razdijelila se na dva ili više dijelova (B, C, D). Svaki dio postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Prestaje postojati prostorna jedinica A.

Slika 3.



Spajanje

Dvije ili više prostornih jedinica (A, B, C) spojilo se u novu prostornu jedinicu (D) koja dobiva novi identifikator, ime i područje. Prestaju postojati prostorne jedinice A, B, C.

Slika 4.



Pripajanje dijela

Dio prostorne jedinice A (jedan ili više popisnih krugova) priključio se susjednoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B). Ne mijenja se identifikator i ime svake prostorne jedinice (A, B), već se mijenjaju područja i granice prostornih jedinica (A, B).

Slika 5.


Izdvajanje dijela

Izdvajanje dijela uvijek nastaje kao posljedica pripajanja dijela.

Korekcija granica

Korekcija granica moguća je:

1. kad su granice naselja nejednoznačno prikazane u SEPJ;

2. kad se unose podaci o koordinatama granica iz točnijeg izvornika (izvornika krupnijeg mjerila);

3. kod statističkih i popisnih krugova na način propisan ovom metodologijom.

6.1.3. PROMJENE KOD KOJIH DOLAZI DO PROMJENE OSTALIH PODATAKA O JEDINICAMA

imenovanje

promjena imena

ukidanje

određivanje

promjena pripadnosti

promjena statusa

promjena sjedišta

promjena centroida

Imenovanje

Ova vrsta promjene moguća je samo pri određivanju imena novoizgrađenim ulicama i uvođenju uličnog sustava u naselju.

Promjena imena

Kod ove vrste promjene mijenja se samo ime prostorne jedinice, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Ukidanje

Ova vrsta promjene moguća je samo za ulice i brojeve zgrada (kućne brojeve), a znači prestanak važenja ulice odnosno broja zgrade (kućnog broja).

Određivanje

Ova vrsta promjene moguća je samo za brojeve zgrada (kućne brojeve), a znači dodjeljivanje novog ili promjenu postojećeg broja zgrade (kućnog broja).

Promjena pripadnosti

Promjena pripadnosti postoji kad niža prostorna jedinica promijeni pripadnost hijerarhijski višoj prostornoj jedinici. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Promjena statusa

Kad se za jedinice vode podaci o statusu (grad ili općina, gradski kotar ili gradska četvrt ili mjesni odbor, broj zgrade/kućni broj ili privremeni broj zgrade/kućni broj, katastarski ured ili ispostava), može doći do promjene statusa. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Promjena sjedišta

Kad se za jedinice vode podaci o sjedištu, moguća je promjena sjedišta. Mijenja se samo sjedište, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Promjena centroida

Promjene u centroidima moguće su kao posljedica promjena na prostornim jedinicama.

6.2. Izvori promjene

Tabela 2. VRSTE PROMJENA I AKTI OBJAVE KAO IZVORI PROMJENA

Vrsta prostorne Vrsta promjene Akti objave
jedinice


ŽUPANIJA pripajanje Zakon o područjima županija,
GRAD ZAGREB izdvajanje gradova i općina u RH
dijeljenje odluka povjerenstva Vlade RH
spajanje za granice JLS
izdvajanje dijela odluka Vlade RH
pripajanje dijela međusobni sporazum JLS
korekcija granica
promjena imena
promjena sjedišta


GRAD/OPĆINA pripajanje Zakon o područjima županija,
izdvajanje gradova i općina u RH
dijeljenje odluka povjerenstva Vlade RH
za granice JLS
spajanje odluka Vlade RH
izdvajanje dijela međusobni sporazum JLS
pripajanje dijela
korekcija granica
promjena imena
promjena pripadnosti
promjena statusa
promjena sjedišta


JEDINICE MJESNE pripajanje statut jedinice lokalne samouprave
SAMOUPRAVE izdvajanje
dijeljenje
spajanje
izdvajanje dijela
pripajanje dijela
promjena imena
promjena pripadnosti
promjena statusa

NASELJA pripajanje odluka o spajanju naselja
izdvajanje odluka o razdvajanju naselja
dijeljenje
spajanje
izdvajanje dijela
pripajanje dijela


promjena imena odluka o određivanju imena
naselja

promjena pripadnosti Zakon o područjima županija,
gradova i općina u RH


KATASTARSKI Zakon o utvrđivanju vrijednosti
KOTAR ljestvica katastarskog prihoda

KATASTARSKA pripajanje rješenje Državne geodetske
OPĆINA uprave RH
izdvajanje
dijeljenje odluka Gradske skupštine
spajanje Grada Zagreba
izdvajanje dijela
pripajanje dijela

