Na temelju èlanka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93) ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtnièke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. veæ dugi niz godina izraðuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omoguæuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i graðanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost opæeobrazovnog od struèno - teorijskog i prakti-ènog dijela programa naukovanja.
Nastava struèno - teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtnièkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktièni dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtnièkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne uèinke. Kako su obrtnièka zanimanja vrlo raznolika nemoguæe je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvoðenju nastave pa je naukovanje moguæe organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajuæi u obzir pojedinosti zanimanja, a što se utvrðuje izvedbenim programom.
Modeli organizacije nastave vrlo su èesto bitno razlièiti od modela koji se primjenjuju za opæeobrazovne sadržaje.
Ovi naèini omoguæuju veæu racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od opæeobrazovnog dijela programa.
Naukovanje završava polaganjem pomoænièkog ispita.
Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtnièkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omoguæuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaæe na razini pomoænièkog zvanja.
U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeæi opæi ciljevi naukovanja:
Kao posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje slastièara odreðuju se:
izraðivanje svih vrsta slastica i njihovo ukrašavanje (torte, kolaèi, pecivo, bomboni, sladoled, proizvodi od èokolade, proizvodi od marcipana i nougata, proizvodi od šeæera i sl.),
A. Praktièni dio naukovanja
|
| |||
1. | Zaštita na radu, sprjeè | Primijeniti propise o zaštiti na radu vezane za zanimanje | ||
Opisati tipiène situacije koje dovode do nesreæ | usvajati tijekom cijelog naukovanja | |||
Opisati ponašanje pri nesreæ | ||||
Opisati opasnosti pri rukovanju elektriènom strujom | ||||
Navesti važne propise sprjeè | ||||
Navesti opasnosti pri rukovanju otrovima, plinovima i zapaljivim materijalom | ||||
Navesti moguæe naè | ||||
Znati upotrijebiti odgovarajuæa sredstva za dezinfekciju i suzbijanje | ||||
Uklanjati otpatke | ||||
Racionalno koristiti energiju | ||||
2. | Provoðenje mjera higijene | Objasniti znaèenje higijene pri radu | ||
Urediti i održavati èusvajati tijekom cijelog naukovanja | ||||
Izabrati i stalno koristiti radnu odjeæu | ||||
Primijeniti propise o higijeni | ||||
3. | Primjena propisa o obrtništvu i Primijeniti propise o obrtništvu i žive | usvajati tijekom cijelog naukovanja | ||
Navesti propise koji vrijede za živež | usvajati za èitavo vrijeme školovanja | |||
Poznavati propise koji se odnose na obrtnièku struku |
| |||
4. | Poznavanje obrtnièkog pogona | Struktura obrtnièke radionice | ||
Tijek proizvodnje | ||||
Objasniti zajednièki rad dijelova pogona | ||||
5. | Posluživanje i održ | Opisati naèin rada postrojenja, strojeva i aparata | ||
Koristiti strojeve u skladu s uputom za korištenje i propisima o sigurnosti | ||||
Održavati postrojenja, strojeve i aparate u skladu s propisima o sigurnosti rada | ||||
6. | Skladištenje i kontrola sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda | Organizacija skladišta | ||
Preuzimanje robe | ||||
Ispitivanje težine i koliè | ||||
Hlaðenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda | ||||
Opisati vrste sirovina i poluproizvoda | ||||
Objasniti utjecaje vlage, svjetla i temperature na postojanost proizvoda | ||||
Poznavati postupke i vrste skladištenja | ||||
Izabrati materijale i pakirati slastièarske proizvode | ||||
7. | Izrada i prerada smjesa | Vrste smjesa (dodaci, naèini izrade smjesa) | ||
Izrada laganih smjesa | ||||
Izrada biskvitnih smjesa | ||||
