Zakoni i propisi - Pravni savjeti 84 18.08.1997 Struèno-teorijski i praktièni dio programa za zanimanje SLASTIÈAR

Na temelju èlanka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93) ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtnièke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

STRUÈNO - TEORIJSKI I PRAKTIÈNI DIO PROGRAMA
(NAUKOVANJE)
ZA ZANIMANJE SLASTIÈAR

     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. veæ dugi niz godina izraðuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omoguæuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i graðanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

I .DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost opæeobrazovnog od struèno - teorijskog i prakti-ènog dijela programa naukovanja.

Nastava struèno - teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtnièkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktièni dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtnièkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne uèinke. Kako su obrtnièka zanimanja vrlo raznolika nemoguæe je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvoðenju nastave pa je naukovanje moguæe organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajuæi u obzir pojedinosti zanimanja, a što se utvrðuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su èesto bitno razlièiti od modela koji se primjenjuju za opæeobrazovne sadržaje.

Ovi naèini omoguæuju veæu racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od opæeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoænièkog ispita.

II. OPÆI I POSEBNI CILJEVI OBRAZOVANJA

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtnièkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omoguæuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaæe na razini pomoænièkog zvanja.

U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeæi opæi ciljevi naukovanja:

Kao posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje slastièara odreðuju se:

izraðivanje svih vrsta slastica i njihovo ukrašavanje (torte, kolaèi, pecivo, bomboni, sladoled, proizvodi od èokolade, proizvodi od marcipana i nougata, proizvodi od šeæera i sl.),

II. NASTAVNI PROGRAM

A. Praktièni dio naukovanja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red. broj
Opis obrazovanja

(posebni ciljevi)
Znanja i vještine koje se moraju usvojiti

(Sadržaji programa)
Raspored po polugodištima
1
2
3
4
1
2
1.Zaštita na radu, sprjeè Primijeniti propise o zaštiti na radu vezane za zanimanje
Opisati tipiène situacije koje dovode do nesreæusvajati tijekom cijelog naukovanja
Opisati ponašanje pri nesreæ
Opisati opasnosti pri rukovanju elektriènom strujom
Navesti važne propise sprjeè
Navesti opasnosti pri rukovanju otrovima, plinovima i zapaljivim materijalom
Navesti moguæe naè
Znati upotrijebiti odgovarajuæa sredstva za dezinfekciju i suzbijanje
Uklanjati otpatke
Racionalno koristiti energiju
2.Provoðenje mjera higijene Objasniti znaèenje higijene pri radu
Urediti i održavati èusvajati tijekom cijelog naukovanja
Izabrati i stalno koristiti radnu odjeæu
Primijeniti propise o higijeni
3.Primjena propisa o obrtništvu i Primijeniti propise o obrtništvu i živeusvajati tijekom cijelog naukovanja
Navesti propise koji vrijede za živežusvajati za èitavo vrijeme školovanja
Poznavati propise koji se odnose na obrtnièku struku
4.Poznavanje obrtnièkog pogona Struktura obrtnièke radionice
+
Tijek proizvodnje
+
+
Objasniti zajednièki rad dijelova pogona
+
5.Posluživanje i održOpisati naèin rada postrojenja, strojeva i aparata
+
Koristiti strojeve u skladu s uputom za korištenje i propisima o sigurnosti
+
+
Održavati postrojenja, strojeve i aparate u skladu s propisima o sigurnosti rada
+
6.Skladištenje i kontrola sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvodaOrganizacija skladišta
+
Preuzimanje robe
+
Ispitivanje težine i koliè
+
Hlaðenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda
+
Opisati vrste sirovina i poluproizvoda
+
Objasniti utjecaje vlage, svjetla i temperature na postojanost proizvoda
+
Poznavati postupke i vrste skladištenja
+
Izabrati materijale i pakirati slastièarske proizvode
+
7.Izrada i prerada smjesa Vrste smjesa (dodaci, naèini izrade smjesa)
+
Izrada laganih smjesa
+
Izrada biskvitnih smjesa
+
Miješanje smjesa od badema
+
Napraviti i pržiti tekuæ
+
Peæi tekuæu smjesu
+
8.Izrada nadjeva i prerada voæa Nauèiti kako se izraðuje nadjev i odrediti postojanost
+
Istuæi slatko vrhnje
+
Kuhati razlièite jednostavne kreme
+
Navesti vrste, podrijetlo i primjenu voæa i suš<
+

