Zakoni i propisi - Pravni savjeti 84 18.08.1997 Struèno-teorijski i praktièni dio programa za zanimanje URAR
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike

Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. veæ dugi niz godina izraðuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omoguæuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i graðanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 		  
     
Link na pregled svih poslovnih i internet usluga


Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

Na temelju èlanka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93), ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtnièke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi
 

STRUÈNO-TEORIJSKI I PRAKTIÈNI DIO PROGRAMA
(NAUKOVANJE)
ZA ZANIMANJE URAR
 

I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost opæeobrazovnog od struèno-teorijskog i praktiènog dijela programa naukovanja.

Nastava struèno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtnièkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktièni dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtnièkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne uèinke. Kako su obrtnièka zanimanja vrlo raznolika nemoguæe je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvoðenju nastave pa je naukovanje moguæe organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajuæi u obzir pojedinosti zanimanja, a što se utvrðuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su èesto bitno razlièiti od modela koji se primjenjuju za opæeobrazovne sadržaje.

Ovi naèini omoguæuju veæu racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od opæeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoænièkog ispita.
 

II. OPÆI I POSEBNI CILJEVI OBRAZOVANJA

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtnièkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omoguæuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaæe na razini pomoænièkog zvanja.

U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeæi opæi ciljevi naukovanja:

Posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje "urar" - odnose se na stjecanje ovih zvanja i vještina:

Predmet struènog obrazovanja su sljedeæe vještine i znanja:

1. Obrazovanje i njegova organizacija,

2. Zaštita na radu i sprjeèavanje nesreæa, zaštita okoliša,

3. Tehnièko crtanje,

4. Materijali i pomoæni materijali,

5. Urarski alat i materijali

6. Izrada i funkcije mehanièkih, elektriènih i elektronièkih satova,

7. Obrada materijala i tehnike spajanja,

8. Tokarenje i bušenje pomoæu urarske tokarilice,

9. Brušenje alata,

10. Njegovanje i održavanje alata, strojeva i mjernih ureðaja,

11. Rastavljanje i sastavljanje mehanièkih, elektriènih i elektronièkih malih i velikih satova,

12. Odreðivanje (izbor) i uporaba dijelova i rezervnih dijelova,

13. Stavljanje gotovih satova u kuæišta,

14. Izrada i podešavanje preklopnih dijelova,

15. Slaganje i podržavanje periodièkih oscilatornih sustava i mehanizama za usporavanje,

16. Vrste svojstava i primjena elektriènih mjernih ureðaja,

17 Ispitivanje elektriènih i elektronièkih dijelova i skupina za ugradnju.



III. NASTAVNI PROGRAM NAUKOVANJA

A. Praktièni dio naukovanja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

br.

Opis obrazovanja

(posebni ciljevi)

Znanja i vještine koje se moraju usvojiti

(sadržaj programa)

Raspored po

polugodištima

1
2
3
4
1 2 3 4 5 6
1.
Zaštita na radu i sprjeèavanje nesre ekološki zahtjevi Primijeniti zakonske obveze na radne uvjete i zaštitu na radu
+
+
+
+
+
+
Objasniti propise koji se odnose na nositelje osiguranja za sluèaj nezgode ++ + + + +

Opisati ljudski faktor, koji može izazvati nezgode, kao i uzroke za nesre++ + + + +
Opisati opasnosti od elektriène struje ++ + + + +
Opisati opasnosti od požara, ponaš++ + +
Opisati ostale izvori, opasnosti i pružanje prve pomo++ + + + +
Opisati postupak s otpadom ++ + + + +
2.
Ruène vježbe (Obrada i tehnologija spajanja mater Mjeriti i kontrolirati

Mjeriti duljinu i promjer (vanjsku i unutarnju) pomoæu zacrtanih mjerila i pomiè
+


+

Kontrolirati površine uporabom ravnala, kutnika i ++
Opisati naèin uporabe, održ
+
+
Izraèunati toènost
+
+
Opisati izradu alata za mjerenje
+
+
Opisati utjecaj temperature prilikom mjerenja i greške mjerenja zbog djelovanja temperatur
+

+
Prièvršæivanj
Prièvrstiti i namjestiti alat i materijal prilikom obrade

Prièvrstiti i namjestiti cilindriène, konusne, pravokutne i kosokutne ala


+

+
Opisati izradu i primjenu alata za stezanje i pridržavanje pri obradi
+
+
Crtati, oznaèivati i toè
Prenositi mjere na predmete koje izraðujemo ili kontroliramo
+
+
Izvesti jednostavne operacije mjerenja, prenošenja, crtanja, ozna
+