Miješanje smjesa od badema | ||||
Napraviti i pržiti tekuæ | ||||
Peæi tekuæu smjesu | ||||
8. | Izrada nadjeva i prerada voæa | Nauèiti kako se izraðuje nadjev i odrediti postojanost | ||
Istuæi slatko vrhnje | ||||
Kuhati razlièite jednostavne kreme | ||||
Navesti vrste, podrijetlo i primjenu voæa i suš< |
| |||
Pripremiti voæe | ||||
Blanširati i kuhati voæ | ||||
Kuhati temeljac za kremu od vrhnja i umiješati tu | ||||
9. | Ukrašavanje torti i ostalih slastica | Ukrašavati s vreæicom za | ||
Oblagati slastice i torte kremom i raznim dekoracijama | ||||
Ukrašavati tuljcem za š | ||||
10. | Izrada peciva | Odmarati prhko tijesto, razvaljati, rezati i oblikovati | ||
Znati vrste i primjenu razlièitih prhkih tijesta | ||||
Lisnata tijesta razlikovati prema naèinu izrade | ||||
Znati postupke pripreme, odmaranje i razvlaèenje te izradu razli | ||||
Znati vrste i primjenu dizanog tijesta | ||||
Dizano tijesto odmarati, miješati i mijesiti | ||||
11. | Pripremanje i korištenje glazura | Pripremiti temeljnu glazuru | ||
Glazirati pecivo |
|
| ||||||||
1. | Posluživanje i è | Rukovati svim aparatima i ureðajima u kuhinji uvaž | + | ||||||
Održavati aparate i ureð+ | |||||||||
2. | Kontrola i skladištenje sirovina poluproizvoda i gotovih proizvoda | Izabrati i ocijeniti sirovine prema kakvoæi | + | ||||||
Odvagati sirovine, dodatne materijale | + | ||||||||
Zamrzavati i odmrzavati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode | + | ||||||||
Skladištiti i kontrolirati postojanost poluproizvoda i gotovih proizvoda | + | + | |||||||
3. | Izrada smjesa | Prema zadnjoj recepturi birati sirovine, dodatke i zaèine za razne vrste smjesa | + | ||||||
Izraðivati i oblikovati biskvitne smjese (biskvitni kola+ | + | ||||||||
Tuæi lake i teš+ | |||||||||
Ispržiti smjesu od badema | + | ||||||||
Oblikovati, izrezati, puniti i peæi smjese | + | ||||||||
Peæi smjesu od sjeckanih badema odnosno peæ+
|
| | |||||||
Upoznati svojstva i uporabu nadomjestaka za šeæ< | + | ||||||||
Pripremiti i peæi kaš | + | ||||||||
Moæi ocijeniti kakvoæ | + | ||||||||
Navesti pogreške i moguæ | + | ||||||||
4. | Izrada nadjeva | Razlikovati kreme od maslaca prema vrsti izrade i primjeni | + | ||||||
Pripremiti kuhane kreme od kakaa i šeæ+
| | ||||||||
Miješati smjese od badema, oraha, lješ | + | + | |||||||
Pripremiti pikantne nadjeve od sira, mesa, riba, povræa | + | + | |||||||
5. | Priprema torti i ukrašavanje | Složiti tijesto u kalupe | + | ||||||
Ispuniti kalupe smjesom | + | ||||||||
Moæi izvesti osnovne tehnike dekoriranja (izrezivanja, posipavanja, oblaganja i sl.) | + | + | |||||||
Preliti torte i razne slastice èokoladom i fondatom | + | ||||||||
Složiti petits fours, preliti ga i ukrasiti | + | ||||||||
Izabrati dekor ( i objasniti razloge) | + | ||||||||
6. | Izrada peciva od lisnatog tijesta, prhkog tijesta i dizanog tijesta | Znati objasniti proces fermentacije | + | ||||||
Peæi dizana tijesta (paziti na vrijeme fermentacije) | + | ||||||||
Miješati i oblikovati prhko tijesto | + |
| |||||||
Praviti èajna peciva od prhkog tijesta, ukraš | + | ||||||||
Peæi lisnato i prhko tijesto | + | ||||||||
Koristiti recepture za izradu tijesta, dodavati sirovine i druge materijale kao i zaèine za tij | + | ||||||||
Izraditi i peæi teš | + | ||||||||
Ocijeniti gotove proizvode prema recepturama | + | ||||||||
Znati izvore pogrešaka kod izrade kolaè
| + |
| |||||||
7. | Priprema i prerada glazura | Pripremiti glazuru od bjelanjaka | + | ||||||
Pripremiti cakline od èokolade | + | ||||||||
Pripremiti i temperirati preljev od kakaa s maslacem i še | + |
| |||||||
8. | Izrada medenjaka | Znati vrste medenjaka | + | ||||||
Prema recepturama izabrati i dozirati sirovine, zaèine i dodatke za izradu medenjaka i ostalih | + | ||||||||
Skladištiti tijesto za kolaè+ | |||||||||
Tijesto za kolaèe s medom i medenjake izraditi, premazivati i pe | + | ||||||||
9. | Izrada skica za slastièarske proizvode | Izraditi crteže za torte i kalupe | + | ||||||