Pripremiti voæe
+
Blanširati i kuhati voæ
+
Kuhati temeljac za kremu od vrhnja i umiješati tu
+
9.Ukrašavanje torti i ostalih slastica Ukrašavati s vreæicom za
+
Oblagati slastice i torte kremom i raznim dekoracijama
+
Ukrašavati tuljcem za š
+
10.Izrada peciva Odmarati prhko tijesto, razvaljati, rezati i oblikovati
+
Znati vrste i primjenu razlièitih prhkih tijesta
+
Lisnata tijesta razlikovati prema naèinu izrade
+
Znati postupke pripreme, odmaranje i razvlaèenje te izradu razli
+
Znati vrste i primjenu dizanog tijesta
+
Dizano tijesto odmarati, miješati i mijesiti
+
11.Pripremanje i korištenje glazura Pripremiti temeljnu glazuru
+
Glazirati pecivo
+

II. i III. GODINA OBRAZOVANJA
Red broj
Opis obrazovanja

(posebni ciljevi)
Znanja i vještine koje se moraju usvojiti

(Sadržaji programa)
Raspored po polugodištima
1
2
3
4
3
4
5
6
1.Posluživanje i èRukovati svim aparatima i ureðajima u kuhinji uvaž+
Održavati aparate i ureð+
2.Kontrola i skladištenje sirovina poluproizvoda i gotovih proizvodaIzabrati i ocijeniti sirovine prema kakvoæi +
Odvagati sirovine, dodatne materijale +
Zamrzavati i odmrzavati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode +
Skladištiti i kontrolirati postojanost poluproizvoda i gotovih proizvoda + +
3.Izrada smjesa Prema zadnjoj recepturi birati sirovine, dodatke i zaèine za razne vrste smjesa +
Izraðivati i oblikovati biskvitne smjese (biskvitni kola++
Tuæi lake i teš+
Ispržiti smjesu od badema +
Oblikovati, izrezati, puniti i peæi smjese +
Peæi smjesu od sjeckanih badema odnosno peæ+
Upoznati svojstva i uporabu nadomjestaka za šeæ< +
Pripremiti i peæi kaš+
Moæi ocijeniti kakvoæ+
Navesti pogreške i moguæ +
4.Izrada nadjeva Razlikovati kreme od maslaca prema vrsti izrade i primjeni +
Pripremiti kuhane kreme od kakaa i šeæ+
Miješati smjese od badema, oraha, lješ+ +
Pripremiti pikantne nadjeve od sira, mesa, riba, povræa + +
5.Priprema torti i ukrašavanje Složiti tijesto u kalupe +
Ispuniti kalupe smjesom +
Moæi izvesti osnovne tehnike dekoriranja (izrezivanja, posipavanja, oblaganja i sl.) + +
Preliti torte i razne slastice èokoladom i fondatom +
Složiti petits fours, preliti ga i ukrasiti +
Izabrati dekor ( i objasniti razloge) +
6.Izrada peciva od lisnatog tijesta, prhkog tijesta i dizanog tijesta Znati objasniti proces fermentacije +
Peæi dizana tijesta (paziti na vrijeme fermentacije) +
Miješati i oblikovati prhko tijesto +
Praviti èajna peciva od prhkog tijesta, ukraš+
Peæi lisnato i prhko tijesto +
Koristiti recepture za izradu tijesta, dodavati sirovine i druge materijale kao i zaèine za tij +
Izraditi i peæi teš+
Ocijeniti gotove proizvode prema recepturama +
Znati izvore pogrešaka kod izrade kolaè +
7.Priprema i prerada glazura Pripremiti glazuru od bjelanjaka +
Pripremiti cakline od èokolade +
Pripremiti i temperirati preljev od kakaa s maslacem i še+
8.Izrada medenjaka Znati vrste medenjaka +
Prema recepturama izabrati i dozirati sirovine, zaèine i dodatke za izradu medenjaka i ostalih +
Skladištiti tijesto za kolaè+
Tijesto za kolaèe s medom i medenjake izraditi, premazivati i pe +
9.Izrada skica za slastièarske proizvode Izraditi crteže za torte i kalupe +
Izraditi nacrte za ornamente i slova +
Prema nacrtima izraditi materijale za izradu ornamenata i slova +
Izraðivati ornamente od è +
Napraviti dekoracijske modele od šeæ +
Objasniti znaèenje harmonije materijala i boja kao i adekvatnost oblika za dekoriranje slasti +
10.Proizvodi od marcipana i nougata Razlikovati vrste marcipana i nougata prema sastavu i izradi, izgledu i okusu + +
Oblikovati proizvode od marcipana +
Puniti slastice marcipanom i nougatom +
11.Slastice sa èokoladom Znati izabrati èokoladni preljev prema sastavu za odreð+
Praviti lijevane figure od èokolade +
Razne vrste peciva uranjati i prelijevati èokoladnim preljevom +
Pripremiti èokoladni preljev za ukraš+
Ocijeniti gotove proizvode i opisati pogreške kod izrade +
12.Izrada proizvoda od šeæKuhati šeæer do odre+
Opisati vrste krokanata naèinu izrade i preradi te primjeni +
Izraditi i prirediti krokant +
Lijevati i modelirati karamelu za dekoriranje +
13.Èokoladni bomboni Objasniti razne recepte za bombone +
Objasniti izradu raznih vrsta èokoladnih bombona s teku+

