Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. veæ dugi niz godina izraðuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omoguæuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i graðanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju èlanka
39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br.
77/93), ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje
Hrvatske obrtnièke
komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa
donosi
Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost opæeobrazovnog od struèno-teorijskog i praktiènog dijela programa naukovanja.
Nastava struèno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtnièkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktièni dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtnièkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne uèinke. Kako su obrtnièka zanimanja vrlo raznolika nemoguæe je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvoðenju nastave pa je naukovanje moguæe organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajuæi u obzir pojedinosti pojedinih zanimanja, a što se utvrðuje izvedbenim programom.
Modeli organizacije nastave vrlo su èesto bitno razlièiti od modela koji se primjenjuju za opæeobrazovne sadržaje.
Ovi naèini omoguæuju veæu racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od opæeobrazovnog dijela programa.
Naukovanje završava
polaganjem pomoænièkog
ispita.
Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtnièkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omoguæuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaæe na razini pomoænièkog zvanja.
U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeæi opæi ciljevi naukovanja:
Posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje optièar odnose se na stjecanje ovih zvanja i vještina:
A. Praktièni dio naukovanja
Red
br. | Opis obrazovanja
(posebni ciljevi) | Znanja i vještine koje se moraju usvojiti
(sadržaj programa) | Raspored po
polugodištima | ||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | ||||||||||||||||||||||
Zaštita na radu i sprjeèavanje nesre | Primijeniti zakonske propise o zaštiti na radu i pogonske propise o zaš< | ||||||||||||||||||||||||||
Objasniti propise koji se odnose na nositelje osiguranja za sluèaj nezgode | + | + | + | + | + | + | |||||||||||||||||||||
Opisati naèine na koje è+ | + | + | + | + | + | ||||||||||||||||||||||
Upoznati opasnosti od elektriène struje | + | + | + | + | + | + | |||||||||||||||||||||
Upoznati ostale izvore opasnosti i nauèiti pruž< | + | + | + | + | + | + | |||||||||||||||||||||
Upoznati postupak s otpadom | + | + | + | + | + | + | |||||||||||||||||||||
Primjena finomehanièarskih tehnika rada | Opisati primjenu tehnike oblikovanja sa stvaranjem strugotina metalnih i nemetalnih materijala i objasniti vrste i naèin djelovanja |
+ | + | ||||||||||||||||||||||||
Primijeniti osnovne radne tehnike na metalne i nemetalne materijale, posebice kod turpijanja, piljenja, buš |
+ | + | |||||||||||||||||||||||||
Opisati primjenu tehnike oblikovanja bez stvaranja strugotina na metalnim i nemetalnim materijalima, savijati materijale klije |
+ | + | |||||||||||||||||||||||||
Primjeniti osnovne radne tehnike na zanatske proizvode kod: | |||||||||||||||||||||||||||
- zakivanja | |||||||||||||||||||||||||||
- spajanja s vijkom | |||||||||||||||||||||||||||
- lemljenja | |||||||||||||||||||||||||||
- varenja plastike i ljepljenja | |||||||||||||||||||||||||||
Upotrijebiti mjerne instrumente i metode pri izradi proizvoda | |||||||||||||||||||||||||||
Èitati tehnièke nacrte, prenositi mjerne elemente na | |||||||||||||||||||||||||||
Ispitivanje stakla za naoèale s neobraðenim rubovima | Ispitati neobraðena stakla odgovaraju li narudžbi | ||||||||||||||||||||||||||
- oznaku | |||||||||||||||||||||||||||
- fizikalna i kemijska svojstva materijala - ton boje | |||||||||||||||||||||||||||
- zakrivljenost i položaj torusne plohe | |||||||||||||||||||||||||||
- oblik, velièinu i polo | |||||||||||||||||||||||||||
- naèin izrade za | |||||||||||||||||||||||||||
Ispitati tehnièku ispravnost (dozvoljeno odstupanje) neobra | |||||||||||||||||||||||||||
- grešaka na rubovima i plohama | |||||||||||||||||||||||||||
- žari | |||||||||||||||||||||||||||
- astigmatiènog djelovanja | |||||||||||||||||||||||||||
