Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93) ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

STRUČNO-TEORIJSKI I PRAKTIČNI DIO PROGRAMA
(NAUKOVANJE)
ZA ZANIMANJE KOTLAR

I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.

Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostva-ruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir pojedinosti zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju za općeobrazovne sadržaje.

Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.

U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeći opći ciljevi naukovanja:

• stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojeg je moguć
• daljnji razvoj,
• stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite,
• komunikacije sa suradnicima, kao i društvom u cjelini,
• spoznavanje vlastitih mogućnosti i dosega,
• spoznaja radnih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,
• usklađivanje vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.
• Posebni ciljevi naukovanja za zanimanje kotlara odnose se na stjecanje ovih znanja i vještina:
• poznavanje zaštite na radu i sprječavanje nesreće,
• poznavanje zaštite radne i životne sredine,
• planiranje i priprema procesa rada i kontroliranje i vrednovanje rezultata rada,
• čitanje, primjena i izrada tehničke dokumentacije,
• ispitivanje i mjerenje,
• spajanje,
• ručna obrada i prerada,
• strojna obrada,
• održavanje,
• zavarivanje i toplinsko rezanje,
• elektrotehnika i elektronika,
• hidraulika i pneumatika,
• konstrukcija nacrta, izrada šablona i krojeva,
• ispitivanje, obrada i zaštita površine,
• obilježavanje, oblikovanje i odsijecanje,
• rezanje i žlijebljenje,
• radni postupci u izradi opreme,
• radni postupci u predmontaži opreme,
• izrada cisterni, rezervoara i sl. posuda,
• izrada posuda od metala za komprimiranje i tekuće plinove,
• izrada radijatora i kotlova za centralno grijanje toplom vodom,
• rezanje i demontaža starih kotlova i opreme,
• servisiranje kotlova i održavanje postrojenja.

A. Praktični dio naukovanja

B. Stručno teorijski dio naukovanja

1. Tehnologija zanimanja

1.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red. br.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Osnove proizvodne tehnike	40	-	-	40
2.	Osnove materijala	40	-	-	40
3.	Osnove strojeva i uređaja	20	-	-	20
4.	Osnove upravljanje i informatizacije	20	-	-	20
5.	Osnove elektrotehnike	20	-	-	20
6.	Vrste limova	-	40	-	40
7.	Postupci obrade i spajanja limova	-	40	-	40
8.	Alati, strojevi i uređaji za obradu limova	-	55	-	55
9.	Izrada proizvoda od limova	-	40	-	40
10.	Proizvodnja limova i profila	-	-	30	30
11.	Izrada elemenata posuda pod pritiskom, kotlova i radijatora	-	-	36	36
12.	Korozija i zaštita	-	-	30	30
13.	Izolaterski radovi	-	-	30	30
	UKUPNO SATI:	140	175	126	441

2. Tehnološke vježbe

2.1 Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red. br.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Tehničko crtanje, tablice i dijagrami, radni i završni planovi, norm	50	-	-	50
2.	Osnovne tehnike ispitivanja i mjerenja	20	-	-	20
3.	Vježbe crtanja krivulja, presjeka i razvijenih pla	-	40	-	40
4.	Vježbe obrade i spajanja limova	-	30	-	30
5.	Vježbe montaž	-	-	66	66
6.	Vježbe izolaterskih tehnika	-	-	30	30
	UKUPNO SATI:	70	70	96	236

3. Stručni račun

3.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red. br.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Matematičke i rač	70	-	-	70
2.	Izračunavanje plać	-	10	10	20
3.	Izračunavanje materijala i fizikalnih veli-	10	22	32
4.	Izračunavanje troš	-	15	-	15
	U K U P N O:	70	35	32	137

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje, kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.

Nastavni plan

Red. br.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.
A.	Praktični dio naukovanja	1080	1080	960
B.	Stručno teorijski dio naukovanja	280	280	256
1.	Tehnologija struke	140	175	126
2.	Tehnološke vjež	70	70	96
3.	Stručni rač70	35	32
	SVEUKUPNO A+B	1360	1360	1216

Nastavni program naukovanja je okvirni pa će obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe.

Praktični dio naukovanja, tehnologija struke i stručni račun programirani su tako da čine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.

U okviru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica i školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru.

Izvedbenim programom konkretno treba reći da se dio programa izvodi u školi, odnosno u školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se da svaka obrazovna skupina bude, u svakom polugodištu, kroz utvrđeni didaktičko vremenski blok na naukovanju u školi, a u ostalom dijelu kod obrtnika s kojima naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Vremenska dimenzija pojedinog bloka biti će uvjetovana planom vremena potrebnog za ostvarenje teorijskog dijela naukovanja i vježbi, te planiranog vremena za realizaciju razlike programa u školskim radionicama.

Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja i tehnološke vježbe ostvaruju nastavnici s visokom stručnom spremom odgovarajuće struke (diplomirani inženjeri elektrotehnike i profesori elektro-tehnike, odnosno za neka nastavna područja diplomirani inženjeri strojarstva, odnosno profesori strojarstva). Tehnološke vježbe mjerenja i ispitivanja mogu u suradnji s nastavnicima s visokom stručnom spremom izvoditi i nastavnici s višom stručnom spremom.

Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaj iz praktičnog dijela ispita, kojim ispitanik dokazuje stečena praktična znanja i vještine, uteme-ljen je na praktičnom dijelu naukovanja i tehnološkim vježbama te se može definirati ovako:

- odrediti postupke rada prema osnovnom i pismenim podlogama za ručnu i strojnu preradu limova i profila,

- izraditi šablone od metalnih i nemetalnih materijala, nacrtati proizvode pomoću šablona i mjerki,

- izraditi elemente i sklopove manjih konstrukcija i konstrukcijskih sklopova,

- montirati mjerne, upravljačke, kontrolne i sigurnosne uređaje, ispitati funkciju i staviti u pogon,

- pripremiti uređaje za rad izmjenom i postavljanjem oštećenih dijelova,

- staviti u pogon kotlove, sustave i njihove kon-strukcijske jedinice pomoću dorade i izmjene konstrukcijskih dijelova, skupine dijelova ili ugradbenih jedinica.

Sadržaj iz teorijskog dijela ispita utvrđuje se iz područja stručnog računa, tehnologije struke i tehnoloških vježbi.

Ispita pitanja iz područja stručnog računa mogu biti:

- izračunavanje volumena, topline i protočnog volu-mena,

- izračunavanje ukupnog volumena obrade i montaže konstrukcijskih elemenata i sklopova,

- proračun snage i stupnja djelovanja,

Ispitna pitanja iz tehnologije struke mogu biti:

- vrste i funkcija upravljanja proračuna,

- vrste svojstva i primjena limova,

- najvažniji postupci oblikovanja i spajanja limova,

- postupci izrade poluproizvoda i proizvoda od limova, cijevi i profila.

Ispitna pitanja iz područja tehnoloških vježbi mogu biti:

- osnove tehnike i ispitivanja i mjerenja cjevovoda, armatura i pumpi na kotlu,

- vježbe crtanja krivulja, presjeka i razvijenih plašteva za izradu kotlova i posuda pod pritiskom.

Klasa: 311-01/97-01/213 Urbroj: 526-01-97-13 Zagreb, 30. lipnja 1997.

Ministar mr. Nenad Porges, v. r. Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.