Preliti i ukrasiti èokoladne bombone +
Napraviti èokoladne bombone +

Napraviti punjene èokoladne bombone (marcipan, nougat i sl.) +
Pripremiti pržene, nasjeckane bademe i pokriti ih +
Ispitati gotove proizvode +
14.Izrada sladoleda i slastica od sladoleda Homogenizirati i pasterizirati masu za sladoled +
Miješati i zalediti sladoled +
Složiti i ukrasiti torte od sladoleda +
Složiti i ukrasiti sladoledni kup i piæ+
Izraditi i ukrasiti razne slatkiše sa sladoledom +
Odabrati voæe za dekoraciju proizvoda od sladoleda +
15.Slastice s voæem Izrada podloga za kolaèe od voæa +
Odabrati sirovine i prigotoviti ih prema raznim recepturama slastica na bazi voæa +
Koristiti želatine +
16.Slano pecivo i pecivo od sira Od razlièitih tijesta i smjesa pripremiti slano pecivo i pecivo od sira +
Pripremiti, puniti, ukrašavati i peæ +
Izraditi paštete (nadjeva) za slano pecivo (sir, meso, riba, povr+

B. Struèno teorijski dio naukovanja

1. Tehnologija zanimanja

1.1. Pregled nastavnih podruèja s vremenskim rasporedom
Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
I
II
III
Ukupno
1. Osnove higijene
25
-
-
25
2. Fizika, kemija, biologija
60
-
-
60
2.1. Osnove fizike
20
-
-
20
2.2. Osnove kemije
25
2.3. Osnove biologije
15

3. Prehrana
55
-
-
55
3.1. Hranjive tvari
20
3.2. Fiziologija prehrane
20
3.3. Održavanje vrijednosti hrane
15

4. Slastièarstvo
-
175
152
327
4.1. Tijesta
40
4.2. Smjese
50
4.3. Proces peèenja
15
4.4. Tvari za zaslaðivanje
15
4.5. Zaèini, želei i vezivna

sredstva

20
4.6. Kreme i nadjevi
20
4.7. Kakao, proizvodi od

kakaa, nougat

10
4.8. Hlaðenje i zamrzavanje
20
4.9. Sladoled
40
4.10. Fina peciva
52
4.11. Proizvodi od

marcipana, èokolade i

šeæera

40
5. Struèno crtanje (vježbe)
-
35
20
55
6. Obrtnièki propisi i propisi o

živežnim namirnicama

-
-
20
20
Ukupan broj sati
140
210
192
542

1.2. Ciljevi i zadaæe predmeta

Uèenik treba:

- steæi uvid u sve propise vezane uz ovu djelatnost i primjenjivati ih,

- znati podatke nužne za proizvodnju i kontrolu kvalitete proizvoda,

- steæi osnovna znanja o biološkoj i kemijskoj graði sirovina i njihovom korištenju,

- steæi znanja o tehnikama izrade proizvoda i znati ocijeniti njihovu kvalitetu,

- poznavati osnovne recepte za primjenjivanje slastica kao i ureðaje koji se pri tom koriste,

- znati provoditi mjere zaštite na radu, poznavati osnove higijene, èuvati okoliš, znati štedjeti energiju, biti svjestan potrebitosti svih mjera koje tome doprinose i uvažavati ih.