Vrsta prostorne Vrsta promjene Akti objave
jedinice


promjena imena
promjena pripadnosti

ULICA/TRG pripajanje odluka odnosno zaključak
o određivanju imena
izdvajanje
dijeljenje
spajanje
izdvajanje dijela
pripajanje dijela
imenovanje
promjena imena


ukidanje odluka odnosno zaključak
o ukidanju ulice


KUĆNI BROJ određivanje rješenje o određivanju kućnog
broja
prenumeriranje
promjena statusa


ukidanje rješenje o ukidanju kućnog broja


PODRUČJE  promjena područja Uredba o ustrojavanju županijskih
MJESNE promjena sjedišta ureda i Zakon o Gradu Zagrebu
NADLEŽNOSTI do donošenja Uredbe o ustrojstvu
KATASTARSKOG gradskih ureda
UREDA

PODRUČJE promjena sjedišta Zakon o područjima i sjedištima
MJESNE sudova
NADLEŽNOSTI
OPĆINSKOG
SUDA

DOSTAVNO promjena područja interna odluka HPT
PODRUČJE
POŠTANSKOG
UREDA
promjena imena
promjena poštanskog
broja
promjena sjedišta

STATISTIČKI dijeljenje
KRUG korekcija granice

POPISNI KRUG dijeljenje
korekcija granice

6.3. Datumi promjena

Za svaku vrstu promjene u SEPJ i RPJ vodi se i datum promjene.

Za promjene koje se provode na temelju akata nadležnih tijela u SEPJ i RPJ unosi se kao datum promjene datum stupanja na snagu akta kojim je utvrđena promjena.

Za promjene koje se provode na temelju kriterija definiranih ovom metodologijom u SEPJ i RPJ unosi se kao datum promjene datum kad je promjena provedena u SEPJ.

Posebno se u RPJ vodi i datum unosa podataka u bazu podataka (sistemski datum).

7. SEPJ I RPJ

7.1. Sastavni dijelovi SEPJ

SEPJ vodi važeće stanje podataka o prostornim jedinicama sredstvima automatske obrade podataka. Dijelovi službene evidencije mogu se voditi na klasičan način.

Standardni su ispisi i izrisi iz automatske obrade podataka, odnosno sastavni dijelovi SEPJ vođeni na klasičan način:

- popisi jedinica i

- kartografski prikazi.

7.1.1. Popisi jedinica

Popisi prostornih jedinica izrađuju se za prostorne jedinice iste razine i za potrebe prikazivanja pripadnosti jedinica višim jedinicama. Popisi jedinica jesu:

- popis jedinica lokalne samouprave i uprave (županije i Grad Zagreb)

- popis gradova i općina po županijama

- popis jedinica mjesne samouprave po gradovima i općinama

- popis naselja po gradovima i općinama

- popis katastarskih općina

- popis statističkih krugova po naseljima

- popis popisnih krugova po jedinicama mjesne samouprave

- popis ulica i trgova po naseljima

- popis zgrada po naseljima

- popis katastarskih kotara

- popis dostavnih područja poštanskih ureda

- popis općinskih sudova

- popis katastarskih ureda.

Ukoliko se podaci o prostornim jedinicama vode na klasičan način, vode se u obrascima popisa koji imaju oblik standardnih ispisa i dani su u dodatku ove metodologije.

7.1.2. KARTOGRAFSKI PRIKAZI

7.1.2.1. Općenito

Na kartografskim prikazima prikazuju se grafički i drugi podaci o prostornim jedinicama.

Podaci o prostornim jedinicama mogu se voditi na klasičan način ili u automatskoj obradi podataka, kao grafička baza podataka o prostornim jedinicama. Kartografski prikazi izrađuju se kao standardni izrisi iz automatske obrade podataka, odnosno kao prikazi izrađeni na klasičan način.

Kartografske prikaze dijelimo na osnovne, pregledne i skupne.

7.1.2.2. Osnovni kartografski prikazi

Osnovni kartografski prikazi sastoje se:

- od lista osnovne državne karte mjerila 1:5000 (ODK) i

- od lista prikaza podataka SEPJ.