- prizmatskog djelovanja | |||||||||||||||||||||||||||
- mjernih velièina stakala s vi | |||||||||||||||||||||||||||
- potrebne srednje debljine promjera neobraðenog stak | |||||||||||||||||||||||||||
Mjerenje, centriranje, crtanje i podešavanje neobraðIzmjeriti, centrirati i nacrtati sljedeæa stakla za naoè | |||||||||||||||||||||||||||
- sferièna stakla s dioptrijom, | |||||||||||||||||||||||||||
- astigmatièna stakla s dioptrijom, | |||||||||||||||||||||||||||
- stakla s više dioptrija s definiranim rubom | |||||||||||||||||||||||||||
- glatka stakla, | |||||||||||||||||||||||||||
- stakla s prizmatskim djelovanjem | |||||||||||||||||||||||||||
Podesiti sljedeæa stakla sa i bez aparata za pode | |||||||||||||||||||||||||||
- sferna stakla s dioptrijom | |||||||||||||||||||||||||||
- astigmatièna stakla s dioptrijom | |||||||||||||||||||||||||||
- stakla s više dioptrija | |||||||||||||||||||||||||||
- glatka stakla | |||||||||||||||||||||||||||
- stakla s prizmatskim djelovanjem | |||||||||||||||||||||||||||
Obrada stakla za naoèale | Obrubiti neobraðeno staklo pazeæi na pode | ||||||||||||||||||||||||||
- drobiti staklo, | |||||||||||||||||||||||||||
- staklo rezati ruèno i strojem | |||||||||||||||||||||||||||
- staklo busiti na stroju s dijamantom za poèetno bru | |||||||||||||||||||||||||||
Ruèno brusiti površ |
| ||||||||||||||||||||||||||
Kod kutnih leæa prema navedenom pod slovom b: | |||||||||||||||||||||||||||
- promijeniti položaj i kut le | |||||||||||||||||||||||||||
- napraviti traženi polo | |||||||||||||||||||||||||||
- kidati rubove stakala razlièitih vrsta. | |||||||||||||||||||||||||||
Ruèno brusiti ravne površ |
| ||||||||||||||||||||||||||
Brusiti kutne leæe i ravne leæ |
| ||||||||||||||||||||||||||
Promijeniti svojstva površine stakla i to: | |||||||||||||||||||||||||||
- matirati površine stakala | |||||||||||||||||||||||||||
- polirati površine i rubove stakala | |||||||||||||||||||||||||||
Bušiti i urezivati stakla | |||||||||||||||||||||||||||
Ispitati ispravnost, toènost oblika, veliè | |||||||||||||||||||||||||||
Uèvršæivanje obraUèvrstiti stakla u okvir od nemetala, zagrijati rubove okvira, umetnuti staklo i oblikovati rub okvira | |||||||||||||||||||||||||||
Uèvrstiti stakla u metalni okvir, rub okvira saviti prema le |
| ||||||||||||||||||||||||||
Staviti stakla u okvire koji nemaju zatvoren rub | |||||||||||||||||||||||||||
Namjestiti montirane naoèale | |||||||||||||||||||||||||||
Osigurati spojeve krakova | |||||||||||||||||||||||||||
Kontrola naoèala nakon završavanja | Nakon izrade okvira trebaju se ispitati: | ||||||||||||||||||||||||||
- svojstva površine, oblik, spojni i dodatni dij | |||||||||||||||||||||||||||
Nakon montaže stakla treba ispitati: | |||||||||||||||||||||||||||
- straniènu ispravnost, veli | |||||||||||||||||||||||||||
- korištenje podataka pode | |||||||||||||||||||||||||||
- èistoæ | |||||||||||||||||||||||||||
Promjena okvira i izrada dijelova okvira | Mijenjati okvire naoèala zbog korekcije anatomskog sjediš |
| |||||||||||||||||||||||||
Dovršiti dijelove okvira prema zadanim mjerama ili predlo | |||||||||||||||||||||||||||
Prikovati i podesiti vrste spojnica (zglobova) | |||||||||||||||||||||||||||
Ukrasne zakovice i dijelove ukrasa namjestiti i uèvrstiti | |||||||||||||||||||||||||||
Popravak naoèala | Utvrditi ošteæenja na nao | ||||||||||||||||||||||||||
Ošteæene dije | |||||||||||||||||||||||||||
Izmjeriti optièke vrijednosti oš | |||||||||||||||||||||||||||
Napraviti zamjenska stakla nakon ustanovljenih mjera i vrijednosti, montirati stakla pridrž |
| ||||||||||||||||||||||||||
Popraviti dijelove okvira prema prvobitnim mjerama | |||||||||||||||||||||||||||
Oèistiti rabljene naoè | |||||||||||||||||||||||||||
Namjestiti popravljene naoèale | |||||||||||||||||||||||||||
Primjena osnovnih tehnika za izbor i pristajanje okvira i naoèala | Mjeriti i kontrolirati okvire naoèala: | ||||||||||||||||||||||||||
- navesti dijelove okvira i razlikovati okvire prema vrsti materijala, konstrukciji i kori | |||||||||||||||||||||||||||
- objasniti sustav oznaèivanja i mjerenja i primijeni | |||||||||||||||||||||||||||
- mjeriti tehnièke veli |
| ||||||||||||||||||||||||||
- kontrolirati ostala svojstva okvira naoèala | |||||||||||||||||||||||||||
Odabrati okvir naoèala i stakla, prema podruè< | |||||||||||||||||||||||||||