Izraditi nacrte za ornamente i slova | + | ||||||||
Prema nacrtima izraditi materijale za izradu ornamenata i slova | + | ||||||||
Izraðivati ornamente od è | + | ||||||||
Napraviti dekoracijske modele od šeæ | + | ||||||||
Objasniti znaèenje harmonije materijala i boja kao i adekvatnost oblika za dekoriranje slasti | + | ||||||||
10. | Proizvodi od marcipana i nougata | Razlikovati vrste marcipana i nougata prema sastavu i izradi, izgledu i okusu | + | + | |||||
Oblikovati proizvode od marcipana | + | ||||||||
Puniti slastice marcipanom i nougatom | + | ||||||||
11. | Slastice sa èokoladom | Znati izabrati èokoladni preljev prema sastavu za odreð | + | ||||||
Praviti lijevane figure od èokolade | + | ||||||||
Razne vrste peciva uranjati i prelijevati èokoladnim preljevom | + | ||||||||
Pripremiti èokoladni preljev za ukraš+
|
| | |||||||
Ocijeniti gotove proizvode i opisati pogreške kod izrade | + | ||||||||
12. | Izrada proizvoda od šeæ | Kuhati šeæer do odre+ |
| ||||||
Opisati vrste krokanata naèinu izrade i preradi te primjeni | + | ||||||||
Izraditi i prirediti krokant | + | ||||||||
Lijevati i modelirati karamelu za dekoriranje | + | ||||||||
13. | Èokoladni bomboni | Objasniti razne recepte za bombone | + | ||||||
Objasniti izradu raznih vrsta èokoladnih bombona s teku | + |
| |||||||
Preliti i ukrasiti èokoladne bombone | + | ||||||||
Napraviti èokoladne bombone | + | ||||||||
| Napraviti punjene èokoladne bombone (marcipan, nougat i sl.) | + | |||||||
Pripremiti pržene, nasjeckane bademe i pokriti ih | + | ||||||||
Ispitati gotove proizvode | + | ||||||||
14. | Izrada sladoleda i slastica od sladoleda | Homogenizirati i pasterizirati masu za sladoled | + | ||||||
Miješati i zalediti sladoled | + | ||||||||
Složiti i ukrasiti torte od sladoleda | + | ||||||||
Složiti i ukrasiti sladoledni kup i piæ+
|
| | |||||||
Izraditi i ukrasiti razne slatkiše sa sladoledom | + | ||||||||
Odabrati voæe za dekoraciju proizvoda od sladoleda | + | ||||||||
15. | Slastice s voæem | Izrada podloga za kolaèe od voæa | + | ||||||
Odabrati sirovine i prigotoviti ih prema raznim recepturama slastica na bazi voæa | + |
| |||||||
Koristiti želatine | + | ||||||||
16. | Slano pecivo i pecivo od sira | Od razlièitih tijesta i smjesa pripremiti slano pecivo i pecivo od sira | + | ||||||
Pripremiti, puniti, ukrašavati i peæ | + | ||||||||
Izraditi paštete (nadjeva) za slano pecivo (sir, meso, riba, povr | + |
B. Struèno teorijski dio naukovanja
1. Tehnologija zanimanja
1.1. Pregled nastavnih podruèja
s vremenskim rasporedom
1. Osnove higijene | ||||
2. Fizika, kemija, biologija | ||||
2.1. Osnove fizike | ||||
2.2. Osnove kemije | ||||
2.3. Osnove biologije |
| |||
3. Prehrana | ||||
3.1. Hranjive tvari | ||||
3.2. Fiziologija prehrane | ||||
3.3. Održavanje vrijednosti hrane |
| |||
4. Slastièarstvo | ||||
4.1. Tijesta | ||||
4.2. Smjese | ||||
4.3. Proces peèenja | ||||
4.4. Tvari za zaslaðivanje | ||||
4.5. Zaèini, želei i vezivna
sredstva | ||||
4.6. Kreme i nadjevi | ||||
4.7. Kakao, proizvodi od
kakaa, nougat | ||||
4.8. Hlaðenje i zamrzavanje | ||||
4.9. Sladoled | ||||
4.10. Fina peciva | ||||
4.11. Proizvodi od
marcipana, èokolade i šeæera | ||||
5. Struèno crtanje (vježbe) | ||||
6. Obrtnièki propisi i propisi o
živežnim namirnicama | ||||
Ukupan broj sati |
1.2. Ciljevi i zadaæe predmeta
Uèenik treba:
- steæi uvid u sve propise vezane uz ovu djelatnost i primjenjivati ih,
- znati podatke nužne za proizvodnju i kontrolu kvalitete proizvoda,
- steæi osnovna znanja o biološkoj i kemijskoj graði sirovina i njihovom korištenju,
- steæi znanja o tehnikama izrade proizvoda i znati ocijeniti njihovu kvalitetu,
- poznavati osnovne recepte za primjenjivanje slastica kao i ureðaje koji se pri tom koriste,
- znati provoditi mjere zaštite na radu, poznavati osnove higijene, èuvati okoliš, znati štedjeti energiju, biti svjestan potrebitosti svih mjera koje tome doprinose i uvažavati ih.