1.3. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red. br.
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1. Osnove higijene Ekologija i njezino znaèenje za èovjekaHigijena okoliša

zrak - zagaðivanje i zaštita

tlo - zagaðivanje i zaštita

voda - vrsta vode i vodoopskrba sustava,
zaštita voda, biološ Zaštita radnih pogona od zagaðivanja Fizikalni zagaðivaèi,

kemijski zagaðivaèi,

biološki zagaði
bolesti uvjetovane, zagaðivanjem,
higijena radnih pogona,
higijena pribora i ureðaja u ugostiteljstvu.
Zaštita radnika Higijensko održavanje odjeæe i obu
osobna higijena
Higijena rada,
mikroklima u radnim prostorima,
rad, odmor, rekreacija,
profesionalne bolesti i ozljede u ugostiteljstvu,
osobna zaštita, sredstava.
2. Fizika/kemija/biologija
2.1. Osnove fizike Osnove mehanike Translacija i rotacija tijela
Sila i masa Newton-ovi zakoni mehanike
Moment sile
Poluga i primjene
Sile u tekuæinama i plinovima
Tlak
Miješanje tekuæina
Mehanièki rad i energija
Djelotvornost i mehanièka prednost stroja
Osnove topline Temperatura, unutarnja energija i toplina
Toplinsko rastezanje
Èvrste tvari i tekuæine
Agregatna stanja
Osnove elektriciteta Napon, jakost struje i elektrièni otpor
Ohmov zakon, vodièi i izolatori
Rad i snaga u elektriènim sustavima
Uvid u funkcije elemente i primjenu radnih sredstava Proizvodnja i prenošenje energije putem ureð Proizvodnja topline i hladnoæe i njihovo prenoš Prikljuèak elektriènih ure
Granice optereæenja
Opasnosti od elektriène struje i prava pomoæ
2.2. Osnove kemije Osnovni kemijski pojmovi Atom, kemijski element, prirodni sustav elementa,
Kemijski simboli, formule i jednadžbe
Kiseline, hidroksidi i soli Hidroksidi i njihova svojstva
Proces neutralizacije
Soli
Organski spojevi Ugljikovodici, najjednostavniji organski spojevi,
Biološki lužSvojstva i rasprostranjenost
Masti i ulje
Bjelanèevine - svojstva i vrijednosti
2.3. Osnove biologije Graða i funkcija stanice Graða životinjske i biljne stanice
Staniène funkcije
Ustroj stanica
Tkivo
Funkcije organizma Oplodnja
Rast
Izmjena tvari
Èimbenici koji utjeèu na pravilan razvoj organizma
Higijena življenja
3.Prehrana
3.1. Hranjive tvari Živežne namirnice Namirnice biljnog i životinjskog podrijetla
Kemijski sastav živežnih namirnica
Hranjiva vrijednost živežnih namir
Omjer hranjivih tvari i energetskih potreba ljudskog organizma

Pregled svojstava hranjivih tvari Ugljikohidrati u živežnim namirnic
Proces fotosinteze, asimilacije i desimilacije
Svojstva ugljikohidrata
Topljivost, bubrenje, stvaranje gela i fermentiranje
Masti i ulje u živežnim namirnicam
Vrste masti i ulja
Esencijalne masne kiseline
Zasiæene i nezasiæene masne kiseline
Svojstva masti i ulja (netopljivost u vodi)
Bjelanèevine,
Glavni izvori bjelanèevina
Svojstva bjelanèevina topljivost, vezanje vode, stvaranje gela, koagulacija
Mineralne tvari - svojstva i izvori mineralnih tvari
Vitamini
Vrste svojstva, izvori vitamina
Voda - svojstva
Sadržaj vode u namirnicama
Voda za piæe
3.2. Fiziologija prehrane
Znanje o fiziološkim procesima prehrane Procesi prehrane, resorpcija i prijenos hranjivih tvari
Izmjena tvari
Uloge vitamina, kiselina i lužina u prehrani
Naèela zdrave prehrane Zdrava prehrana je preduvjet zdravlja
Prilagoðivanje hrane životnoj dobi
Dijetetska prehrana
Pogreške u prehrani
3.3. Održavanje prehrambene vrijednosti žive Svojstva živežnih namirnica Svojstva koja odreðuju prehrambenu vrijednost namirnica
Upotrebljivost u odnosu na svrhu primjene
Izborni kriteriji
Odreðivanje kvalitete i razlike u kvaliteti Utvrðivanje kvalitete žive
Trgovaèki razred i razred kvalitete
Smjernice za kvalitetu
Èimbenici koji mijenjaju stanje i vrijednosti žUtjecaj i primjene kod transporta
Pogreške kod odreðivanja i prera
Utjecaji i promjene kod spremanja i skladištenja namirnica
Utjecaji i promjena kod prezentacije i kod prodaje namirnica
Poželjne i neželjene promjene izaz
Gubici u vrijednosti namirnica
Gospodarsko znaèenje održGospodarske štete izazvane kvarenjem ž Gospodarsko znaèenje održavanja skladi