Podesiti naoèale:
- objasniti pojmove i oznake kod okvira i stakla u vezi s ljudskim okom prema standardu |
| ||||||||||||||||||||||||||
- primijeniti uobièajene ure | |||||||||||||||||||||||||||
- odrediti položaj centrirane to |
| ||||||||||||||||||||||||||
- odrediti visinu ruba izmeðu le | |||||||||||||||||||||||||||
- odrediti promjer neobraðenog stakla i izra
|
|
| | ||||||||||||||||||||||||
- nadomjestiti srednji dio, boèni most i krak okvira | |||||||||||||||||||||||||||
Znanja o sastavu, funkciji i korištenju strojeva i aparata | Opisati strukturu, funkciju i korištenje sljedeæi | ||||||||||||||||||||||||||
- mjeraè | |||||||||||||||||||||||||||
- mjeraè napona, | |||||||||||||||||||||||||||
- ureðaji za pode | |||||||||||||||||||||||||||
- strojevi za rezanje, | |||||||||||||||||||||||||||
- strojevi za obradu stakla, | |||||||||||||||||||||||||||
- automati za obradu stakla, | |||||||||||||||||||||||||||
- ureðaji za izradu | |||||||||||||||||||||||||||
- ureðaji za zagrijavanje, | |||||||||||||||||||||||||||
- ureðaji za lemljenje, | |||||||||||||||||||||||||||
- ureðaji za zakivanje | |||||||||||||||||||||||||||
- ureðaji za bru | |||||||||||||||||||||||||||
- bušilice | |||||||||||||||||||||||||||
- ultrazvuèni ure | |||||||||||||||||||||||||||
- njega i održavanje strojeva i aparata |
B. Struèno-teorijski dio naukovanja
1. Tehnologija zanimanja
1.1. Pregled nastavnih podruèja
s vremenskim rasporedom
Red. | Nastavno podruèje | ||||
br. | |||||
1. | Ispitivanje okvira za naoèale i neobra15 | 10 | - | 25 | |
2. | Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti | 10 | 10 | 20 | 40 |
3. | Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili vi | 25 | 10 | 15 | 50 |
4. | Pristajanje naoèala | 5 | - | - | 5 |
5. | Odreðivanje koordinatnih mjera za pode10 | 10 | 20 | 40 | |
6. | Sferièna stakla s dioptrijom | 15 | 10 | 20 | 45 |
7. | Kemijska, fizikalna i tehnološka svojstva materijala i pomo |
25 | - | - | 25 |
8. | Sferièna i torusna stakla s vi |
- | 10 | 10 | 20 |
9. | Prizmatska stakla s jednom ili više dioptrija | - | 10 | 15 | 25 |
10. | Torusna stakla za naoèale s dioptrijom
Stakla s više dioptrija |
- | 10 | - | 10 |
11. | Prizmatska stakla za naoèale | - | 10 | 10 | 20 |
12. | Tehnologija materijala - staklo | - | 15 | 10 | 25 |
13. | Tehnologija plastiènih materijala | - | 15 | - | 15 |
14. | za okvire naoèala
Izbor okvira prema anatomskim, | - | 20 | - | 20 |
15. | estetskim i modnim zahtjevima
Pristajanje naoèala |
- | - | 10 | 10 |
16. | Stakla koja umanjuju djelovanje | - | - | 10 | 10 |
17. | UV i IC zraka
Stakla koja smanjuju refleksiju | - | - | 10 | 10 |
18. | i s posebnim djelovanjem | - | - | 10 | 10 |
UKUPNO SATI: | 105 | 140 | 160 | 405 |
1.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja
| ||||||
Ispitivanje okvira i neobraðenih stakala za naoèale | Poznavanje oznaèavanja i mjerenja okvira i stakala | Kotiranje okvira prema standardima | ||||
Mjerni ureðaji i mjerne jedinice za odre | Ispitivanje svojstava materijala i površine neobra | |||||
Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti | Poznavanje oznaèivanja sferiènih i torusnih stakala s | Pojam i oznake sferiènih i torusnih stakala s dioptrijom | ||||
Dopuštena odstupanja optiè | ||||||
Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili višPoznavanje mjernih toèaka | Geometrijsko središte, optièko sredi | |||||
Prijenos mjernih toèaka na mjerne listove, plo | Pristajanje naoèala | Uvid u povijesni razvoj naoèala, u uobièajene okvire, | Povijesni razvoj naoèala
Uobièajeni okviri | |||
Oznaèivanje i kotiranje dijelova okvira iz razli | Odreðivanje koordinatnih mjera za podešavanje nao | Poznavanje koordinatnih mjera za optièko centriranje | Koordinatne mjere za optièko centriranje naoèala za da | |||
Sferièna stakla s dioptrijom | Poznavanje standardnih oznaka sferiènih stakala s dioptrijom i podjele konkavnih i konveksnih stakala | Standardne oznake sferiènih stakala s dioptrijom i dioptrijske mjerne veliè | ||||
Podjela konkavnih i konveksnih stakala | ||||||
Kemijska, fizikalna i tehnološka svojstva materijala i pomoæPoznavanje velièina mase, volumena, gustoæe, te | Podruèje upotrebe uobièajenih metala
Velièine volumena, mase, gustoæe i tež Pojam èvrstoæe i tvrdoæe | |||||
Utjecaj sadržaja ugljika u | ||||||