Osnovni kartografski prikazi mogu se voditi i na listovima preglednih katastarskih karata (PKK). Pregledne katastarske karte pokrivaju isto područje kao i osnovna državna karta, a sadrže prikaz katastarskih čestica i zgrada.

Na područjima na kojima ne postoje izrađeni listovi ODK, ni PKK, ove listove do njihove izrade mogu zamijeniti topografsko-katastarski ili katastarski planovi umanjeni na mjerilo M = 1:5000, topografsko-katastarski ili katastarski planovi krupnijeg mjerila, i drugi prikazi kao što su uvećanja aerofotogrametrijskih snimaka itd. U slučajevima nepostojanja ODK ili PKK listovi prikaza podataka SEPJ trebaju biti u odgovarajućem mjerilu odnosno formatu.

Osnovni kartografski prikazi sadrže sljedeće podatke u odnosu na pojedinu vrstu jedinice:

- država - ime i granice

- jedinica lokalne samouprave i uprave (županija i Grad Zagreb) - redni broj, ime i granice

- jedinica lokalne samouprave (grad i općina) - matični broj, ime i granice

- jedinica mjesne samouprave - matični broj, ime i granice

- naselje - matični broj, ime i granice

- katastarska općina - matični broj, ime i granice

- statistički krug - matični broj i granice

- popisni krug - redni broj u statističkom krugu i granice

- ulica/trg - ime

- zgrada - broj zgrade (kućni broj).

Listove osnovnih kartografskih prikaza s prikazom podataka o prostornim jedinicama izrađuju i tekuće ažuriraju nadležna tijela državne uprave. Osnovni kartografski prikazi izrađuju se u slučaju postojanja ODK ili PKK po jedinicama lokalne samouprave kontinuirano, a u slučaju nepostojanja tih karata po naseljima. Izrisi iz automatske obrade podataka mogu se izrađivati i u mjerilu 1 : 2 500 ukoliko se u atomatskoj obradi podataka vode i digitalizirane ulice odnosno trgovi i zgrade. U ovom slučaju listovi mjerila 1 : 2 500 pokrivaju jednu četvrtinu lista ODK. Oznake ovih listova imaju oznaku lista ODK i slovčanu oznaku za dio lista ODK (a, b, c, d).

U osnovnim kartografskim prikazima granice se prikazuju različitim bojama (ukoliko se prikazi vode u automatskoj obradi podataka), odnosno ekvivalentnim kartografskim znakovima za prikaze vođene na klasičan način.

Tabela 3.

KARTOGRAFSKI ZNACI ZA GRANICE

Ukoliko se granice vode u automatskoj obradi podataka, iskazuju se samo linijom u odgovarajućoj boji, bez korištenja kartografskih znakova. Granice se prikazuju na takav način da se uvijek prikazuje samo granica više prostorne jedinice. Granice naselja i jedinica mjesne samouprave uvijek završavaju na granicama jedinica lokalne samouprave. Granice katastarskih općina evidentiraju se uvijek u cijelosti bez obzira na to poklapaju li se ili ne poklapaju s višom prostornom jedinicom, osim u slučaju državne granice kad se ne evidentiraju zasebno. Granice naselja, katastarskih općina i jedinica mjesne samouprave mogu se preklapati unutar jedinica lokalne samouprave, pa se stoga i evidentiraju u automatskoj obradi tako da za isti tijek granice mogu postojati dvije ili tri linije, a u vođenju podataka na klasičan način korištenjem kombinacije kartografskih znakova.

Na listovima na kojima se prikazuju podaci o prostornim jedinicama, prikazuju se imena prostornih jedinica, te matični odnosno redni brojevi, s time da se ispred matičnog odnosno rednog broja prikazuje i slovčani identifikator vrste prostorne jedinice. U automatskoj obradi podataka istim bojama određenim za granice prikazuju se i imena i redni i matični brojevi te slovčani identifikatori vrsta prostornih jedinica. Matični i redni brojevi, slovčani identifikatori vrste prostorne jedinice, te imena prostornih jedinica prikazuju se uspravnim slovima visine 5 mm. Matični brojevi prikazuju se u svom konačnom (punom) obliku.