II. GODINA NAUKOVANJA
Red. br.
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Slastièarstvo
Tijesta Izrada i prerada dizanih tijesta Jednostavno dizano tijesto
Teško dizano tijesto
Vuèeno dizano tijesto
Tuèeno dizano tijesto
Posebna dizana tijesta
Raèun: cijena materijala, preraè
Izrada i prerada prhkog tijesta Razvaljano prhko tijesto
Špricano prhko tijesto
Posebna prhka tijesto
Izraðivanje i prerada lisnatog tijesta Vrste lisnatog tijesta
Izraðivanje i prerada tijesta za medena kolaè< Smeða tijesta za medene kolaèe i medena tijesta
Premazani medenjaci i medeni kolaèi
Skladištenje
Raèun: izraèSmjese Razlikovati smjese za razne smjese kolaèa Vrste smjesa
Recepture za prireðivanje smjesa za kolaTehnike izraðivanja tijesta
Raèun: preraèBiskvitne smjese i proizvodi Osnovni recepti za biskvite
Postupak izrade
Proizvodi od biskvitne smjese
Smjese za suhe kolaèe i smjese za šOsnovni recepti
Postupak izrade
Proizvodi
Pjenaste smjese i proizvodi od pjenastih masa Osnovni recepti
Postupak izrade
Proizvodi
Smjese za peèenje i tekuæOsnovni recepti
Postupak izrade
Proizvodi
Smjese od badema i proizvodi od badema Osnovni recepti
Postupak izrade
Proizvodi
Kašaste smjese i njihovi proizvodi Osnovni recepti
Postupak izrade
Proizvodi
Proces peèenja Objasniti tehnièke pretpostavke za proces peèenja Toplina, toplomjer, priometar, termostat, isparavanje
Opasnost od nesreæa
Raèun: izraèObrazložiti promjene u materijalu za peè< Pogon peæi, stvaranje okusa, mirisa i boje, stvaranje mekotina (sredine) i kore, vrijeme peRaèun: gubici peè
Razlikovati postupke peèenja Friteza
Mikrovalna peænica
Aparat za šuplji kolaè
Oblik za vafle
Objasniti pogreške u peèIsušivanje, pucava kora, plosnato pecivo, pecivo malog volumena
Objasniti promjene nakon peèenja Ohlaðivanje, staro peèenje

Raèun: gubici pri skladištenju

Tvari za zaslaðivanje Oznaèiti stupnjeve kakvoæe Osnovne sorte
Šeæer u kocki, glava <
šeæer za kandiranje, tuljac,
Opisati svojstva šeæSlatkoæa, topljivost, sposobnost karmeliziranja, hidroskopsko djelovanje
Objasniti kuhanje šeæAlati, aparati
Odnosi mješavina, dodaci, stupnjevi kuhanja
Objasniti preradu šeæPrerada kuhanog šeæera od
Pravljenje topljenog šeæ
Raèun: preraèRazlikovati šeæIzrada i primjena nekuhanih i kuhanih glazura
Navesti materijale za nadomjestak i zamjenu šeæ< Saharin, fruktoza i sl.
Oznaèiti vrste meda i kvalitetu meda Med prema podrijetlu
Okus i slatkoæa
Objasniti znaèenje šDobivanje, primjena
Zaèini, želei i vezivna sredstva Razlikovati zaèine i mješavine zaPodjela

Sadržaj

Karakteristike kakvoæe
Skladištenje
Primjena
Razlikovati arome i esencije Vrste
Primjena
Obrazložiti primjenu alkohola Žestoka alkoholna piæa
Vino
Pivo
Obrazložiti primjenu kuhinjske soli Stvaranje okusa
Tehnièko djelovanje tijekom peè
Objasniti želee, vezivna sredstva i njihovo djelovanje Biljna i životinjska sredstva za stvaranje ž
Primjena
Svojstva želea Bubrenje, dizanje,
Lijepljenje
Stvaranje gela (želea)
Kreme i nadjevi Razlikovati vrste krema Kuhane, miješanje
Raèun: izraèOpisati izraðivanje tuèMetode izraðivanja (tuèenje)
Ocijeniti kremu od vrhnja Osnovni recepti
Postupak izrade
Vrste i primjena
Ocijeniti kremu od vanilije Osnovni recepti
Postupak i primjena