Tehnološka svojstva bakra, aluminija, olova, nikla, srebra i zlata | ||||||
Legure nikla i bakra i njihova upotreba | ||||||
Legure plemenitih materijala i njihova upotreba | ||||||
Opis izrade imitacije zlata | ||||||
Dijelovi okvira za naoèale od legura plemenitih metala ili imitacije zlata |
| ||||||
Ispitivanje okvira za naoèale i neobraðenih stakala | Poznavanje odstupanja i kontrolnih toèaka | Dozvoljena standardna odstupanja neobraðenih stakala | ||||
Kontrolne toèke i geometrijske mjere kod neobra | Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti | Uvid u oznaèivanje sferiènih i torusnih stakala s vi | Pojam i oznaka sferiènih i torusnih stakala s viš
Graða i funkcija sferometra | |||
Dioptrijske vrijednosti kod neobraðenih stakala koja se ispituju | ||||||
Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili višPoznavanje odstupanja obraðenih sferiènih stakala i oz | Dozvoljena odstupanja za obraðena stakla s dioptrijom
Standardne oznake astigmatiènih stakala | |||||
Dozvoljena odstupanja kod centriranja astigmatiènih stakala s dioptrijom | ||||||
Primijeniti podešavanje sferi | ||||||
Izbor postupka centriranja | ||||||
Sferièna i torusna stakla s više dioptrija i s je | Poznavanje koordinata mjerenja za sferièna, torusna i bifokalna stakla | Koordinate mjerenja za sferièna i torusna stakla s dioptrijom za kratkovidnost | ||||
Koordinate mjerenja za podešavanje bifokalnih stakala | ||||||
Prizmatska stakla s jednom ili više dioptrija | Poznavanje referentne toèke za sferna i torusna stakla | Utvrðivanje referentne toèke za sferna i torusna stakl | ||||
Odreðivanje koordinatnih mjera za podešavanje nao | Poznavanje podešavanja stakala s dioptrijom za kratkovidnost i moguæ | Podešavanje stakala s dioptrijom za kratkovidnost, koordinatne mjere za polož | ||||
Moguænosti kontrole centriranja vi | ||||||
Sferièna stakla s dioptrijom | Poznavanje žarišta slike i koeficijenta loma | arište slike i indeks loma konveksnih i konkavnih stakala | ||||
Torusna stakla za naoèale s dioptrijom | Poznavanje standardnih oznaka torusnih stakala, sferiènog, torusnog i cilindrièStandardne oznake torusnih stakala
| Sferièno, torusno i cilindrièno oblikovanje površ | ||||
Pojam sferno-cilindriène kombinacije | ||||||
Stakla s više dioptrija | Poznavanje podjele stakala s više dioptrija, sferièPodjela stakala s više dioptrija prema standardima
Sferièna i torusna stakla s više dioptrija | |||||
Prizmatska stakla za naoèale | Poznavanje podjele prizmatskih stakala, pojma dioptrije prizme i popratnih prizmatskih djelovanja | Geometrijske i optièke mjerne vrijednosti
Pojam dioptrije prizme Podjela prizmatskih stakala, s jednom ili više dioptrija | ||||
Popratna prizmatska djelovanja sfernih i torusnih stakala | ||||||
Tehnologija materijala - staklo | Poznavanje izrade stakla, grešaka nastalih pri izradi i upotrebi optiè | Povijesni razvoj izrade stakla i materijali za njegovu izradu te dobivanje | ||||
izrada stakla za naoèale | ||||||
Uzrok nastanka mjehuriæa, pruga i njihovo djelovanje | ||||||
Nijansa boje u staklu i njeno uklanjanje | ||||||
Podjela optièkih stakala prema Abbeschovom broju i upotreba | ||||||
Analizirati srednje debljine i rubne èvrsto | Tehnologija plastiènih materijala za okvire naoèala | Poznavanje uobièajenih plastiènih materijala za izradu | Sastav uobièajenih plastiènih materijala
Zapaljivi i nezapaljivi termoplastièni materijali Svojstva termoplastiènih i duroplastiènih materijala za okvire | |||
Usporedba fizikalnih i tehnoloških svojstava plasti | ||||||
Postupak toplinskog preoblikovanja termoplastiènih i duroplasti | ||||||
Svojstva obrade prirodnih materijala (rog i kornjaèevina) i usporedba s plas | ||||||
| ||||||
broj | ||||||
Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti | Poznavanje oznaèivanja prizmatskih stakala i njihovo djelovanje | Pojam i oznaka prizmatskih stakala | ||||
Dopuštena odstupanja | ||||||
Postupak mjerenja za odreðivanje prizmatskog djelovanja na referentnoj to | ||||||
Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili višPoznavanje geometrijskog podešavanja sferiènih st | Geometrijsko podešavanje sferiènih stakala s diop | |||||
Sferièna i torusna stakla s više dioptrija i s je | Poznavanje prenašanja pravila centriranja bifokalnih stakala na trifokalna stakla | Prenijeti pravila centriranja bifokalnih na trifokalna stakla | ||||
