MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Na temelju članka 43. stavka 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 3/94 i 100/96) ministar pravosuđa donosi

SUDSKI POSLOVNIK

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJU
I POSLOVANJU

Sudskim poslovnikom propisuju se osnove ustroja i poslovanja u sudovima.

Odredbe Sudskog poslovnika primjenjuju se kod Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ako pojedina pitanja nisu drukčije riješena posebnim propisima ili Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Primjenom Sudskog poslovnika osigurava se uredno i pravodobno obavljanje poslova sudske uprave, uredskog poslovanja i drugih poslova važnih za unutarnje poslovanje sudova.

Unutarnje poslovanje u sudu odvojeno je od suđenja.

O pravilnoj primjeni Sudskog poslovnika skrbe se tijela pravosudne i sudske uprave kao i sudovi na koje se odnose odredbe Sudskog poslovnika.

Obvezatne upute i tumačenja za primjenu Sudskog poslovnika daje Ministarstvo pravosuđa.

Objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih odredaba Sudskog poslovnika daje neposredno više tijelo sudske uprave. O danim objašnjenjima i upozorenjima obavijestit će se Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske koji ih može izmijeniti ili ukinuti.

Predsjednik suda daje upute o primjeni pojedinih odredaba Sudskog poslovnika u pojedinom slučaju.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osobito:

- ustrojavanje unutarnjeg poslovanja u sudu,

- skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u sudu,

- poslove izvršenja kaznenih sankcija i postupak s pritvorenicima,

- pozivanje i raspoređivanje sudaca porotnika,

- određivanje stečajnog upravitelja i određivanje njihove liste,

- poslove u svezi sa stalnim sudskim vještacima, tumačima i procjeniteljima,

- poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,

- poslove međunarodne pravne pomoći,

- stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika te sudaca u sudu,

- poslove u svezi s imenovanjem i razrješenjem sudaca, stručnim usavršavanjem sudaca, sudskih savjetnika, vježbenika i drugih zaposlenika suda,

- poslove vođenja statistike,

- poslove vođenja popisa o radu sudaca,

- poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,

- financijsko-materijalno poslovanje suda,

- poslove oko naplate sudskih pristojbi,

- poslove sudskih pologa (depozita),

- i druge poslove određene Zakonom o sudovima i ovim Poslovnikom.

Predsjednik suda upravlja sudom.

Obavljanje pojedinih poslova sudske uprave predsjednik suda može povjeriti predsjednicima odjela, sucima, tajniku suda i sudskim službenicima.

Zamjenik predsjednika suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave koje mu on povjeri, a u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje predsjednika suda.

U obavljanju poslova sudske uprave predsjednik suda donosi upravne akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti.

Predsjednik se suda skrbi za pravilne odnose i postupak sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među zaposlenicima suda.

O pojavama u sudu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi u sudu, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlast, ili na drugi način šteti ugledu suda, predsjednik suda dužan je obavijestiti neposredno više tijelo sudske uprave i Ministarstvo pravosuđa.

Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u sudu.

Nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad sudskih vijeća, sudaca pojedinaca, istražnih sudaca i drugih zaposlenika suda, uvidom u spise, odluke i odluke viših sudova donesene u povodu pravnih lijekova, pregledom upisnika, ročišnika, pomoćnih knjiga i popisa i na drugi pogodan način, te nadzorom nad radom sudske pisarnice, službe javnih knjiga i drugih ustrojstvenih jedinica.

Predsjednik suda usklađuje rad sudskih odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u sudu. Kad predsjednik suda uoči u radu odjela, vijeća, sudaca pojedinaca i istražnih sudaca nejednako postupanje ili protivno postojećim propisima ili odstupanje od ustaljene sudske prakse viših sudova, iznijet će svoja zapažanja na razmatranje na sjednicama sudaca.

Predsjednik suda dužan je izvijestiti viši sud, odnosno više tijelo sudske uprave o svim pitanjima važnim za rad suda.

Predsjednik suda uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih osoba na stručnom osposobljavanju u sudu sukladno posebnim propisima.

Na poslove iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 5. Sudskog poslovnika.

Predsjednik suda saziva sjednice i sastanke sudaca i ostalih zaposlenika suda.

Sastanci sudaca i ostalih zaposlenika suda sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga suda, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanja rada pojedinih odjela, vijeća i službi, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad suda.

Sjednice sudaca razmatraju osobito: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja suda i raspored poslova; ostvarivanje programa rada suda i izvješće o radu; sporna pravna pitanja; ujednačavanje sudske prakse; unapređenje metoda rada; stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika, vježbenika i ostalih zaposlenika suda, kao i druga pitanja važna za rad suda.

U sudovima u kojima su osnovani sudski odjeli pitanja iz stavka 3. ovog članka razmatraju se na sjednicama sudskih odjela, ako zakonom nije određeno njihovo razmatranje na sjednici svih sudaca.

Sjednice odjela saziva predsjednik suda ili predsjednik odjela, po potrebi, a najmanje jednom mjesečno.

Ministar pravosuđa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik županijskog suda u odnosu na općinske sudove i predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u odnosu na trgovačke sudove mogu zahtijevati da se na sjednicama sudaca ili sastancima zaposlenika suda razmotre pojedina pitanja sudske odnosno pravosudne uprave važna za rad pravosudnih tijela i izvješćuje ih se o prihvaćenim stajalištima.

O radu sjednice sudaca i sastanku zaposlenika suda vodi se zapisnik u koji se u bitnom unosi tijek i zaključci sjednice ili sastanka.

O razmotrenim pitanjima i zaključcima od šireg značenja za obavljanje djelatnosti suda predsjednik će suda obavijestiti neposredno viši sud i Ministarstvo pravosuđa.

Predsjednik suda može sucu, sudskom savjetniku i drugom zaposleniku suda povjeriti obradu pojedinih pitanja iz primjene propisa, sudske prakse ili nacrta propisa koje donosi zakonodavna ili izvršna vlast radi razmatranja na sjednici sudaca, a po potrebi, i na sastanku svih zaposlenika suda.

Predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske odnosno predsjednik županijskog suda (u daljnjem tekstu - "viši sud") drugostupanjska su tijela u poslovima sudske uprave iz ovlasti predsjednika trgovačkog suda odnosno predsjednika općinskog suda (u daljnjem tekstu - "niži sud"), ako posebnim propisima ili Sudskim poslovnikom nije drukčije određeno.

Viši sud u poslovima sudske uprave nadzire rad nižih sudova sa svoga područja.

U obavljanju nadzora viši sud pribavlja izvješća i druge podatke o radu nižih sudova.

Viši sud može prirediti zajedničke sastanke i savjetovanja predsjednika nižih sudova i sudaca višeg suda, te sudaca, sudskih savjetnika i ostalih zaposlenika nižih sudova radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih sudova. O tim sastancima i savjetovanjima viši sud obavijestit će Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Predsjednik višeg suda, prema programu rada, osobno će ili preko određenih sudaca i drugih stručnih osoba obaviti svake godine pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih sudova sa svoga područja.

Predsjednik višeg suda, prema potrebi, obilazi i niže sudove u svezi s rješavanjem pojedinih pitanja.

O obavljenom pregledu, te nađenom stanju i poduzetim mjerama, podnosi se izvješće Ministarstvu pravosuđa, a dostavlja se i sudu u kojem je obavljen pregled rada.

U poslovima sudske uprave općinski, županijski i trgovački sudovi izravno se obraćaju Ministarstvu pravosuđa, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, odnosno Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske.

Primjerak akta upućenog Ministarstvu pravosuđa ili višem sudu, općinski sud dostavit će i predsjedniku županijskog suda, a trgovački sud predsjedniku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.

Sudski odjeli osnivaju se u sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja.

Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka sudovi osnivaju odjele prema granama sudovanja (građanski i kazneni). Ako su u okviru pojedine grane sudovanja ispunjeni uvjeti za osnivanje više odjela, odjeli se osnivaju posebno za odlučivanje u prvostupanjskom odnosno drugostupanjskom postupku, a u okviru toga po vrstama predmeta odnosno vrstama pravnih stvari.

Poseban istražni odjel, odjel za rješavanje predmeta protiv vojnih osoba, vojnih službenika i namještenika u službi u oružanim snagama i odjel za radne sporove osnovat će se ako te poslove isključivo obavljaju najmanje tri suca. U protivnom će se ti poslovi obavljati u odgovarajućem odjelu iz stavka 2. ovoga članka.

Ako nema uvjeta za osnivanje posebnog odjela za kaznene predmete protiv vojnih osoba, vojnih službenika i vojnih namještenika u službi u oružanim snagama, odnosno radne sporove, sudovi su, u okviru odgovarajućih odjela iz stavka 2. ovoga članka, dužni osnovati posebno vijeće odnosno tim predmetima zadužiti odgovarajuće suce.

Sudskim odjelom upravlja predsjednik odjela. Predsjednik odjela ima zamjenika.

Predsjednici odjela i svi suci u odjelu skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelima, vijećima i odsjecima.

U sudovima se osigurava praćenje i proučavanje sudske prakse. Kad to zahtijeva opseg poslova, u tim sudovima može se ustrojiti posebna služba ako zakonom nije drukčije određeno.

Praćenje i proučavanje sudske prakse obuhvaća osobito: praćenje sudske prakse prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova; praćenje općih pravnih shvaćanja i općih stajališta za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana te jednakosti svih pred zakonom; pripremanje nacrta pravnih shvaćanja i drugih materijala za sjednice sudskih odjela; te obavljanje drugih poslova određenih Zakonom o sudovima i rasporedom poslova.

Sudska pisarnica obavlja uredske poslove u sudu.

U sudovima s većim opsegom poslova sudska pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica (prijamna, kaznena, istražna, parnična, izvanparnična, ostavinska, ovršna itd.).

Uredski poslovi koji se odnose na predmete prethodnog postupka obavljaju se u kaznenoj pisarnici ako za te predmete nije osnovana posebna pisarnica.

Radom sudske pisarnice upravlja upravitelj sudske pisarnice koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova.

Upravitelj se sudske pisarnice skrbi za uredno i pravodobno obavljanje poslova prijepisa i obavlja raspored daktilografa i daktilografa-zapisničara.

Kad je sudska pisarnica podijeljena na više ustrojstvenih jedinica, radom pojedinih jedinica upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja sudske pisarnice.

Poslovi sudske uprave obavljaju se u uredu predsjednika suda.

Za obavljanje uredskih poslova sudske uprave odredit će se, prema potrebi, jedan ili više službenika ili namještenika koji će po uputama predsjednika suda obavljati poslove u predmetima sudske uprave.

U sudovima s većim opsegom poslova ured predsjednika suda može imati više ustrojstvenih jedinica kao tajništvo, pisarnicu ureda predsjednika suda, odjele ili odsjeke za materijalno-financijsko poslovanje, sudsku statistiku i druge ustrojstvene jedinice koje obavljaju određene poslove sudske uprave.

U uredu predsjednika suda obavljaju se osobito ovi poslovi:

- vodi se upisnik za predmete sudske uprave i čuvanje priručnog arhiva,

- prima i obavlja prijepis akata sudske uprave,

- poslovi koji se odnose na prijam službenika i namještenika,

- popis svih zaposlenika suda,

- popis sudaca porotnika,

- određuju se stečajni upravitelji i utvrđuje njihova lista,

- pozivanje na rasprave i raspoređivanje sudaca porotnika,

- vođenje popisa stalnih sudskih vještaka, tumača i procjenitelja,

- vođenje putnog dnevnika i popisa o udaljenosti pojedinih mjesta od sjedišta suda (daljinar),

- poslovi obrane i zaštite,

- vođenje popisa o vježbenicima i osobama na praksi,

- vođenje sudske statistike,

- vođenje popisa o radu sudaca,

- primanje i čuvanje općih punomoći i

- ostali poslovi koje odredi predsjednik suda odnosno Ministarstvo pravosuđa.

Materijalno-financijski poslovi obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku pod neposrednim nadzorom predsjednika suda.

U sudovima s manjim opsegom poslova namještenici koji rade na materijalno-financijskim poslovima obavljaju i druge poslove utvrđene rasporedom poslova.

Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, materijalno-financijski poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke materijalno-financijske službe koja se ustrojava sporazumom pravosudnih tijela.

Sporazumom iz stavka 1. ovog člana utvrdit će se kod kojeg će se pravosudnog tijela ustrojiti zajednička materijalno-financijska služba. U tom slučaju za svako pravosudno tijelo vodi se odvojeno knjigovodstvo.

Zemljišne knjige, sudski registar i ostale javne knjige vode se po posebnim propisima pod neposrednim nadzorom predsjednika suda ili suca koji je godišnjim rasporedom poslova određen za rad na tim predmetima.

Službom javnih knjiga upravlja voditelj zemljišnoknjižne službe, odnosno voditelj sudskog registra.

Rasporedom poslova utvrđuju se sudska vijeća, istražni suci, odnosno suci pojedinci, te raspoređuju suci, sudski savjetnici i ostali službenici i namještenici za obavljanje određenih poslova i određuju se njihove ovlasti i opseg poslova.

Godišnji raspored poslova utvrđuje se krajem kalendarske godine za sljedeću godinu.

Prije utvrđivanja rasporeda poslova sudaca, predsjednik suda pribavit će mišljenje sa sjednice svih sudaca, odnosno opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a glede ostalih zaposlenika - mišljenje ustrojstvenih jedinica.

Prigodom rasporeda sudaca i ostalih zaposlenika na pojedine poslove imat će se prvenstveno u vidu potrebe suda, stručne sposobnosti i sklonosti sudaca, sudskih savjetnika i ostalih zaposlenika za obavljanje određenih poslova.

Godišnjim rasporedom poslova određuju se: zamjenik predsjednika suda, predsjednici odjela i njihovi zamjenici, članovi drugostupanjskih vijeća, predsjednik i zamjenik predsjednika i članova izvanraspravnog vijeća, predsjednici prvostupanjskih vijeća, vijeća za maloljetnike, suci pojedinci i istražni suci, te se raspoređuju na poslove sudski savjetnici i drugi zaposlenici suda.

Sudska vijeća, suci pojedinci i istražni suci označuju se rimskim brojevima.

U tijeku jedne kalendarske godine suci će se, u pravilu, određivati za rad na poslovima iste vrste.

U manjim sudovima, u kojima opseg poslova i broj sudaca ne traže (nameću) podjelu rada po vrstama poslova, istovremeno obavljanje poslova u raznim vrstama predmeta svest će se, po mogućnosti, na što manju mjeru.

Pri utvrđivanju godišnjeg rasporeda poslova utvrdit će se i način podjele predmeta.

Predmete u rad sucima raspoređuje predsjednik suda u sudovima bez ustrojenih sudskih odjela, a predsjednik odjela u sudovima u kojima su ustrojeni sudski odjeli.

Prije rasporeda predmeta u rad sucima, predmeti se svrstavaju po vremenskom redoslijedu primitka prvog podneska kojim se pokreće postupak. Ako je istodobno podneseno više podnesaka kojima se pokreće postupak, tada se predmeti svrstavaju po abecednom redu stranaka protiv kojih se postupak pokreće (tuženici, okrivljenici, protustranke, ovršenici i sl.).

Tako svrstani predmeti raspoređuju se po abecednom redu sudaca u sudu, odnosno sudskom odjelu, vodeći pritom računa o ravnomjernosti podjele predmeta tijekom godine, te vrsti i složenosti predmeta. Predmeti drugostupanjskog sudovanja raspoređuju se po abecednom redu predsjednika vijeća, a predsjednici vijeća raspoređuju predmete u rad članovima vijeća po abecednom redu sudaca - članova vijeća.

Ako se zbog većih zaostataka u radu ili veće opterećenosti sudaca predmeti ne raspoređuju odmah u rad sucima, predsjednik suda odnosno predsjednik odjela dužan je sukladno mjerilima iz stavka 2. i 3. ovoga članka bez odgode odrediti suce koji će postupati u predmetima kad dođu na red za dodjelu u rad.

U sudovima u kojima narav posla to zahtijeva, radi pojednostavljenja posla te postizanja veće kakvoće i učinkovitosti, predmeti određene vrste (radni sporovi, stambeni sporovi, tiskovni sporovi i sl.) raspoređivat će se u rad sucima određenim godišnjim rasporedom poslova.

Predmet u kojem je ukinuta odluka vraća se istom sucu odnosno istom vijeću koje je donijelo odluku.

Ako se novi postupak mora provesti i odluka donijeti pred drugim sucem odnosno vijećem, predsjednik će suda predmet dodijeliti u rad na način propisan u stavcima 2. do 5. ovoga članka.

Iznimno od odredbe članka 33. Sudskog poslovnika prema kojoj je predmet trebao biti raspoređen u rad jednom sucu, zbog objektivne spriječenosti toga suca predmet će se rasporediti u rad sljedećem sucu po abecednom redu sudaca u sudu odnosno u odjelu.

Na način propisan u stavku 1. ovoga članka postupit će se i s već raspoređenim predmetima sucima koji su objektivno spriječeni postupati zbog izuzeća, izbivanja s rada, naročite i izražene opterećenosti predmetima ili zbog drugih opravdanih razloga kad je to potrebno radi zakonitog i učinkovitog rada suda te zaštite prava stranaka na suđenje bez neosnovanog odgađanja.

Godišnjim rasporedom poslova odredit će se ustrojstvene jedinice u sudskoj pisarnici i pojedinim službama i utvrditi im djelokrug i opseg njihova rada.

Raspoređivanje službenika i namještenika na radna mjesta obavit će se u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta i odrediti djelokrug upravitelja sudske pisarnice i službi, voditelja pojedinih ustrojstvenih jedinica, njihovih zamjenika i ostalih zaposlenika. Pritom će se osobito voditi računa o ravnomjernoj podjeli poslova u skladu s prilikama u sudu (opseg poslova, broj zaposlenika i sl.).

Godišnjim rasporedom poslova odredit će se zaposlenici za dostavu i ostale poslove, kao i način obavljanja tih poslova ako za to ima potrebe.

Godišnjim rasporedom poslova ustrojit će se u sastavu sudske pisarnice služba prijepisa i pobliže odrediti način rada.

Godišnji raspored poslova dostavlja se uz potpis sucima i sudskim savjetnicima, a ostalim se zaposlenicima u sudu usmeno priopćuje uz potpis. Svaki sudac može u roku tri dana izjaviti prigovor predsjedniku suda na godišnji raspored poslova. Ostali zaposlenici mogu u istom roku staviti primjedbe na raspored poslova.

Predsjednik suda dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i primjedbama višem tijelu sudske uprave najkasnije do 15. prosinca tekuće godine.

Više tijelo sudske uprave može po službenoj dužnosti ili u povodu primljenih prigovora i primjedaba dopuniti i izmijeniti godišnji raspored poslova, nakon što se upozna s mišljenjem predsjednika suda.

Ako više tijelo sudske uprave ne izmijeni raspored poslova u roku od 15 dana, računajući od dana podnošenja prigovora, raspored poslova primjenjivat će se nakon isteka toga roka odnosno počevši od 1. siječnja sljedeće godine.

Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda, raniji raspored može se produžiti za sljedeću godinu. U tom slučaju postupa se na način određen u članku 37. Sudskog poslovnika.

Utvrđeni godišnji raspored poslova može se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog traženja da se pojedinoj vrsti predmeta odnosno pravnih stvari dade prvenstvo u rješavanju, dulje odsutnosti suca ili drugog zaposlenika i drugih opravdanih razloga. Pri izmjeni godišnjeg rasporeda poslova, poslovi će se rasporediti prema odredbama prethodnih članaka.

Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje predsjednik suda u skladu sa zakonom.

Hitni poslovi koji ne trpe odgađanja, kao i već započete rasprave i ročišta čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, dovršit će se bez obzira na redovito radno vrijeme.

U sudovima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana.

Radno vrijeme počinje u 8,00 a završava u 16,00 sati.

Od 1. lipnja do 31. kolovoza tekuće godine radno je vrijeme od 7,00 do 15,00 sati.

Ovisno o mjesnim uvjetima predsjednik suda može početak radnog vremena odrediti između 7,00 i 9,00 sati, o čemu je dužan izvijestiti predsjednika neposredno višeg suda i Ministarstva pravosuđa.

Izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane obavljat će se, u pravilu, samo one radnje koje ne trpe odgodu. Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u županijskim sudovima osigurat će se na jedan od sljedećih načina:

- neprekidno u zgradi suda, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana,

- u zgradi suda od 8 do 20 sati - u radne dane od 16 do 20 sati, a nakon 20 sati obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda,

- obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda radnim danom nakon 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno.

Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane osigurava se u zgradi suda u onim županijskim sudovima u kojima se dežurstvo obavlja neprekidno, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, ili u vremenu od 8 do 20 sati.

U vrijeme kad u zgradi županijskog suda nije osigurano obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku, te poslove obavljaju suci i ostali zaposlenici koji po rasporedu moraju biti u mjestu sjedišta suda.

Obvezatna nazočnost u sjedištu suda može se uvesti i u općinskim sudovima izvan sjedišta županijskog suda.

O rasporedu dežurstva sudaca i zapisničara, gdje ih se u to vrijeme može naći izvan redovitog radnog vremena, sud će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo i policijsku upravu.

Suci i ostali zaposlenici koristit će, u pravilu, godišnji odmor tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.

Plan godišnjih odmora utvrđuje predsjednik suda po pribavljenom mišljenju ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe i želja zaposlenika.

Nakon što pribavi prijedloge svih sudaca i drugih zaposlenika suda, predsjednik suda sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora sudaca i zaposlenika i o tome donosi odgovarajuće rješenje. Pri određivanju godišnjih odmora pazit će se da u sudu ostane dovoljan broj sudaca i drugih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta.

Raspored godišnjih odmora predsjednika i zamjenika predsjednika suda za svaku kalendarsku godinu dostavit će se predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.

Predsjednik suda ili osoba koju on odredi poziva na rasprave suce porotnike i raspoređuje ih u vijeća najmanje osam dana prije dana održavanja glavne rasprave.

Predsjednik vijeća dužan je pravodobno pismeno obavijestiti predsjednika suda o potrebi pozivanja sudaca porotnika. Ako je s obzirom na vrstu raspravnih predmeta potrebno sudjelovanje određenih sudaca porotnika, predsjednik je vijeća dužan označiti i te posebne okolnosti (suđenje maloljetniku, vrsta trgovačkog spora i sl.).

Predsjednici vijeća koji postupaju i kao suci pojedinci predvidjet će u okviru jednog raspravnog dana, u pravilu, predmete iz nadležnosti vijeća.