Vrsta primjene

Ocijeniti kremu od maslaca Osnovni recepti
Postupak izrade
Vrste i primjena
Razlikovati ostale kreme i slatka jela Canache
Vinska krema
Voæna krema
Krema od sira
Hladna i topla slatka jela
Razlikovati nadjeve Nadjevi od kokosa, oraha,

marcipana i nougata

Nadjevi od mesa i sira
Kakao i proizvodi od kakaa, nougat Razlikovati proizvode od kakaa Smjesa od kakaa
Maslac od kakaa
Prašak od kakaa
Èokolada
Preljev od èokolade (kuverture)
Masna glazura koja sadrži kakao
Raèun: izraèOcijeniti preradu preljeva od èokolade Vrste
Postupak temperiranja
Moguænosti primjene
Opisati preradu nougata Proizvodnja
Trgovaèki razredi
Primjena
Struèno crtanje Razumjeti osnovna pravila i osnovne tehnike ukrašavanja Pravljenje oblika
Oblikovanje boje
Materijali
Izvoditi pisma i ornamente iz osnovnih geometrijskih oblika Slova, brojke,

Ukrašavanje rubova

Crtati ukrasne oblike Slikovna pisma
Oblici ornamenata
Sladoled i slastice

III. GODINA NAUKOVANJA
Red. br.
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
Hlaðenje i zamrzavanje Obrazložiti hlaðenje i zamrzavanje Osposobljavanje za postojanost
Racionalizacija
Raèun: potroš promjene temperature, vrijeme zamrzavanja, troškovi
Objasniti pretpostavke i procese kod hlaðenja i zamrzavanja Temperatura hlaðenja, naglog zamrzavanja, skladiš
Stvaranje kristala, smrzotine
Opasnosti pakiranja
Objasniti moguænosti odmrzavanja Temperatura prostorije, hladnjak, mikrovalna peænica, ormar za fermentaciju, peæ
Ocijeniti zamrznutu robu Promjena kakvoæe
Sladoled Razlikovati vrste sladoleda Propis o sladoledu
Raèun: prodajna cijena
Objasniti postupak zamrzavanja Aparat za sladoled
Zamrzivaè
Aparat za mlijeèni kremasti sladoled
Ocijeniti izraðivanje sladoleda od kreme Osnovni recept
Postupak izrade
Izvedenice
Primjena
Ocijeniti izraðivanje sladoleda od vrhnja Osnovni recept
Postupak izrade
Izvedenice
Primjena
Fina peciva Ocijeniti izraðivanje torti Vrste
Podloge
Nadjevi
Premaz
Ukrašavanje
Dekor
Raèun: prodajne cijene
Ocijeniti izraðivanje deserta i petis fours Vrste

Podloge

Nadjevi
Premaz
Ukrašavanje
Dekor
Ocijeniti izraðivanje èVrste
Sastav
Dekor
Proizvodi od marcipana, èokoladni bomboni, èObjasniti preradu marcipana Sirova smjesa

Karakteristiène kakvoæe

Proizvodi

Raèun: prodajne cijene

Objasniti izradu èokoladnih bombona Vrste
Postupak izrade
Dekor
Objasniti izradu èokoladnih proizvoda Tijela: šuplja/puna

Materijal za ukras

Objasniti preradu karamela i krokanta Proizvodi od karmela

Proizvodi o krokanta

Struèno crtanje Opisati pravila i tehnike razlièitih moguænosti markir Oblikovanje kalupa

Oblikovanje boje

Materijali

Oblikovati ornamentalno slastièarske proizvode Deserti

Petis fours

Èokoladni bomboni

Crtati radne crteže Torte za sveèanosti
Kalupi
Obrtnièki propisi Poznavati obrtnièke propise Radno vrijeme
Zaštita na radu
Higijena, okoliš
Raèun: izraèPoznavati pravne propise Sirovine, dodaci
Poluproizvodi, gotovi proizvodi
Deklaracija
Poznavati odredbe o dijetalnim proizvodima Sirovine

Recepture

Proizvodi
Deklaracija
Poznavati propise o radu ugostiteljskog objekta Pravne odredbe o živežnim namirnicama
Zdravstveno pravne odredbe
Pogonsko tehnièke odredbe
Pravne odredbe o odgovornosti

2. Struèni raèun 70 sati

2.1. Ciljevi i zadaæe predmeta

Ovaj predmet ima zadaæu osposobiti uèenika za primjenu temeljnih matematièkih operacija u gospodarskoj raèunici. Važno je da vježbanjem zadataka na konkretnim primjerima iz prakse uèenik usvoji ekonomski naèin razmišljanja u bude osposobljen za financijsko voðenje manjih ugostiteljskih objekata.