Prizmatska stakla s jednom ili više dioptrija | Uvid u dozvoljena odstupanja kod centriranja prizmatskih stakala, u mjerne i propisane vrijednosti jakih prizama te u izraèunavanje | Dozvoljena odstupanja kod centriranja prizmatskih stakala
Osnovna dozvoljena odstupanja položaja Uzroci razlika mjerne i propisane vrijednosti jakih prizama | ||||
Izraèunavanje potrebnog promjera neobra | Izbor okvira prema anatomskim, estetskim i modnim zahtjevima | Sposobnost odabira okvira prema oblicima ljudskog lica | Tipièni oblici ljudskog lica
Klasifikacija uobièajenih oblika nosova i èela | |||
Tipiène anatomske karakteristike lica | ||||||
Pristajanje uobièajenih okvira tipi | ||||||
Pristajanje naoèala | Poznavanje utjecaja pritiska naoèala i podešavanj | Utjecaj pritiska naoèala s obzirom na oblik kostiju, polož | Podešavanje okvira i krakova s obzirom na anatomski oblik glave i visin | |||
Odreðivanje koordinatnih mjera za podešavanje nao | Poznavanje ureðaja za podešavanje nao | Konstrukcija i funkcija ureðaja za podešavanje | ||||
Anatomsko predpodešavanje okvira | ||||||
Nulti i glavni smjer gledanja, velièine kutova i njihovo zna | ||||||
Odreðivanje nagiba stakala | ||||||
Centriranje i podešavanje stakala s vi | Visina ruba dioptrijskog stakla, s više dioptrija, za dalekovidnost i k | |||||
Podešavanje trifokalnih stakala s glatkim staklima | ||||||
Prizma za centriranje prema jaèini i polo | Sferièna stakla s dioptrijom | Poznavanje sferiènih stakala za razlièito udaljene obj | Astigmatiène greške sferi
Definicija toène reprodukcije najnovijih stakala za naoèale
Sferièna stakla za razlièito udaljene objekte | |||
Stakla s više dioptrija | Sposobnost optièkog, estetskog i modnog procjenjivanja te procjene sporednih prizmatskih djelovanja; sposobnost izrade stakla s vi< | Optièka, estetska i modna procjena stakala s više
Procjena sporednih prizmatskih djelovanja u dodatnim dijelovima Izrada stakala s više dioptrija sa stupnjevitim djelovanjem | ||||
Prizmatska stakla za naoèale | Poznavanje primjene prizmatskih stakala i vrijednosti prizimatskog djelovanja | Primjena prizmatskih stakala za naoèale, propisana i izmjerena vrijednost prizmatskog djelovanja | ||||
Stakla koja umanjuju djelovanje UV i IC zraka | Poznavanje vrsta zraka i njihovo djelovanje na oko i zaštitnih naoè | Ultravioletne i infracrvene zrake
Djelovanje vidljivih i nevidljivih zraka na pojedine dijelove oka Redukcija i transmisija svjetla zaštitnih naoèala Svojstva i upotreba filter(toniranih) stakala Fototropna stakla, princip djelovanja | ||||
Stakla koja smanjuju refleksiju i s posebnim djelovanjem | Poznavanje reflektirajuæeg djelovanja ploha stakala, slojeva i uvjeta za smanjivanje refleksije, izrade doti | Reflektirajuæe djelovanje ploha stakala
Slojevi za umanjivanje refleksije, uvjeti smanjivanja refleksije Izrada slojeva koji umanjuju refleksiju Struktura i naèin djelovanja polarizacionih stakala, te podruèje uporabe< |
2. Osnove optike i anatomije oka
2.1. Broj sati po obrazovnim godinama
Red
br. | |||||
1. | Izvori, širenje i brzina svjetla | 8 | - | - | 8 |
2. | Refleksija svjetla | 10 | - | - | 10 |
3. | Refleksija svjetla i totalna refleksija | 8 | - | - | 8 |
4. | Optièko djelovanje planparalelnih plo5 | - | - | 5 | |
5. | Optièko djelovanje tankih sferiè | 4 | - | - | 4 |
6. | Optièko djelovanje tankih astigmati | - | 5 | - | 5 |
7. | Optièki sustavi s dvije leæ< | - | 5 | - | 5 |
8. | Svjetlo kao valna pojava | - | 3 | - | 3 |
9. | Disperzija svjetla | - | 3 | - | 3 |
10. | Interferencija svjetla | - | 3 | - | 3 |
11. | Ogib svjetlosti | - | 3 | - | 3 |
12. | Polarizacija svjetla | - | 5 | - | 5 |
13. | Dvojna priroda svjetla | - | 3 | - | 3 |
14. | Grešpke reprodukcije leæ | - | 5 | - | 5 |
15. | Struktura leæa i poveæ | - | - | 5 | 5 |
16. | Mehanièka i optiè | - | - | 5 | 5 |
17. | Graða oka | - | - | 12 | 12 |
18. | Funkcija oka | - | - | 10 | 10 |
UKUPNO SATI: | 35 | 35 | 32 | 102 |
2.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja
| |||
Izvori, širenje i brzina svjetla | Poznavanje izvora svjetla i pravolinijskog širenja, pojmova zraka, snop i pramen svjetla, te brzine svjetlosti | Podjela izvora svjetla
Pravolinijsko širenje svjetla Pojam zraka svjetla, snop svjetla, pramen svjetla Brzina svjetla u raznim optièkim medijima i u vakuumu | |