+
Opisati vrste i primjenu crtaæeg pribora, alata za ozna
+

+
Navesti uzroke grešaka pri crtanju, oznaè
+
+
Piliti, turpijati
Uèvrstiti i pridrž
+
+
Ruèno piliti
+
+
Turpijati ravne, kose i zaobljene površine
+
+
Objasniti postupak obrade piljenjem i turpijanjem te djelovanje piljenja i turpijanja pri radnom i povratnom hodu alata
+

+
Opisati pile i turpije te njihov izbor prilikom obrade pojedinih materijala razlièite tvrdo
+

+
Spajanje, prilijeganje
Pripremiti predmete za èvrste i pomiè
+
+
Opisati vrste dvosjeda i njihovu primjenu
+
+
Privremeno spajati pripremlje predmeta za razlièite spojeve
+
+
Bušiti, utiskivati i trljati (polirati)
Bušiti i utiskivati sa spiralnim i klinastim svrdlima, kuglastim i plo
+

+
Ruèno bušiti
+
+
Oštriti alat za buš
+
+
Opisati sile rezanja, kutove na svrdlima i izraèunati brzinu rezanja, broj okretaja i vrijeme b
+

+
Opisati vrste i namjenu bušilice, radne postupke, izbor broja okretaja i pomaka
+

+
Rezati navoje
Uporaba, vrste i dimenzije navoja
+
+
Bušiti provrte za navoje na razliè
+

+
Ruèno rezati navode na vijcima za uè
+
+
Kontrolirati unutrašne i vanjske navoje pomoæ
+

+
Navesti vrste maziva i pomoæna sredstva za buš
+
+
Izraditi i osigurati vijèane spojeve
+
+
Opisati vrste i primjenu vijaka, matica i osiguraèa te pomo
+

+
Zakivanje i utiskivanje
Izraditi spojeve postupkom hladnog zakivanja
+
+
Utisnuti podloge pomoæu ureð
+
+
Opisati vrste i primjenu alata za zakivanje
+
+
Meko lemiti razlièite vrste materijala
+
+
Opisati vrste i primjenu alata i pribora za lemljenje
+
+
Tvrdo lemljenje
Tvrdo lemiti razlièite materijale (è
+

+
Opisati vrste i primjenu alata i pribora za tvrdo lemljenje
+
+
Spajanje lijepljenjem
Lijepiti metale i ulagati dijelove u tekuæu smolu
+
+
Opisati vrste i primjenu ljepila i tekuæih smola
+
+
Obraditi površine prije i nakon lijepljenja
+
+
3.
Tokarenje i bušenje s urarskom tokarilicom Uèvrstiti izratke pomoæu jednostavnih stega
+

+
Tokariti pomoæu ruè
+

+
Izbušiti metalne dijelove za ugradnju u satove
+
+
Rezati navoje pomoæu buš
+
+
Opisati princip rada i dijelove strojeva za tokarenje
+
+
Opisati ureðaje za tokarenje:

vrste ureðaja, kutovi, geometriju rezanja, kutove namještanja, izbor


+

+
4.
Brušenje alata Brusiti alat ruèno i strojno
+
+
Navesti kutove alata
+
+
Opisati postupke brušenja
+
+
5.
Održavanje alata, strojeva i mjernih ureðajaOpisati uzroke ošteæenja i tro
+
+
Održavati funkcionalnosti alata (uklanjanje strugotine, prljav
+

+
6.
Rastavljanje i sastavljanje satova:

- mehanièkih

- elektriènih

- elektronièkih

Opisati dijelove i funkciju mehanizama i ureðaja, naroè pogonske ureðaje, kazaljke i sklopni mehanizam te sustav njihala

Ureðaji za buðenje


+

+

+

+

+

+

+
Rastaviti, sastaviti i podmazati pogonske ureðaje i sklopne mehanizme
+

+
Opisati mehanièki budilicu i veæ
+
+
+
+
+
+
Opisati izradu malih mehanièkih satova i funkcije pojedinih skupina i elemenata
Održavati funkcionalnost skupina i elemenata è
+

+

+

+

+
Opisati i objasniti sustavne pogreške i ispitati funkciju raznih skupina
+
+
Podesiti skupine i elemente te ispitati njihove funkcije
+
+
Opisati vrste, izradu i funkciju elektriènih i elektroni
+
+
7.
Izbor i korištenje rezervnih dijelova Navesti trošenje elemenata (sklopova) i dijelova te objasniti funkciju i otkloniti smetnje
+
+
Navesti uzroke funkcionalnih smetnji na mehanièkim budilicama i ve
+