Imena ulica i trgova i kućni brojevi prikazuju se crnom bojom. Imena ulica i trgova prikazuju se uspravnim slovima visine 2-3 mm, dok se brojevi zgrada (kućni brojevi) prikazuju uspravnim brojevima visine 1-1,5 mm. Privremeni brojevi zgrada (kućni brojevi) evidentiraju se crvenom bojom.

7.1.2.3. Pregledni kartografski prikazi

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilu 1 : 25 000 s istim sadržajem kao i osnovni, osim što u pregledne kartografske prikaze ne ulaze popisni krugovi, imena ulica i trgova, te brojevi zgrada (kućni brojevi).

Pregledni kartografski prikazi sastoje se:

- od lista topografske karte mjerila 1 : 25 000 i

- od lista prikaza podataka službene evidencije prostornih jedinica.

Na preglednim kartografskim prikazima granice, imena i matični i redni brojevi prostornih jedinica prikazuju se jednako kao i na osnovnima.

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se za područje jedinice lokalne samouprave kontinuirano po kartama mjerila 1 : 25 000.

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se po kartama mjerila 1 : 25 000 i kontinuirano za cijelu državu.

7.1.2.4. Skupni kartografski prikazi

Skupni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilima 1 : 100 000 i 1 : 300 000.

Na skupnim kartografskim prikazima prikazuju se podaci o prostornim jedinicama kao i na preglednima s time da se prikazuju podaci o statističkim krugovima. Skupni kartografski prikazi sastoje se:

- od listova topografskih karata odgovarajućeg mjerila i

- od listova s prikazom podataka o prostornim jedinicama.

Skupni kartografski prikazi mogu se izrađivati u drugim potrebnim mjerilima.

7.1.2.5. Izvanokvirni opisi kartografskih prikaza

Izvanokvirni opisi osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza sadrže sljedeće oznake i imena:

- REPUBLIKA HRVATSKA

- ime jedinice lokalne samouprave i uprave za kartografske prikaze koje izrađuju katastarski uredi

- ime jedinice lokalne samouprave za kartografske prikaze koje izrađuju katastarski uredi

- oznaku SEPJ (službena evidencija prostornih jedinica)

- oznaku vrste kartografskog prikaza (osnovni, pregledni ili skupni)

- mjerilo

- oznaku topografske karte, odnosno drugog prikaza izrađenog za prostornu jedinicu

- legendu

- naziv tijela državne uprave u čijoj se evidenciji prikaz nalazi

- godinu izrade prikaza.

7.2. RPJ

U Registru prostornih jedinica vode se alfanumerički podaci o prostornim jedinicama sredstvima automatske obrade podataka. Državni zavod za statistiku na temelju podataka koje mu dostavljaju nadležna tijela državne uprave, ažurira podatke o prostornim jedinicama. Vođenje i ažuriranje RPJ provodi se na temelju primljenih obrazaca, rješenja i pratećih elaborata promjena. Ažuriranje svih podataka o prostornim jedinicama izvodi se u RPJ na način da ostane evidentirano u bazi podataka važeće stanje i sva prijašnja stanja.

Posebno se u RPJ vode i oznake imena stranih zemalja prema međunarodnom standardu "ISO 3166 - Oznake za prikazivanje imena zemalja". Navedeni međunarodni standard osigurava dvoslovnu oznaku (ISO dvoslovna oznaka zemlje) za opću upotrebu, troslovnu oznaku (ISO troslovna oznaka zemlje) za posebne potrebe i troznamenkastu brojčanu oznaku (ISO troznamenkasta brojčana oznaka zemlje) utvrđenu od Statističkog ureda Ujedinjenih naroda. Te oznake određene su u svrhu međunarodne razmjene podataka, a namijenjene su upotrebi u svim informacijskim sustavima koji vode podatke o stranim zemljama.

7.2.1. DOKUMENTACIJA RPJ

Dokumentacija RPJ u Državnom zavodu za statistiku sadrži:

- upute za uporabu aplikacije za vođenje i ažuriranje baze podataka RPJ

- elaborate promjena i dopise nadležnih tijela državne uprave o promjenama podataka prostornih jedinica

- podatke o promjenama prostornih jedinica i kućnih brojeva u vremenskoj bazi podataka.

7.2.2. ISPISI IZ RPJ

Državni zavod za statistiku izrađuje za određeni datum ispise prostornih jedinica i kućnih brojeva po prostornim jedinicama iz baze podataka RPJ, koji sadržajno odgovaraju popisima i obrascima propisanima za vođenje SEPJ u dodatku ove metodologije.