Refleksija svjetlosti | Poznavanje zakonitosti refleksije svjetla, dioptrijskog djelovanja konkavnih i konveksnih zrcala i podruèja njihove upotrebe i prim | Zakonitosti refleksije svjetla na ravnim i kuglastim površinama svjetla
Difuzna refleksija Huygensov princip Refleksija svjetla na kultnim zrcalima i odreðivanje broja zrcalnih slika Dioptrijsko djelovanje konkavnih i konveksnih zrcala i podruèje upotrebe Primjena ravnih i kuglastih zrcala u naoèalnoj optici | |
Refleksija svjetla i totalna refleksija | Poznavanje loma svjetlosti i totalne refleksije | Lom jednobojne zrake svjetlosti na graniènim plohama razlièKut loma na optièkim dijelovima s ravnim i kuglastim graniènim plohama Totalna refleksija i kut totalne refleksije | |
Optièko djelovanje planparalelnih ploèa i prizama | Poznavanje primjene planparalelnih ploèa i optièkih pr | Optièka svojstva planparalelnih ploèa i njihova primje
Podjela optièkih prizmi prema standardu i podruèje upotrebe | |
Optièko djelovanje tankih sferiènih le | Poznavanje osnovnih oblika leæa i dioptrijskog djelovanja leæDioptrijsko djelovanje leæe izvedeno iz prizmatiène st
Osnovni oblici leæa |
| |||
Doptièko djelovanje tankih astigmatiènih lePoznavanje ploha astigmatiènih leæa
| Oblici ploha astigmatièniih leæa i njihovo dioptrijsko
| | |
Optièki sustavi s dvije leæe | Poznavanje strukture sustava s dvije leæe | Struktura sustava s dvije leæe i dioptrijsko djelovanje | |
Svjetlo kao valna pojava | Poznavanje svjetla kao valne pojave i elektromagnetskog spektra | Definicija svjetla na primjerima vodenih valova i odnos izmeðu duljine vala, frekvencije i brzine svjetla
Elektromagnetski valni spektar | |
Disperzija svjetla | Poznavanje disperzije svjetla, pojave linijskog spektra i spektralne analize | Disperzija svjetla kao popratna pojava loma, spektralne boje (disperzija na prizmi)
Linijski spektar i spektralna analiza | |
Interferencija svjetla | Poznavanje interferencije | Uvjeti za interferenciju dvaju niza valova
Kriteriji da se interferencijom valovi pojaèaju, oslabe i ugase | |
Ogib svjetlosti | Poznavanje pojava ogiba svjetlosti | Ogib svjetlosti i njegov utjecaj na oštrinu reprodukcije | |
Polarizacija svjetla | Poznavanje polariziranog svjetla i naèina djelovanja polarizatora i analizatora | Razlika izmeðu polariziranog i nepolariziranog svjetla, moguæStruktura polarizacionog filtera i naèin djelovanja polarizatora i analizatora
Objasniti podjelu vida lijevog i desnog oka pomoæu polarizatora i analizatora | |
Dvojna priroda svjetla | Poznavanje undulatorno-korpuskolarne teorije svjetlosti | Ma+ wellova teorija elektromagnetskih valova
Planckova teorija svjetlosti Undulatorno-korpuskolarna teorija svjetlosti | |
Greške reprodukcije leæa kod reprodukcije izvan G | Poznavanje pojedinaènih leæa i sustava le | Pojedinaène leæe i sustavi le Objasniti kromatski otklon leæe pomoæu disperzije i ozna Struktura i naèin djelovanja akromata |
| ||||||
1. | Struktura leæa i poveæ | Poznavanje strukture aplanatskih i akromatskih leæa | Struktura aplanatskih i akromatskih leæa
Rukovanje poveæalima za èitanje | |||
2. | Mehanièka i optiè | Poznavanje mehanièkih i optièkih dijelova, njihova upo | Mehanièki i optièki dijelovi mjera Postupci mjerenja za odreðivanje žari3. | Graða oka | Poznavanje dijelova oka | Razvitak oka
Zaštitni pribor oka Oèna šupljina (orbita) Meki dio zaštitnog aparata oka Vjeðe i spojnice Vanjski mišiæi oka Krvne žile oka ivci oka Oèna jabuèica Vanjska oèna ovojnica Bjelooènica Rožnica Srednja oèna ovojnica ilnica Zrakasto ili cilijarno tijelo arenica Unutarnja oèna ovojnica (mrežnica) Vidni živac i vidni put Staklasto tijelo Leæa Oène sobice |
4. | Funkcija oka | Poznavanje pravovidnosti, kratkovidnosti, dalekovidnosti, starovidnosti, astigmatizma, pretraga oka optièkim pomagalima, vrstama i | Vid i gledanje
Refrakcija oka Pravovidnost ili emetropija Kratkovidnost ili mioptija Dalekovidnost ili hipermetrija Astigmatizam Starovidnost ili prezbiopija Odreðivanje refrakcije i njezina korekcija Ostale pretrage oka Objektivne pretrage oka Objektivne pretrage oka Subjektivne pretrage oka Optièka pomagala - naoè< Povijesni podaci Vrste i oblici leæa Temeljni pojmovi o oènim bolestima Zaštita organa vida |
3. Tehnološke vježbe
3.1. Pregled nastavnih podruèja
s vremenskim rasporedom
Red.