1.3. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja
1. | Osnove higijene | Ekologija i njezino znaèenje za èovjeka | Higijena okoliša
zrak - zagaðivanje i zaštita tlo - zagaðivanje i zaštita | |||||||||||||||||||||
voda - vrsta vode i vodoopskrba sustava, | ||||||||||||||||||||||||
zaštita voda, biološ | Zaštita radnih pogona od zagaðivanja | Fizikalni zagaðivaèi,
kemijski zagaðivaèi, | ||||||||||||||||||||||
biološki zagaði | ||||||||||||||||||||||||
bolesti uvjetovane, zagaðivanjem, | ||||||||||||||||||||||||
higijena radnih pogona, | ||||||||||||||||||||||||
higijena pribora i ureðaja u ugostiteljstvu. | ||||||||||||||||||||||||
Zaštita radnika | Higijensko održavanje odjeæe i obu | |||||||||||||||||||||||
osobna higijena | ||||||||||||||||||||||||
Higijena rada, | ||||||||||||||||||||||||
mikroklima u radnim prostorima, | ||||||||||||||||||||||||
rad, odmor, rekreacija, | ||||||||||||||||||||||||
profesionalne bolesti i ozljede u ugostiteljstvu, | ||||||||||||||||||||||||
osobna zaštita, sredstava. | ||||||||||||||||||||||||
2. | Fizika/kemija/biologija | |||||||||||||||||||||||
2.1. | Osnove fizike | Osnove mehanike | Translacija i rotacija tijela | |||||||||||||||||||||
Sila i masa Newton-ovi zakoni mehanike | ||||||||||||||||||||||||
Moment sile | ||||||||||||||||||||||||
Poluga i primjene | ||||||||||||||||||||||||
Sile u tekuæinama i plinovima | ||||||||||||||||||||||||
Tlak | ||||||||||||||||||||||||
Miješanje tekuæina | ||||||||||||||||||||||||
Mehanièki rad i energija | ||||||||||||||||||||||||
Djelotvornost i mehanièka prednost stroja | ||||||||||||||||||||||||
Osnove topline | Temperatura, unutarnja energija i toplina | |||||||||||||||||||||||
Toplinsko rastezanje | ||||||||||||||||||||||||
Èvrste tvari i tekuæine | ||||||||||||||||||||||||
Agregatna stanja | ||||||||||||||||||||||||
Osnove elektriciteta | Napon, jakost struje i elektrièni otpor | |||||||||||||||||||||||
Ohmov zakon, vodièi i izolatori | ||||||||||||||||||||||||
Rad i snaga u elektriènim sustavima | ||||||||||||||||||||||||
Uvid u funkcije elemente i primjenu radnih sredstava | Proizvodnja i prenošenje energije putem ureð | Proizvodnja topline i hladnoæe i njihovo prenoš | Prikljuèak elektriènih ure | |||||||||||||||||||||
Granice optereæenja | ||||||||||||||||||||||||
Opasnosti od elektriène struje i prava pomoæ | ||||||||||||||||||||||||
2.2. | Osnove kemije | Osnovni kemijski pojmovi | Atom, kemijski element, prirodni sustav elementa, | |||||||||||||||||||||
Kemijski simboli, formule i jednadžbe | ||||||||||||||||||||||||
Kiseline, hidroksidi i soli | Hidroksidi i njihova svojstva | |||||||||||||||||||||||
Proces neutralizacije | ||||||||||||||||||||||||
Soli | ||||||||||||||||||||||||
Organski spojevi | Ugljikovodici, najjednostavniji organski spojevi, | |||||||||||||||||||||||
Biološki lužSvojstva i rasprostranjenost
| | |||||||||||||||||||||||
Masti i ulje | ||||||||||||||||||||||||
Bjelanèevine - svojstva i vrijednosti | ||||||||||||||||||||||||
2.3. | Osnove biologije | Graða i funkcija stanice | Graða životinjske i biljne stanice | |||||||||||||||||||||
Staniène funkcije | ||||||||||||||||||||||||
Ustroj stanica | ||||||||||||||||||||||||
Tkivo | ||||||||||||||||||||||||
Funkcije organizma | Oplodnja | |||||||||||||||||||||||
Rast | ||||||||||||||||||||||||
Izmjena tvari | ||||||||||||||||||||||||
Èimbenici koji utjeèu na pravilan razvoj organizma | ||||||||||||||||||||||||
Higijena življenja | ||||||||||||||||||||||||
3. | Prehrana | |||||||||||||||||||||||
3.1. | Hranjive tvari | ivežne namirnice | Namirnice biljnog i životinjskog podrijetla | |||||||||||||||||||||
Kemijski sastav živežnih namirnica | ||||||||||||||||||||||||