Suci porotnici pozivat će se prema utvrđenom redoslijedu, odnosno prema njihovim sposobnostima i drugim osobinama koje su važne za pravilno raspravljanje predmeta.

U uredu predsjednika suda vodi se Popis (kartoteka) sudaca porotnika (Obrazac br. 1).

Osim općih podataka za svakog suca porotnika u popis se unose podaci o pozivanju i odazivanju, kao i drugi potrebni podaci o njegovu sudjelovanju u radu suda.

Sudovi s većim brojem vijeća vodit će, prema potrebi, poseban popis o pozivanju sudaca porotnika u obliku Dnevnika (Obrazac br. 2).

O neopravdanim izostancima sudaca porotnika predsjednik suda obavijestit će skupštinu koja ih je imenovala.

Sudskom zgradom upravlja sud.

Ako je u istoj zgradi smješteno više sudova, sudskom zgradom upravlja viši sud, a ako nema višeg suda, zgradom upravlja općinski sud.

Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja sud.

U slučaju prigovora čelnika pravosudnog tijela na odluku o načinu upravljanja zgradom u kojoj je smješteno više pravosudnih tijela konačnu odluku donosi ministar pravosuđa na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Sudska zgrada ili njezin dio ne može se dati na korištenje, ustupiti ili dati u najam bez odobrenja Ministarstva pravosuđa.

Na svakoj zgradi u kojoj je smješten sud mora biti istaknut naziv suda.

Naziv suda ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45x25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.

Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv i sjedište suda. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj, srebrnoj ili žutoj boji na crnoj (plavoj) podlozi.

Natpisna ploča pričvršćuje se na desnoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u sudskoj zgradi smješteno više sudova, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg suda, a zatim natpisne ploče ostalih sudova.

Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče ostalih pravosudnih tijela pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.

Predsjednik suda propisuje kućni red. Ako se istom zgradom koristi više sudova, kućni red propisuje predsjednik višeg suda. Ako se u zgradi nalaze sudovi istog stupnja, predsjednici sudova sporazumno potpisuju kućni red. Ako se u zgradi nalazi više pravosudnih tijela, kućni će se red sastaviti u sporazumu s čelnicima tijela, osim ako su prostorije suda potpuno odvojene. Ako se kućni red ne donese sporazumom, onda će ga propisati Ministarstvo pravosuđa.

Kućnim redom utvrđuje se način korištenja radnih i ostalih prostorija u sudskoj zgradi, vrijeme zadržavanja u zgradi, mjere za održavanje reda i čistoće, mjere potrebne za sigurnost prostorija i ostale mjere potrebne za čuvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u sudu.

Kućnim redom utvrđuju se dužnosti nadstojnika zgrade, službenih osoba kojima je povjerena skrb o sigurnosti zgrade, kao i ostalih osoba koje se koriste prostorijama suda ili se u njima povremeno zadržavaju.

S kućnim redom upoznat će se svi suci i drugi zaposlenici u sudu, a izvadak iz kućnog reda u dijelu koji se odnosi na građane istaknut će se na vidljivom mjestu u sudu.

Radne prostorije, hodnici, čekaonice za stranke i odvjetnike moraju biti uredne, čiste i opskrbljene potrebnim higijenskim uređajima i protupožarnim uređajima i sredstvima.

Predsjednik suda određuje raspored prostorija u sudskoj zgradi. Tim rasporedom određuju se prostorije za održavanje rasprava (raspravne dvorane) i ročišta, za primanje stranaka i njihovo zadržavanje u zgradi (čekaonice), kao i za smještaj predsjednika suda, sudskih odjela i vijeća, pisarnice i ostalih službi u sudu.

Raspored prostorija prilagodit će se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste (drugostupanjska vijeća, kaznena vijeća, parnična vijeća, istražni suci itd.) budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće sudske pisarnice.

Prigodom utvrđivanja rasporeda prostorija imat će se u vidu potreba održavanja rasprava i ročišta u većim prostorijama koje su pristupačne strankama i povezane s prostorijama za čekanje. Drugostupanjska i izvanraspravna vijeća smjestit će se, u pravilu, u prostorijama koje su odvojene od ostalih prostorija u sudu. Prigodom određivanja prostorija za sudsku pisarnicu, zemljišne i druge javne knjige i dr. imat će se u vidu potreba strankama olakšati obavljanje poslova i osigurati najprikladniju povezanost između pojedinih ustrojstvenih jedinica i službi.

Za primitak podnesaka i pošiljaka odredit će se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u sudsku zgradu.

Raspored prostorija istaknut će se na vidljivom mjestu na ulazu u sudsku zgradu.

U rasporedu prostorija pregledno će se prikazati smještaj ureda predsjednika suda, sudskih odjela, vijeća, sudaca, sudske pisarnice, zemljišnih i drugih javnih knjiga i dr. s kratkim opisom poslova koje se u pojedinim prostorijama obavljaju, s naznakom vremena određenog za primanje stranaka i oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.

Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.

Na hodnicima, stubištima i čekaonicama postavljaju se orijentacijske oznake s upozorenjem koje se radne prostorije nalaze u određenom dijelu sudske zgrade (npr. ured predsjednika suda, soba br. 3-5, raspravna dvorana II, soba br. 8 itd.).

Na vratima prostorija u kojima rade suci stavit će se natpis s oznakom vijeća ili suca pojedinca prema vrsti poslova koji se u toj prostoriji pretežno obavljaju, te imenom i prezimenom suca (npr. prvostupanjsko kazneno vijeće - sudac Marko Marković, ili samo sudac - Ivo Nikolić i sl.).

Ured predsjednika suda označit će se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv pisarnice i dr. (npr. ovjere i sl.) prema poslovima koji se u njima pretežito obavljaju. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka. Uz oznaku naziva stavlja se ime i prezime upravitelja pisarnice ili voditelja službe (npr. sudska pisarnica - upravitelj Petar Petrović). Imena ostalih zaposlenika ne stavljaju se u natpis.

Za objavljivanje sudskih odluka i priopćenja putem javnog oglašavanja, koja se obavljaju po odredbama pojedinih sudskih postupaka, služi oglasna ploča koja se postavlja na vidnom mjestu u sudu (sudska ploča).

Osim sudske ploče iz stavka 1. ovoga članka trgovački su dovi imaju i posebnu stečajnu oglasnu ploču na kojoj objavljuju sve odluke u svezi sa stečajem.

Upravitelj sudske pisarnice skrbi se o pravodobnom i urednom stavljanju oglasnih primjeraka na oglasnoj ploči i njihovu skidanju s oglasne ploče kad im rok istječe. Na skinutom oglasnom primjerku stavit će se bilješka o danu stavljanja i skidanja s oglasne ploče, koju potvrđuje upravitelj sudske pisarnice stavljanjem pečata i potpisa. Nakon toga oglasni će se primjerak uložiti u odgovarajući spis.

Stranke, njihovi punomoćnici i druge osobe koje dolaze nepozvane u sud radi traženja obavijesti, razgledanja i prijepisa spisa, dobivanja službenih potvrda i slično primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova.

Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidnom mjestu pri ulazu u sudsku zgradu, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.

Stranke se primaju u sudskoj pisarnici, zemljišnoknjižnoj službi i sudskom registru tijekom radnog vremena, ako predsjednik suda ne odredi kraće vrijeme za primanje stranaka.

Primanje stranaka u uredu predsjednika suda odredit će predsjednik suda prema potrebama.

Suci odnosno sudski savjetnici primaju u pravilu samo pozvane stranke.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka sudac odnosno sudski savjetnik može radi davanja obavijesti primiti i nepozvanu stranku u svezi s predmetom koji im je dodijeljen u rad, ako smatra da bi to pridonijelo bržem ili efikasnijem rješenju predmeta, pazeći pritom da ne dovede u sumnju svoju nepristranost.

Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih razloga otežan ponovni dolazak u sud primit će se i izvan vremena određenog za primanje stranaka. Tako će se postupiti i u hitnim i drugim opravdanim slučajevima.

Stranke, njihove opunomoćenike i druge ovlaštene osobe obavještava o stanju predmeta službenik sudske pisarnice na osnovi podataka iz upisnika i spisa.

Obavijest će se ograničiti na podatke o tomu u kojem se stadiju postupak nalazi.

Pri davanju obavijesti zabranjeno je davati izjave o pravilnosti pojedinih sudskih radnji i naredaba, kao i o vjerojatnom ishodu postupka.

Ostalim osobama daju se obavijesti o stanju predmeta samo po odobrenju suca.

Obavijesti se mogu davati telefonski i pismeno, u pravilu na trošak stranke ili druge osobe koja traži takvu obavijest.

Drugostupanjski sud ne može davati obavijesti o tome kod kojeg se suca predmet nalazi na rješavanju i o donesenim odlukama koje nisu otpravljene prvostupanjskom sudu.

Osobe navedene u članku 59. Sudskog poslovnika ovlaštene su razgledati i tražiti prijepis ili preslik spisa odnosno njihovih dijelova.

Razgledanje i prepisivanje spisa obavlja se u sudskoj pisarnici na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice.

Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti iz spisa.

Iznimno spis se može na zahtjev stranke uputiti drugom sudu radi razgledanja, ako se time ne odugovlači postupak ili ako je postupak već pravomoćno dovršen. Odluku o tome donosi predsjednik vijeća odnosno sudac kojem je predmet dodijeljen u rad.

Troškove oko dostavljanja spisa drugom sudu i vraćanja u pravilu snosi stranka na čije se traženje spis dostavlja.

Spisi se dostavljaju drugom sudu u pravilu na kratak rok, a protek roka upisuje se u Popisu poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3).

Na zahtjev stranaka ili trećih osoba koje po ocjeni predsjednika suda odnosno predsjednika vijeća, istražnog suca ili suca pojedinca učine vjerojatnim svoj pravni interes izdat će se službena potvrda o pojedinim činjenicama sadržanim u spisu.

Upravitelj sudske pisarnice izdaje potvrdu o činjenicama o kojima sudska pisarnica vodi popis (potvrda o podnesenoj tužbi, uloženoj žalbi, pravomoćnosti i sl.).

O sadržaju sudskih odluka, zapisnika i drugih dopisa u spisima neće se izdavati potvrda, nego prijepisi ili izvadci.

Dopisivanje s drugim tijelima obavlja se putem predsjednika suda.

Predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac izravno se obraća drugim sudovima i tijelima za pravnu pomoć i pribavljanja drugih podataka i obavijesti u predmetima u kojima je postupak u tijeku.

Predsjednik suda odlučuje o dostavi spisa drugim tijelima za predmete u kojima je postupak dovršen.

Državnom odvjetništvu, državnom pravobraniteljstvu, tijelima unutarnjih poslova u predmetima iz njihove nadležnosti dostavljaju se spisi izravno na njihovo traženje u smislu postojećih propisa samo ako su pravomoćno dovršeni. Drugim tijelima i pravnim osobama spisi se dostavljaju izravno ako je to izričito određeno posebnim propisima.

Državnom tijelu i drugoj pravnoj osobi koje su stranke u postupku odnosno njihovu zastupniku ili opunomoćeniku spis se neće dostavljati na uvid. Njima će se omogućiti uvid u spis u smislu postojećih propisa.

Sudovi daju priopćenja našim diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvu, predstavništvima drugih država u zemlji, inozemnim pravnim osobama, te svu dostavu u inozemstvu upućuju putem Ministarstva pravosuđa ako međunarodnim ugovorima ili naputkom Ministarstva pravosuđa nije drukčije određeno.

Odluka o održavanju sudskih dana donosi se sukladno Zakonu o sudovima.

Na sudskim danima mogu se održavati rasprave ili ročišta ako stranke i druge osobe koje treba pozvati borave na području za koje se održavaju sudski dani ili izvan tog područja ako je to, s obzirom na prometne prilike i troškove, za njih prikladnije.

Spisi koji se odnose na predmete u kojima su pozvane stranke za sudski dan, kao i ostali potrebni sudski spisi koji se iznose iz suda, upisuju se u poseban Popis poslova obavljenih na sudskom danu (Obrazac br. 4). Popis će se zajedno sa spisima ponijeti u mjesto gdje se održava sudski dan.

U popis će se zatim unijeti, po redu primitka, svi podnesci i zapisnici koji sadrže podneske, a koji su sastavljeni za vrijeme održavanja sudskog dana.

Dan primitka podneska na sudskom danu smatra se kao dan primitka u sudu, pa će se taj dan unijeti u odgovarajući upisnik ili popis pismena.

Odredbe prethodnoga stavka ne odnose se na zemljišno- knjižne predmete za koje važe posebni propisi, a na što će sud upozoriti stranke.

Spisi, podnesci i zapisnici primljeni odnosno sastavljeni za vrijeme održavanja sudskog dana predat će se službeniku određenom za primanje podnesaka (prijamnoj pisarnici) zajedno s popisom odmah nakon povratka u sud, a najkasnije sljedećeg službenog dana.

Službenik određen za primitak podnesaka potvrdit će primitak podnesaka i zapisnika sastavljenih na sudskom danu tako što će uz svaki podnesak odnosno zapisnik u popisu označiti odgovarajući redni broj upisnika, gdje je podnesak upisan, odnosno staviti oznaku spisa u koji je uložen.

Na primljenom podnesku, osim na zapisniku koji sadrži podnesak sastavljen za vrijeme održavanja sudskog dana, službenik prijamne pisarnice stavlja bilješku o primitku podneska na sudskom danu (štambilja br. 29).

Popis spisa iz čl. 66. Sudskog poslovnika predat će se predsjedniku suda, upisati u upisnik sudske uprave i čuvati među spisima sudske uprave.

Telefon će se koristiti kad za priopćenje nije propisan pisani oblik i kad je potrebno hitno obavljanje službene radnje ili ako bi se na taj način službeni posao mogao brže i ekonomičnije obaviti. Na taj će se način osobito prikupljati obavijesti od državnog odvjetništva, drugih tijela, trgovačkih društava i pravnih osoba u hitnim predmetima; obavještavati dežurni istražni sudac i drugi službenici; pozivati stranke, njihovi zastupnici i opunomoćenici, svjedoci i vještaci, suci porotnici, požurivati dostavljanje traženih spisa, predmeta, izvještaja i ostalih akata od drugih sudova i državnih tijela.

Telefonom se može pozvati na ročišta u hitnim slučajevima u postupku pred trgovačkim sudovima, pribavljati nužne podatke i obavijesti tijekom rasprave ili ročišta, a čiji bi nedostatak inače prouzročio odgodu rasprave ili ročišta.

O obavljenom telefonskom razgovoru, a osobito o izvršenom pozivanju ili predanom priopćenju i sl. sastavit će se, u važnijim slučajevima, službena bilješka u spisu u kojoj će se navesti kratak sadržaj razgovora, osoba ili tijelo s kojim je razgovor vođen, te datum uz potpis službenika koji je razgovor obavio.

Brzojav i telefaks slat će se u najhitnijim slučajevima.

Uporabu brzojava i telefaksa određuje istražni sudac, predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac koji rješava predmet, a u ostalim slučajevima predsjednik suda ili predsjednik odjela.

Izvan sudske zgrade mogu se obavljati samo one službene radnje koje su na osnovi zakonskih propisa potrebne za uspješno rješavanje pojedinih predmeta.

O potrebi izlaska radi obavljanja očevida ili ročišta, vještačenja ili obavljanja koje druge sudske radnje, odlučuje vijeće odnosno sudac pojedinac koji rješava taj predmet. Ostali službenici izvršavaju određene radnje izvan sudske zgrade prema posebnom rasporedu koji sastavlja predsjednik suda.

O svakom uredovanju izvan sudske zgrade obavijestit će se predsjednik suda.

Prilikom izlaska obavit će se po mogućnosti više službenih radnji, a prilikom izlaska na zahtjev i trošak stranaka nastojat će se ujedno obaviti i službene radnje koje se obavljaju na teret sredstava suda, pri čemu će se posebno voditi računa da se time troškovi stranaka ne povećaju.

Predsjednik suda i suci koji obavljaju službene radnje izvan sudske zgrade nastojat će uredovanja u kojima sudjeluju sudski vještaci pripremiti tako da isti vještak prilikom izlaska u isto ili približno vrijeme, u istom mjestu ili smjeru, obavi više vještačenja ili drugih službenih radnji.

Vozila suda koriste se isključivo za obavljanje službenih radnji a na temelju putnog naloga koji je izdao predsjednik suda ili sudac kojeg on odredi.

Naknada troškova za sudske izlaske obavlja se po posebnim propisima.

Vanjsko uredovanje određeno na zahtjev i trošak stranke može se provesti, u pravilu, nakon što stranka položi u sud određenu svotu novca za tu svrhu (predujam).

Sud je dužan pribaviti podatke o udaljenosti pojedinih mjesta od sudske zgrade. Na temelju tih podataka izradit će se pregled o udaljenosti mjesta (daljinar) radi obračunavanja kilometraže.

Odredbe iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se i na naknadu troškova za vanjska uredovanja koja se obavljaju u vrijeme održavanja sudskih dana.

Obavljeni sudski izlasci upisuju se u Dnevnik službenih putovanja (Obrazac br. 5).

Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji po propisima postupka.

U svakom zapisniku označit će se točno vrijeme početka i svršetka određene sudske radnje.

Zapisnici o glavnim raspravama, pripremnim i ostalim ročištima, kao i zapisnici sastavljeni u svezi s obavljanjem drugih sudskih radnji (saslušanja u istražnom postupku i sl.), pišu se pisaćim strojem na propisanim tiskanicama ili osobnim računalom prema određenim obrascima s dovoljno ostavljenog praznog prostora na obje stranice (u širini od po 2 cm), bez proreda, s odvojenim stavovima, na obje strane lista. Osobni podaci okrivljenika, svjedoka, vještaka i drugih osoba koje daju svoj iskaz na zapisnik kod suda pišu se uvučeno za oko 4 cm od lijevog ruba stranice i odvojeno od teksta njihovih izjava, time da se ime i prezime ispisuje velikim slovima.

Odluke donesene tijekom rasprave koje se odnose na upravljanje postupkom ili odluke o glavnoj stvari koje su proglašene na raspravi pišu se u zapisniku odvojeno od ostalog teksta i označuju nazivom, u posebnom redu, malim rastavljenim slovima ("presuda", "rješenje"). Tekst donesene odluke ispisuje se u posebnom stavku, uvučen za oko 4 cm od lijevog ruba stranice.

U završnom dijelu zapisnika zabilježit će se vrijeme dovršenja radnje (uz oznaku sata i minute) ispod čega će se u lijevom kutu zapisnika, neposredno ispod njegova teksta, unijeti bilješka o utvrđenoj visini sudske pristojbe (npr. pristojba po Tbr… ZSP kuna… Stranka pozvana pristojbu položiti ili uplatiti u roku od tri dana i sl.).

Zapisnik potpisuje sudac ili službenik koji provodi određenu radnju, u sredini ispod teksta zapisnika. Zapisničar stavlja svoj potpis ispod potpisa suca, odnosno službenika koji provodi određenu radnju.

Na desnoj strani zapisnika ispod teksta ostavit će se prostor za potpisivanje stranaka, ako je to propisima postupka predviđeno.

Potpisi na zapisniku moraju biti čitljivi. Ako osoba koja treba potpisati zapisnik ne zna ili ne može pisati, stavit će umjesto potpisa otisak kažiprsta desne ruke iznad svojega imena ispisanog pisaćim strojem.

Ako to potrebe iziskuju, ispisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom ime i prezime ostalih potpisnika.

Zapisnik koji se sastavlja u povodu obavljanja sudske radnje izvan sudske zgrade, osim onih na sudskim danima, mogu se iznimno pisati kemijskom olovkom i sl, ako nema mogućnosti za uporabu pisaćeg stroja ili osobnog računala. U takvu slučaju zapisnik se mora prepisati pisaćim strojem ili osobnim računalom odmah nakon dolaska u sud.

Ako se tijek sudske radnje odnosno pojedini dijelovi bilježe stenografski, zapisnik se piše olovkom za kopiranje. Stenografske bilješke prenijet će se u roku od 48 sati na obično pismo, te pregledati i prepisati pisaćim strojem ili osobnim računalom i priložiti izvorniku zapisnika.

Prijepis zapisnika sastavljenog po odredbama prethodnih stavaka ovjerava predsjednik vijeća ili sudac pojedinac odnosno drugi službenik koji je provodio određenu sudsku radnju, svojim potpisom i stavljanjem sudskog pečata. Zapisnik pisan rukom zadržat će se u spisu time da mu se priloži prijepis.

Zapisnici o obavljenim ovršnim radnjama (pljenidbe, dražbe), prepisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom samo u iznimnim slučajevima (ako je uložen pravni lijek ili stavljen tužbeni zahtjev radi izlučenja ispod ovrhe i sl.).

Kad prema postojećim propisima ne treba sastavljati zapisnik, zapisnik može zamijeniti službena bilješka u kojoj će se navesti obavljena službena radnja, te datum i mjesto njezina obavljanja. Službenu bilješku potpisuje sudac ili službenik koji ju je sastavio.

Ako službena bilješka sadrži izjavu stranke ili priopćenje dano nazočnoj stranci, bilješku će potpisati i stranka. Bilješka se potpisuje na način propisan u članku 77. Sudskog poslovnika.

Ako je tijek glavne rasprave, ročišta i druge sudske radnje snimljen magnetofonom, diktafonom ili slično, to ne oslobađa sud dužnosti da sastavi propisani zapisnik. Snimke ne mogu zamijeniti zapisnik.

Sadržaj snimke prepisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom na način koji odredi sudac ili drugi službenik koji je provodio određenu sudsku radnju. Vrpce sa snimkama čuvat će se sve dok se ne naredi njihovo poništavanje.

Ako je sudska radnja snimljena fotosteriometrijski zatvorenim TV sustavom, fotografskom i kino-kamerom i sl., o snimanju će se sastaviti zapisnik u koji se unosi naziv tijela koje je naredilo snimanje, mjesto snimanja, kratki sadržaj snimke i gdje se snimka čuva.

Tekst sudskih odluka i ostalih akata mora biiti jasan, sažet i čitljiv.

U odlukama i ostalim aktima obvezatna je uporaba zakonskih izraza.

Zakone i druge propise koji se navode u odluci ili aktu treba, u pravilu, pisati njihovim punim nazivom uz naznaku glasila u kojemu su objavljeni. Mogu se rabiti samo one kratice koje su uobičajene i lako razumljive.