8. POSLOVI OKO UVOĐENJA I VOĐENJA PODATAKA O PROSTORNIM JEDINICAMA U SEPJ I RPJ

8.1. Općenito

Vođenju podataka o prostornim jedinicama u SEPJ i RPJ prethodi uvođenje stanja podataka na određeni datum. Nakon uspostavljanja stanja podataka na određeni datum, promjene se u SEPJ i RPJ provode pomoću elaborata promjena, obrazaca, rješenja i sustava redovitog dostavljanja podataka o promjenama. Podaci o jedinicama mjesne samouprave uvode se u SEPJ i RPJ po posebnom programu uvođenja podataka.

8.2. Uspostava stanja podataka na određeni datum

Podaci o prostornim jedinicama moraju biti usklađeni u tijelima državne uprave nadležnim za njihovo vođenje. Tijela državne uprave nadležna za vođenje osnovnih kartografskih prikaza dužna su uspostaviti stanje podataka u SEPJ sukladno teritorijalnom ustroju države i odlukama nadležnih tijela na datum koji odredi ravnatelj Državne geodetske uprave u suglasnosti s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku. Nakon usklađivanja, podatke o prostornim jedinicama potrebno je dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za vođenje preglednih kartografskih prikaza za područje države.

8.3. Redovito dostavljanje podataka o promjenama

Tijela državne uprave nadležna za vođenje kartografskih prikaza, redovito, odmah po promjeni dostavljaju sve podatke o promjenama prostornih jedinica Državnom zavodu za statistiku u obliku elaborata promjena.

Podaci o promjenama podataka o prostornim jedinicama dostavljaju se na SEPJ-PROM i PK obrascima.

Podaci o pojedinačnom određivanju odnosno ukidanju kućnog broja dostavljaju se jednim primjerkom rješenja na kojem se, u obliku službene bilješke, iskazuje pripadnost kućnog broja statističkom i popisnom krugu.

Obrasci SEPJ-PROM i PK dani su u dodatku ove metodologije.

Redovito dostavljanje podataka počinje nakon uspostave stanja na određeni datum.

8.4. Izradba elaborata promjena

Elaborati promjena mogu biti elaborati o korekciji granica, elaborati o promjenama granica i područja, elaborati za određivanje matičnih brojeva, te elaborati o uvođenju uličnog sustava u naselje.

Tijela državne uprave nadležna za vođenje osnovnih kartografskih prikaza izrađuju elaborate pomoću kojih tijelu državne uprave nadležnom za vođenje preglednih kartografskih prikaza za područje države dostavljaju podatke o promjenama.

Elaborati promjena, ovisno o vrsti promjene, sastoje se:

- od preslike odluke tijela nadležnog za donošenje odluke o promjenama na prostornim jedinicama

- od obrazaca SEPJ-PROM i PK

- od prikaza granica prostornih jedinica prije promjene

- od prikaza granica prostornih jedinica nakon promjene

- od skica promijenjenih statističkih i popisnih krugova

- od novoizrađenih ili promijenjenih obrazaca PK za promijenjene popisne krugove i

- od potrebnih popisa odnosno ispisa prostornih jedinica.

Elaborati moraju biti izrađeni tako da ih je moguće dopuniti podacima o novoodređenim matičnim brojevima.

Elaborati se izrađuju u tri primjerka.

8.5. Program uvođenja podataka o jedinicama mjesne samouprave

Podaci o jedinicama mjesne samouprave uvode se u SEPJ i RPJ posebnim programom uvođenja propisanim posebnim propisom.

U sklopu programa uvođenja potrebno je od jedinica lokalne samouprave prikupiti podatke o jedinicama mjesne samouprave.

U postupku prikupljanja podataka potrebno je u suradnji s gradovima i općinama prikupiti i podatke o granicama jedinica mjesne samouprave.

Za uvođenje podataka o jedinicama mjesne samouprave izrađuje se elaborat promjene, u okviru kojeg se jedinici mjesne samouprave određuje matični broj.

Zbog uvođenja podataka o jedinicama mjesne samouprave može doći do dijeljenja popisnih krugova. Promjene na popisnim krugovima potrebno je obraditi u sklopu navedenog elaborata promjene.