Hranjiva vrijednost živežnih namir | ||||||||||||||||||||||||
Omjer hranjivih tvari i energetskih potreba ljudskog organizma | ||||||||||||||||||||||||
| Pregled svojstava hranjivih tvari | Ugljikohidrati u živežnim namirnic | ||||||||||||||||||||||
Proces fotosinteze, asimilacije i desimilacije | ||||||||||||||||||||||||
Svojstva ugljikohidrata | ||||||||||||||||||||||||
Topljivost, bubrenje, stvaranje gela i fermentiranje | ||||||||||||||||||||||||
Masti i ulje u živežnim namirnicam | ||||||||||||||||||||||||
Vrste masti i ulja | ||||||||||||||||||||||||
Esencijalne masne kiseline | ||||||||||||||||||||||||
Zasiæene i nezasiæene masne kiseline | ||||||||||||||||||||||||
Svojstva masti i ulja (netopljivost u vodi) | ||||||||||||||||||||||||
Bjelanèevine, | ||||||||||||||||||||||||
Glavni izvori bjelanèevina | ||||||||||||||||||||||||
Svojstva bjelanèevina topljivost, vezanje vode, stvaranje gela, koagulacija | ||||||||||||||||||||||||
Mineralne tvari - svojstva i izvori mineralnih tvari | ||||||||||||||||||||||||
Vitamini | ||||||||||||||||||||||||
Vrste svojstva, izvori vitamina | ||||||||||||||||||||||||
Voda - svojstva | ||||||||||||||||||||||||
Sadržaj vode u namirnicama | ||||||||||||||||||||||||
Voda za piæe | ||||||||||||||||||||||||
3.2. | Fiziologija prehrane | |||||||||||||||||||||||
Znanje o fiziološkim procesima prehrane | Procesi prehrane, resorpcija i prijenos hranjivih tvari | |||||||||||||||||||||||
Izmjena tvari | ||||||||||||||||||||||||
Uloge vitamina, kiselina i lužina u prehrani | ||||||||||||||||||||||||
Naèela zdrave prehrane | Zdrava prehrana je preduvjet zdravlja | |||||||||||||||||||||||
Prilagoðivanje hrane životnoj dobi | ||||||||||||||||||||||||
Dijetetska prehrana | ||||||||||||||||||||||||
Pogreške u prehrani | ||||||||||||||||||||||||
3.3. | Održavanje prehrambene vrijednosti žive | Svojstva živežnih namirnica | Svojstva koja odreðuju prehrambenu vrijednost namirnica | |||||||||||||||||||||
Upotrebljivost u odnosu na svrhu primjene | ||||||||||||||||||||||||
Izborni kriteriji | ||||||||||||||||||||||||
Odreðivanje kvalitete i razlike u kvaliteti | Utvrðivanje kvalitete žive | |||||||||||||||||||||||
Trgovaèki razred i razred kvalitete | ||||||||||||||||||||||||
Smjernice za kvalitetu | ||||||||||||||||||||||||
Èimbenici koji mijenjaju stanje i vrijednosti ž | Utjecaj i primjene kod transporta | |||||||||||||||||||||||
Pogreške kod odreðivanja i prera | ||||||||||||||||||||||||
Utjecaji i promjene kod spremanja i skladištenja namirnica | ||||||||||||||||||||||||
Utjecaji i promjena kod prezentacije i kod prodaje namirnica | ||||||||||||||||||||||||
Poželjne i neželjene promjene izaz | ||||||||||||||||||||||||
Gubici u vrijednosti namirnica | ||||||||||||||||||||||||
Gospodarsko znaèenje održ | Gospodarske štete izazvane kvarenjem ž | Gospodarsko znaèenje održavanja skladi |
1. | Slastièarstvo | ||||||||
Tijesta | Izrada i prerada dizanih tijesta | Jednostavno dizano tijesto | |||||||
Teško dizano tijesto | |||||||||
Vuèeno dizano tijesto | |||||||||
Tuèeno dizano tijesto | |||||||||
Posebna dizana tijesta | |||||||||
Raèun: cijena materijala, preraè | |||||||||
Izrada i prerada prhkog tijesta | Razvaljano prhko tijesto | ||||||||
pricano prhko tijesto | |||||||||
Posebna prhka tijesto | |||||||||
Izraðivanje i prerada lisnatog tijesta | Vrste lisnatog tijesta | ||||||||
Izraðivanje i prerada tijesta za medena kolaè< | Smeða tijesta za medene kolaèe i medena tijesta | ||||||||
Premazani medenjaci i medeni kolaèi | |||||||||
Skladištenje | |||||||||
Raèun: izraè | Smjese | Razlikovati smjese za razne smjese kolaèa | Vrste smjesa | ||||||
Recepture za prireðivanje smjesa za kola | Tehnike izraðivanja tijesta | ||||||||