+
Odrediti rezervne dijelove prema odgovarajuæim standardima
+
+
+
+
8.
Sastavljanje gotovih dijelova kuæišta Opisati funkciju i postavljanje gotovih dijelova i sklopova
+
+
+
+
Sastaviti pogonski ureðaj za podizanja i sastaviti sklopni mehanizam
+
+
+
+
Namjestiti gotove dijelove u kuæiš
+
+
+
+
Staviti brojèanik i kazaljke u odgovarajuæ
+
+
+
+
9.
Izrada i podešavanje dijelova za podizanje Opisati funkciju mehanizama za podizanje
+
+
Sastaviti automatske mehanizme, ugraditi mehanizme i ispitati njihovu funkciju
+
+
10.
Slaganje i podešavanje periodiènih sustava njihan Opisati vrste, izradu i funkciju periodiènih sustava
+
+
Podesiti sustave njihanja
+
+
Dovršiti dijelove usporavanja, pravilno ih koristiti i pode
+
+
Održavati funkcionalnost elemenata i sklopova è<
+

+
11.
Elektrièni mjerni ureðaji Vrste, svojstva i primjena elektriènih mjernih ureðaja
+
+
Primijeniti elektriène mjerne ureð
+

+
12.
Ispitivanje elektriènih i elektronièkih dijelova i sku Opisati fino podešavanje hoda
+
+
Mjeriti, ispitati i mijenjati elektriène i elektroniè
+
+
Nacrtati i objasniti dijagrame vremenske vage
+
+
Mjeriti i korigirati funkcionalni trenutaèni hod
+
+
Opisati metode ispitivanja pomoæu vremenske vage
+
+
Ustanoviti i korigirati greške polož
+
+
Odrediti i izraèunati elektriè
+
+
Ustanoviti greške akustiè
+
+
Opisati mjernu tehniku pomoæu oscilografa i ispitati elektri
+
+

B. Struèno-teorijski dio naukovanja

1. Tehnologija zanimanja

1.1. Pregled nastavnih podruèja s vremenskim rasporedom
Red.
Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
br.
I
II
III
Ukupno
1.Radni postupci 60- -60
2.Znanja o materijalima 60- -60
3.Elektrotehnika, elektronika i elektrièni satovi 30100 -130
4.Mehanièki satovi -60 140 200
UKUPNO SATI 150 160 140 450

1.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.
Radni postupci Osnovni pojmovi mjerenja, ispitivanja i crtanja Temelji mjerne tehnike u skladu sa standardima
Djelovanje oštrice nožKutovi (leðni, grudni i kut klina)

Oštirce noža i njihov utjecaj na sile rezanja i oblik strugotin

Pregled radnih postupaka i njihov utjecaj na stvaranje strugotine Piljenje, turpijanje, bušenje i rezanje ruèno nav
2.
Znanja o tehnièkim materijalima Svojstva i sastav èelika Utjecaj ugljika na kvalitetu i primjenu èelika
Važni metali u legurama
Uvid u dijagram željezo-ugljik FeC dijagram (do 2% C i temperaturu do 1200 C)
Osnovna znanja o toplinskoj obradi èelika Promjene svojstva materijala i moguænost obrade pri utjecaju temperature
Uvid u primjenu plemenitih metala Plemeniti metali zlato, srebro, navlake od plemenitih metala
3.
Elektrotehnika, elektronika i elektrièni satovi Uvid u osnove elektrotehnike Graða atoma, vodièi, izolatori, provodljivost u
Poznavanje strujnog kruga Napon, jaèina struje, provodljivost, otpor,

Ohmov zakon

Upoznavanje i izraèunavanje otpornika u važMjerenje i izraèunavanje paralelnih, serijskih i mješ
PRIMJEDBA: Struèna raèunica i tehni izdvojeni, jer je ta nastava integrirana u nastavu elektrotehnike.

II. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
3.
Elektrotehnika, elektronika i elektrièni satovi Uvid u osnove elektrotehnike Graða atoma, vodièi, izolatori, provodljivost u
Poznavanje strujnog kruga Napon, jaèina struje, provodljivost, otpor