Podaci o jedinicama mjesne samouprave unose se u SEPJ i RPJ na temelju odluka nadležnih tijela, a nakon određivanja matičnog broja jedinici mjesne samouprave.

Do određivanja matičnog broja jedinici mjesne samouprave vrijedi postojeća podjela na popisne krugove.

8.6. Izradba tehničke dokumentacije za provođenje popisa i anketnih istraživanja

Tehničku dokumentaciju čine:

- skice statističkih i popisnih krugova

- podaci o popisnom krugu - obrazac PK

Skice statističkih i popisnih krugova izrađuju se od osnovnih kartografskih prikaza (kopiranjem) u pogodnom mjerilu ovisno o veličini i izgrađenosti kruga. U gornjem lijevom kutu skice upisuje se ime i matični broj naselja te matični broj statističkog i redni broj popisnog kruga, a u donjem desnom kutu ime i prezime osobe koja je izradila skicu i datum izradbe skice. Primjer skice dan je u dodatku ove metodologije.

Za svaki statistički i popisni krug izrađuje se skica.

U skici moraju biti jasno vidljiva imena ulica i trgova i kućni brojevi. Granice statističkog odnosno popisnoga kruga za koji se skica izrađuje, treba na skici istaknuti i jasno markirati (žutim markerom).

Ukoliko popisni odnosno statistički krug za koji se izrađuje skica ima neizgrađenog područja koje nije evidentirano na skici, područje prema nenaseljenom dijelu markira se isprekidanom linijom.

Obrasci PK izrađuju se na temelju djelomično ispunjenih obrazaca PK s posljednjim stanjem u RPJ, bilo unošenjem promjena, bilo izradbom novog obrasca PK.

Ako je u obrascu PK iskazani broj kućanstava veći od 130, popisni krug je potrebno podijeliti na popisne krugove u skladu s ovom metodologijom, vodeći računa o tome da broj kućanstava u statističkom krugu bude jednak zbroju kućanstava po popisnim krugovima.

Redni broj i ime ulice/trga upisuje se u PK obrasce iz prethodno provjerenog i ažuriranog popisa ulica u naselju, a kućni brojevi iz ažuriranoga osnovnoga kartografskog prikaza.

Prazni obrasci PK koriste se u slučaju da je došlo do dijeljenja popisnih krugova. U tom je slučaju potrebno precrtati djelomično ispunjene obrasce PK za te popisne krugove, i na njih upisati na koje su novoosnovane popisne krugove dosadašnji podijeljeni.

Izradbi skica i dopuni obrazaca statističkih i popisnih krugova u sklopu izradbe tehničke dokumentacije obavezno prethodi terenski obilazak svakoga popisnoga kruga radi prikupljanja i notiranja podataka o zgradama koje su obilježene kućnim brojevima, kao i onima koji to nisu, a trebale bi biti. Svaku takvu zgradu treba unijeti u osnovni kartografski prikaz s oznakom određenoga kućnog broja, a zgradama kojima kućni broj nije određen, treba dodijeliti privremeni kućni broj.

Privremeni kućni brojevi evidentiraju se u skladu s ovom metodologijom. Unošenje svih zgrada u osnovne kartografske prikaze i određivanje svih privremenih kućnih brojeva smatra se izradbom plana dodjeljivanja kućnih brojeva.

Skice i obrasci statističkih i popisnih krugova izrađuju se u tri primjerka.

Za potrebe provođenja popisa, odnosno provođenja anketnih istraživanja, izrađuje se tehnička dokumentacija, koja osim ostalog služi i za dostavljanje podataka o promjenama na prostornim jedinicama.

9. POSLOVI NADLEŽNIH TIJELA U SVEZI S UVOĐENJEM I VOĐENJEM PODATKA O PROSTORNIM JEDINICAMA

Podatke o prostornim jedinicama u skladu s propisima vode katastarski uredi za područje svoje mjesne nadležnosti, Državna geodetska uprava, te Državni zavod za statistiku.