Raèun: preraè | Biskvitne smjese i proizvodi | Osnovni recepti za biskvite | |||||||
Postupak izrade | |||||||||
Proizvodi od biskvitne smjese | |||||||||
Smjese za suhe kolaèe i smjese za š | Osnovni recepti | ||||||||
Postupak izrade | |||||||||
Proizvodi | |||||||||
Pjenaste smjese i proizvodi od pjenastih masa | Osnovni recepti | ||||||||
Postupak izrade | |||||||||
Proizvodi | |||||||||
Smjese za peèenje i tekuæOsnovni recepti | |||||||||
Postupak izrade | |||||||||
Proizvodi | |||||||||
Smjese od badema i proizvodi od badema | Osnovni recepti | ||||||||
Postupak izrade | |||||||||
Proizvodi | |||||||||
Kašaste smjese i njihovi proizvodi | Osnovni recepti | ||||||||
Postupak izrade | |||||||||
Proizvodi | |||||||||
Proces peèenja | Objasniti tehnièke pretpostavke za proces peèenja | Toplina, toplomjer, priometar, termostat, isparavanje | |||||||
Opasnost od nesreæa | |||||||||
Raèun: izraè | Obrazložiti promjene u materijalu za peè< | Pogon peæi, stvaranje okusa, mirisa i boje, stvaranje mekotina (sredine) i kore, vrijeme pe | Raèun: gubici peè | ||||||
Razlikovati postupke peèenja | Friteza | ||||||||
Mikrovalna peænica | |||||||||
Aparat za šuplji kolaè | |||||||||
Oblik za vafle | |||||||||
Objasniti pogreške u peèIsušivanje, pucava kora, plosnato pecivo, pecivo malog volumena | |||||||||
Objasniti promjene nakon peèenja | Ohlaðivanje, staro peèenje
Raèun: gubici pri skladištenju | ||||||||
Tvari za zaslaðivanje | Oznaèiti stupnjeve kakvoæe Osnovne sorte | ||||||||
eæer u kocki, glava < | |||||||||
šeæer za kandiranje, tuljac, |
Opisati svojstva šeæSlatkoæa, topljivost, sposobnost karmeliziranja, hidroskopsko djelovanje | ||||||
Objasniti kuhanje šeæAlati, aparati | ||||||
Odnosi mješavina, dodaci, stupnjevi kuhanja | ||||||
Objasniti preradu šeæPrerada kuhanog šeæera od | ||||||
Pravljenje topljenog šeæ | ||||||
Raèun: preraè | Razlikovati šeæIzrada i primjena nekuhanih i kuhanih glazura | |||||
Navesti materijale za nadomjestak i zamjenu šeæ< | Saharin, fruktoza i sl. | |||||
Oznaèiti vrste meda i kvalitetu meda | Med prema podrijetlu | |||||
Okus i slatkoæa | ||||||
Objasniti znaèenje šDobivanje, primjena | ||||||
Zaèini, želei i vezivna sredstva | Razlikovati zaèine i mješavine za | Podjela
Sadržaj | ||||
Karakteristike kakvoæe | ||||||
Skladištenje | ||||||
Primjena | ||||||
Razlikovati arome i esencije | Vrste | |||||
Primjena | ||||||
Obrazložiti primjenu alkohola | estoka alkoholna piæa | |||||
Vino | ||||||
Pivo | ||||||
Obrazložiti primjenu kuhinjske soli | Stvaranje okusa | |||||
Tehnièko djelovanje tijekom peè | ||||||
Objasniti želee, vezivna sredstva i njihovo djelovanje | Biljna i životinjska sredstva za stvaranje ž | |||||
Primjena | ||||||
Svojstva želea | Bubrenje, dizanje, | |||||
Lijepljenje | ||||||
Stvaranje gela (želea) | ||||||
Kreme i nadjevi | Razlikovati vrste krema | Kuhane, miješanje | ||||
Raèun: izraè | Opisati izraðivanje tuèMetode izraðivanja (tuèenje) | |||||
Ocijeniti kremu od vrhnja | Osnovni recepti | |||||
Postupak izrade | ||||||
Vrste i primjena | ||||||
Ocijeniti kremu od vanilije | Osnovni recepti | |||||
Postupak i primjena
Vrsta primjene | ||||||
Ocijeniti kremu od maslaca | Osnovni recepti | |||||
Postupak izrade | ||||||
Vrste i primjena | ||||||
Razlikovati ostale kreme i slatka jela | Canache | |||||
Vinska krema | ||||||
Voæna krema | ||||||
Krema od sira | ||||||
Hladna i topla slatka jela | ||||||
Razlikovati nadjeve | Nadjevi od kokosa, oraha,
marcipana i nougata | |||||
Nadjevi od mesa i sira | ||||||
Kakao i proizvodi od kakaa, nougat | Razlikovati proizvode od kakaa | Smjesa od kakaa | ||||
Maslac od kakaa | ||||||
Prašak od kakaa | ||||||
Èokolada | ||||||