Uporaba stranih riječi i izraza koji nisu općeprihvaćeni u redovitom postupku suda, svest će se na najmanju potrebnu mjeru. Način izlaganja mora biti jasan i razumljiv. Za pojedine pravne pojmove rabit će se prihvaćeni izrazi.

Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, kao i novčana svota glavnoga dijela tužbenog zahtjeva u parničnim predmetima i tomu slično označit će se u izreci odluke osim brojevima još i slovima u zagradi.

Mjesec u nadnevku označit će se nazivom pojedinog mjeseca. U izreci i obrazloženju odluke stranke će se, ako ih je više od dvije ili ako se u istom postupku raspravlja o suprotnim zahtjevima (tužbi i protutužbi), spominjati njihovim punim imenom, a ne po redu nabrajanja (kao npr. prvotuženi, drugotuženi i sl.).

Odluke i ostale akte sudske uprave, kao i njihove otpravke i prijepise, potpisuje predsjednik suda ili sudac koji ga zamjenjuje.

Odluke i ostale akte koji se odnose na predmete u kojima sud postupa u obavljanju sudbene vlasti potpisuje sudac koji rješava predmet. Ako je akt sastavljen na temelju pisane naredbe ili upute predsjednika vijeća odnosno suca pojedinca, otpravke i ostale prijepise potpisuje upravitelj sudske pisarnice ili drugi ovlašteni službenik.

U slučaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti (smrt, iznenadna teška bolest i dr.) zbog kojih sudac nije u mogućnosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio, odluku će po nalogu predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac.

Neizrađena odluka izradit će se prema sadržaju proglašene odluke i prema podacima iz spisa.

Sudske odluke i ostali akti pišu se pisaćim strojem odnosno osobnim računalom na papiru uobičajene veličine (A4).

Presude, važnija rješenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek se pišu na cijelom listu, s dovoljno praznog prostora s obiju strana ruba (u širini od po 2 cm), bez proreda, time da pojedini dijelovi odluke (uvod, izreka i obrazloženje) budu vidljivo odvojeni.

Prvi primjerak odluke piše se samo na jednoj stranici. Ako je odluka sastavljena od više listova, svi će se listovi spojiti prošivanjem ili lijepljenjem.

Na presudama i rješenjima kojima se dovršava postupak u sredini na vrhu će se staviti grb Republike Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega stavit će se velikim rastavljenim slovima riječi "U IME REPUBLIKE HRVATSKE". Ispod toga, a iznad uvoda, velikim rastavljenim slovima stavit će se vrsta odluke "PRESUDA", odnosno "RJEŠENJE".

U ostalim sudskim odlukama u gornjem lijevom kutu, iznad naziva odluke stavit će se grb Republike Hrvatske u izvornim bojama a ispod njega naziv "Republika Hrvatska", te naziv i sjedište suda.

U gornjem desnom kutu u svim odlukama stavit će se oznaka spisa s podbrojem (poslovnim brojem) u kojem je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od više listova, oznaka spisa s podbrojem stavlja se na svaki list u gornjem desnom kutu.

U uvodu odluke, koju je donijelo vijeće, imena članova vijeća navode se redoslijedom, počev od predsjednika vijeća i po položaju najstarijeg člana. Ako je predsjednik suda ili predsjednik sudskog odjela član vijeća, njihova se imena navode odmah iza imena predsjednika vijeća.

Ispod uvoda, a iznad teksta izreke, označit će se u posebnom redu, malim rastavljenim slovima, kakvu je odluku sud donio ("presudio je", "riješio je" i sl.). Ispod izreke, a prije početka obrazloženja, stavlja se naslov "Obrazloženje" velikim početnim slovom, bez rastavljanja.

Ispod teksta obrazloženja, na sredini stranice stavlja se mjesto i datum objavljivanja odluke odnosno donošenja, a na desnoj polovici stranice potpis predsjednika vijeća ili suca pojedinca (ime i prezime), dok se na lijevoj polovici stranice stavlja potpis zapisničara, ako je to određeno po odredbama postupka.

Sudski pečat stavlja se lijevo od potpisa predsjednika vijeća ili suca pojedinca.

Na sudske dopise, zamolnice, potvrde, kao i na pozive odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod stavlja se u gornjem lijevom kutu, pisaćim strojem, štambiljom ili štampanim slovima na tiskanici, službeni naziv suda i njegovo sjedište. Oznaka spisa i predmeta stavlja se u gornjem desnom kutu a datum donošenja odluke, sastavljanja dopisa i sl. u sredini ispod napisanog teksta.

Na akte sudske uprave, u gornjem lijevom kutu, stavit će se grb i naziv "Republika Hrvatska", te naziv i sjedište suda, a ispod toga naziv "Ured predsjednika" ("Predsjednik suda"). Ispod te oznake navest će se oznaka i broj predmeta, te datum izrade akta. Kratki sadržaj akta ("predmet") stavlja se s lijeve strane, ispod adrese primatelja.

Izvornikom se smatra odluka suda, nagodba, naredba, potvrda, isprava i sl., sastavljena u propisanom obliku i vlastoručno potpisana od predsjednika vijeća, istražnog suca, suca pojedinca ili drugog ovlaštenog službenika, ako zakonom nije drukčije određeno.

Izvornici odluka, nagodbi i ostalih akata zadržavaju se u odgovarajućem spisu, a strankama se dostavljaju u ovjerenom prijepisu (otpravak), odnosno u ovjerenom prijevodu ako je zahtjev za izdavanje odluke na jeziku nacionalne zajednice ili manjine utemeljen na zakonu ili međunarodnom ugovoru.

Potvrda i isprave sastavljene kod suda izdaju se strankama u izvorniku, a za sudski spis zadržava se prijepis (kopija) izvornika.

Otpravak je prijepis izvornika koji se izrađuje po službenoj dužnosti radi dostavljanja strankama i drugim zainteresiranim osobama.

Na svim otpravcima stavlja se pisaćim strojem ili osobnim računalom ime i prezime potpisnika izvornika na mjestu gdje je izvornik potpisao predsjednik vijeća, sudac ili drugi ovlašteni službenik, kao i kratica koja označuje da je izvornik potpisan vlastoručno ( v. r.

Potvrdu o ovjeri točnosti otpravka potpisuje upravitelj sudske pisarnice ili drugi ovlašteni službenik uz stavljanje službenog pečata suda. Ime i prezime službenika koji ovjerava istovjetnost otpravka s izvornikom označit će se štampanim slovima (štambiljom). Sudski pečat stavlja se s lijeve strane potpisa službenika koji ovjerava otpravak.

Izvornici i otpravci odluka moraju biti pisani pisaćim strojem ili osobnim računalom. Za izradu većeg broja otpravaka može se upotrijebiti stroj za umnožavanje i preslikavanje.

Svi otpravci moraju biti jasni i čitljivi, a njihov sadržaj mora u svemu odgovarati izvorniku.

Ako za pojedine vrste odluka postoji mogućnost uporabe tiskanica ili drugih propisanih obrazaca, otpravci se mogu sastavljati popunjavanjem odgovarajućih tiskanica, štambiljom, pisaćim strojem ili osobnim računalom.

Nacrti odluka, sastavci i bilješke koji su služili za izradu izvornika moraju se, nakon sastava i potpisa izvornika, izdvojiti iz spisa, ako su izrađeni na posebnim listovima.

Ako je izvornik odluke sastavljen prema nacrtu ili bilješci napisanoj na samom podnesku ili drugom dopisu koji ostaje u spisu, nacrt odluke će se precrtati olovkom u boji kosom crtom, uz utvrđenje da je sastavljen izvornik. Tu tvrdnju potpisuje predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac.

Na svim izvornicima i otpravcima odluka protiv kojih je dopušteno podnošenje redovitog pravnog lijeka stavit će se, ispod teksta izvornika, a iznad štambilja o ovjeri suglasnosti otpravka s izvornikom, uputa o redovitom pravnom lijeku.

Uputa o pravnom lijeku sadrži pouku o tomu kakav je pravni lijek dopušten, u kojemu roku, te komu i u kolikomu broju primjeraka može ovlaštena osoba izjaviti pravni lijek.

Izvornik naredbe koja se odnosi na upravljanje postupkom može se sastojati od manjeg broja riječi ili prihvaćenih kratica kojima se na dovoljno jasan način određuje sadržaj naredbe i radnji koje mora obaviti (npr: glavna rasprava na dan 15. 10. 1996. u 8 sati, pozovi: 1. priv. tužitelja, 2. okrivljenika s priv. tužbom - plavo, 3. svjedoke pod 4, 5. i 6. privatne tužbe itd.).

Za odluku kojom se prihvaća prijedlog stranke na temelju sadržaja podneska, bez saslušanja protustranke, kad je to zakonom predviđeno, izvornik se sastavlja na temelju skraćenog rješenja o prihvaćanju prijedloga. To se rješenje stavlja na primjerak podneska za sud štambiljem ili pisaćim strojem u skraćenom obliku (npr. štambilj - "Rješenje. Prihvaća se prijedlog. Troškovi se određuju u kn...", datum i potpis).

U tom slučaju izvornik odluke sastavlja se na tiskanici ili propisanom obrascu na temelju naredbe iz stavka 2. ovoga članka. Tako izrađeni izvorni primjerak, koji je potpisao sudac, zadržava se u spisu.

Kad je podnesak, kojim se traži izdavanje rješenja o ovrsi, platnog naloga i tomu slično tako sastavljen da sadržaj prijedloga potpuno odgovara tekstu rješenja koje bi se trebalo donijeti i kad je takav podnesak podnesen u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, rješenje o prihvaćanju prijedloga može se donijeti i stavljanjem štambilja na primjerku podneska namijenjenom sudu. Rješenje sadrži tekst kojim se takav prijedlog prihvaća (članak 93. st. 2. Sudskog poslovnika).

Takav štambilj stavit će se i na primjerke podneska namijenjene za dostavljanje strankama i drugim osobama.

Sudovi trebaju utjecati na stranke da u slučajevima gdje je to moguće sastavljaju podneske na način opisan u stavku 1. ovoga članka i dostavljaju ih sudu u onolikom broju primjeraka koliko je potrebno za sud i stranke.

Suci i sudski službenici skrbe se da se poslovanje u sudu po mogućnosti što više pojednostavni i da se izbjegne gubitak vremena i pretjerano trošenje uredskog materijala zbog nepotrebne opširnosti i suvišnog pisanja.

Za pojedine radnje ili poslove koji se češće ponavljaju su- dovi će obvezatno rabiti obrasce propisane Sudskim poslovnikom, kao i one koje propiše Ministarstvo pravosuđa.

Osim obrazaca koji su sastavni dio Sudskog poslovnika i onih koje propiše Ministarstvo pravosuđa, sud se može koristiti obrascima koje je sam sastavio i umnožio kao npr: za uobičajene dopise, potvrde, izvješća i slično, kao i za dopise kojima se od drugih tijela traže neki podaci ili neki drugi postupak.

Na otpravke odluka i na dopise koji se dostavljaju strankama, državnim tijelima, trgovačkim društvima ili drugim pravnim osobama i na potvrde sudska pisarnica stavlja okrugli sudski pečat s otiskom u crnoj, tamoplavoj ili ljubičastoj boji.

Sudski pečati istog sadržaja i jednakog oblika označit će se arapskim brojem počev od broja 1 dalje.

Za novčano poslovanje koristit će se pečat manjeg oblika s otiskom u crvenoj boji.

Za pečaćenje pečatnim voskom koristit će se žig izrađen od kovine.

Pečati i žigovi izrađuju se, naručuju i uništavaju po posebnim propisima.

Komisiju za uništavanje pečata i žigova stavljenih izvan uporabe ili oštećenih i istrošenih uporabom imenuje predsjednik suda.

Za pojedine kratke bilješke, potpise, oznake, naredbe i upute za rad u sudskoj pisarnici, a koje se često pojavljuju, mogu se koristiti i štambilji.

Osim štambilja propisanih Sudskim poslovnikom i onih koje naknadno propiše Ministarstvo pravosuđa, sudovi mogu koristiti i druge štambilje koje sami odrede, ako se njihovom uporabom olakšava i pojednostavnjuje poslovanje.

U sudovima će se rabiti ovi štambilji:

 1. Hitno,

 2. Maloljetnik,

 3. Pritvor,

 4. Uzdržavanje,

 5. Smetanje posjeda,

 6. Osiguranje dokaza,

 7. Autorski spor,

 8. Statusni spor,

 9. Radni spor,

10. Osiguranje,

11. Privremena mjera,

12. Prethodna mjera,

13. Za bilješku o neizjavljenoj žalbi a protiv presude ili rješenja,

14. Za bilješku o otpremi (daktilografska štambilja),

15. Za bilješku o naplaćenoj pristojbi,

16. Za bilješku o manje naplaćenoj pristojbi,

17. Za bilješku o odobrenom oslobađanju od troškova postupka - pristojbe,

18. Za rješenje o ovrsi,

19. Za izdavanje predloženog platnog naloga,

20. Za potvrdu točnosti otpravka,

21. Za bilješku o pravomoćnosti odluke,

22. Za bilješku o ovršnosti odluke,

23. Spis čuvati do…… godine,

24. Zastara nastupa…… godine,

25. O dostavi žalbe protivnoj stranci na dogovor,

26. O dostavi revizije na odgovor,

27. O dostavi zahtjeva za zaštitu zakonitosti na odgovor,

28. Za obračun predujma,

29. Bilješka o primitku podneska,

30. Bilješka o primitku podneska na sudskom danu,

31. Skraćena bilješka o primitku podneska.

Pečatima, žigovima i štambiljima rukuju službenici koje za to ovlasti predsjednik suda.

Pečat i žigovi moraju se držati zaključani.

Štambilji koji se rabe u radu sudske pisarnice čuva upravitelj sudske pisarnice odnosno određeni službenik.

Istražnim sucima, predsjednicima vijeća odnosno sucima pojedincima predat će se na čuvanje štambilji koji se rabe u sudskim odjelima.

O svim pečatima, žigovima i štambiljima vodi se Popis pečata, žigova i štambilja (Obrazac br. 6) u koji se unose njihovi nazivi i podaci o tome kod koga se nalaze.

Suci i službenici kojima su pečati, žigovi i štambilji predani na čuvanje potvrdit će njihov primitak svojim potpisom.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, pokrenut će se, po potrebi, postupak za obnovu spisa ili pojedinih podnesaka (rekonstrukcija).

Postupak za obnovu spisa ili pojedinih podnesaka koji se odnose na predmete u kojima je postupak u tijeku pokrenut će se rješenjem predsjednika suda po službenoj dužnosti.

Za spise u kojima je postupak dovršen, postupak za obnovu spisa pokrenut će se ako postoji opravdana potreba. Rješenje o tome donosi predsjednik suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno državnog odvjetnika ili državnog pravobranitelja.

Rješenje kojim se odbija prijedlog za obnovu spisa dostavit će se predlagatelju koji može izjaviti žalbu protiv tog rješenja neposredno višem tijelu sudske uprave.

Prijedlog za obnovu spisa odnosno naredba za obnovu spisa, kao i sve radnje u postupku obnove, upisuju se u upisnik sudske uprave, osim ako se radi o obnovi spisa u kojem je postupak u tijeku.

Postupak za obnovu spisa neće se provesti ako je protekao rok do kojeg se, po odredbama Sudskog poslovnika, čuvaju spisi na koje se odnosi prijedlog za obnovu spisa.

Postupak za obnovu spisa provodi sud kod kojeg je spis pohranjen ili kojemu je pripadao.

Spis se obnavlja na temelju rješenja kojim se dopušta pokretanje postupka za obnovu. Tim rješenjem pokreće se postupak na temelju kojeg se nakon dovršenog postupka obnove umjesto nestalog, oštećenog ili uništenog spisa osniva novi spis ili podnesak. Novi spis nosi oznaku koju je imao spis ili podnesak koji se obnavlja.

Obnovu spisa u predmetima u kojima je postupak u tijeku provodi sudac kojem je predmet dodijeljen u rad po rasporedu poslova.

Obnovu spisa u predmetima u kojima je postupak dovršen provodi sudac kojeg rješenjem o pokretanju postupka obnove spisa odredi predsjednik suda.

Prigodom obnove spisa obnovit će se samo oni dijelovi ili pojedini podnesci koji su važni s obzirom na razloge zbog kojih je odobren postupak za obnovu spisa.

Spis se obnavlja na temelju prijepisa nestalih, oštećenih ili uništenih podnesaka, kojima raspolažu stranke ili sud, podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, a po potrebi i na osnovi suglasnih iskaza stranaka i njihovih opunomoćenika, svjedoka, vještaka i drugih osoba koje su sudjelovale u postupku. Ponovit će se samo one radnje o kojima nema podataka ili o njima ne postoje suglasne izjave navedenih osoba.

Troškovi koji nastanu zbog obnove spisa ili podnesaka isplaćuju se iz proračunskih sredstava suda.

Službenik određen za primitak podnesaka dužan je da prigodom naplate i poništavanja pristojbe na podnescima postupa na način predviđen propisima o pristojbama.

Državni biljezi na podnescima lijepe se na prvoj strani podneska u pravilu u desnom gornjem kutu primjerka za sud, ako to nije moguće, onda ispod teksta odnosno na poleđini primjerka za sud.

Državni biljezi za izdavanje izvadaka iz zemljišnih knjiga lijepe se u knjigu izdanih izvadaka u odjeljak za primjedbe (opaske).

Državni biljezi na sudskom zapisniku, kad je predviđeno plaćanje sudske pristojbe, lijepe se na lijevoj strani na kraju teksta zapisnika, ispod službene bilješke o utvrđenoj pristojbenoj obvezi (tarifnom broju po kojem je pristojba odmjerena, visini pristojbe i upozorenju o roku plaćanja pristojbe).

Ako se državni biljezi nalijepe na kojem drugom, kasnijem podnesku ili na drugom mjestu u spisu, u zapisniku ili podnesku na koji je trebalo platiti pristojbu stavit će se bilješka o pristojbenoj obvezi, na kraju predviđenom za lijepljenje državnih biljega. Bilješka sadrži podatke o tomu u kojemu je iznosu pristojba naplaćena i na kojemu je podnesku nalijepljena i poništena. Zabranjeno je lijepiti državne biljege na priloge koji su podneseni u izvornicima.

Ako je uz podnesak ili drugi akt sudu dostavljen novac umjesto državnih biljega, sudska će pisarnica za taj novac nabaviti državne biljege koji će se nalijepiti i poništiti na podnesku.

Možebitni višak novca namijenjen za plaćanje pristojbe, kao i iznos u gotovini za koji se ne zna čemu je namijenjen, predat će se s posebnim izvješćem računovodstvu suda.

Namještenik računovodstva potvrdit će primitak novca na podnesku za sud i označiti broj stavke knjigovodstvene evidencije pod kojima je primljeni iznos knjižen, a nakon toga podnesak predati u rad odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici. Tako će se postupiti i s ostalim gotovim novcem, vrijednosnim papirima, dragocjenostima i drugim predmetima koji su predani ili se dostavljaju zajedno s podneskom koji se ne odnosi isključivo na službu računovodstva. Ako se pristojba plaća u gotovini u korist određenog računa, priznanica o plaćenoj pristojbi nalijepit će se na mjestu gdje bi se trebao nalijepiti državni biljeg.

Državni se biljeg poništava prema postojećim propisima.

Prigodom poništenja državnog biljega pazit će se da se ne ošteti tekst podneska. Ispod nalijepljenih biljega stavlja se bilješka (štambiljem) da je državni biljeg nalijepljen u određenom iznosu i poništen, uz potpis službenika koji je nalijepio državni biljeg.

Državni biljezi namijenjeni za izvatke, prijepise ili preslike iz zemljišne knjige i zbirke isprava, iz sudskog registra ili za sastavljanje drugih sudskih prijepisa odnosno za plaćanje pristojbe na zapisnik, predaju se neponišteni sudskoj pisarnici ili drugoj odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici, odnosno neposredno predsjedniku vijeća ili službeniku koji je tu službenu radnju obavio.

Suvišni državni biljezi koji nisu uporabljeni, a priloženi su podnesku neće se poništiti, nego će se na prvom primjerku podneska odnosno dopisa označiti njihov iznos i neoštećeni će se priklopiti dopisu u posebnom omotu.

Službenik ili namještenik koji prima podneske neće poništiti državne biljege na kojima ima tragova da su ranije uporabljeni ili drugih znakova koji pobuđuju sumnju o njihovoj ispravnosti (krivotvorina, znatnija oštećenja i sl.). U tom slučaju označit će se na prvom primjerku podneska primitak iznosa takvih državnih biljega, a podnesak s državnim biljezima odmah će se predati upravitelju sudske pisarnice, koji će sastaviti zapisnik o nalazu i predmet dostaviti predsjedniku suda radi poduzimanja daljnjih mjera predviđenih po posebnim propisima.

Sudska će pisarnica paziti da svi državni biljezi u spisima budu propisno nalijepljeni i poništeni.

Prije ulaganja spisa u arhiv sudska će pisarnica provjeriti je li postupljeno po naredbama suca o naplati pristojbe, te će poduzeti potrebno da se manjak biljega naplati.

Spis se ne može staviti u arhiv dok upravitelj sudske pisarnice odnosno određeni službenik ili namještenik svojim potpisom ne potvrdi da su sve potrebne pristojbe u tom predmetu naplaćene i propisno poništene odnosno da je zatražena prisilna naplata.

Na prednjoj strani omota spisa koji se odlaže u arhiv stavit će se, u gornjem desnom kutu ispod oznake spisa, bilješka štambiljom: "Pristojba naplaćena" ili "Prijava dostavljena".

Oslobođenje od plaćanja pristojbe i ostalih troškova postupka označit će se na omotu spisa u lijevom kutu, a na podnescima, zapisnicima i drugim aktima na mjestu određenom za lijepljenje državnih biljega stavljanjem bilješke: "Oslobođeno od pristojbe" ili "Oslobođeno od plaćanja troškova postupka".

Iznos pristojbe koji stranka nije platila zbog priznatog oslobođenja od plaćanja upisuju se redom u Popis pristojbi (Obrazac br. 7). Nakon završenog postupka stranka koja je po odluci i po posebnim propisima dužna platiti pristojbu pozvat će se na plaćanje neplaćene pristojbe. Ako obvezana stranka unatoč upozorenju ne plati pristojbu u određenom roku, pristojba će se naplatiti prisilnim putem po propisima o pristojbama.

Kad u postupku jedna ili obje stranke treba položiti predujam za troškove koji će nastati zbog izvođenja dokaza, predsjednik vijeća pozvat će stranke da u sudsku blagajnu polože ili na račun suda uplate predujam.