Ohmov zakon

Upoznavanje i izraèunavanje otpornika u važMjerenje i izraèunavanje paralelnih, serijskih i mješPoznavanje pojmova uèinka i energije Uèinak, vat, kilovat, energija, odgovarajuæa izra
Znanja o strukturi i djelovanju odreðenih izvora napona Galvanski elementi, mono æelije za satove, krivulje, ispitivanja
Magnetizam Trajni magneti, elektromagneti, magnetska polja, magneti u satovima
Indukcija Osnove indukcije, samoindukcija, indukativni napon kalema, gašenje iskre, vrtlož
Uvid u principijelni naèin djelovanja generatora i motora Princip generatora, nastajanje sinusoidnog vala, princip motora, vodièi u magnetskom polju, principijelna struktura istosmjernog mo
4.
Mehanièki satovi Osnovna znanja o mjerenju vremena Godina, kalendar, zonska vremena, izjednaèivanje vremena
Pregled strukture sata Struktura sata, struktura i zadatak pojedinih skupina
Poznavanje pogona u satovima Pogon na uteg, ustava, kontra ustava, pogon na pero
Pregled osnovnih ozupèenja Pravilo o zupèanom prijenosu, hipocikloidno ozupèenje,

III. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
3
4
4.
Mehanièki satovi Pregled osnova tehnike poluvodièa Kristalna rešetka dioda
Pregled naèina rada tranzistora Karakteristiène krivulje, spajanje s tranzistorom
Pregled spojeva elektronièkih satova s tranzistorskim upravljanjem Nemirnica motora, klatno motora, prošireni spojevi za samopoèintegrirani spojevi
Pregled graðe kvarcnog sata Principi graðe kvarcnog sata, spajanje dijelova kvarcnog sata, razne moguæ
Pregled razlièitih mjernih instrumenata i sposobnosti u radu s mjernim ureMjerni ureðaj s pomiènim svitkom, mjerni instrumenti s
Znanja o osnovama uspornog mehanizma Npr. Graham usporni mehanizam
Saznanja o graði, funkciji i podešGraham usporni mehanizam,

Haken usporni mehanizam

Znanja o osnovama slobodnog zapornog mehanizma Npr. usporni mehanizam zapinjaèa zatika
Znanja o graði, funkciji i podešUsporni mehanizam zatika zapinjaèa

Usporni mehanizam ploèe

Pregled osnova njihanja i sustava njihanja Zakonitost klatna

Vješanje klatna

Kompenzaciono klatno

Fino podešavanje

Znanja o gradnji, funkciji, podešavanju sustava nemirnica, spirala opruga i njihanjaSpirale

Izmjena spiralne opruge

Fino podešavanje

Greške skladištenja

Uporaba vremenske vage

2. Tehnièko crtanje

2.1. Pregled nastavnih podruèja s vremenskim rasporedom
Red

br.

Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
I.
II.
III.
Ukupno
1.Uvod u tehnièko crtanje 120 -- 120
2.Dijagrami -20 -20
3.Krivulje i ozupèenja -40 -40
4.Kružni dijelovi -20 -20
5. Usporni mehanizmi -- 8080
UKUPNO SATI: 120 80 80 280

2.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.
Uvod u tehnièko crtanje Sposobnost prikazivanja jednostavnih proizvoda Prikaz jednostavnih dijelova u tri projekcije, kotiranje,

prikaz navoja, ozupèenja, presjeci, krajevi, podaci o površinama i o


II. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
2.
Dijagrami Znanje o dijagramima Dijagram zakretnog momenta vlaènog pera
3.
Krivulje i ozupèenja Znanja o krivuljama i ozupèenjima Krivulje: cikloide i evolvente

Ozupèenja: evolventno

hipocikloidno

4.
Kružni dijelovi Uvid u normiranje osovina u odreðenom omjeru Osovine za navijanje

Osovine namirnica


III. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
5.
Usporni mehanizmi Poznavanje osnova konstrukcije uspornih mehanizama Konstrukcije razmaka meðu osovinama, površine ru<
Poznavanje konstrukcije odabranih uspornih mehanizama Graham usporni mehanizam

Haken usporni mehanizam

Usporni mehanizam zatika zapinjaèa

Usporni mehanizam ploèe

3. Struèni raèun

3.1. Pregled nastavnih podruèja s vremenskim rasporedom
Red.

broj

Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
I.
II.
III.
Ukupno
1.
Temelji matematike 40- -40
2.
Sila i zaokretni moment 20- -20
3.
Prenosnik -40 2060
4.
Vrijeme izrade -- 2020
UKUPNO SATI: 60 40 40 140

3.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Temelji matematike Vještine u radu s jednadžbama Jednostavne jednadžbe prvog stupnja, izmjena formula
Vještine u radu s raèMnoženje, dijeljenje nastanak množenja i dij
Sposobnost raèunanja s potencijama broja deset Potencije broja deset (zbrajanje, odbijanje, množenje, dijeljenje)
2. Sila i zaokretni moment Znanja o sili i zaokretnom momentu (izraèunavanja) Sila, rad i uèinak sila i zaokretni moment ravnotežII. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
3.Prijenosnik Znanja o jednostavnim i višestrukim prijenosnicima Kotaè i pogon broj zubaca (izjednaèavanje prijenosa) z
Znanja o njihanju Nemirnice, satovi s klatnom
Znanja o mehanizmu kotaèa Pogonske skupine (srednje skupine)

Skupine usporenih mehanizama, mehanizmi kazaljki

III. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
4.Prijenosnik Znanja o velièinama prenosnika Modul i razdjel velièina kotaèa, veli
5.Vrijeme izrade, radno vrijeme, dohodak, materijal Gospodarsko raèunanje Raèunanje vremena obrade, težine materijala i doh

V. NASTAVNI PLAN NAUKOVANJA

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje kao na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.