9.1. Poslovi katastarskih ureda

Katastarski uredi za područje svoje mjesne nadležnosti:

- vode podatke o svim prostornim jedinicama;

- izrađuju i održavaju osnovne i pregledne kartografske prikaze po jedinicama lokalne samourprave;

- unose u osnovne i pregledne kartografske prikaze podatke o granicama prostornih jedinica;

- unose u osnovne i pregledne kartografske prikaze i ostale podatke o prostornim jedinicama za koje je to propisano ovom metodologijom osim centroida naselja;

- dijele popisne krugove u skladu s ovom metodologijom;

- provode korekciju granica popisnih i statističkih krugova u skladu s ovom metodologijom;

- određuju redne brojeve popisnih krugova u okviru statističkog kruga;

- određuju redne brojeve ulica i trgova u okviru naselja;

- izrađuju elaborate promjena s potrebnim obrascima;

- izrađuju plan dodjeljivanja brojeva zgrada (kućnih brojeva);

- rješenjima određuju odnosno ukidaju brojeve zgrada (kućne brojeve);

- izrađuju tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja.

Katastarski uredi nadalje:

- o svim promjenama granica izvršenim u SEPJ izvješćuju Državnu geodetsku upravu;

- nakon unošenja podataka o imenima, granicama i području jedinica mjesne samouprave dostavljaju te podatke Državnoj geodetskoj upravi u svrhu dodjeljivanja matičnog broja jedinici mjesne samouprave;

- podatke o dijeljenju popisnih krugova odnosno korekciji granica statističkih odnosno popisnih krugova dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi;

- podatke o promjenama imena ulica i trgova, odnosno određivanju rednog broja ulicama i trgovima dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi;

- rješenja o dodjeljivanju odnosno ukidanju kućnih brojeva, zajedno s iskazivanjem pripadnosti kućnog broja popisnom krugu dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi i Državnom zavodu za statistiku;

- izrađenu tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi.

9.2. Poslovi Državne geodetske uprave

Državna geodetska uprava:

- vodi sve popise osim popisa popisnih krugova i zgrada s pripadajućim brojevima (kućni brojevi) za cjelokupno područje države;

- izrađuje i održava pregledne i skupne kartografske prikaze za područje države;

- unosi u pregledne i skupne kartografske prikaze za područje države podatke o granicama prostornih jedinica;

- unosi u pregledne i skupne kartografske prikaze za područje države i ostale podatke o prostornim jedinicama za koje je to propisano ovom metodologijom uključujući i podatke o centroidima naselja;

- određuje matične brojeve prostornim jedinicama;

- posebno vodi evidenciju ulica i trgova za područje cijele države;

- provodi nadzor nad izradbom tehničke dokumentacije za provođenje popisa i anketnih istraživanja.

Državna geodetska uprava nadalje:

- o svim promjenama granica izvršenim u SEPJ izvješćuje Državni zavod za statistiku;

- o svim promjenama podataka o prostornim jedinicama, a naročito o određivanju matičnih brojeva prostornim jedinicama izvješćuje Državni zavod za statistiku i mjesno nadležne katastarske urede;

- izrađenu tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja te pregledni kartografski prikaz po gradovima i općinama dostavlja Državnom zavodu za statistiku.

9.3. Poslovi Državnog zavoda za statistiku

Državni zavod za statistiku:

- u automatskoj obradi podataka vodi alfanumeričke podatke o svim prostornim jedinicama;

- vodi i ažurira podatke o prostornim jedinicama kao vremensku bazu podataka;

- na pismeni zahtjev Državne geodetske uprave i katastarskih ureda dostavlja podatke o prostornim jedinicama u digitalnom obliku;

- za potrebe izradbe tehničke dokumentacije dostavlja djelomično popunjene ispise obrazaca PK Državnoj geodetskoj upravi.

9.4. Poslovi tijela nadležnih za donošenje odluka o prostornim jedinicama

Tijela nadležna za donošenje odluka o prostornim jedinicama trebaju te odluke donositi u skladu s podacima SEPJ i RPJ, tako da je iz odluka nadležnih tijela vidljivo postojeće stanje podataka u SEPJ i RPJ i novo stanje podataka.

Tijela nadležna za donošenje odluka o prostornim jedinicama dužna su odluke, odmah nakon njihovog donošenja, zajedno s pripadajućim kartografskim prikazima, dostaviti nadležnim katastarskim uredima i Državnoj geodetskoj upravi.

Ova metodologija primjenjuje se danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 950-01/97-01-52
Urbroj: 555-01-01-97-52
Zagreb, 26. rujna 1997.

Ravnatelj
mr. sc. Ivan Rusan, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.