U odluci kojom se određuje polaganje predujma navest će se: naziv ili ime i prezime i adresa pozvanoga, iznos koji treba predujmiti, rok do kojeg treba predujam položiti i posljedice koje će nastupiti ako se predujam ne položi.

Ako se u isto vrijeme s odlukom za polaganje predujma donese rješenje o određivanju ročišta za izvođenje dokaza radi čega se naređuje polaganje predujma, sudska će pisarnica otpremiti pozive za ročište tek kad od službe računovodstva primi obavijest da je predujam položen.

Prigodom određivanja ročišta za izvođenje dokaza vodit će se računa o tome da od vremena određenog za polaganje predujma ostane dovoljno vremena za pravodobno uručenje poziva strankama, svjedocima i vještacima.

Ako pozvani u određenom roku ne položi predujam, sudska će pisarnica ispod dostavne naredbe u spisu staviti bilješku o tome i spis dostaviti predsjedniku vijeća.

Kad sudska pisarnica primi obavijest od računovodstva da je pozvana stranka položila predujam, stavit će na omotu spisa bilješku o položenom predujmu. U spis će se uložiti Obračunski list (Obrazac br. 8) za polagatelja i u nj upisati položeni iznos.

Nakon toga obavit će se sve ostale radnje s kojima je trebalo čekati do polaganja predujma odnosno spis odmah dostaviti predsjedniku vijeća.

Kad je rješenjem suda stranka oslobođena od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, očevida i sudskih oglasa, sudska će pisarnica uložiti u parnični spis Popis troškova (Obrazac br. 9) koji su predujmljeni iz namjenskih sredstava.

Troškovi postupka koji su već isplaćeni na teret proračunskih sredstava, a nisu naplaćeni od stranke zbog priznatog oslobođenja od plaćanja troškova postupka, unose se redom u popis troškova.

Nakon završetka postupka sudska će pisarnica upisati potrebne podatke u troškovni očevidnik postupka u građanskim predmetima (II. Top) i pozvati obvezanu stranku da te troškove plati. Ako ta stranka ne podmiri troškove u određenom roku, troškovi će se naplatiti prisilnim putem po propisima za prisilnu naplatu tražbina.

Kad je trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, po posebnim propisima, priznato pravo na povrat (refundiranje) iznosa koji je isplatila svom zaposleniku, a u ime naknade za izgubljenu plaću ili zaradu zbog odazivanja pozivima suda, sud će nakon obavljene radnje izdati potvrdu za ostvarivanje naknade za izgubljenu plaću ili zaradu (Obrazac br. 10).

U potvrdi će se navesti podaci koliko je vremena pozvani zaposlenik boravio u sudu i u kojemu predmetu, kao i rok do kojega se može tražiti povratak isplaćene naknade. U slučaju da se isplata ima izvršiti iz položenog predujma, navest će se, osim ostalog, da će se polog vratiti polagatelju ako se u određenom roku ne zatraži povrat.

Sudska pisarnica vodi Popis izdanih potvrda (Obrazac br. 11) radi povrata naknada isplaćenih od strane pravnih osoba u koji unosi, na kraju svakog dana, kopije svih potvrda izdanih od strane suda. U tu svrhu dužna je svaka ustrojstvena jedinica odmah nakon dovršetka rasprave i ročišta dostaviti sudskoj pisarnici kopije potvrda izdanih tijekom radnog dana.

Predsjednik suda može odrediti da navedeni popis s kopijama vodi namještenik računovodstva.

Spis se ne smije uložiti u arhiv sve dok uz podatke o svakoj potvrdi izdanoj zaposleniku trgovačkog društva ili druge pravne osobe nisu upisani podaci o isplaćenoj naknadi od strane suda. Ako trgovačko društvo ili druga pravna osoba u određenom roku nije zatražilo povrat isplaćene naknade, spis će se uložiti u arhiv nakon proteka tog roka, što će se u spisu zabilježiti.

Ako je sud u odluci kojom se dovršava postupak već odlučio o troškovima postupka, naknadno će odlučiti o troškovima koji su isplaćeni pravnoj osobi nakon već donesene odluke suda.

Ako se u tijeku glavne rasprave donese rješenje o isplati naknade troškova određenoj osobi u određenom iznosu koji se ne upisuje u popis troškova, isplaćeni iznos troškova označit će se u zapisniku olovkom u crvenoj boji, s lijeve strane teksta tog rješenja.

Sudovi prikupljaju, sređuju i dostavljaju statističke podatke o svom radu na propisanim tiskanicama i obrascima (statističkim listovima, izvješćima i sl.). Statistička izvješća popunjavaju se po posebnim propisima na osnovi podataka iz pojedinih upisnika, sudskih odluka i na drugi odgovarajući način.

Popunjeni statistički listovi i redovita statistička izvješća dostavljaju se nadležnim tijelima u određenim rokovima.

Radi osiguranja pravodobnog podnošenja statističkih izvješća i dostavljanja statističkih listova i ostalih podataka za sudsku statistiku sud vodi popis rokova statističkog izvještavanja s podacima komu se, kada i na temelju kojih uputa dostavljaju statistički listovi i izvješća. Popis rokova služi kao podsjetnik predsjedniku suda, upravitelju sudske pisarnice odnosno službeniku koji obavlja statističku službu.

Sve poslove u vezi sa statističkom službom u sudu obavlja, pod neposrednim upravljanjem i nadzorom predsjednika suda, u pravilu voditelj pisarnice ureda predsjednika suda odnosno službenik koji pomaže predsjedniku suda u obavljanju upravnih poslova sudske uprave, a u sudovima s većim opsegom poslova službenik kojemu je povjereno prikupljanje i sređivanje statističkih podataka.

U poslovima sudske statistike određenom službeniku će naizmjence pomagati drugi iskusniji službenici, a osobito voditelji pojedinih upisnika. Upravitelj sudske pisarnice skrbit će se da se i drugi službenici potpuno osposobe za samostalan rad na sastavljanju statističkih izvješća.

Sudska pisarnica vodi, uz svaki upisnik, popisni list o riješenim predmetima za određeno razdoblje statističkog izvještavanja.

Popisni list služi za sastavljanje redovitih statističkih izvješća o svim predmetima koji su dovršeni u određenom izvještajnom razdoblju uz naznaku načina rješavanja (npr: "pres.", "nag.", "povl.", "ustup", "obustava").

U popisni list upisuju se vremenskim slijedom oznake svih riješenih predmeta po vrstama i načinu rješenja.

Svako vijeće odnosno sudac pojedinac ili sudski savjetnik vodi popis svih predmeta dodijeljenih mu u rad - Popis zaduženja sudaca (Obrazac br. 12). Popis se vodi za razdoblje od jedne kalendarske godine na početnim stranama Poslovnog dnevnika sudaca (ročišnik) za svaku vrstu predmeta posebno.

U popis se upisuju najprije oznake neriješenih predmeta iz prethodnog razdoblja, po starosti predmeta vremenskim slijedom, a zatim, po datumima primitka, oznake novih predmeta dodijeljenih u rad pojedinom vijeću, sucu pojedincu ili sudskom savjetniku. Oznake spisa pojedinih predmeta unose se u popis samo jedanput, i to prigodom prvog primanja na rješavanje. Popis se može voditi i osobnim računalom po posebnom programu koji propiše Ministarstvo pravosuđa.

Oznaka spisa riješenog predmeta precrtat će se u popisu kosom crtom nakon što je u tom predmetu donesena i izrađena odluka o glavnoj stvari.

Službenik određen za vođenje sudske statistike sastavlja periodično, a najmanje jednom tromjesečno, pregled rada sudaca odnosno sudskih odjela na temelju podataka iz upisnika i ostalih popisa o radu.

Iz pregleda rada mora biti vidljiv ukupni opseg poslova svakog odjela odnosno pojedinog vijeća i svakog suca ili sudskog savjetnika, broj predmeta u radu na početku izvještajnog razdoblja, broj novoprimljenih predmeta, broj održanih, odgođenih i neodržanih rasprava odnosno ročišta u tom razdoblju, broj riješenih predmeta i način rješavanja kao i broj predmeta koji su na kraju izvještajnog razdoblja ostali neriješeni.

Predsjednik suda može, prema potrebi, narediti da se u pregled rada unesu i drugi podaci.

Predsjednik suda sastavlja na kraju kalendarske godine godišnje izvješće o radu suda prema uputi Ministarstvu pravosuđa za izradu godišnjih izvješća.

Tijela pravosudne i sudske uprave odnosno viši sudovi mogu, prema potrebi, tražiti od sudova podnošenje posebnih izvješća o određenim pitanjima.

Podnesci i drugi dopisi primaju se u sudskoj pisarnici u redovito radno vrijeme.

Primitak podnesaka i dopisa koji se odnose na novčano poslovanje, te primitak novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i drugih predmeta, kao i primitak podnesaka i dopisa koji se odnose na zemljišne knjige ili sudske registre i druge javne knjige može se ograničiti na određeni skraćeni dio radnog vremena.

Izvan redovitog radnog vremena, kao i u dane kad sud ne radi, podneske prima dežurni službenik ako je u sudu ustrojena služba dežurstva.

Podnesci, spisi, brzojavi i sl. primaju se u sudskoj pisarnici.

U sudovima s većim opsegom poslova podnesci se primaju u posebnoj prijamnoj pisarnici.

Ako se istom zgradom koristi više sudova, predsjednici tih sudova mogu odrediti da se osnuje zajednička prijamna pisarnica odnosno da se u istoj prostoriji primaju podnesci za te sudove.

Predsjednik županijskog suda može odrediti da se sve ili određene vrste podnesaka predaju isključivo u prijamnoj pisarnici.

Službenik sudske pisarnice određen godišnjim rasporedom poslova prima, u pravilu, sve podneske i spise (u daljnjem tekstu - podnesci) koje stranke predaju neposredno ili su sudu dostavljeni poštom.

Podnesci koji se odnose na novčano poslovanje, te novac, vrijednosne papire, dragocjenosti i druge predmete prima, u pravilu, namještenik računovodstva određen godišnjim rasporedom poslova.

Podnesci koji se odnose na zemljišnoknjižne poslove i predmete sudskog registra prima službenik zemljišnoknjižne službe ili službenik sudskog registra.

Ako su zajedno s ostalim podnescima primljeni i podnesci koji se odnose na materijalno-financijsko poslovanje, zemljišno- knjižnu službu ili sudski registar odnosno obratno, takve će se podneske, bez odlaganja, predati odgovarajućem službeniku.

Hitne pošiljke i brzojave koji stignu sudu izvan redovitog radnog vremena prima i otvara predsjednik suda, dežurni sudac ili drugi službenik koji obavlja dežurstvo.

Ako sud nije nadležan za primanje podnesaka, službenik koji neposredno prima podnesak upozorit će na to podnositelja i uputiti ga nadležnom tijelu. Ako podnositelj i nakon toga traži da se njegov podnesak primi, službenik će primiti takav podnesak pa će ispod štambilja o primitku staviti bilješku o obavljenom upozorenju.

Takav se podnesak upisuje u odgovarajući upisnik za razne predmete (Obrazac br. 31) i nakon toga dostavlja nadležnom tijelu.

Službenik koji prima podnesak dužan je stranku koja želi izjavu koja se daje podneskom, dati na zapisnik, uputiti određenom sucu, sudskom savjetniku ili drugom službeniku suda, ako se prema odredbama postupka takva izjava može dati na zapisnik kod suda.

Ako sud nije nadležan da na zapisnik primi usmeno priopćenje koje stranka želi dati, službenik će na to upozoriti stranku i uputiti je nadležnom tijelu.

Prigodom neposrednog primitka podneska službenik će upozoriti podnositelja na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga i prijepisa za sud i stranke, nedostatak adresa stranaka i drugih osoba, nedovoljno plaćenu pristojbu i sl.) i u isto vrijeme zatražiti da se nedostaci odmah uklone.

U slučaju potrebe službenik može zatražiti prethodno upute od upravitelja sudske pisarnice.

Ako podnositelj ne ukloni odmah uočene nedostatke, primit će se i takav neuredni ili nepotpuni podnesak što će se označiti na podnesku, ispod bilješke o primitku olovkom u boji, uz stavljanje napomene o kakvom se nedostatku radi (npr: "nedovoljno primjeraka", "nepotpuna adresa", "manjak pristojbe" i sl.) i bilješka o obavljenom upozorenju.

Poštanske pošiljke preuzima za sud, po posebnim propisima, službenik suda određen godišnjim rasporedom poslova.

Ako je omot pošiljke oštećen, službenik koji prima poštansku pošiljku ne smije preuzeti preporučene pošiljke i one na kojima je označena vrijednost. U tom slučaju tražit će se od nadležnog tijela poštanske službe da se stanje i sadržaj pošiljke utvrdi komisijski, pa će nakon toga preuzeti pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.

Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara određeni službenik sudske pisarnice.

Ako službenik koji preuzima pošiljke nije ovlašten da ih otvara, dužan je odmah nakon preuzimanja predati sve pošiljke službeniku određenom za otvaranje pošiljaka.

Službenik koji otvara pošiljke neće otvoriti povjerljive i strogo povjerljive pošiljke i pošiljke upućene osobno predsjedniku suda ili na njegove ruke, ili na ruke pojedinih sudaca. Takve pošiljke predaju se neotvorene predsjedniku suda odnosno sucu kojemu su upućene.

Pošiljku koja prema vanjskoj oznaci na omotu sadrži izjavu posljednje volje ili se odnosi na prethodni postupak u kaznenim predmetima otvara nadležni sudac.

Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara ovlašteni službenik po postojećim propisima.

Na omot pošiljke koju službenik određen za primanje podnesaka ne smije sam otvoriti, stavit će se bilješka o primitku. Takvi omoti predat će se neotvoreni predsjedniku suda odnosno sucu koji je po rasporedu poslova određen da provodi postupak. Kad predsjednik suda ili određeni sudac otvori takvu pošiljku, bilješka o primitku s omota prenijet će se na podnesak s odgovarajućim napomenama.

Omot se otvara tako da se ne oštete poštanski pečati i žigovi. Svakom podnesku priložit će se uvijek omot u kojem je podnesak stigao.

Prigodom otvaranja omota treba paziti da se podnesci ne oštete, da se prilozi raznih pisama ne pomiješaju, da neki podnesak ili nalog ne ostane u omotu i slično. Osobito treba provjeriti slažu li se brojevi napisani na omotu s brojevima primljenih podnesaka. Ako neki podnesak označen na omotu nedostaje ili ako su primljeni samo prilozi bez popratnog dopisa ili se ne vidi tko je pošiljatelj i slično, utvrdit će se bilješkom uz koju će se priložiti omot. U svim navedenim slučajevima gdje je moguće, sudska će pisarnica o tomu odmah obavijestiti pošiljatelja.

Ako je u jednom omotu prispjelo više podnesaka, omot će se priložiti uz jedan od podnesaka. Na ostale podneske, ispod bilješke o primitku, označit će se gdje se omot nalazi (npr. "omot kod P-137/96.").

Ako je datum na otisku poštanskog žiga nečitljiv pa se sa sigurnošću ne može utvrditi dan predaje pošiljke pošti, označit će se to na samom podnesku. Ako postoji sumnja da nije održan rok, zatražit će se izvješće od pošte.

Ako su omoti preporuka, paketa ili druge pošiljke primljeni oštećeni, a postoji sumnja o neovlaštenom ili zlonamjernom otvaranju, treba prije otvaranja, u nazočnosti još dvojice službenika, o tome sastaviti kratak zapisnik u kojem će se upisati vrsta i opseg oštećenja (ako sadržaj pošiljke već prije, prilikom preuzimanja na pošti, nije zapisnički utvrđen u smislu članka 137. st. 2. Sudskog poslovnika).

Na primjerak podneska određenog za sud stavlja se bilješka o primitku (štambilj br. 26), u pravilu, na prvoj strani u sredini gornjeg dijela lista. Bilješka o primitku sadrži naziv i mjesto suda, dan, mjesec, godinu primitka i podatke o načinu primitka (npr.: "neposredno", "preko pošte", ili "preporučeno" i sl.), broju primjeraka i priloga, je li i kako na podnesak plaćena pristojba, je li stiglo poštom otvoreno ili s oštećenim omotom, o mogućim predmetima i gotovom novcu koji su dostavljeni uz pošiljku i slično.

Na podnesku koji se odnosi na istražni postupak u kaznenom predmetu, a vezano je uz rok koji se računa na sate ili sud treba izvršiti određenu radnju u takvu roku, kao i u drugim slučajevima kad to odredi predsjednik suda, označit će se slovima i točan sat primitka. Na podnesku koji se odnosi na zemljišnoknjižne predmete, pored oznake sata primitka, označit će se i moguća istovremena predaja na svim podnescima koji se odnose na isto zemljišnoknjižno tijelo.

Na prvom primjerku podneska koji se odnosi na pravni lijek odnosno prigovor protiv platnog ili otkaznog naloga zabilježit će se čitljivo slovima dan i mjesec poštanskog žiga preporučene pošiljke koji je označen kao dan predaje pošti. Ako se na poštanskom žigu zbog nejasnoće ne može utvrditi dan predaje pošti, označit će se to na podnesku.

Ako se prigodom otvaranja pošiljke utvrdi da je uz podnesak priložen novac ili druga vrijednost, treba ispod bilješke o primitku kratkom bilješkom utvrditi iznos odnosno vrijednost. Te vrijednosti poslije upisa podneska u odgovarajući imenik predat će se namješteniku računovodstva koji će ispod bilješke o primitku označiti broj računovodstvenog popisa pod kojim je primljena vrijednost zabilježena i staviti svoj potpis.

Na ostale primjerke podneska stavit će se skraćena bilješka o primitku (štambilj br. 28) koja sadrži samo naziv i mjesto suda, te dan, mjesec i godinu primitka.

Bilješku o primitku potpisuje službenik koji je primio podnesak.

S podnescima koji su dostavljeni preko vojne jedinice, kaznenopopravne ustanove ili slične ustanove postupit će se na način predviđen u članku 141. Sudskog poslovnika, s time da će se kao dan primitka označiti dan, mjesec i godina kad je podnesak predan tim tijelima.

Službenik koji prima pošiljke nije dužan provjeravati da li u mjestu gdje je pošiljka predana vojnoj postrojbi postoji ili ne postoji poštanski ured. To se provjerava u ustrojstvenoj jedinici gdje se rješava predmet na koji se podnesak odnosi. U takvu slučaju stavit će se naknadno, uz bilješku o primitku i bilješka postoji li ili ne postoji poštanski ured.

Nedostatke i nepravilnosti utvrđene prilikom otvaranja pošiljke treba utvrditi kratkom bilješkom koja se stavlja neposredno uz otisak prijamnog štambilja (npr: ako podnesku nedostaju prilozi, stavit će se "primljeno bez priloga", ako mu nedostaju samo pojedini prilozi, treba navesti njihove nazive i slično).

Ako se u omotu nađe podnesak adresiran na drugi sud, tijelo ili pravnu osobu, stavit će se odgovarajuća bilješka ispod bilješke o primitku (npr: "pogrešno dostavljeno") i podnesak poslati onomu komu je upućen. Takav podnesak ne upisuje se u upisnik.

U sudovima s većim opsegom poslova može se, prema potrebi, za označivanje primitka podneska rabiti i mehanički brojčanik. U tom se slučaju na podneske otiskuju brojevi po redoslijedu primitka, iznad bilješke o primitku. Broj otisnut brojčanikom ne ulazi u poslovni broj.

Uz mehanički brojčanik može se voditi popis u koji se upisuju redni brojevi brojčanika kojim su pojedini podnesci obilježeni.

Bilješka o primitku stavit će se štambiljom na sve pošiljke i dostavnice koje su vraćene zbog neobavljenog uručenja pošiljke adresatu.

Bilješka o primitku ne stavlja se na podneske primljene na zapisnik kod suda. Takvi se podnesci predaju neposredno voditelju odgovarajućeg upisnika.

Zemljišnoknjižni podnesci primljeni na zapisnik kod suda predaju se odmah nakon sastavljanja službeniku zemljišnoknjižne službe određenom za primitak podnesaka.

Službenik koji je primio podnesak ili drugi dopis dužan je na zahtjev podnositelja izdati potvrdu o primitku stavljanjem otiska prijamnog štambilja na odjeljku koji odgovara podnesku ili potpisom uz stavljanje pečata suda u predajnoj knjizi donositelja, ako su u njoj točno naznačeni podnesci koji se predaju, broj mogućih daljih primjeraka, odjeljaka itd. ili izdavanjem potvrde o primljenom podnesku (Obrazac br. 13).

Ako je uz podnesak priložena dostavnica, primitak podneska potvrdit će se na dostavnici stavljanjem datuma, potpisa i službenog pečata, a potvrđena dostavnica vratit će se odmah pošiljatelju.

Službenik koji prima podneske, obračunava pristojbu i poništava državne biljege koji se lijepe na podnesak, priloge i ostale dopise (sudske opomene i sl.) prema propisima o sudskim pristojbama i odredbama Sudskog poslovnika.

Primljeni podnesci i drugi dopisi sređuju se po vrstama upisnika u koje ih treba upisati odnosno prema oznakama spisa na koje se odnose i tako sređeni predaju upravitelju sudske pisarnice odnosno izravno voditeljima upisnika.

Podnesci koji se odnose na predmete hitne naravi ili u povodu kojih treba postupiti bez odgode predat će se odmah nakon primitka, a ostala u tijeku dana.

Podnesci koji su vezani na rok ili sadrže važnije isprave sređuju se i predaju odvojeno.

Na podneske navedene u stavku 2. i 3. ovoga članka stavit će prijamna pisarnica i oznake predviđene u članu 100. Sudskog poslovnika koje upućuje na hitnost postupanja (npr: "hitno", "pritvor", "smetanje posjeda", "maloljetnik" i sl.).

Ako podnositelj zemljišnoknjižnog podneska nije podnesak označio kao takvo, službenik određen za primitak podneska stavit će na vrhu takva podneska olovkom u crvenoj boji oznaku "ZK".

Podnesak se predaje u rad, po potrebi, primopredajnom knjigom, odnosno potvrdom primitka prema oznakama rednog broja popisa brojčanika, ako takav postoji (npr: "primljeno od broj 2951 - 3014") i na drugi primjeren način.

Ako su uz podnesak primljeni novac, vrijednosni papiri, dragocjenosti ili drugi predmeti, označit će se to na gornjem dijelu podneska olovkom u boji ili štambiljom uz stavljanje napomene "polog" ili "pohrana" i dalje postupiti prema odredbi čl. 133. st. 2. Sudskog poslovnika.