broj | |||||
1. | Tehnièko crtanje I, II i III | 20 | 10 | 10 | 40 |
2. | Optièko crtanje I, II i III | 15 | 20 | 20 | 55 |
3. | Tehnološke vjež15 | 15
| -
| 30 | |
4. | Tehnièke vjež | 10 | 10 | - | 20 |
5. | Vježbe za opæ | 10 | 15 | - | 25 |
6. | Vježbe za ispitivanje pristajanja nao- | - | 15 | 15 | |
7 | Vježbe za korekciju slabovidnosti (pokusi na opti | - | - | 19 | 19 |
UKUPNO SATI: | 70 | 70 | 64 | 204 |
3.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja
| |||
1. | Tehnièko crtanje | Poznavanje pisanja tekstova i brojeva prema standardu, crtanja i kotiranja proizvoda, unošenja mjera, | Normirana slova i brojke
Linije u crtežima Crtanje i kotiranje rubova provrta raznih proizvoda Unošenje mjera u crteže Prikaz prizmatskih proizvoda prema standardu u tri projekcije Èitanje, prikazivanje i kotiranje jednostavnih proizvoda i njihovih presjeka Crtanje vijka, matica i zakovica |
2. | Optièko crtanje | Sposobnost izvoðenja jednostavnih geometrijskih konstrukcija, rješ | Jednostavne geometrijske konstrukcije
Refleksija zraka svjetla na ravnim i zakrivljenim graniènim plohama Crtanje slika na ravnim, kutnim i sferiènim zrcalima Kut loma na graniènim plohama razlièitih medija, te crtanjem rije< Konstruiranje položaja osnovnih toèaka leKonstrukcija slike predmeta na konvergentnim i divergentnim leæama |
3. | Tehnološke vježPoznavanje primjena finomehanièarskih tehnika rada
| Analiza djelovanja klina u odnosu na materijal i tehnike rada
| Primjena razlièitih turpija Prepoznavanje grešaka na svrdlima Usporedba razlièitih sredstava i tehnika za poliranje Pravilno spajanje zakovicama Pogreške u mjerenju |
4. | Tehnièke vjež | Poznavanje mjerenja dioptrijskih vrijednosti i uoèavanja grešMjerenje dioptrijskih vrijednosti i identifikacija pogrešaka u mjerenju
Uoèavanje i klasificiranje grešaka materijala (povr | |
5. | Vježbe za opæ | Pomoæ provjere nekih zakona u optici utvrditi njihovu primjenu u naoèProvjera zakona o širenju svjetlosti
Eksperimentalno rješavanje zadataka refleksije i refrakcije Provjera zakona reprodukcije kod zrcala i leæa Odreðivanje indeksa loma medija pomoæu totalne refleksije
Eksperimentalno rješavanje zadataka reprodukcije pomoæu le |
| ||||||
1. | Tehnièko crtanje | Poznavanje crtanja jednostavnih optièkih dijelova i crtanja i kotiranja okvira prema zadanom uzorku | Crtanje jednostavnih optièkih dijelova
Kotiranje i crtanje okvira prema zadanom uzorku | |||
2. | Optièko crtanje | Sposobnost crtanja i konstruiranja raznih optièkih pojava na kuglastim plohama, leæ | Crtanje raznih lomova zraka na kuglastim plohama
Crtanje slike realnog predmeta na konvergentnoj leæi s otvorom blende
Odreðivanje slike zaslona pomoæu konstrukcionih zraka na jednoj konvergen
Crtanje položaja i velièine slike na optiAksonometrijski prikaz sferiènog i astigmatiènog snopa zraka
Crtanje rasapa svjetlosti na prizmama
Crtanje reprodukcione greške na jednoj leæi (sferna aberacija, kroma
| |||
3. | Tehnološke vježPoznavanje ispitivanja raznih fizikalnih svojstava materijala, pogonskih odnosa i osnovne vježbe u elektrotehnici
| Ispitivanje spojeva lemljenja na èvrstoæu
| Granice plastiènosti i elastiènosti umjetnih materijala Optereæenja na savijanje i vlak kod razlièitih materijala | |||
Odnos izmeðu brzine rezanja, broja okretaja, vremena spajanja i rada kod bru
Meðusobna usporedba tvrdoæe pomo
Promjena dimenzija zbog promjene temperature
Elektrièni pokusi (spajanje potroša4. | Tehnièke vjež | Sposobnost ispitivanja konaènih mjera okvira i stakala i usporedba s dozvoljenim odstupanjima | Ispitivanje konaènih mjera okvira i stakala
Ispitivanje naoèala s obzirom na dozvoljena odstupanja | |||
5. | Vježbe za opæ | Sposobnost odreðivanja dioptrijskog djelovanja astigmatièOdreðivanje dioptrijskog djelovanja astigmatiènih le
Dokaz i opis greške na leæama pomoDemonstracija podešavanja mjerenja kod mjeraèa |
| |||
1. | Tehnièko crtanje | Poznavanje crtanja i kotiranja okvira | Crtanje i kotiranje okvira prema zadanim mjerama |
2. | Optièko crtanje | Poznavanje konstrukcije slike u oku | Konstrukcija slike na mrežnici zdravog oka
Konstrukcija slike nekorigiranog i korigiranog kratkovidnog, dalekovidnog i staraèkog oka s obzirom na udaljenost Rješavanje zadataka u vezi s refrakcijom udaljene toèke i vrijednost
Konstruiranje prolaska zraka kroz otvor na mjeraèu žari |
3. | Vježbe za ispitivanje pristajanja naoSposobnost odabira okvira naoèala prema anatomskim, estetskim i modnim obiljež | Odreðivanje okvira naoèala prema profilima lica, anato
Ocjenjivanje položaja naoèala na uUtjecaj nagiba stakla na oštrinu vida i na vidno polje
Odreðivanje visine ruba izmeðu dioptrija kod viSkok slike kod razlièitih višefokalnih stakala i odrediti ga prema t
Odreðivanje vidnog podruèja pomo
Pokusi stereoskopskog gledanja
| |
4. | Vježbe za korekciju slabovidnosti (pokusi na opti | Poznavanje pojava kod korekcije slabovidnosti | Izvoðenje reprodukcije na modelu oka kod emetropije i ametropije