2.2. Sadržaji predmeta
Red. br.
Nastavno podruèje
Sadržaj
1
2
3
Sposobnost primjene osnovnih raèunskih operacija Primjena osnovnih raèunskih operacija kod izraèunavanj
Izdavanje raèuna
Kontrola ulaznih raèuna, stanje u skladiš
Primjena raèunanja s razlomcima
Primijena pravila trojnog u struci Preraèunavanje receptura za odreðivanje koli
Utvrðivanje potrebnih kolièPromjena težine u proizvodnji i uè
Primijena kamatnog raèuna Rabat, konto, poveæanje cijena i smanjenje cijena, skup opæUdio u dobiti (tantijemi), porez na višak vrijednosti
Trgovaèko poveæanj
Praktièno korištenje jedinice za Jedinice težine

Obraèunavanje težina i tereta pomo

Izraèunavanje bruto, tara i neto tež
Mjerne jedinice
Pretvaranje mjernih jedinca
Izraèunavanje volumena i površ
Sposobnost poslovanja s razlièitim valutama Preraèunavanje i usporedba vrijednosti deviza
Prireðivanje smjesa s dva i viš
Izraèunavanje
Uvid u jednostavne tehnièke raèuneUtrošak energije

Optereæenje elektriènih postrojenja

Obraèunavanje troš3. Francuski jezik sa struènim nazivljem 204 sata

3.1. Ciljevi i zadaæe predmeta

S obzirom da se u ugostiteljstvu francusko nazivlje primjenjuje kao meðunarodno, neophodno je da slastièar savlada makar osnove francuskog jezika i struèno nazivlje slastièarskih proizvoda.

Zadaæe ovog programa jesu:

- postiæi vještinu èitanja lakših tekstova,

- savladati dio sintakse,

- gramatiku ogranièiti na infinitiv, imperativ, prezent, partitivni èlan, imenice, pridjeve i brojeve,

- uvježbavati pismeno i usmeno struèno kulinarsko nazivlje koje se koristi na vježbama i praksi slastièarstva.

3.2 Sadržaj predmeta

I. GODINA NAUKOVANJA
Red. br.
Nastavno podruèje
Sadržaj
1
2
3
Francuska - zemlja kulinarskih umijeæa Francuska kuhinja - prava kuhinja svijeta
Francuska jela
Osoblje kuhinje Upoznavanje s osobljem kuhinje na francuskom jeziku
Kuhinjski blok i kuhinjska oprema Tekstovi o kuhinjskim prostorijama
Tekstovi o kuhinjskoj opremi
Postava stola Tekstovi iz udžbenika uz vježbu neodre
Nazivi pojedinih namirnica Pripremljeni tekstovi sadržaja o pojedinim namirnicama
Obroci Èitanje tekstova o obrocima i sadržaju obroka uz uporabu glagola: biti, imati, uzet
Sastavni dijelovi jelovnika Vježbanje èitanja i pisanja jelovnika
Recepti Uvježbavanje èitanja i prevo

II. GODINA NAUKOVANJA
Red. br.
Nastavno podruèje
Sadržaj
1
2
3
Razgovor u kuhinji Razgovori o jelima iz hrvatskih regija uz vježbu glagola èPostupci obrade jela Tekstovi iz udžbenika uz vježbu infinitiva
Pripremanje jela po tradiciji raznih zemalja Pripremljeni tekstovi sadržaja sastavljenog u naslovu uz uvjež
Pripremljeni tekstovi sadržaja sastavljenog u naslovu prilagoPripremljeni tekstovi sadržaja sastavljenog u naslovu prilagoJelovnici Vježbanje èitanja i pisanja
Recepti Uvježbavanje èitanja i prevo

III. GODINA NAUKOVANJA 64 sata
Red. br.
Nastavno podruèje
Sadržaj
1
2
3
Osnove prigotavljanja jela Pripremljeni tekstovi sadržaja sastavljenog u naslovu uz Uvjež
Nazivi jela Pripremljeni tekstovi sadržaja sastavljenog u naslovu
Francuski struèni izrazi Uvježbavanje francuskih kulinarskih naziva prilagoðRecepti Uvježbavanje èitanja, prevo
Sažetak usvojene graðe

IV. NASTAVNI PLAN NAUKOVANJA

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koje su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.