Voditelj upisnika dužan je istog dana, a najkasnije u roku od 48 sati nakon primitka, upisati u odgovarajući upisnik i imenik (kartoteku) sve primljene podneske kojima se osniva novi spis.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka spisi primljeni do završetka radnog dana u petak moraju se upisati najkasnije u roku od 72 sata.

Podnesak kojim se osniva novi spis stavlja se u omot spisa od čvršćeg papira (Obrazac br. 14) i upisuje u popis podnesaka koji je tiskan na unutarnjoj strani omota spisa.

Kad spis ima veći broj podnesaka ili postane opsežniji, priložit će mu se poseban list za Popis podnesaka (Obrazac br. 15) na kojemu će se nastaviti upisivanje podnesaka nakon što bude popunjen popis podnesaka na omotu spisa.

Za spise manjeg opsega, i kad se predviđa da će postupak trajati kraće vrijeme, uporabit će se omot spisa s popisom podnesaka izrađen od tanjeg papira.

Na naslovnu stranu omota spisa, u gornjem lijevom kutu, stavlja se štambiljom naziv suda. U gornjem desnom i donjem lijevom kutu upisuje se oznaka spisa, a na sredini se unose podaci o predmetu i strankama.

Iznad štampanog teksta "Omot spisa" stavljaju se kratke oznake predviđene u članku 100. i članku 150. Sudskog poslovnika. Na donjoj strani omota, u odgovarajućem prostoru upisuju se podaci o rokovima i određenim ročištima, odnosno raspravama.

Na svaki spis stavlja se oznaka koja se sastoji od kratice naziva upisnika u koji je upisan (K, P, O itd.) ispisana velikim slovima, rednog broja upisa i posljednja dva broja godine u kojoj je unesen u upisnik (oznaka spisa K-13/96).

Na omotu spisa stavlja se ispod oznake spisa još i redni (rimski) broj vijeća, odnosno suca pojedinca kojemu je predmet dodijeljen u rad (npr: II P-35/96.).

Pojedini podnesci u spisu označuju se u gornjem desnom kutu poslovnim brojem koji sadrži oznaku spisa i podbroj, tj. redni broj kojim se označuje pojedini podnesak ili odluka prema redoslijedu kojim je upisan u popis podnesaka (posl. br. K-115/96-6).

Broj kojim je podnesak obilježen brojčanikom prigodom primitka ne ulazi u poslovni broj.

Voditelj upisnika označit će prigodom osnivanja spisa na prvom podnesku poslovni broj s podbrojem 1 i upisati ga odmah u popis podnesaka.

Ostale podneske u popis podnesaka upisuju i označavaju podbrojeve vremenskim slijedom sudski službenici zaduženi za podneske zaprimljene u pisarnici i daktilografi-zapisničari dok se spis nalazi u referadi, tako da podbroj odgovara uvijek rednom broju popisa podnesaka.

Poseban podbroj dobiva svaki podnesak i dopis koji se označuje prijemnim štambiljom, odluke koje se dostavljaju strankama, vraćene neuručene dostavnice i drugi važniji podnesci upućeni drugim tijelima i sudovima.

Interne naredbe kao i rješenja o zakazivanju rasprava i određivanju ročišta, ako se pišu na podnesku koji već ima oznaku podbroja, ne dobivaju novi podbroj.

Listovi se označuju rednim brojem, olovkom u crvenoj boji u desnom gornjem kutu od broja 1 dalje, bez obzira na podbroj. Broj se lista upisuje i u odgovarajućem odjeljku popisa podnesaka.

Podnesci koji se odnose na predmete u tijeku uložit će se u odgovarajući spis vremenskim slijedom kojim su primljeni.

Na podnescima kojima se udovoljava nalogu suda ili sadrže prijedloge ili obavijesti koje se odnose na određeni predmet za koji je već osnovan spis, stranka je dužna navesti oznaku spisa, a po mogućnosti i poslovni broj na koji se podnesak odnosi.

Prilozi uz pojedine podneske ulažu se u spis zajedno s podneskom na koji se odnose. Prilozi se označuju poslovnim brojem odgovarajućeg podneska uz stavljanje velikog slova abecednim redom (npr.: K-13/96-17-A) na svaki prilog posebno.

Izvornici isprava koje nakon dovršenog postupka treba vratiti strankama ulažu se u spis, u pravilu, u zajednički otvoreni omot na kojem će se, s vanjske strane, navesti koje se isprave u njemu nalaze.

Uz odgovarajući podnesak kojemu su izvornici bili priloženi, priložit će se po potrebi prijepis izvornika koji će se zadržati u spisu.

Ostali prilozi koji se zbog oblika ili vrste ne mogu ulagati u spis pohranit će se odvojeno, a na podnesku kojem su priloženi i u popis podnesaka stavit će se bilješka o tomu gdje se takvi prilozi nalaze na čuvanju.

U popis podnesaka kod rednoga broja podneska na koji se prilozi odnose navest će se, u posebnom odjeljku određenom za popis priloga, broj priloga, a po potrebi i oznaka slova kojima su prilozi obilježeni.

Svi službenici koji rukuju spisima dužni su brižljivo paziti da se svi podnesci u spisu označuju pravilnim oznakama i uredno unose u popis podnesaka. Svi službenici koji rukuju spisima odgovorni su za njihovu potpunost i sređenost.

Spisi sa više od 10 listova uvezuju se zajedno s omotom i popisom podnesaka prošivanjem ili lijepljenjem. Prilikom uvezivanja valja imati u vidu da tekst podneska ostane vidljiv i neoštećen. U tu svrhu odresci na koje se pojedini podnesci naljepljuju ne smiju biti širi od bjeline koja je ostavljena s obje strane lista (čl. 85. Sudskog poslovnika). U spis se uvezuju podnesci i njihovi prilozi koji trajno ostaju u spisu.

Opsežniji spisi s više od 200 listova uvezuju se u posebne svežnjeve koji se označuju rimskim brojem (npr: svežanj I, II itd.). Popis podnesaka za spise od više svežanja vodi se kod prvoga svežnja i teče vremenskim slijedom bez obzira na broj svežnjeva.

Viši sud može vratiti na sređivanje spise koji su mu dostavljeni u nesređenom stanju.

Nakon što službenici sudske pisarnice obave sve potrebne predradnje oko osnivanja i sređivanja spisa, sudska pisarnica predaje spis sucu, sudskom savjetniku odnosno drugom službeniku koji je rasporedom poslova određen za rješavanje tog predmeta.

Podnesci primljeni ili sastavljeni za vrijeme dok teče rok za njihovo podnošenje dostavljaju se na rješavanje zajedno sa spisom odmah čim je udovoljeno nalogu suda zbog kojeg je spis bio stavljen u popis rokova, odnosno dan iza isteka roka (ako nije postupljeno po nalogu suda), nakon što se na njima vidljivo označi ono što je bitno za rješavanje (npr: "nema druge žalbe", "nema odgovora", "nema prigovora" i sl.).

Podnesci kojima se zahtijeva izuzeće suca ili suca porotnika ili koji sadrže pritužbe stranaka i drugi dopisi koji se odnose na predmete sudske uprave, dostavljaju se na rješavanje predsjedniku suda.

Dostavljanje spisa na rješavanje sucima ili ovlaštenim službenicima i vraćanje sudskoj pisarnici upisuje se u odjeljku za kretanje spisa odgovarajućeg upisnika običnom olovkom odnosno u odjeljku za primjedbe, ako u upisniku ne postoji poseban odjeljak za kretanje spisa.

Spis i podnesak iz sudske pisarnice dostavlja se drugoj ustrojstvenoj jedinici i obratno, u pravilu preko Primopredajne knjige za unutarnju dostavu (Obrazac br. 16).

Uzimanje i vraćanje pojedinih podnesaka iz spisa koji nisu uvezani u spis zabilježi se kratkom bilješkom na omotu spisa i bilješkom na posebnom listu koji se umeće na odgovarajuće mjesto u spisu.

Ako se u tijeku postupka nastavi vođenje spisa pod oznakom drugog upisnika, precrtat će se na omotu ranija oznaka spisa, a ispod nje staviti nova. Ako se spis ustupi drugom sudu, precrtat će se naziv suda i staviti naziv novog suda.

Nova oznaka spisa unijet će se i u popis podnesaka prema času kad je oznaka spisa izmijenjena. U tom slučaju novi podnesci i sudske odluke dobivaju novu oznaku spisa, a podbrojevi na podnescima nastavljaju redoslijed.

Oznaka se precrtava olovkom u crvenoj boji, povlačenjem vodoravne crte po sredini ranije oznake, tako da ranija oznaka ostane i nadalje čitljiva.

U slučaju kad se po odluci suda više predmeta spoji radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke, spis u kojem je kasnije pokrenut postupak uvezat će se spis u kojem je postupak pokrenut ranije.

Ako se spajaju spisi koji se odnose na predmete iz nadležnosti suca pojedinca s onima za čije je raspravljanje nadležno vijeće ili viši sud, svi spojeni spisi ulažu se u najstariji spis iz nadležnosti vijeća odnosno višeg suda.

Spojeni jedinstveni spis vodi se pod oznakom najstarijeg spisa odnosno spisa koji se odnosi na predmet u kojem treba provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku.

Nakon obavljenog spajanja u upisniku će se, u odjeljku za primjedbe, kod oznake spojenog spisa upisati oznaka jedinstvenog spisa, dok će se kod jedinstvenog spisa navesti oznake svih spojenih spisa. Podaci o kretanju spisa i podaci o odluci upisuju se u upisniku u odgovarajućim odjeljcima onog predmeta u kojem se donosi zajednička odluka.

Spojeni spisi iskazuju se kao dovršeni sucu koji je donio odluku u jedinstvenom spisu onda kada odluka bude izrađena i otpremljena. Na omotu jedinstvenog spisa označit će se olovkom u boji spojeni spis (npr: "spojen K-80/96") ispod oznake spisa. Bilješke i oznake s omota uvezanog spisa koje vrijede za spojeni spis prenijet će se na omot jedinstvenog spisa.

Uvezani spis unijet će se u popis podnesaka jedinstvenog spisa na jedan redni broj, a taj će se popis dalje voditi kao zajednički popis podnesaka. Pri označavanju broja listova primjenjuju se odredbe članka 157. Sudskog poslovnika.

Ako se spisi koji se odnose na više predmeta privremeno spoje radi zajedničkog raspravljanja, s time da se za svaki predmet nakon dovršenog raspravljanja donese posebna odluka, tako spojeni spisi ulažu se u spis onog predmeta u kojem se vodi zajednički postupak. Nakon što bude dovršeno zajedničko raspravljanje, spojeni spisi izdvojit će se radi donošenja zajedničkih odluka. Zapisnici i drugi dijelovi spisa koji se odnose na radnje koje su obavljene zajednički za sve spojene predmete, a koji su bitni za pojedini predmet, prepisat će se i uložiti u odgovarajući spis u ovjerenom prijepisu.

Podaci o kretanju spisa i radnjama u postupku koji se odnose na privremene spojene spise bilježe se u odgovarajućim odjeljcima upisnika kod onoga predmeta u koji su uloženi. U odjeljku za primjedbe zajedničkog spisa zabilježit će se oznake svih spisa koji su njemu priloženi (npr: "pridružen K-18/96."). Ta bilješka označit će se znakom konačnog rješenja nakon što se izdvoji pridruženi spis.

Pojedini privremeno spojeni (pridruženi) spisi ne smiju se u upisniku upisati kao svršeni prije nego budu donesene i izrađene pojedinačne odluke. Podaci o odluci bilježe se u odgovarajućim odjeljcima u upisniku pod rednim brojem pod kojim je pridruženi spis upisan. Dok se spis nalazi pridružen drugom spisu, u odjeljku za primjedbe stavit će se bilješka "pridružen spis 0-67/96.". Ta bilješka označit će se znakom konačnog rješenja kad pridruženi spis bude izdvojen iz spisa kojem je bio privremeno pridružen. Na omotu zajedničkog spisa stavlja se, ispod oznake spisa olovkom u boji, oznaka svih spisa koji su mu pridruženi (npr: "pridružen K-15/96."). Nakon izdvajanja pridruženih spisa precrtat će se njihove oznake na omotu zajedničkog spisa.

Privremeno spojeni (pridruženi) spisi unijet će se u popis podnesaka spisa kojemu su pridruženi kao prilog podbroja onog podneska na kojem se nalazi naredba o privremenom spajanju spisa. Nakon završenog zajedničkog raspravljanja i izdvajanja spisa podatak o pridruženim spisima označit će se u popisu podnesaka znakom konačnog rješenja.

Kad se jedan spis priloži drugom samo radi uvida ili dokaza, u popisu podnesaka glavnog spisa označit će se priloženi spis kao prilog onom podnesku na kojem se nalazi naredba o prilaganju spisa. Na omotu glavnog spisa kojemu je priložen drugi spis navest će se olovkom u crvenoj boji oznaka spisa koji mu je priložen (npr: "priložen P-12/96."). Kad priloženi spis bude izdvojen iz glavnog spisa, oznaka priloženog spisa precrtat će se u popisu podnesaka i na omotu glavnog spisa.

U upisniku, u odjeljku za primjedbe spisa, koji je priložen drugom spisu, zabilježit će se oznaka glavnog spisa (npr: "priložen spisu P-60/96."), a kod glavnog spisa oznake priloženog spisa (npr. "priložen spis K-12/96. i 8/96." i sl.). Podaci o kretanju spisa bilježe se u odgovarajuće odjeljke upisnika kod onog spisa kojemu je drugi spis priložen (tj. kod glavnog spisa).

Ako se zbog naročite potrebe iz nekoga spisa izdvoji koji dio, u osnovni spis uložit će se na odgovarajućem mjestu bilješka o tomu gdje se taj dio spisa nalazi.

Kad se prije dovršetka postupka razdvoje spojeni spisi ili izdvoji dio jednog spisa radi donošenja posebne odluke ili vođenja odvojenog postupka, u izdvojeni spis ulažu se oni podnesci koji se samo na nj odnose. Ostali podnesci koji su potrebni za izdvojeni spis prepisat će se i priložiti u ovjerenom prijepisu.

Razdvojeni ili izdvojeni spis, ako se ne ustupa u nadležnost drugom sudu, upisat će se u odgovarajućem upisniku pod novim rednim brojem i dobiti novu oznaku, ako je već ranije nije imao.

Razdvajanje i izdvajanje spisa ubilježit će se u odgovarajućim upisnicama. Oznake i bilješke koje su se nalazile na zajedničkom omotu, a odnose se na razdvojeni ili izdvojeni spis, precrtat će se i prenijeti na omot razdvojenog ili novoosnovanog spisa. Za taj spis stavit će se novi popis podnesaka ako nije već ranije vođen. U dotada vođenom zajedničkom popisu podnesaka, u odjeljku za primjedbe, označit će se koji je spis ili dio spisa izdvojen i koji su podnesci iz zajedničkog spisa uloženi u razdvojeni spis. Podnesci koji se prilažu razdvojenom ili izdvojenom spisu, bilo u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, unijet će se u popis toga spisa onim slijedom kojim su nastali.

Nakon primitka spisa iz sudske pisarnice, sudac, sudski savjetnik ili drugi službenik kojemu su predmeti dodijeljeni u rad pregledat će primljene spise, razvrstati ih prema važnosti i hitnosti, utvrditi kojim će ih redom uzeti u rad i donijeti odgovarajuće odluke i naredbe u pojedinom predmetu.

Predsjednik istražnog odjela prati rad istražnih sudaca i poduzima mjere za održavanje zakonskih rokova u radu na predmetima prethodnog kaznenog postupka.

Predsjednik suda može, kad je to potrebno, u složenijim predmetima odrediti za rad i veći broj istražnih sudaca.

U kaznenom postupku prvenstveno će se uzimati u rad predmeti u kojima se okrivljenik nalazi u pritvoru, maloljetnički predmeti i predmeti od posebne važnosti kao što su predmeti gospodarskog kriminala u pretvorbi i privatizaciji te suzbijanje zlouporabe droge.

U parničnom postupku uzet će se prvenstveno u rad predmeti koji su po zakonu proglašeni hitnima i to osobito statusni predmeti, predmeti o zakonskom uzdržavanju, tužbe o kojima je stavljen zahtjev za izdavanje platnog naloga, tužbe zbog smetanja posjeda, sporovi iz autorskog prava, radni sporovi, sporovi koji se odnose na zaštitu i uporabu izuma, znakova razlikovanja i tehničkih unapređenja, prava na uporabu tvrtke, sporovi koji se odnose na stečaj i likvidaciju i prijedlozi za izdavanje privremenih mjera.

U kaznenom, parničnom i drugim postupcima, osim navedenih predmeta, uzimat će se prvenstveno u rad i drugi predmeti koji se po posebnim propisima smatraju hitnima, kao što su zaštita od nezakonite radnje, ispravak informacije, odštetni sporovi zbog objave informacije i zahtjevi za zaštitu štrajka, kao i predmeti za koje predsjednik suda, iz opravdanih razloga, odredi da se prvenstveno uzmu u rad.

Istražni sudac, sudac izvjestitelj drugostupanjskog vijeća, predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac, koji radi na rješavanju predmeta, dužan je proučiti pojedini predmet, ako nije potreban drugi postupak (izdavanje platnog naloga, otklanjanje nedostataka u podnescima i sl.), odredit će dan i sat ročišta, glavne rasprave ili sjednice drugostupanjskog vijeća.

U isto vrijeme može se odrediti rasprava, ročište ili sjednica samo u onim predmetima koji su spojeni radi zajedničkog raspravljanja (čl. 167. Sudskog poslovnika).

Broj ročišta u tijeku jednog službenog dana određuje se prema složenosti postupka i vjerojatnom trajanju pojedinih službenih radnji, broju pozvanih osoba, vrsti i broju dokaza i slično, tako da se službeno vrijeme što svrhovitije iskoristi.

Pri pozivanju osoba koje stanuju izvan sjedišta suda imat će se u vidu prometne i vremenske prilike, udaljenost mjesta stanovanja od sjedišta suda, mogućnost pravodobnog dostavljanja i sl.

Glavne rasprave, ročišta i sjednice drugostupanjskih vijeća određivat će se prvenstveno u predmetima koji su hitne naravi (članak 174. Sudskog poslovnika) kao i u predmetima u kojima postupak traje već dulje vrijeme. Kad se uoči da pojedina stranka namjerno odugovlači postupak, nastojat će se to spriječiti, pored ostalog, i određivanjem rasprava, ročišta i sjednica u kraćim razmacima.

Rasprave i ročišta u sudu određivat će se tako da se svakog radnog dana održi što više rasprava i ročišta.

U dane kad se ne održavaju rasprave i ročišta, izrađuju se donesene odluke, obavljaju potrebne upravne radnje, proučavaju spisi i obavljaju pripreme za rasprave i ročišta određena za sljedeći dan.

Sjednice drugostupanjskih vijeća održavaju se najmanje jednom tjedno.

U sjednici drugostupanjskog vijeća, prema rasporedu predsjednika vijeća, u pravilu određuje se više sjednica o kojima se obavještavaju stranke.

Ako neka ročišta treba obaviti izvan sudske zgrade (vanjska uredovanja), njihovo održavanje odredit će se, u pravilu, na dan koji je određen za raspravni dan toga vijeća odnosno suca pojedinca, s time da će se takva ročišta održavati, u pravilu, nakon održanih rasprava i ročišta u sudu.

Na dane kad se ne održavaju rasprave i ročišta suci, u pravilu, ne mogu određivati vanjska uredovanja, osim u predmetima istrage. Na te dane predsjednik suda dopustit će izlazak na vanjska uredovanja samo izvan redovitog radnog vremena.

Predsjednik suda i viša tijela sudske uprave mogu, tamo gdje to potrebe nameću, odrediti najmanji broj ročišnih dana u jednom tjednu ili mjesecu, kao i najmanji broj rasprava, ročišta te sjednica drugostupanjskih vijeća koje treba u prosjeku održati u jednom ročišnom danu ili kroz određeno razdoblje.

Za naredbe i rješenja o određivanju rasprave i ročišta odnosno o provođenju neke druge sudske radnje koristit će se obrasci u kojima će se točno označiti ime i prezime, mjesto stanovanja, ulica i broj pozvanih osoba i navesti što se komu ima dostaviti i na koji način (članci 204. do 206. Sudskog poslovnika).

Ako se radi o prvom podnesku (optužnom aktu) ili kasnijim podnescima koji sadrže prijedloge o dokazivanju, u naredbi ili rješenju o određivanju rasprave ili ročišta dovoljno je uputiti na odnosni podnesak, s time što će se imena i adrese osoba koje treba pozvati na raspravu ili ročište podcrtati i označiti rednim brojem.

Kad se pojedine sudske radnje, odnosno rasprave i ročišta odgađaju ili prekidaju, sud će, u pravilu, odmah odrediti i nazočnima priopćiti dan i sat kad će se navedena radnja nastaviti i ujedno odrediti kojim će se osobama poslati pozivi. Nazočne osobe pozvat će se da određenog dana i sata pristupe sudu, ako je njihova nazočnost potrebna. U tom će se slučaju u zapisniku ili bilješci (ako zapisnik nije vođen) utvrditi da im je poziv usmeno priopćen. Osobe koje su tako pozvane potvrdit će svojim potpisom da su primile na znanje priopćenje u pozivu.

Za ostale osobe koje treba pozvati na određenu raspravu ili ročište, a nisu nazočne, u rješenju o odgađanju ili prekidu navest će se, između ostalog i njihove točne adrese.

Ako je poslije donošenja naredbe o određivanju rasprave ili ročišta stavljen prijedlog za provođenje i drugih dokaza, osim ranije predloženih, po prijedlogu će se odmah postupiti samo ako je moguće da se predloženi dokazi pravodobno pribave i da se uruče pozivi.

Predmeti u kojima su određene rasprave ili ročišta upisat će istražni sudac, predsjednik vijeća, odnosno sudac pojedinac u svoj Poslovni dnevnik (Obrazac br. 17), po datumu i satu za koji je pojedina rasprava ili ročište određeno. Na odgovarajući način postupit će se i u pogledu zabilježbe važnijih rokova koji su određeni u pojedinim predmetima.

U zamolnicama kojima se traži provođenje određene sudske radnje preko zamoljenog suda (izvođenje dokaza, preslušanje stranaka i sl.) ili se zahtijeva pribavljanje izvješća, isprava i drugih podataka, točno će se opisati stanje stvari istrage odnosno tijeka glavne rasprave.

Spis u kojem je zatraženo provođenje određene sudske radnje neće se, u pravilu, slati zamoljenom sudu.