Nastavni plan
NASTAVNI PREDMETI
SATI GODIŠNJE
I.
II.
III.
A. Praktièni dio naukovanja 1245 12951028
B. Struèno teorijski dio naukovanja i vježbe330 280260
1. Tehnologija zanimanja 150 160140
2. Tehnièko crtanje 120 8080
3. Struèni raèun 60 4040
SVEUKUPNO A+B 1575 1575 1288

V. METODIÈKE NAPOMENE

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa æe obrtnièka škola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe.

Praktièni dio naukovanja, tehnologija struke i struèni raèun programirani su tako da èine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji meðusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifiènosti radionica u školi i obrtnièkih radionica ne narušavajuæi pritom osnovnu strukturu okvirnog programa.

Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se rasporeðuje sukladno školskom kalendaru.

Izvedbenim programom konkretno treba reæi koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuèa se da svaka obrazovna skupina bude, u svakom polugodištu, kroz utvrðeni didaktièko vremenski blok na naukovanju u školi, a u ostalom dijelu kod obrtnika s kojima nauènik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Vremenska dimenzija pojedinog bloka biti æe uvjetovana planom vremena potrebnog za ostvarenje teorijskog dijela naukovanja i vježbi, te planiranog vremena za realizaciju razlike programa u školskim radionicama.

Praktièni dio programa treba najveæim dijelom realizirati kod obrtnika. Struèni uèitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi uèenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom ili višom struènom spremom koji su završili studij na fakultetu.

Teorijski dio naukovanja i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom ili višom struènom spremom koji su završili studij strojarstva (dipl. ing. strojarstva ili prof. strojarstva). To pretpostavlja timski rad s podjelom rada prema znanju i sposobnostima pojedinih struènjaka tj. koncentracija struènjaka za teorijski rad odnosno za vježbe i praktièni dio program.

VI. POMOÆNIÈKI ISPIT

Ispit se sastoji iz praktiènog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaj praktiènog dijela ispita, kojim ispitanik dokazuje steèena praktièna znanja i vještine, može se definirati ovako:

a) U podruèju izrade dijelova sata ispitanik mora u roku od oko osam sati izraditi neke dijelove sata i pripremiti ih za sastavljanje.

b) U podruèju popravka ili montiranja ispitanik mora popraviti dijelove ili sklopove, montirati ih i ispitati te podesiti mali sat u roku od oko 6 sati.

c) U podruèju mjerenja i izraèunavanja elektriènih velièina ispitanik mora za oko dva sata ispitati (izmjeriti) i izraèunati osnovne elektriène velièine za potrebe zanimanja - urar.

Sadržaji iz teorijskog dijela ispita jesu sadržaji iz podruèja tehnologije struke, struènog raèuna i tehnièko-tehnoloških vježbi (tehnologija, tehnièka mehanika i crtanje).

Tako npr., ispitna se pitanja mogu formulirati iz ovih sadržaja:

-- standardizacija i mjeriteljstvo,

- mjerenje, kontrola i ispitivanje,

- vrste, svojstva, primjena i moguænosti obrade materijala,

- vrste, izrada i primjena alata, naprava i ureðaja,

- vrste, izrada i principi rada mehanièkih satova,

- zaštita na radu, sprjeèavanje nesreæe, zaštita okoliša,

- vrste osnovnih raèunskih operacija,

- prijenos pogonskog ureðaja i mehanizma brojila s kazaljkom,

- mehanièke i elektrièke velièine,

- èitanje jednostavnih skica i crteža za dijelove i sklopove,

- crteži za spajanje, principi spajanja elektriènih i elektronièkih satova.
Klasa: 311-01/97-01/213

Urbroj: 526-01-97-26

Zagreb, 30. lipnja 1997.


Ministar

mr. Nenad Porges, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajuæi u obzir jedno od glavnih naèela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može isprièavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Takoðer u posebnom dijelu (Narodne novine - Meðunarodni ugovori) objavljuju se meðunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.