Nastavni plan
Nastavni predmeti
Sati godišnje
I.
II.
III.
1. Praktièni dio naukovanja
1080
1080
960
2. Teorijski dio naukovanja i vježbe
280
280
256
1. Tehnologija zanimanja
140
210
192
2. Struèni raèun
70
-
-
3. Francuski jezik sa struènim

nazivljem

70
70
64
Ukupno A+B
1360
1360
1210

V. METODIÈKE NAPOMENE

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa æe obrtnièka škola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi raèuna da obrtnièke radionice nisu podjednako opremljene pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

Praktièni dio naukovanja, tehnologija struke i struèni raèun programirani su tako da èine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji meðusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifiènosti radionica u školi i obrtnièkih radionica ne narušavajuæi pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa.

Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaji se rasporeðuje sukladno školskom kalendaru.

Izvedbenim programom konkretno treba reæi koji se dio programa primjenjuje u školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuèa se nauènike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim nauènik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teoretskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktiènog dijela programa u školskoj radionici.

Praktièni dio programa treba najveæim dijelom ostvariti kod obrtnika. Struèni uèitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi uèenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja kao i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom struènom spremom: dipl. ing. prehrambene tehnologije (s položenim struènim ispitom), dipl. ing. matematike (s položenim struènim ispitom) ili prof. matematike i prof. francuskog jezika.

VI. POMOÆNIÈKI ISPIT

Ispit se sastoji iz praktiènog i teorijskog dijela.

Za dokazivanje vještina uèenik mora u najviše 4 sata napraviti jedan ispitni uzorak i za najviše 8 sati izvesti 5 radnih proba.

Primjerice, za ispitni uzorak uèenik može napraviti:

- sveèanu tortu (receptura po vlastitom izboru) uz prethodno predoèenu skicu odnosno radni crtež te izraðen kalup.

Kao radnu probu uèenik može:

- istuæi i peæi razne smjese,

- pripremiti, izraditi i peæi razna tijesta,

- napraviti èajno pecivo,

- napraviti tijesto za medenjake,

- napraviti i peæi tekuæe smjese,

- napraviti sladoled,

- modelirati marcipan,

- napraviti proizvode od šeæera,

- ukrašavati i dekorirati.

Za dokazivanje znanja uèenik pristupa pismenom ispitu iz predmeta: tehnologija zanimanja, struèna matematika i gospodarstvo.

Pismeni ispit provodi se obvezno iz predmeta iz podruèja struène matematike, a ispit je moguæ i iz tehnologije zanimanja te gospodarstva.

U sklopu tehnologije zanimanja ispit iz struènog crtanja treba obvezno provoditi pismeno.

Na pismenom ispitu iz podruèja struène matematike treba zadavati zadatke za izraèunavanje receptura i zadatke za kalkulacijske troškove.

Iz podruèja struènog crtanja treba zadavati izradu nacrta za torte, kolaèe i dekoracije.

Iz podruèja tehnologije zanimanja moguæa su sljedeæa podruèja:

- svojstva, kvaliteta i primjena sirovina,

- tehnika izrade, racionalna proizvodnja i korištenje odgovarajuæih sirovina te njihov utjecaj na kvalitetu završnog produkta,

- uporaba strojeva i alata u izradi kolaèa (racionalni postupak

proizvodnje),

- recepti (varijante),

- strukovni propisi,

- zaštita na radu, sprjeèavanje nesreæa, zaštita okoliša, racionalno

korištenje energije,

-- higijena.

Pismeni ispiti traju od 60 do 120 minuta. U pojedinim podruèjima moguæe je organizirati i usmeni ispit. Usmeni ispit organizira se prema želji uèenika i uz zakljuèak ispitnog odbora.
Klasa: 311-01/97-01/213

Urbroj: 526-01-97-24

Zagreb, 30. lipnja 1997.


Ministar

mr. Nenad Porges, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajuæi u obzir jedno od glavnih naèela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može isprièavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Takoðer u posebnom dijelu (Narodne novine - Meðunarodni ugovori) objavljuju se meðunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.