Ako je potrebno obaviti pregled isprava ili izjava, načinit će se njihovi prijepisi i priložiti zamolnici. Izvorne isprave ili dijelovi spisa mogu se iznimno priložiti zamolnici ako je potrebno da budu predočene stranci, svjedoku ili vještaku. U tom slučaju načinit će se prijepisi koji će se držati na odgovarajućem mjestu u spisu dok izvornici ne budu vraćeni.

U slučaju da se u jednom predmetu traži od istoga suda izvođenje većeg broja sudskih radnji zamoljenim putem, uz predočenje izvornika isprava, sudskih pisama i slično, uz zamolnicu se može iznimno dostaviti i čitav spis.

Sudac je dužan sam sastaviti zamolnicu.

Sve naredbe i ostale upute za rad izdane sudskoj pisarnici moraju biti jasne i potpune, te sadržavati potrebne podatke na temelju kojih sudska pisarnica može postupati.

U naredbi za dostavljanje (dostavnoj naredbi ili skraćeno DNA) predsjednik vijeća, istražni sudac odnosno sudac pojedinac koji rješava predmet odredit će komu i na koji način treba obaviti dostavljanje (npr. u vlastite ruke - plavom dostavnicom itd.).

Tijela, trgovačka društva i druge pravne osobe, te osobe kojima treba obaviti dostavu, označjuju se potpunim naslovom (- njihovim nazivom, odnosno imenom i prezimenom i zanimanjem) i točnom adresom ili uobičajenom kraticom (npr. DO, DP, MUP, PU itd.).

Za tu naredbu može se uporabiti i odgovarajući obrazac.

Dostavna naredba napisat će se ispod upute o pravnom lijeku.

U naredbi ili rješenju o određivanju rasprave ili ročišta sudac će, u pravilu, odrediti rok popisa od najmanje osam dana prije održavanja rasprave ili ročišta.

Datum toga roka zabilježit će se s vanjske strane omota spisa, u donjem desnom kutu.

Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji obavljenoj u tijeku postupka na raspravama ili ročištima, o važnijim izjavama i priopćenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ročišta, kao i ostalim radnjama suda kad je to posebnim propisima određeno.

Zapisnike o sudskim radnjama vodi zapisničar, ako je po propisima postupka predviđeno sudjelovanje zapisničara. Vođenje zapisnika može se povjeriti sudskim i drugim vježbenicima te osobama na stručnom usavršavanju u sudu. Zapisnike i bilješke o obavljenim sudskim radnjama, kad se zapisničar ne može osigurati, sastavlja osoba kojoj je povjereno obavljanje radnje.

U pogledu oblika i načina pisanja zapisnika primjenjivat će se propisi članka 76. do 78. Sudskog poslovnika.

Zapisnik o vijećanju i glasovanju nakon dovršene glavne rasprave sastavlja se na posebnom listu.

Zapisnik o vijećanju i glasovanju potpisuju članovi vijeća i zapisničar.

Zapisnik o vijećanju i glasovanju stavlja se nakon potpisivanja u posebni omot na kojem se s vanjske strane označuje: "Zapisnik o vijećanju s rasprave od...". U desnom gornjem kutu omota upisuje se poslovni broj spisa i stavlja okrugli pečat suda. Omot sa zapisnikom o vijećanju i glasovanju ulaže se iza raspravnog zapisnika u spis u kojem je odlučivano.

Zapisnik o sjednici drugostupanjskog vijeća vodi se u posebnoj knjizi sjednice vijeća, koja sadrži oznaku vijeća, datum održane sjednice, ime i prezime predsjednika, članova vijeća, a posebno člana vijeća koji je izvjestitelj, oznake spisa u kojima je odlučivano kao i kakva je odluka donesena u pojedinom predmetu.

Uz podatke iz stavka 1. ovoga članka u kaznenim postupcima zapisnik sadrži još i ime i prezime zapisničara, ime i prezime okrivljenika, tko je podnio žalbu, te koja stranka prisustvuje sjednici drugostupanjskog vijeća. Ovaj zapisnik potpisuju predsjednik i članovi vijeća, a zapisničar kad je to odredbama postupka određeno.

Ako je izvanraspravno kazneno vijeće odlučivalo o predmetu iz nadležnosti istog suda, zapisnik o vijećanju i glasovanju stavit će se u spis u kojem je odlučivano.

Ako je izvanraspravno vijeće županijskoga suda odlučivalo u predmetima iz nadležnosti općinskog suda ili o žalbi protiv rješenja o određivanju pritvora tijela unutarnjih poslova, zapisnik o vijećanju i glasovanju stavit će se u poseban spis "Kv" koji je osnovan kod županijskoga suda za odlučivanje u takvu predmetu.

Kad se o vijećanju i glasovanju ne sastavlja poseban zapisnik, na izvornike odluka donesenih na sjednicama drugostupanjskih izvanraspravnih vijeća stavlja se, ispod teksta, štambiljom bilješka o vijećanju. Bilješka sadrži dan vijećanja, ime i prezime predsjednika i članova vijeća, a posebno izvjestitelja, kao i podatak je li odluka donesena jednoglasno.

Ako su sjednici vijeća prisustvovale stranke, u bilješci o vijećanju navest će se njihovo ime i prezime.

Bilješka o vijećanju i glasovanju potpisuju članovi vijeća, a u kaznenim predmetima i zapisničar.

Ako po propisima postupka nije obvezatno sastavljati zapisnik, o obavljenoj sudskoj radnji sastavit će se službena bilješka. Službena bilješka sastavit će se osobito za primanje manje važnih izjava ili podataka od stranaka, kao i kada se strankama daju neka priopćenja i slično. Na sastavljanje i potpisivanje službene bilješke primjenjuju se odredbe članka 79. Sudskog poslovnika.

Predmeti koji su dostavljeni na rješavanje sucu ili drugom ovlaštenom službeniku zadržat će se u toj ustrojstvenoj jedinici samo onoliko vremena koliko je potrebno da se donese odgovarajuća odluka, naredba, rješenje ili presuda. Odstupanja su dopuštena samo iz opravdanih razloga i kad to odredi predsjednik suda.

Pri rješavanju predmeta strogo će se paziti na redoslijed uzimanja u rad prema redu primitka odnosno o obvezi hitnog rješavanja određenih vrsta predmeta, kao i na održavanje propisanih rokova (članci 172. do 174. Sudskog poslovnika).

Donesene odluke upućuju se zajedno sa spisom sudskoj pisarnici s naredbom za otpremu. Dostavna naredba koja se odnosi na jednu pošiljku napisat će se samo na jednom mjestu u spisu. Sudskoj pisarnici izdat će se potrebne naredbe i upute za rukovanje spisom, a osobito: da se spis drži u popisu (kalendaru) do određenog roka, da unese odgovarajuće podatke u upisnike, da spoji predmet s drugim predmetom, te da obavi radnje potrebne u svezi s provođenjem donesene odluke ili izdane naredbe. Ako se protiv donesene odluke može podnijeti pravni lijek, sudskoj pisarnici izdat će se naredba da na otpravke koji su namijenjeni strankama stavi uputu o pravu podnošenja pravnog lijeka, označujući rok u kojem se pravni lijek može izjaviti, ako ta uputa nije stavljena prilikom prepisivanja.

Odluke i naredbe koje se odnose na predmete za koje je propisan hitni postupak donijet će se odmah nakon primitka predmeta u rad. Odluke i naredbe donesene u tim predmetima predaju se sudskoj pisarnici na otpremu čim su donesene, s nalogom da se po njima postupi.

Odluke i naredbe u povodu tužbi, prijedloga za ovrhu ili provođenje ovrhe, kaznenih prijava i drugih prijedloga i zahtjeva koji se mogu bez posebnog proučavanja brzo riješiti, donijet će se i predati sudskoj pisarnici na otpremu po mogućnosti istog dana kad su podnesci primljeni u rad, pri čemu će se paziti na propise o redoslijedu rješavanja takvih predmeta (čl. 174. Sudskog poslovnika).

Predmeti u kojima su održane rasprave i ročišta dostavit će se sudskoj pisarnici, po mogućnosti, istoga dana pri kraju isteka radnog vremena, a najkasnije početkom sljedećeg radnog dana.

Predmete u kojima treba izraditi pismene odluke sudska pisarnica vraća odmah u rad sucu nakon uzimanja podataka za upisnike i ostale popise.

Nakon primitka spisa sudska pisarnica stavlja ispod izvornika naredbe bilješku o otpremanju (štambilj br. 13), u koju upisuje dan primitka u sudskoj pisarnici, a zatim obavlja sve ostale radnje prema izdanoj naredbi (pozivanje stranaka i drugih osoba na određena ročišta, prepisivanje, uspoređivanje i otpremanje, spajanje i prilaganje podnesaka i spisa, stavljanje potrebnih bilješki i dr.). Ako je naređeno prilaganje nekog spisa, dostavnice, izvješća ili slično, ispod naredbe stavit će se kratka bilješka o tomu je li postupljeno prema naredbi, a ako nije, navest će se odgovarajući razlozi. Službenik koji je obavio naređenu radnju označit će obavljanje radnje stavljanjem datuma i potpisa.

Sudska pisarnica dužna je svaki dan dostavljati podneske i dostavnice u vijeća, osim onih koje se odnose na predmete koji se nalaze u kalendaru pravomoćnosti.

Podatke u upisnike upisuju voditelji pojedinih upisnika, a u sudovima s većim opsegom poslova, i drugi službenici sudske pisarnice određeni rasporedom poslova, a prema uputama voditelja upisnika ili uz njihov nadzor.

Podaci se upisuju u upisnik tako što se u odgovarajuće odjeljke upisnika unose datumi određenih rasprava ili ročišta, donesenih odluka uz oznaku podataka o vrsti i sadržaju odluke, izrečenim kaznama ili odgojnim mjerama za maloljetnike s podacima kad su te odluke donesene, izrađene i otpravljene, zatim unošenjem datuma drugostupanjskih odluka i načina rješavanja, bilješka o drugim radnjama, označavanjem predmeta kao konačno riješenog i slično.

Sudska pisarnica vodi popis o stadiju postupka u pojedinim predmetima i o tome gdje se pojedini spisi nalaze, popunjavanjem određenih odjeljaka u odgovarajućim upisnicima.

Podaci o kretanju predmeta upisuju se u upisnicima u posebnim odjeljcima za kretanje spisa, običnom olovkom, označavanjem datuma kada i komu je spis dostavljen u rad ili uložen među rokove ili ročišta (npr: ref. 13/07; kal. 10/08; roč. 17/04 i sl.). Upisi i bilješke u upisnicima moraju biti jasne i čitljive tako da se kod eventualnih promjena u rasporedu poslova odnosno odsutnosti pojedinih službenika drugi službenici mogu bez teškoća koristiti postojećim podacima.

U sudovima s većim opsegom poslova podaci o kretanju spisa unosit će se u posebnu Bilježnicu o kretanju spisa (Obrazac br. 18) a mogu se voditi i u osobnom računalu.

Poslove pisanja i prijepisa sudskih odluka, isprava, poziva na rasprave i ročišta i drugih sudskih akata obavljaju daktilografi u vijeću ili službenici sudske pisarnice.

Prijepis se obavlja u službi prijepisa, u pravilu, u posebnoj prostoriji u sastavu sudske pisarnice, pod nadzorom njezina upravitelja ili određenog službenika koji će se brinuti da se poslovi prijepisa obavljaju uredno i na vrijeme.

Kod drugostupanjskih sudova služba prijepisa, u pravilu, ustrojit će se pri pojedinim odjelima, s time da će se za svaki sudski odjel odrediti potreban broj daktilografa. Kod drugostupanjskih sudova s manjim opsegom poslova može se za više odjela ustrojiti zajednička služba prijepisa.

Ako se prepisuje s nacrta odluke ili drugog akta, na primjerku prepisanog teksta, koji ostaje u spisu, daktilograf će ispod završetka teksta, s lijeve strane, staviti otisak daktilografskog štambilja (štambilj br. 13).

Poslije obavljenog prepisivanja daktilograf je dužan na prepisanom tekstu ispraviti pogrješke učinjene prigodom prepisivanja, kao i u otisak daktilografskog štambilja upisati datum kada je prepisivanje obavljeno.

Ako se piše po diktatu suca, sudskog savjetnika ili drugog službenika, oni će u spisu staviti bilješke da su tekst diktata pregledali.

Stranke i druge osobe pozivaju se na rasprave i ročišta sudskim pozivom na propisanom obrascu (tiskanici) ili napisan osobnim računalom, koji se, u pravilu, popunjava odnosno piše posebno za svaku pozvanu osobu.

Sudski poziv ovjerava se pečatom suda i potpisom službenika koji je poziv sastavio. Potpis se stavlja ispod štambilja ili štampanog otiska koji sadrži ime i prezime predsjednika vijeća odnosno suca koji je naredio pozivanje i štambilja "za točnost otpravka".

Otpravci odluka i dopisa izradit će se u dovoljnom broju primjeraka prema dostavnoj naredbi. Kada se prepisuju odluke protiv kojih postoji pravo podnošenja pravnog lijeka, izradit će se i potreban broj primjeraka za više sudove i za popis sudske prakse.

U prijepis se uzimaju predmeti prema redoslijedu po kojem su dostavljeni u rad. Izvan toga redoslijeda uzet će se u rad prvenstveno predmeti u kojima je određen hitan postupak (članak 174. Sudskog poslovnika).

Kad su izrađeni svi primjerci otpravaka, službenik koji ih je izradio upisat će, u odgovarajući odjeljak datum izrade, bilješke o otpremanju i staviti svoj potpis.

Otpravci odluka pišu se samo na jednoj strani ako se prepisuje na tanki papir. Ako je jedna odluka napisana na više listova, poslovni broj (oznaka spisa i podbroja) označit će se u desnom gornjem kutu na svakom listu takve odluke.

Više listova koji se odnose na isti primjerak odluke spojit će se spajalicom ili drugom napravom za spajanje listova, a po potrebi prošiti.

Svi primjerci otpravaka prije otpreme sravnit će se pažljivo s izvornikom ili prvim primjerkom izrađene odluke. Otpravci moraju biti uredni i čitljivi.

Kod skraćenih otpravaka utvrdit će slažu li se svi primjerci s podneskom na koji se odluka odnosi i odgovaraju li propisima za skraćeni otpravak. Pogrješke učinjene prilikom prepisivanja ispravit će se tako što će se pogrješni tekst pažljivo izbrisati i na tom mjestu napisati točan tekst.

Ako su prigodom prijepisa i izrade otpravaka učinjene veće grješke zbog kojih bi trebalo obaviti više ispravaka (precrtavanja, brisanja i slično), izradit će se novi primjerci za otpravljanje. Obavljeno sravnjivanje otpravaka upisuje se u odgovarajućem odjeljku bilješke o otpremanju, tako da službenik koji obavlja sravnjivanje upiše datum sravnjivanja i stavi svoj potpis.

Pozivi, odluke i drugi otpravci namijenjeni strankama i drugim osobama dostavljaju se prema propisima o sudskim postupcima, na način određen dostavnom naredbom.

Ako u dostavnoj naredbi nema posebne naredbe o načinu dostavljanja ili ako dostavna naredba nije jasna te postoji sumnja glede načina dostavljanja, zatražit će se uputa od suca. U slučaju potrebe u dostavnoj naredbi mogu se dati odgovarajuće pobliže naredbe i upute.

Pripremljeni otpravci i drugi dopisi koje treba otpremiti predaju se službeniku određenom za otpremanje pošiljki koji će sve pošiljke upisati u odgovarajuću knjigu za otpremu i dostavljanje, te obaviti njihovo otpremanje (Dostavna knjiga za poštu - Obrazac br. 19 ili Dostavna knjiga za mjesto - Obrazac br. 20).

U sudovima s većim opsegom poslova mogu se popisati pošiljke namijenjene za otpremu u Knjigu o zaduženju sudskog službenika primljenim otpravcima za dostavljanje (Obrazac br. 21), u koju će se upisati pošiljke predane na otpremu.

Odluke, pozivi i drugo za koje je potreban dokaz o primitku dostavit će se strankama i drugim osobama uz dostavnicu ili će se staviti u omot s povratnicom, na kojem će se navesti ime odnosno naziv i točna adresa primatelja, naziv odluke, poziva ili drugo koja se dostavlja, oznaka predmeta, datum odluke, te datum popisa rokova ("Kal"). Naziv suda na povratnici stavlja se štambiljom, a može biti i otiskan.

Odluke, pozivi i drugo koje treba predati u vlastite ruke naslovniku, otpremit će se uz dostavnicu odnosno omot s povratnicom plave boje, a ostali dopisi uz dostavnicu odnosno omot s povratnicom bijele boje (Obrazac br. 100, 101, 102 i 103).

Kad se dostavljaju pozivi za rasprave i ročišta ili odluke protiv kojih se može podnijeti pravni lijek, iznad teksta dostavnice odnosno povratnice stavit će se datum popisa rokova ("Kal").

Ostale pošiljke kao i obične kratke obavijesti strankama, kad nije potreban dokaz o obavljenoj dostavi, mogu se otpremiti običnom poštanskom dostavom.

Pošiljke koje sadrže hitne dopise otpremaju se prvom pošiljkom, a ostale tijekom dana i u određeno vrijeme.

Kad se pošiljke dostavljaju preko ispostave županijskog ureda, u jedan omot mogu se staviti svi dopisi koji su upućeni većem broju osoba u istom predmetu, ako se naslovnici nalaze u istom mjestu ili naselju. U tom slučaju može se izraditi zajednička dostavnica za potvrdu o obavljenoj dostavi.

Kad se dopis dostavlja preko sudskog dostavljača ili neposredno predajom u sudu, dostava se obavlja, u pravilu, bez omota, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Državnom odvjetništvu u sjedištu suda dostavu obavlja neposredno sudski službenik. U hitnim slučajevima mogu se izvornici sudskih odluka predočiti državnom odvjetniku u izvorniku uz potpis, ako ne zahtijeva da mu se dostavi i otpravak sudske odluke.

Ako primatelj želi osobno primiti odluku, poziv ili drugi dopis u sudu, službenik koji obavlja otpremu obavit će takvu predaju, ako mu je primatelj poznat ili nakon što utvrdi njegovu vjerodostojnost.

Primatelj potvrđuje primitak tako uručene pošiljke vlastoručnim potpisom na izvorniku ili prvom pisano izrađenom primjerku odluke ispod dostavne naredbe, odnosno potpisom dostavnice.

Opunomoćeniku primatelja može se predati pošiljka samo ako je ovlašten i na primanje takvih pošiljki.

Državnim pravobraniteljima, javnim bilježnicima i odvjetnicima u mjestu, kojima se odluke, pozivi i drugi dopisi često dostavljaju, može se dopustiti da svakog dana u sudu neposredno primaju te pošiljke koje su im upućene, ako se dostava time ne bi odugovlačila.

Otpremna služba je zajednička za cijeli sud.

Službenik određen za otpremu pošiljaka dužan je prije otpreme provjeriti je li u svakom predmetu određenom za otpremu postupljeno po dostavnoj naredbi, jesu li pošiljke pravilno adresirane, stavljene u omote i opskrbljene dostavnicama i potrebnim prilozima, jesu li primjerci otpravaka čitljivi, je li obavljeno propisano sravnjivanje itd. Nakon toga će u odgovarajućem odjeljku bilješke o otpremanju, stavljanjem datuma i potpisa, potvrditi kad je dopis otpremljen, a zatim vratiti spis voditelju odgovarajućeg upisnika.

Otpremu obavlja službenik koji nije radio na prepisivanju i izradi otpravaka.

U sudovima s većim opsegom poslova može se, po potrebi, voditi posebna knjiga nadzora dostavnica. U tom slučaju na svakoj dostavnici u gornjem desnom kutu označit će se brojčanikom ili kemijskom olovkom redni broj knjige nadzora pod kojim je dostavnica upisana.

Knjigu nadzora dostavnica vodi službenik sudske pisarnice određen godišnjim rasporedom poslova.

Službenik koji obavlja dostavu ne može voditi i knjigu nadzora dostavnica.

Dopisi koje treba dostaviti sudski službenik (dostavljač) upisuju se u Dostavnu knjigu za mjesto (čl. 205. Sudskog poslovnika). Dostavu takvih dopisa obavit će što je moguće prije, s time da se dostavnice moraju odmah nakon obavljene dostave vratiti sudu. Neuručeni dopis vraća se sudu uz oznaku razloga zbog kojih dostavljanje nije obavljeno, a dostavljač će se razdužiti u knjizi za dostavljanje.

Spisi u kojima je postupak u tijeku drže se u sudskoj pisarnici, u posebnim ormarima, sređeni po vrstama predmeta i rokovima u kojima treba obaviti pojedine sudske radnje (ročišta i kalendari). Spisi u kojima su zakazane rasprave ili određena ročišta drže se odvojeno od onih u kojima su određeni rokovi za obavljanje pojedinih radnji, u posebnim ormarima s pretincima (članak 213. Sudskog poslovnika).

Spisi povjereni pojedinim službenicima radi prijepisa i otpreme nakon obavljanja tih radnji drže se u odgovarajućim pretincima.

Spisi u kojima su zakazane rasprave i ročišta ili određeni rokovi drže se u sudskoj pisarnici u zatvorenom ormaru podijeljenom na pretince i obilježenom brojevima 1-31, prema broju dana u mjesecu.

Pojedini spisi ulažu se u pretinac koji odgovara danu za koji su zakazane rasprave i ročišta ili određeni rokovi, bez obzira na mjesec i godinu.

Spisi uloženi u pojedinom pretincu sređuju se tako da se spisi koji se odnose na predmete u kojima su zakazane rasprave i ročišta drže u zajedničkom omotu odvojeno od spisa u kojima su određeni rokovi (kalendari).

Ako se pojedini spis prije isteka roka izvadi privremeno iz pregratka, na njegovo mjesto uložit će se u pretincu bilješka o tome gdje se sada spis nalazi.

U sudovima s većim opsegom poslova može se, prema potrebi, urediti poseban ormar s pretincem za rasprave i ročišta, a poseban ormar za spise u kojima su određeni rokovi.

U spisima koji se odnose na predmete u kojima su određene rasprave i ročišta mogu se, po potrebi, određivati kraći rokovi za popis (pretpopis), ako je potrebno da se na određeno vrijeme, prije dana za koji je određena rasprava ili ročište, provjeri obavljanje naređenih radnji radi pravodobnog poduzimanja mogućih daljnjih mjera kako bi se rasprava i ročište održali u određeno vrijeme.