Opis i prikazivanje refrakcije udaljene toèke Prikaz potpune korekcije i demonstriranje djelovanja promijenjenog žarišPokazivanje prevelike i premale korekcije na modelu oka Prikazivanje reprodukcije na astigmatiènom modelu oka Prikazivanje refrakcije podešavanja i akomodacije modela oka
Kvantitativno pokazivanje utjecaja položaja osi na oštrinu vida
Kvalitativno prikazivanje astigmatiènog izoblièenja glatkih stakala |
4. Struèni raèun
4.1. Pregled nastavnih podruèja
s vremenskim rasporedom
Red. | |||||
broj | |||||
Raèunske i matematièke osnove | 70 | - | - | 70 | |
Osnove raèunanja u optici | - | 20 | 22 | 42 | |
Izraèunavanje plaæa | - | 7 | 6 | 13 | |
Izraèunavanje troškova | - | 8 | - | 8 | |
Izraèunavanje kamata | - | - | 4 | 4 | |
UKUPNO SATI: | 70 | 35 | 32 | 137 |
4.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja
| |||
1. | Raèunske operacije s racionalnim brojevima | Uvježbavanje toènog raRaèunanje s potencijom broja deset
Linearne jednadžbe i graf (varijable su racionalni brojevi) i primijeniti ih na optiè Osnovne trigonometrijske funkcije | |
2. | Raèunske opracije s realnim brojevima | Uvježbavanje toènog raPotencije
Korijeni (raèunanje s razlomkom u potenciji) | |
3. | Osnove geometrije | Poznavanje geometrijskih pojmova i rješavanje problema važOsnovni pojmovi u geometriji
Oznaèivanje kutova na presjecima i paralelama Trokuti, izraèunavanje stranica, površina i kutova Teoremi sukladnosti i sliènosti i primjena na optièke probleme Pitagorin pouèak i primjena na optièke pojave Kut i mjerenje kuta |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. | Osnove raèunanja u o optici | Poznavanje osnova raèunanja u optici i raèunska obrada | Lom zrake svjetlosti na graniènim plohama (odrediti kut loma raèGranièni kut totalne refleksije
Ogib zrake svjetlosti na primjerima jednakokraène prizme
Proraèun dioptrijskog djelovanja sferiènih leirina žarišta s
Raèunanje kod centriranja astigmatiènih stakala s dioptrijom (sferi
Izraèunati decentriranje za sferna i torusna prizmatska stakla s dioptrijom
Konstruktivni i raèunski prikaz reprodukcije udaljene toèke objekta za za
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. | Izraèunavanje plaæ | Izraèunati utrošak radnog vremena i plaVrijeme izrade jednog izratka uzimajuæi u obzir zadano vrijeme
| | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Plaæa po komadu, satu, danu i mjesecu (bruto i neto pla | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. | Izraèunavanje troš | Poznavanje sastava materijalnih troškova, trošPojedinaèni materijalni troškovi, zajedni< | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izraèunati trošPojedinaèni troškovi izrade uzimaju
Zajednièki troškovi izrade, ukupni troIII. GODINA NAUKOVANJA
Nastavni plan naukovanja temeljen
je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina
koji su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave
u pojedinoj školskoj
godini.
Nastavni program naukovanja je okvirni, pa æe obrtnièka škola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi raèuna da obrtnièke radionice nisu podjednako opremljene, pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja. Praktièni dio naukovanja, Tehnologija struke i Struèni raèun programirani su tako da èine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji meðusobno nadopunjuju. U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifiènosti radionica u školi i obrtnièkih radionica ne narušavajuæi pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se rasporeðuje sukladno školskom kalendaru. Preporuèa se da svaka obrazovna skupina bude, u svakom polugodištu, kroz utvrðeni didaktièko vremenski blok na naukovanju u školi, a u ostalom dijelu kod obrtnika s kojima nauènik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Vremenska dimenzija pojedinog bloka bit æe uvjetovana planom vremena potrebnog za ostvarenje teorijskog dijela naukovanja i vježbi, te planiranog vremena za realizaciju razlike programa u školskim radionicama. Praktièni dio programa treba najveæim dijelom realizirati kod obrtnika. Struèni uèitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi uèenik vodi dnevnik rada. Teorijski dio naukovanja i vježbi ostvaruju nastavnici s visokom struènom spremom (profesori fizike s iskustvom u optièkoj struci). Izuzetno, neke vježbe, mogu ostvarivati struèni uèitelji.
Ispit se sastoji iz praktiènog i teorijskog dijela. Okvirni sadržaj iz praktiènog dijela ispita kojim ispitanik dokazuje steèena praktièna znanja i vještine, može se definirati ovako: - u vremenu do 10 sati ispitanik mora proæi kroz pet radnih proba kao npr.: a) brušenje specijalnih površina leæa s automatskim strojevima za brušenje i uèvršæivanje stakala za naoèale, b) brušenje i uèvršæivanje stakala za naoèale s više dioptrija, c) brušenje ravne površine leæa i montaža stakala, d) višestruko dodatno lemljenje na metalnim okvirima, e) izrada dijela okvira i prilagoðivanje okviru. Sadržaji iz struèno-teorijskog dijela utvrðuje se iz: - Struènog raèuna, - Tehnologije struke,
-
Osnova optike i anatomije oka.
|