Preljev od èokolade (kuverture) | ||||||
Masna glazura koja sadrži kakao | ||||||
Raèun: izraè | Ocijeniti preradu preljeva od èokolade | Vrste | ||||
Postupak temperiranja | ||||||
Moguænosti primjene | ||||||
Opisati preradu nougata | Proizvodnja | |||||
Trgovaèki razredi | ||||||
Primjena | ||||||
Struèno crtanje | Razumjeti osnovna pravila i osnovne tehnike ukrašavanja | Pravljenje oblika | ||||
Oblikovanje boje | ||||||
Materijali | ||||||
Izvoditi pisma i ornamente iz osnovnih geometrijskih oblika | Slova, brojke,
Ukrašavanje rubova | |||||
Crtati ukrasne oblike | Slikovna pisma | |||||
Oblici ornamenata | ||||||
Sladoled i slastice |
Hlaðenje i zamrzavanje | Obrazložiti hlaðenje i zamrzavanje | Osposobljavanje za postojanost | ||||
Racionalizacija | ||||||
Raèun: potroš promjene temperature, vrijeme zamrzavanja, troškovi | ||||||
Objasniti pretpostavke i procese kod hlaðenja i zamrzavanja | Temperatura hlaðenja, naglog zamrzavanja, skladiš | |||||
Stvaranje kristala, smrzotine | ||||||
Opasnosti pakiranja | ||||||
Objasniti moguænosti odmrzavanja | Temperatura prostorije, hladnjak, mikrovalna peænica, ormar za fermentaciju, peæ | |||||
Ocijeniti zamrznutu robu | Promjena kakvoæe | |||||
Sladoled | Razlikovati vrste sladoleda | Propis o sladoledu | ||||
Raèun: prodajna cijena | ||||||
Objasniti postupak zamrzavanja | Aparat za sladoled | |||||
Zamrzivaè | ||||||
Aparat za mlijeèni kremasti sladoled | ||||||
Ocijeniti izraðivanje sladoleda od kreme | Osnovni recept | |||||
Postupak izrade | ||||||
Izvedenice | ||||||
Primjena | ||||||
Ocijeniti izraðivanje sladoleda od vrhnja | Osnovni recept | |||||
Postupak izrade | ||||||
Izvedenice | ||||||
Primjena | ||||||
Fina peciva | Ocijeniti izraðivanje torti | Vrste | ||||
Podloge | ||||||
Nadjevi | ||||||
Premaz | ||||||
Ukrašavanje | ||||||
Dekor | ||||||
Raèun: prodajne cijene | ||||||
Ocijeniti izraðivanje deserta i petis fours | Vrste
Podloge | |||||
Nadjevi | ||||||
Premaz | ||||||
Ukrašavanje | ||||||
Dekor | ||||||
Ocijeniti izraðivanje èVrste | ||||||
Sastav | ||||||
Dekor | ||||||
Proizvodi od marcipana, èokoladni bomboni, èObjasniti preradu marcipana | Sirova smjesa
Karakteristiène kakvoæe Proizvodi Raèun: prodajne cijene | |||||
Objasniti izradu èokoladnih bombona | Vrste | |||||
Postupak izrade | ||||||
Dekor | ||||||
Objasniti izradu èokoladnih proizvoda | Tijela: šuplja/puna
Materijal za ukras | |||||
Objasniti preradu karamela i krokanta | Proizvodi od karmela
Proizvodi o krokanta | |||||
Struèno crtanje | Opisati pravila i tehnike razlièitih moguænosti markir | Oblikovanje kalupa
Oblikovanje boje Materijali | ||||
Oblikovati ornamentalno slastièarske proizvode | Deserti
Petis fours Èokoladni bomboni | |||||
Crtati radne crteže | Torte za sveèanosti | |||||
Kalupi | ||||||
Obrtnièki propisi | Poznavati obrtnièke propise | Radno vrijeme | ||||
Zaštita na radu | ||||||
Higijena, okoliš | ||||||
Raèun: izraè | Poznavati pravne propise | Sirovine, dodaci | ||||
Poluproizvodi, gotovi proizvodi | ||||||
Deklaracija | ||||||
Poznavati odredbe o dijetalnim proizvodima | Sirovine
Recepture | |||||
Proizvodi | ||||||
Deklaracija | ||||||
Poznavati propise o radu ugostiteljskog objekta | Pravne odredbe o živežnim namirnicama | |||||
Zdravstveno pravne odredbe | ||||||
Pogonsko tehnièke odredbe | ||||||
Pravne odredbe o odgovornosti |
2. Struèni raèun 70 sati
2.1. Ciljevi i zadaæe predmeta
Ovaj predmet ima zadaæu osposobiti uèenika za primjenu temeljnih matematièkih operacija u gospodarskoj raèunici. Važno je da vježbanjem zadataka na konkretnim primjerima iz prakse uèenik usvoji ekonomski naèin razmišljanja u bude osposobljen za financijsko voðenje manjih ugostiteljskih objekata.