Takav spis uložit će se u pretinac određen za rokove, a nakon proteka tog roka ulaže se u pretinac za rasprave ili ročišta, pošto se provjeri obavljanje naređenih radnji ili postupi po novoj naredbi predsjednika vijeća.

Rok za popis spisa određuje predsjednik vijeća naredbom kojom zakazuje raspravu ili ročište tako da osim dana određenog za raspravu ili ročište označi i rok za popis (npr: "R. 18/08 - 9,40 - Kal. 10/09").

Ako su dan i sat održanja rasprave ili ročišta već priopćeni strankama i drugim osobama na raspravi ili ročištu, a rok za popis nije određen, spis se stavlja u pretinac koji odgovara danu za koji je rasprava ili ročište zakazano.

Za upisivanje određenih rasprava i ročišta i određenih rokova u sudskoj pisarnici vodi se Poslovni rokovnik (Obrazac br. 23) u koji se unose sve određene rasprave, ročišta i određeni rokovi. Na omotu spisa koji se odnosi na predmet u kojem je određen rok za obavljanje određene radnje ili je određena rasprava ili ročište stavlja se na odgovarajućem mjestu znak "R" (rasprava ili ročište) odnosno znak "Kal" (rok), uz kojeg se stavlja datum određene rasprave ili ročišta odnosno dan kad istječe određeni rok (npr. "R 15/05 - 11,30", "Kal. 13/08").

Sudac određuje upisivanje rokova, rasprava i ročišta naredbom u spisu oznakom "Kal" za rokove, a oznakom "R" za rasprave i ročišta uz oznaku dana i mjeseca, a po potrebi i sata kad rok istječe ili kada se određena rasprava ili ročište treba održati (npr. "12/07 - 9h").

Sudska pisarnica upisat će određene rasprave, ročišta i određene rokove u poslovnom rokovniku, nakon unošenja u upisnike, a nakon toga spis uložiti u odgovarajući pretinac ormara za rokove odnosno za rasprave i ročišta. Obavljanje naređene radnje potvrdit će službenik sudske pisarnice ispod naredbe suca, stavljanjem pogodnog znaka (paraf ili slično).

Određeni službenik sudske pisarnice svakodnevno pregledava rokovnik i pretince radi provjere isteka određenih rokova. Ta se provjera obavlja dan prije isteka roka popisa (kalendara).

Spise koji se nalaze u pretincu i kojima istječu određeni rokovi treba dan poslije isteka roka predati sucu, osim ako za pojedini slučaj nije naredbom suca što drugo određeno.

Prije dostavljanja spisa sucu ili određenom službeniku pregledat će se je li u svemu postupljeno po izdanim naredbama, osobito jesu li sve povratnice i dostavnice o obavljenoj dostavi vraćene i pridružene spisu, jesu li tražena izvješća primljena i jesu li naknadno prispjeli podnesci stranaka uloženi u spis i uneseni u popis podnesaka i slično. Sudska pisarnica je dužna uredno složiti spis prije nego što ga dostavi u rad određenoj ustrojstvenoj jedinici.

Ako se utvrdi da nije u svemu postupljeno po naredbi ili da sve naređene radnje nisu obavljene, ili da o tome nema dokaza, sudska pisarnica je dužna i bez posebne naredbe poduzimati potrebne mjere da se naredba provede (požurivanje vraćanja dostavnica i povratnica, dostavljanja traženih izvješća, ponovnog dostavljanja poziva i odluka na istu ili drugu adresu i slično). O tome će se prije otpreme obavijestiti sudac.

Službenici sudske pisarnice dužni su poduzimati sve što je potrebno da se poslovanje sa spisima obavlja pravilno, uredno i na vrijeme. Sudska pisarnica osobito će se skrbiti da se održe svi propisani ili određeni rokovi i ukloni sve što bi smetalo pravodobnom obavljanju poslova na rješavanju predmeta.

Sudska će pisarnica, po potrebi, upozoriti predsjednika vijeća, suca ili drugog službenika koji radi na rješavanju predmeta na protek pojedinih rokova ili na očigledne pogrješke i propuste u zapisnicima, izvornicima i otpravcima sudskih odluka (osobito u pogledu obračunatih i naplaćenih pristojbi, troškova postupka predujmljenih iz proračunskih sredstava ili od stranaka), kao i u naredbama kojima se zakazuju rasprave i ročišta, određuju rokovi ili upućuju zamolnice i naređuje obavljanje drugih radnji.

Službenici sudske pisarnice posebno će se skrbiti da se spisi na vrijeme dostavljaju sucima. Spis se sucu predaje odmah čim stigne kakvo izvješće, podnesak ili dopis o kojem treba donijeti odluku, izdati odgovarajuću naredbu i dr.

Prije dostave spisa sucu na rješavanje sudska pisarnica je dužna na spisu ispod dostavne naredbe potvrditi provedbu naredbe (npr: "dostavnica - povratnica nije vraćena", "traženo izvješće nije primljeno", "stranka nije postupila u određenom roku" i slično).

Podnesci koji su vezani za određeni rok dostavit će se u rad zajedno sa spisima uz prilaganje dostavnice o uručenju odgovarajuće odluke koja je prouzročila podnošenje podneska. Ako se utvrdi da je podnesak pravodobno podnesen, na podnesku ispod bilješke o primitku stavit će se oznaka "pravodobno".

Ako je podneskom izjavljen pravni lijek, po naredbi suca pripremit će se nacrt naredbe o dostavljanju primjeraka pravnog lijeka stranci radi davanja odgovora, ako je to u pojedinim sudskim postupcima propisano.

Ako podnesak treba dostaviti na odlučivanje višem sudu ili izvanraspravnom vijeću, pripremit će se nacrt popratnog izvješća, odnosno bilješka o dostavljanju predmeta izvanraspravnom vijeću istog suda. Pripremljeni nacrti podnijet će se sucu na odobrenje i potpis.

Kad se utvrdi da podnesak vezan za rok nije podnesen pravodobno, stavit će se oznaka "nepravodobno", pa će se zajedno sa spisom na koji se odnosi dostaviti sucu radi donošenja odluke.

Kretanje spisa između pojedinih službenika sudske pisarnice ne bilježi se u upisnicima ako se spis vraća odmah ili tijekom istoga dana.

Ako se spis privremeno dostavlja na uvid drugom sudu ili tijelu ili prilaže drugom spisu radi uvida, odnosno zajedničkog raspravljanja, u upisniku će se, u odgovarajućem odjeljku ili odjeljku za primjedbe, zabilježiti običnom olovkom datum kada i komu je spis dostavljen.

Dostavljeni ili privremeno priloženi spis upisat će se u popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti.

Vraćene dostavnice i povratnice kojima je potvrđeno izvršenje dostave ulažu se, u pravilu, odmah u spis na koji se odnose. U sudovima s većim opsegom poslova dostavnice se mogu držati odvojeno od spisa, složene po datumima rokova i ročišta, a dan poslije isteka roka, odnosno dan prije održavanja rasprave i ročišta, uložiti u odgovarajuće spise.

Dostavnice i povratnice koje služe kao dokaz o uručenju odluka ili pošiljaka vezanih za određeni rok prilažu se spisu na izvornik odluke, zapisnik ili naredbu na koju se odnose i tako čuvaju u spisu.

Dostavnice koje su postale bespredmetne za dalji postupak izdvojit će se iz spisa i uništiti.

Sudska pisarnica obavlja samostalno uredske poslove u vezi s rukovanjem spisa, te pribavlja potrebne podatke, izvješća i obavijesti upravnog obilježja od drugih tijela, pravnih osoba i slično.

Sudska pisarnica izrađuje nacrte dopisa kojima se požuruje udovoljavanje traženju zbog kojeg je spis stavljen u popis rokova (kalendar), zatim naredbe za dostavljanje sudskih pošiljki na novooznačenu adresu, kao i druge slične kraće dopise, te ih podnosi sucu ili ovlaštenom službeniku na potpis i odobrenje. Iskusnijim službenicima sudske pisarnice mogu se povjeriti i drugi poslovi pod nadzorom i uputama sudaca (npr: primanje izjava na zapisnik, sastavljanje jednostavnijih podnesaka, pripremanje nacrta dopisa, zamolnica, izvješća ili nacrta jednostavnijih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom, naredba o zakazivanju rasprava i ročišta i slično).

Sudska pisarnica, osim ostalih poslova, obavlja samostalno osobito i ove:

1. daje usmene i pismene obavijesti i izdaje potvrde na temelju podataka iz upisnika i spisa o činjenicama o kojima se vodi službeni popis,

2. sastavlja zapisnike ili službene bilješke o kratkim priopćenjima i izjavama stranaka i drugih osoba o promjeni adrese, mjesta boravka, o danu primitka sudske odluke kad dostavnica ili povratnica nije vraćena ili kad nije jasno naznačen dan obavljene dostave i slično.

3. obavlja uvid u službena glasila radi utvrđivanja jesu li objavljeni pojedini oglasi uz istovremeno stavljanje odgovarajuće bilješke u spisu,

4. upućuje požurnice u slučajevima kad nije na vrijeme udovoljeno traženjima suda, ako za upućivanje požurnica nije potrebna posebna naredba suca,

5. upozorava stranke na nedostatke u podnescima (nedovoljan broj primjeraka, nepotpune adrese, manjak pristojbe, pomanjkanje priloga i njihovih prijepisa i slično),

6. poduzima mjere radi pravodobne naplate novčanih kazni i naplate troškova postupka prema naredbama suca,

7. naplaćuje pristojbe i troškove postupka koji su bili isplaćeni iz namjenskih sredstava,

8. skrbi se o rokovima uvjetnih osuda i pribavlja potrebne podatke nakon isteka tih rokova radi donošenja odluke o opozivanju ili brisanju uvjetnih osuda,

9. skrbi se o tome jesu li u spis uložene uredne punomoći ili prijepisi generalnih (općih) punomoći.

U povodu pravnih lijekova podnesenih protiv odluka donesenih u prvom stupnju sud dostavlja spis višem nadležnom sudu s posebnim popratnim izvješćem.

Prije dostave spisa sudska je pisarnica dužna provjeriti nalaze li se u spisu svi podnesci (navedeni u popisu podnesaka), jesu li u spis uloženi svi podnesci s mogućim odgovorima na pravni lijek, jesu li priložene dostavnice koje se odnose na pobijane odluke, jesu li priložene punomoći uredne i jesu li naplaćene i poništene potrebne pristojbe. Spisu koji se dostavlja priložit će se i oni spisi, isprave i drugi dokazi koji su potrebni višem sudu za donošenje odluke. Iz spisa će se ukloniti suvišne dostavnice, te sudačke i druge bilješke koje nisu sastavni dio spisa.

Ako je protiv iste odluke podneseno više pravnih lijekova, spis se dostavlja s jednim popratnim izvješćem uz oznaku odgovarajućih pravnih lijekova.

Ako je protiv više samostalnih odluka donesenih u istom predmetu u isto vrijeme podneseno više pravnih lijekova, sastavit će se zajedničko popratno izvješće za sve pobijane odluke.

U postupcima ovrhe spis će se umnožiti i prijepis spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu, osim u slučaju kad prvostupanjski sud po odredbama Ovršnog ili nekog drugog zakona nije ovlašten na provođenje daljnjih ovršnih radnji prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi.

U popratnom izvješću (u kaznenom i trgovačkokaznenom postupku Obrazac br. 23, u građanskim postupcima i trgovačkim sporovima Obrazac br. 24 i 25) označuje se pravna stvar na koju se predmet odnosi, poslovni broj i broj lista na kojem se nalazi pobijana odluka, datum kada je odluka uručena žalitelju, tko je podnio pravni lijek (žalba protiv presude ili rješenja, revizija i slično, datum, poslovni broj i broj lista podneska na kojem se nalazi pravni lijek, kao i datum, poslovni broj i broj lista podneska o odgovoru na pravni lijek.

Uz svako popratno izvješće priložit će se za potrebe višeg suda primjerak odluke koja se pobija, te uredan i čitljiv primjerak pravnog lijeka i odgovora na pravni lijek.

Predsjednik vijeća, odnosno sudac pojedinac dat će u popratnom izvješću objašnjenja u svezi s prigovorima podnesenim u pravnom lijeku u pogledu povreda postupka.

Ako je prema sadržaju pravnog lijeka ili odgovora na pravni lijek potrebno obaviti provjeravanje nekih navoda, osobito u pogledu dostave ili nedostataka u postupku, tu će radnju obaviti prvostupanjski sud prije dostave spisa višem sudu.

U popratnom izvješću izvijestit će se viši sud kakve su radnje obavljene nakon podnesenog pravnog lijeka odnosno primljenog odgovora na pravni lijek i s kojim rezultatom.

Višem sudu dostavljaju se zajedno sa spisom izvornici isprava koji su pohranjeni kod suda, ako spisu nije priložen njihov ovjereni prijepis. U slučaju da u spisu postoji prijepis isprava, njihovi će se izvornici dostaviti višem sudu samo na njegovo traženje.

Spisi ovrhe dostavljaju se na način propisan člankom 226. Sudskog poslovnika.

Kad su spisu priloženi predmeti očevida ili drugi predmeti koji služe kao dokaz, a čija dostava zbog njihova opsega ili sadržaja nije prikladna, upozorit će se na to u popratnom izvješću, s time da će se i ti predmeti dostaviti naknadno posebnom pošiljkom, ako to zatraži viši sud.

Priloženi spis ili dijelovi priloženih spisa dostavit će se drugostupanjskom ili trećestupanjskom sudu, samo ako su važni za donošenje odluke.

Kad viši sud primi spis koji mu se dostavlja u povodu pravnog lijeka, osnovat će poseban spis pod odgovarajućom oznakom ("Kž" ili "Gž", "Kžm", "Pž", "Pkž").

U popis podnesaka novoosnovanog spisa upisuje se, kao prvi podnesak popratno izvješće kojim je podnesen pravni lijek povodom kojeg se osniva spis.

Ako se s više pravnih lijekova pobija više odluka donesenih u istom predmetu, osnovat će se, u pravilu, jedan drugostupanjski spis. Pojedinačne odluke koje budu donesene u povodu izjavljenih pravnih lijekova vratit će se prvostupanjskom sudu nakon dovršenog drugostupanjskog postupka, u pravilu, u isto vrijeme sa spisom.

Na omotu spisa drugostupanjskog suda upisuje se ispod naziva i oznake drugostupanjskog suda oznaka spisa prvostupanjskog suda.

Prigodom odlučivanja o pravnim lijekovima podnesenim protiv raznih odluka, koje se odnose na isti predmet, uzet će se u postupak najprije pravni lijek podnesen protiv rješenja o određivanju ili produljenju pritvora, sredstva osiguranja i druge prisilne mjere odnosno protiv odluka koje su prethodnog i privremenog obilježja, a nakon toga će se uzeti u rad pravni lijekovi izjavljeni protiv odluke o glavnoj stvari.

O pravnim lijekovima izjavljenim protiv raznih odluka u istom predmetu, u pravilu, raspravlja i odlučuje isto drugostupanjsko vijeće.

Ako o zajedno podnesenim pravnim lijekovima treba da, po propisima zakona, odlučuje izvanraspravno i drugostupanjsko vijeće, spis će se prvo dostaviti onom vijeću koje po odredbama prethodnog članka treba prvo odlučiti o podnesenom pravom lijeku, a zatim vijeću koje će odlučivati o pravnim lijekovima protiv drugih odluka.

Viši sud je dužan nastojati da se prilikom odlučivanja o pravnim lijekovima podnesenim protiv više odluka u istom predmetu ne odugovlači postupak i da se odluke o pravnim lijekovima koje se odnose na prvostupanjske odluke prethodnog ili privremenog obilježja donesu hitno.

Viši sud vraća spise prvostupanjskom sudu s potrebnim brojem urednih i čitljivih otpravaka svoje odluke za sud i stranke. Za prvostupanjski sud izradit će se prvi primjerak drugostupanjske odluke na boljem papiru, ako je otpravak izrađen pisaćim strojem a ne osobnim računalom.

U spisu višeg suda ostaje izvornik njegove odluke sa zapisnikom odnosno bilješkom o vijećanju i glasovanju, kao i drugi podnesci i odluke koje se odnose isključivo na postupak pred višim sudom. Zapisnici o održanim raspravama pred drugostupanjskim sudom prilažu se spisu prvostupanjskog suda, s time da se u spisu drugostupanjskog suda zadržavaju njihovi ovjerovljeni prijepisi.

Nakon pravomoćnog sudskog dovršenja postupka pregledat će se spisi i donijeti naredba o stavljanju u arhiv. Tom naredbom odredit će se ujedno rok čuvanja spisa u arhivu, što će se označiti odgovarajućim štambiljom na omotu spisa (npr: "čuvati do 2020. godine").

Pojedini spisi stavljaju se u arhiv na temelju pismene naredbe nakon što su obavljene sve potrebne radnje u svezi s dostavom, prikupljanjem dostavnica i povratnica o obavljenoj dostavi, kao i radnje koje se odnose na izvršenje kazni, naplatu troškova postupka isplaćenih ili predujmljenih iz proračunskih sredstava ili naplatu sudskih pristojbi.

Prije stavljanja spisa u arhiv, izdvojit će se priloženi spisi. U takvu slučaju u upisnicima, popisima podnesaka i na omotima spisa precrtat će se olovkom u boji bilješke kojima je označeno prilaganje spisa.

U svim spisima koji se odnose na predmete u kojima se u postupku plaćaju pristojbe sudska će pisarnica prije stavljanja spisa u arhiv provjeriti je li postupljeno po naredbama suca o naplati pristojbe ili dostavi prijava o neplaćenim pristojbama nadležnom tijelu. U spis kao i njegov omot stavit će se bilješka (štambiljom) o naplaćenoj pristojbi odnosno da je podnesena prijava i u spis uložen primjerak izvješća o neplaćenim pristojbama s potvrdom nadležnom tijelu o primitku primjerka tog izvješća.

Izvornici isprava koji se rabe u tijeku postupka i prigodom donošenja odluke o glavnoj stvari zadržavaju se u spisu, ako predsjednik vijeća nije što drugo odredio.

Na zahtjev stranaka koje su podnijele sudu pojedine isprave, vratit će im se izvornici, a na njihovo mjesto, po potrebi, uložiti ovjerovljeni prijepisi izrađeni o trošku stranke.

Oporuke i druge važne isprave koje su povjerene sudu na čuvanje čuvaju se na poseban način propisan u trećem dijelu Sudskog poslovnika.

Glede čuvanja isprava sudskog registra, zemljišnoknjižnih i drugih isprava i spisa, koji se odnose na javne knjige, te njihove pohrane u arhiv vrijede posebni propisi.

Spisi koji se odnose na predmete u kojima je postupak pravomoćno dovršen, kao i oni u kojima su obavljene sve predviđene radnje i za koje je naredbom suca određeno da se stave u arhiv, čuvaju se u priručnom ili općem arhivu.

U priručnom arhivu koji se nalazi u sudskoj pisarnici čuvaju se dovršeni spisi iz tekuće i prošle godine, poslije kojeg se roka prenose u opći arhiv.

Spisi uloženi u priručni arhiv čuvaju se u posebnom ormaru u sudskoj pisarnici, u posebnim svežnjevima za pojedine grane sudskog poslovanja i vrste postupka, te nose oznaku upisnika u koji su upisani predmeti koji se čuvaju u tom svežnju.

Pojedini spisi slažu se u svežnjeve po rednim brojevima oznake spisa, tj. od broja 1 dalje. Za veći broj predmeta upisanih u istom upisniku može se, prema potrebi, osnovati veći broj svežnjeva, time da se s vanjske strane svežnja označi službeni broj spisa uloženih u odnosni svežanj. Na prednjoj strani omota svežnja stavlja se oznaka upisnika i godište iz kojeg potječu odnosni spisi (npr.: "1996. O-1-50/96. O-51-100/96" i sl.).

Ako sudska pisarnica ima više ustrojstvenih jednica, u svakoj od njih držat će se odgovarajući dio priručnog arhiva, kad zbog opsega poslova ili smještaja sudske pisarnice nije moguće osnovati zajednički priručni arhiv.

Opći arhiv je zajednički za sve vrste spisa i drži se odvojeno od sudske pisarnice u posebnoj prostoriji.

U općem arhivu čuvaju se svi spisi koji su izdvojeni iz priručnog arhiva u smislu odredbe članka 241. stavka 1. Sudskog poslovnika.

Uz uložene spise u općem arhivu čuvaju se i odgovarajući upisnici i pomoćne knjige iz ranijih godina.

U općem arhivu vodi se pregledna tablica s podacima gdje se čuvaju pojedine vrste spisa.

Pojedini spisi povijesnog, znanstvenog ili političkog značenja, kao i spisi za koje to odredi predsjednik suda, mogu se čuvati u zasebnom arhivu u uredu predsjednika suda (ormaru, blagajni ili trezoru) složeni po godištima i njihovoj važnosti, u posebnim svežnjevima na kojima će se s vanjske strane označiti godišta spisa koji se nalaze u svežnju.

Na isti način čuvat će se akti obrane i zaštite koje odredi predsjednik suda, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Pojedini spisi uloženi u tako izdvojene svežnjeve stavljaju se u posebne zatvorene i zapečaćene omote. Na omot u kojem se spis nalazi stavit će se oznaka spisa, naziv predmeta i razlog odvojenog čuvanja (povijesni, politički, gospodarski, itd.).

U općem arhivu na mjesto svakog tako izdvojenog spisa uložit će se bilješka s naznakom posebnog mjesta čuvanja koja će se uložiti u odgovarajući svežanj u kojem bi se inače trebao čuvati izdvojeni spis. U popisu izdanih spisa zabilježit će se da je spis trajno izdvojen radi posebnog čuvanja.

Spis izdvaja iz priručnog ili općeg arhiva službenik kojemu je arhiv povjeren na čuvanje, na nalog upravitelja sudske pisarnice ili drugog ovlaštenog službenika (Obrazac br. 26).

Za priručni i opći arhiv vodi se Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27) u koju se upisuju svi izdani spisi iz pojedinog arhiva.

U popisu će se navesti oznake svakog izdanog spisa s naznakom datuma kad je spis izdan, a po mogućnosti i do kada ga treba vratiti. Na mjestu gdje se nalazio izdani spis stavit će se potvrda s potpisom službenika kojemu je spis uručen. Nakon što spis bude vraćen, potvrda će se poništiti.

Službenik kojem je povjereno čuvanje arhiva provjerit će na kraju svakog mjeseca koji spisi nisu dulje vrijeme vraćeni, te će poduzeti potrebno da se što prije vrate, a u slučaju da spis niti nakon ponovljenog traženja nije vraćen, obavijestit će predsjednika suda odnosno predsjednika odgovarajućeg odjela.

