Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93), ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.

Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir pojedinosti zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju za općeobrazovne sadržaje.

Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.
 

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.

U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeći opći ciljevi naukovanja:

• stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojeg je moguć daljnji razvoj,
• stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite komunikacije sa suradnicima, kao i društvom u cjelini,
• spoznavanje vlastitih mogućnosti i dosege,
• spoznaja radnih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,
• usklađivanje vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.

Posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje kovač odnose se na stjecanje ovih zvanja i vještina:

• planiranje i priprema procesa rada, kontroliranje i vrednovanje rezultata rada,
• čitanje, primjena i izrada tehničke dokumentacije,
• ispitivanje i mjerenje,
• spajanje,
• stručna obrada i prerada,
• strojna obrada,
• održavanje,
• zavarivanje i toplinsko rezanje,
• elektrotehnika i elektronika,
• hidraulika i pneumatika,
• ustrojstvo rada i zaštitna sredstva u kovačnicama,
• slobodno kovanje,
• sabijanje,
• istiskivanje,
• raskivanje,
• probijanje,
• zasijecanje i rasijecanje,
• kovačko svarivanje (zavarivanje),
• kovanje u kalupima,
• tehnološki parametri kovanja i toplinske obrade.

A. Praktični dio naukovanja

B. Stručno-teorijski dio naukovanja

1. Tehnologija zanimanja

1.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
br.		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Osnove proizvodne tehnike	40	-	-	40
2.	Osnove materijala	40	-	-	40
3.	Osnove strojeva i uređaja	20	-	-	20
4.	Osnove upravljanja i informatizacije	20	-	-	20
5.	Osnove elektrotehnike	20	-	-	20
6.	Teorija plastične deformacije	-	40	-	40
7.	Utjecaji kovanja na strukturu i svojstva čelika	-	40	-	40
8.	Alati, strojevi i uređaji za kovanje	-	40	-	40
9.	Slobodno kovanje	-	40	20	60
10.	Kovanje u ukovnjima	-	-	30	30
11.	Mehanizirano kovanje	-	-	30	30
12.	Tehnologija izvođenja radova	-	-	60	60
	UKUPNO SATI:	140	160	140	440

1.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih područja

2. Tehnološke vježbe

2.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red br.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Tehničko crtanje, tablice i dijagrami, radni i zavr50	-	-	50
2.	Osnove tehnike ispitivanja i mjerenja	20	-	-	20
3.	Vježbe crtanja krivulja, presjeka i razvijenih pla	-	40	-	40
4.	Vježbe utvrđ	-	30	-	30
5.	Vježbe slobodnog kovanja	-	-	66	66
6.	Vježbe kovanja u ukovnjima	-	-	30	30
	UKUPNO SATI:	70	70	96	236

2.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih područja

3. Stručni račun

3.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red. broj	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Matematičke i rač	70	-	-	70
2.	Izračunavanje plać	-	10	10	20
3.	Izračunavanje materijala i fizikalnih veli-	10	22	32
4.	Izračunavanje troš	-	15	-	15
	UKUPNO SATI:	70	35	32	137

3.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih područja

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.

Nastavni plan

NASTAVNI PREDMETI		Sati godišnje
		I.	II.	III.
A. Praktični dio naukovanja	1080		1080	960
B. Stručno-teorijski dio naukovanja i vježbe	280		280	256
1. Stručni račun	70		35	32
2. Tehnologija struke	140		175	126
3. Tehnološke vježbe	70		70	96
UKUPNO A+B	1360		1360	1216

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će obrtnička škola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe.

Praktični dio naukovanja, tehnologija struke i stručni račun programirani su tako da čine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne naru-šavajući pritom osnovnu strukturu okvirnog programa.

Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru.

Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se da svaka obrazovna skupina bude, u svakom polugodištu, kroz utvrđeni didaktičko vremenski blok na naukovanju u školi, a u ostalom dijelu kod obrtnika s kojima naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Vremenska dimen-zija pojedinog bloka biti će uvjetovana planom vremena potrebnog za ostvarenje teorijskog dijela naukovanja i vježbi, te planiranog vremena za realizaciju razlike programa u školskim radionicama.

Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom ili višom stručnom spremom koji su završili studij na fakultetu.

Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaj praktičnog dijela ispita, kojim ispitanik dokazuje stečena praktična znanja i vještine, utemeljen je na praktičnom dijelu naukovanja i tehnološkim vježbama i može se definirati ovako:

- utvrditi redoslijed operacija vezanih za tehnologiju slobodnog kovanja, izabrati alate i strojeve i obraditi otkovak probijanjem, zasijecanjem i rasijecanjem,

- kovati u ručnim kalupima ili nakovnjima,

- predmete produžiti i proširiti kovačkim iskivanjem,

- žariti i normalizirati dijelove u zanatskoj proizvodnji,

- kaliti otkovane alate u vodi, ulju itd.

Sadržaj iz teorijskog dijela ispita utvrđuju se iz područja stručnog računa, tehnologije struke i tehnoloških vježbi.

Ispitna pitanja iz područja stručnog računa mogu biti:

- izračunavanje volumena osnovnih tijela - kovačkih izradaka,

- proračun sila otpora, momenta sila i mehaničkih radnji pri kovanju,

- izračunavanje vremena obrade.

Ispitna pitanja iz tehnologije struke mogu biti:

- kovanje, savijanje i ravnanje,

- standardno označivanje metala

- alati, strojevi i uređaji za kovanje,

- tehnologije, izvođenja kovačkih radova,

Ispitna pitanja iz područja tehnoloških vježbi mogu biti:

- tablice i dijagrami, radni i završni planovi, norme,

- osnove tehnike ispitivanja i mjerenja,

- vježbe kovanja u nakovnjima,

- vježbe slobodnog kovanja.

Klasa: 311-01/97-01/213 Ur.br: 526-01-97-14 Zagreb, 30. lipnja 1997.

Ministar mr. Nenad Porges, v. r. Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.