2.2. Sadržaji
predmeta
Sposobnost primjene osnovnih raèunskih operacija | Primjena osnovnih raèunskih operacija kod izraèunavanj | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izdavanje raèuna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kontrola ulaznih raèuna, stanje u skladiš | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Primjena raèunanja s razlomcima | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Primijena pravila trojnog u struci | Preraèunavanje receptura za odreðivanje koli | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Utvrðivanje potrebnih koliè | Promjena težine u proizvodnji i uè | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Primijena kamatnog raèuna | Rabat, konto, poveæanje cijena i smanjenje cijena, skup opæ | Udio u dobiti (tantijemi), porez na višak vrijednosti | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Trgovaèko poveæanj | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Praktièno korištenje jedinice za | Jedinice težine
Obraèunavanje težina i tereta pomo | Izraèunavanje bruto, tara i neto tež | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mjerne jedinice | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pretvaranje mjernih jedinca | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izraèunavanje volumena i površ | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sposobnost poslovanja s razlièitim valutama | Preraèunavanje i usporedba vrijednosti deviza | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Prireðivanje smjesa s dva i viš | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izraèunavanje | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uvid u jednostavne tehnièke raèune | Utrošak energije
Optereæenje elektriènih postrojenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obraèunavanje troš3. Francuski jezik sa struènim
nazivljem 204 sata
3.1. Ciljevi i zadaæe predmeta S obzirom da se u ugostiteljstvu francusko nazivlje primjenjuje kao meðunarodno, neophodno je da slastièar savlada makar osnove francuskog jezika i struèno nazivlje slastièarskih proizvoda. Zadaæe ovog programa jesu: - postiæi vještinu èitanja lakših tekstova, - savladati dio sintakse, - gramatiku ogranièiti na infinitiv, imperativ, prezent, partitivni èlan, imenice, pridjeve i brojeve,
-
uvježbavati
pismeno i usmeno struèno
kulinarsko nazivlje koje se koristi na vježbama
i praksi slastièarstva.
3.2 Sadržaj predmeta
III. GODINA NAUKOVANJA 64 sata
Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koje su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.
Nastavni plan
Nastavni program naukovanja je okvirni, pa æe obrtnièka škola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi raèuna da obrtnièke radionice nisu podjednako opremljene pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja. Praktièni dio naukovanja, tehnologija struke i struèni raèun programirani su tako da èine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji meðusobno nadopunjuju. U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifiènosti radionica u školi i obrtnièkih radionica ne narušavajuæi pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaji se rasporeðuje sukladno školskom kalendaru. Izvedbenim programom konkretno treba reæi koji se dio programa primjenjuje u školskoj radionici, a koji kod obrtnika. Preporuèa se nauènike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim nauènik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teoretskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktiènog dijela programa u školskoj radionici. Praktièni dio programa treba najveæim dijelom ostvariti kod obrtnika. Struèni uèitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi uèenik vodi dnevnik rada. Teorijski dio naukovanja kao i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom struènom spremom: dipl. ing. prehrambene tehnologije (s položenim struènim ispitom), dipl. ing. matematike (s položenim struènim ispitom) ili prof. matematike i prof. francuskog jezika.
Ispit se sastoji iz praktiènog i teorijskog dijela. Za dokazivanje vještina uèenik mora u najviše 4 sata napraviti jedan ispitni uzorak i za najviše 8 sati izvesti 5 radnih proba.
Primjerice, za ispitni uzorak uèenik može napraviti:
- sveèanu tortu (receptura po vlastitom izboru) uz prethodno predoèenu skicu odnosno radni crtež te izraðen kalup. Kao radnu probu uèenik može: - istuæi i peæi razne smjese, - pripremiti, izraditi i peæi razna tijesta, - napraviti èajno pecivo, - napraviti tijesto za medenjake, - napraviti i peæi tekuæe smjese, - napraviti sladoled, - modelirati marcipan, - napraviti proizvode od šeæera, - ukrašavati i dekorirati. Za dokazivanje znanja uèenik pristupa pismenom ispitu iz predmeta: tehnologija zanimanja, struèna matematika i gospodarstvo. Pismeni ispit provodi se obvezno iz predmeta iz podruèja struène matematike, a ispit je moguæ i iz tehnologije zanimanja te gospodarstva. U sklopu tehnologije zanimanja ispit iz struènog crtanja treba obvezno provoditi pismeno. Na pismenom ispitu iz podruèja struène matematike treba zadavati zadatke za izraèunavanje receptura i zadatke za kalkulacijske troškove. Iz podruèja struènog crtanja treba zadavati izradu nacrta za torte, kolaèe i dekoracije. Iz podruèja tehnologije zanimanja moguæa su sljedeæa podruèja: - svojstva, kvaliteta i primjena sirovina, - tehnika izrade, racionalna proizvodnja i korištenje odgovarajuæih sirovina te njihov utjecaj na kvalitetu završnog produkta, - uporaba strojeva i alata u izradi kolaèa (racionalni postupak proizvodnje), - recepti (varijante), - strukovni propisi, - zaštita na radu, sprjeèavanje nesreæa, zaštita okoliša, racionalno korištenje energije, -- higijena.
Pismeni ispiti traju od 60 do 120
minuta. U pojedinim podruèjima
moguæe
je organizirati i usmeni ispit. Usmeni ispit organizira se prema
želji
uèenika
i uz zakljuèak
ispitnog odbora.
|