Spisi stavljeni u arhiv slažu se u odgovarajuće police, ormare i slično, tako da budu zaštićeni od vlage, požara, prašine, gubitka i oštećenja.

Arhivska građa (pojedini spisi, grupa spisa, upisnika, imenika i drugih pomoćnih knjiga) čuva se i izdaje po posebnim propisima o čuvanju, prikupljanju i povremenom izdavanju arhivske građe, kao i po odredbama Sudskog poslovnika.

Pojedini spisi u općem arhivu, osim spomenutih u članku 243. Sudskog poslovnika, čuvaju se u sudu do određenog roka, ako nije predviđeno da se trajno čuvaju ili predaju na čuvanje nadležnom (povijesnom) arhivu.

Nakon isteka propisanih rokova, a po odobrenju nadležnog arhiva i višeg tijela sudske uprave, spisi se izdvajaju iz općeg arhiva i izručuju arhivu, odnosno trgovačkim društvima za prikupljanje i preradu papirnih otpadaka ili se uništavaju.

Postupak za odabiranje i izlučivanje građe za predaju nadležnom arhivu ili uništenje pokreće predsjednik suda po propisima za zaštitu, odabiranje i izlučivanje arhivske građe.

Odabiranje i izlučivanje građe obavlja komisija koju imenuje predsjednik suda.

Spisi koji se ne predaju nadležnom arhivu, predat će se trgovačkom društvu za prikupljanje i preradu papirnih otpadaka.

Rokovi čuvanja pojedinih spisa u općem arhivu jesu:

1. parnični spisi koji se odnose na stvarnopravne zahtjeve čuvaju se 30 godina, računajući od dana pravomoćnosti,

2. spisi koji se odnose na izvanparnični postupak u pogledu nekretnina kao i ostavinski, te zemljišnoknjižni čuvaju se 30 godina, računajući od dana pravomoćno dovršenog postupka,

3. spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju od preko 10 godina čuvaju se 30 godina, u kojima je izrečena kazna zatvora preko 5 godina i svi trgovačkokazneni predmeti čuvaju se 10 godina, a ostali kazneni spisi čuvaju se 5 godina nakon pravomoćno dovršenog postupka,

4. spisi koji se odnose na ovršni postupak čuvaju se 5 godina od dana obustave ili dovršetka ovrhe, osim u stvarima iz točke 1. ovoga članka koji se čuvaju u roku propisanom u toj točki,

5. spisi sudske uprave čuvaju se 10 godina,

6. svi drugostupanjski spisi čuvaju se 5 godina od dana donošenja drugostupanjske odluke,

7. svi ostali spisi čuvaju se 10 godina nakon dovršenja postupka.

Spisi koji su nakon isteka rokova propisanih u članku 248. Sudskog poslovnika izdvojeni iz općeg arhiva i predani nadležnom arhivu ili uništeni, upisat će se u odgovarajućem upisniku u odjeljku za unošenje datuma kad je obavljeno izdvajanje spisa iz arhiva.

Prije izdvajanja spisa iz arhiva pregledat će se jesu li izdvojeni primjerci odluka za zbirke presuda, zbirke isprava i drugih odluka.

U općem arhivu čuvaju se trajno, odnosno do predaje nadležnom arhivu, svi upisnici i pomoćne knjige koji se odnose na spise za koje su istekli rokovi čuvanja određeni u članku 248. Sudskog poslovnika.

Od spisa navedenih u članu 248. Sudskog poslovnika, kojima su istekli rokovi čuvanja, zadržavaju se u sudskom arhivu i čuvaju do predaje nadležnom arhivu sljedeći:

1. spisi koji su zbog svog sadržaja i zbog osoba na koje se odnose od povijesnog, znanstvenog ili političkog značenja, kao i spisi uprave koji su važni za opću ili mjesnu povijest (član 243. Sudskog poslovnika),

2. spisi koji se odnose na sudsku zgradu i pravne odnose u pogledu sudskih zgrada i ostalih nekretnina koje su pod upravom Ministarstva pravosuđa ili su dane na korištenje sudu, zajedno s odgovarajućim planovima, skicama, ugovorima o građenju, troškovnicima, dokaznicama mjera i tome slično,

3. sudski registri s ispravama,

4. zemljišne i ostale javne knjige sa zbirkama isprava, planovima i skicama, kao i svim ostalim ispravama koje se na njih odnose, spisi o osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga, spisi koji se odnose na polaganje isprava o prijenosu vlasništva na zemljištima koja nisu upisana u zemljišne knjige zajedno s položenim ispravama, kao i odnosni upisnici i pomoćne knjige,

5. oporuke i ostale isprave koje su povjerene sudu na čuvanje zajedno s popisima isprava i odgovarajućim imenicima,

6. kazneni spisi u kaznenim predmetima zbog kaznenih djela za koja je, do dana stupanja na snagu Zakona o preuzimanju KZ SFRJ izrečena smrtna kazna, a nakon toga dana izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 ili više godina.

7. presude i sudske nagodbe iz parničnih spisa koje se odnose na statusne sporove, nasljednopravne sporove i sporove o nekretninama, smrtovnice i rješenja o nasljeđivanju,

8. rješenja o proglašenju nestalog umrlim i o dokazivanju smrti,

9. zbirke općih uputa, godišnja izvješća i analize rada suda,

10. osobni listovi za zaposlenike suda,

11. svi upisnici i njima odgovarajući imenici,

12. opći akti suda.

Upisnici za ovjere i novčane knjige s dokaznim ispravama čuvaju se u rokovima određenim posebnim propisima.

Prije izdavanja spisa iz općeg arhiva radi predaje nadležnom arhivu ili radi uništenja o tome će se obavijestiti više tijelo sudske uprave.

Sudovi mogu osnovati zbirke presuda i drugih odluka u koje će se, na kraju svake godine, uvezivati sve presude i druge odluke koje su postale pravomoćne.

Odluci koja se stavlja u zbirku priložit će se, po mogućnosti, i odluka višeg suda donesena u povodu uloženog pravnog lijeka, pa će se zajedno s odlukom na koju se odnosi uvezati u zbirku.

Odluke se uvezuju po rednom broju oznake spisa, po godini kad je spis osnovan.

Posebne zbirke osnovat će se za pojedine vrste predmeta (kaznene, parnične, ostavinske i izvanparnične).

Uvezane zbirke odluka čuvaju se u knjižnici u uredu predsjednika suda.

Uz zbirke odluka vodi se popis sudske prakse u koji se upisuju sve važnije odluke donesene u prvom i drugom stupnju u predmetima iz nadležnosti toga suda.

Upisnici služe za upisivanje podnesaka kojima se osniva sudski spis za određeni predmet i za upisivanje tijeka postupka i pojedinih postupovnih i upravnih radnji obavljenih u određenom predmetu.

Pomoćne knjige služe za upisivanje podataka na osnovi kojih se mogu brže i lakše pronaći pojedini spisi (imenici) kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne upisuju u upisnicima.

Sudovi moraju voditi upisnike i pomoćne knjige propisane Sudskim poslovnikom.

Osim upisnika i pomoćnih knjiga propisanih Sudskim poslovnikom mogu se, po potrebi, voditi i drugi upisnici i pomoćne knjige uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.

Predsjednik suda može, uz suglasnost višeg tijela sudske uprave, odrediti vođenje i drugih priručnih popisa kojima se olakšava poslovanje u sudu ili ostvaruje bolji nadzor u pogledu određenih poslova.

U općinskim sudovima s većim opsegom poslova mogu se, na temelju rješenja predsjednika županijskog suda, uz suglasnost Ministarstva pravosuđa, voditi posebni upisnici za određenu vrstu predmeta u kaznenom i parničnom sudovanju (npr. upisnici za privatne tužbe, za kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa, za kaznena djela protiv imovine, za brakorazvode, stambene predmete i dr.).

U općinskim sudovima s manjim opsegom poslova mogu se na osnovi rješenja predsjednika županijskog suda, uz suglasnost Ministarstva pravosuđa, umjesto posebnih upisnika voditi samo neki određeni upisnici za upisivanje predmeta srodne ili slične vrste (npr: umjesto upisnika P i Pl samo upisnik P, a umjesto upisnika Pom i Kr jedinstveni upisnik R).

Rješenjem iz članka 257. Sudskog poslovnika odredit će se pobliže u koje će se upisnike upisivati predmeti određene vrste, kao i način vođenja tih upisnika uz obvezatnu primjenu odredaba Sudskog poslovnika.

Ne mogu se ukinuti osnovni upisnici K, P, O, Ovr i R.

Upisnike i pomoćne knjige vode službenici sudske pisarnice određeni godišnjim raspredom poslova.

Upisnici se vode odvojeno za pojedine vrste predmeta prema granama sudovanja.

Izvan službenog vremena upisnici i pomoćne knjige drže se na sigurnom mjestu.

Upisnici i pomoćne knjige sastoje se od potrebnog broja araka propisanih tiskanica koji su uvezani u knjige s tvrdim koricama. Na korice se stavlja oznaka upisnika i godina na koju se upisnik odnosi (npr: upisnik "Su" 1996, upisnik "P" 1996, i sl).

Upisnici i pomoćne knjige vode se, u pravilu, u posebnoj knjizi za svaku godinu. Sudovi s manjim opsegom poslova mogu se koristiti s jednom knjigom upisnika više godina. Oznaka godine stavlja se na sredini prve strane lista kojim počinje novo godište.

Na isti način osnivaju se i imenici i druge pomoćne knjige, ako sudskim poslovnikom nije što drugo određeno.

U odgovarajući upisnik i pomoćne knjige upisuje se prvi podnesak kojim se pokreće postupak ili traži obavljanje neke druge radnje pred sudom.

Prije upisa u upisnik voditelj upisnika je dužan provjeriti je li već osnovan spis za isti predmet.

Podnesci koji se odnose na već upisane predmete kojima se izjavljuje pravni lijek (žalba, revizija, prigovor, itd.) upisat će se u odgovarajući odjeljak u upisniku kod tog predmeta.

Ostali dopisi (razni podnesci i slično) uložit će se u odgovarajuće spise bez posebnog unošenja u upisnik, s tim da se upisuju u popis podnesaka spisa na koji se odnosi.

Upisivanje predmeta i unošenje podataka u upisnik obavlja se po redu primitka. Na isti se način vode i pomoćne knjige, ako nije drukčije propisano.

Svaki predmet vodi se u odgovarajućem upisniku pod istim rednim brojem do dovršenja postupka u prvom stupnju, bez obzira na dužinu trajanja tog postupka.

Kad postupak pokrene više osoba ili je pokrenut protiv više osoba, predmet se upisuje u odgovarajući upisnik pod jednim rednim brojem, s time što će se ispred imena stranaka staviti arapski brojevi od 1 dalje, i to posebno za tužitelja (predlagatelje, ovrhovoditelje itd.), a posebno za tuženike (predloženike, ovršenike, itd.).

U kaznenim predmetima veći broj okrivljenika označuju se rimskim brojevima od I dalje.

Podaci koji se upisuju u upisnike i pomoćne knjige pišu se tintom ili kemijskom olovkom čitljivo. Privremene bilješke (kretanje spisa i slično) upisuju se običnom olovkom, a brišu kad postanu bespredmetne. Olovkom u crvenoj boji stavljaju se one bilješke za koje je to propisano Sudskim poslovnikom.

Podaci za jedan predmet upisuju se u isti upisnik, a najdulje za vrijeme od dvije (kalendarske) godine.

Ako postupak u jednom predmetu traje dulje od dvije godine, podaci se upisuju u novi upisnik prema odredbama članka 275. Sudskog poslovnika.

Ako u upisniku kod ranijeg upisa nema dovoljno prostora za upisivanje daljih podataka koji se odnose na isti predmet (zbog proširenja optužbe, podnošenja protutužbe, spajanja predmeta i sl.) nastavit će se upisivati u prvom slobodnom vodoravnom redu koji slijedi iza zadnjeg ispunjenog rednog broja toga upisnika.

Radi označavanja veze tako nastavljenih upisa, ispod oznake rednog broja predmeta, čiji se upisi nastavljaju na drugom mjestu, stavit će se olovkom u crvenoj boji redni broj predmeta iza kojeg slijede nastavljeni upisi (npr. 13/87 što znači da se nastavljni upisi koji se odnose na predmet upisan pod rednim brojem 13 nalaze iza predmeta upisanog pod rednim brojem 87).

Na mjestu određenom za stavljanje rednog broja gdje se nalaze nastavljeni upisi, upisuje se olovkom u crvenoj boji redni broj predmeta na koji se odnose nastavljeni upisi (npr: iza rednog broja 87 stavit će se olovkom u crvenoj boji br. 13, što znači da se nastavljeni upisi odnose na predmet upisan pod rednim brojem 13). Nakon što budu završeni svi nastavljeni upisi koji se odnose na već upisane predmete, u upisnik će se nastaviti upisivati novi, kasnije stigli predmeti pod sljedećim tekućim rednim brojem prekinutog niza upisivanja (npr: iza broja 13 upisanog olovkom u crvenoj boji upisat će se novi sljedeći predmet pod brojem 88).

Pojedini upisi ne smiju se brisati ili poništiti na drugi način (lijepiti, istrgati i sl.). Ako je neki predmet pogrješno upisan, precrtat će se cijeli upis olovkom u crvenoj boji, kosom crtom od lijevog donjeg prema desnom gornjem kutu, a u odjeljku za primjedbu zabilježit će se tintom ili kemijskom olovkom "pogrješan upis".

Predmet koji se upisuje iza pogrješno upisanog predmeta dobiva sljedeći redni broj, a poništeni redni brojevi odbijaju se od posljednjeg rednog broja pri zaključivanju upisnika na kraju godine.

Pogrješni upisi u pojedinim odjeljcima upisnika i pomoćnih knjiga ispravljaju se unošenjem točnog upisa, tako da se preko pogrješnog teksta povuče tanka vodoravna crta kako bi precrtani tekst ostao čitljiv.

Kad se prema propisima postupka smatra postupak u određenom predmetu dovršenim kod toga suda, redni broj toga predmeta obilježava se u upisniku olovkom u crvenoj boji znakom konačnog rješenja " Ü ------- ".

Znakom konačnog rješenja obilježit će se u tom slučaju i oznaka spisa ispisana na omotu spisa.

Predmeti u kojima je donesena presuda ili rješenje kojim se konačno dovršava postupak u prvom stupnju označit će se kao konačno riješeni nakon što je odluka izrađena i otpremljena, bez obzira na to je li pravomoćna.

U slučajevima gdje je nastupilo mirovanje postupka ili je određen prekid postupka predmet će se iznijeti kao konačno riješen samo kad se po propisima postupka, odlukom suda, utvrdi da je postupak dovršen (povlačenjem tužbe, odricanjem od tužbenog zahtjeva, nagodbom, odustankom od prijedloga i sl.).

Predmeti u kojima je doneseno rješenje o mirovanju postupka stavljaju se u popis (kalendar) na rok od 4 mjeseca računajući od dana kad je nastupilo mirovanje.

Ako je postupak prekinut, predmet će se uvijek staviti u popis (kalendar) na rok koji određuje sudac. Ako taj rok nije određen, sudska će pisarnica vratiti spis sucu radi naknadnog određivanja odnosno produljenja roka.

Ako je postupak radi otvaranja stečaja prekinut, predmet će se označiti kao dovršen kad se utvrdi da je tražbina u stečajnom postupku priznana.

Predmeti koji se odnose na platne ili otkazne naloge označit će se kao riješeni čim se prijedlog za izdavanje platnog naloga prihvati ili odbije, bez obzira na pravomoćnost. Ako je takav predmet upisan odmah samo u parničnom upisniku, znak konačnog rješenja brisat će se u povodu izjavljenog prigovora.

Predmeti u kojima je postupak obustavljen označit će se kao riješeni nakon što rješenje o obustavi postupka bude izrađeno i otpremljeno.

Predmeti riješeni ustupanjem nadležnom sudu ili odbacivanjem tužbe odnosno prijedloga, ili riješeni na drugi način, označit će se kao riješeni tek nakon pravomoćnosti odgovarajućeg rješenja.

Predmet koji se odnosi na više osoba (više okrivljenika, više tužitelja ili tuženika) označuju se kao konačno riješen kad je postupak dovršen i odluka izrađena i otpremljena u pogledu svih osoba. Kad je predmet riješen samo u pogledu nekih osoba, znak konačnog rješenja stavit će se samo kod broja koji se odnosi na te osobe (članak 266. Sudskog poslovnika).

Predmet koji je djelomično riješen (djelomična presuda, međupresuda i slično) označit će se tako da se odgovarajući redni broj upisnika podvuče crvenom vodoravnom crtom.

Kad su svi predmeti upisani na jednoj strani upisnika ili pomoćne knjige označeni kao konačno riješeni, u donjem lijevom kutu lista stavlja se znak četverokuta.

Znak konačnog rješenja i znak četverokuta stavljaju se uvijek olovkom u crvenoj boji ili štambiljom u crvenoj boji.

Kad se više predmeta spoji radi provođenja zajedničkog postupka i donošenja zajedničke odluke, u rubrici za primjedbe rednog broja predmeta koji se spaja označit će se s kojim je predmetom zajednički predmet i kad spojen (npr: "spojen sa K-18/96. 15. 08. 1996. godine").

U odjeljku za primjedbe, kod oznake rednog broja zajedničkog predmeta, stavit će se bilješka "spojen spis K... dne...".

Podaci iz odjeljka predmeta koji je spojen s drugim predmetom neće se prenositi u odgovarajući odjeljak zajedničkog predmeta. Daljnji podaci unosit će se kod zajedničkog predmeta.

Spojeni predmet vodi se dalje pod oznakom zajedničkog predmeta (članak 168. Sudskog poslovnika).

Kad se neki spis prilaže drugom samo radi uvida ili dokaza (članak 169. Sudskog poslovnika), prilaganje spisa zabilježit će se u upisniku običnom olovkom u odjeljku za primjedbe kod tog spisa i staviti datum prilaganja (npr: "priložen spisu K-15/96. 15. 11. 1996.").

Bilješke o prilaganju stavit će se i u odjeljku za primjedbe kod rednog broja upisnika onog spisa kojem je priložen drugi spis (npr: "priložen spis K-40/96. od 15. 11. 1996.").

Ako se u jednom predmetu donese rješenje o razdvajanju postupka, izdvojeni dio ranijeg zajedničkog predmeta uspisat će se u upisnik pod novom oznakom, osim ako je za taj dio spisa već ranije osnovan samostalni spis, odnosno ako se taj dio spisa spaja s drugim spisom (članci 170. i 171. Sudskog poslovnika).

U odjeljku za primjedbe kod upisa novoosnovanog predmeta stavit će se tintom bilješka ("izdvojeno iz ...dne...", a kod do tada zajedničkog predmeta "odvojeno u spisu ...dne..."). U oba slučaja upisat će se datumi razdvajanja ili izdvajanja.

Upisi koji se odnose na izdvojeni dio spisa prenijet će se u upisniku u odgovarajuće odjeljke kod izdvojenog (novog) predmeta.

Upisnici se zaključuju krajem svake godine. Upisnik se zaključuje tako da se iza posljednjeg upisanog rednog broja stavlja bilješka koja sadrži dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjeg upisa u upisniku, broj i oznaku poništenja upisa, broj riješenih predmeta, te broj i točan popis predmeta koji su na kraju godine ostali neriješeni. Tu bilješku potpisuje voditelj upisnika i predsjednik suda.

U općinskim sudovima s manjim opsegom poslova, predmeti koji su na kraju godine ostali nedovršeni unose se u popis nedovršenih predmeta na prvu stranu upisnika za sljedeću godinu, u slučaju kad se za taj upisnik osniva nova knjiga. U popis nedovršenih predmeta upisat će se brojevi svih predmeta koji su nedovršeni iz ranijih godina, odvojeno po godini primitka.

Podaci koji se odnose na nedovršene predmete upisivat će se i dalje u raniji upisnik. Kad se predmeti riješe u sljedećoj godini, u ranijem upisniku stavit će se kod odnosnog rednog broja znak konačnog rješenja, a u bilješci odnosno u popisu nedovršenih predmeta precrtat će se olovkom u crvenoj boji oznaka tog spisa.

Pomoćne se knjige, u pravilu, ne zaključuju, osim ako za pojedine od njih nije drukčije propisano.

Ako pojedini predmeti nisu riješeni u godini u kojoj su uneseni u upisnik i u sljedećoj kalendarskoj godini, prenose se u trećoj kalendarskoj godini zajedno sa svim potrebnim upisima i ranijom oznakom spisa u upisnik za tekuću godinu i upisuju prije novih predmeta.

Prijenos se obavlja po vremenskom slijedu primitka tako da se najprije upisuju ranije primljeni predmeti, a kao datum primitka označuje se datum primitka prvog podneska, odnosno osnivanje spisa (npr: K-15/96. - 20. 01. 1996, K-78/96. - 03. 03. 1996, K-218/96. - 01. 07. 1996. itd.).

Prijenos predmeta u novi upisnik iste vrste obavlja se svake treće kalendarske godine (1995. godine za 1993, 1996. godine za 1994. itd.).

U primjedbi kod predmeta u upisniku iz kojeg se prenosi zabilježit će se da je predmet prenesen u novi upisnik, a redni broj tog predmeta zaokružit će se olovkom u boji.

Ispod posljednjeg prenesenog predmeta u novom upisniku povlači se olovkom u boji vodoravna crta ispod koje se nastavlja upisivanje predmeta primljenih u tekućoj godini, počevši od rednog broja 1.

Upisnici iz kojih su preneseni svi neriješeni predmeti u nove upisnike odlažu se u opći arhiv.

Kad se u predmetu koji je u upisniku označen kao konačno riješen nastavi postupak zbog ukidanja ili djelomičnog ukidanja odluke, spis će se upisati kao novoprimljen s potrebnim ranijim upisima. U odjeljku za primjedbe kod ranijih upisa navest će se novi redni broj, a kod novog upisa raniji redni brojevi, s tim da se redni broj prvog upisa označuje olovkom u crvenoj boji.

Izmjena rednog broja zabilježit će se na omotu spisa i u popisu podnesaka.

Zahtjev odnosno prijedlog za ponavljanje postupka i zahtjevi za primjenu drugih izvanrednih pravnih lijekova, kao i ostali podnesci kojima se traži izmjena pravomoćne odluke, upisat će se u odgovarajući odjeljak upisnika kod predmeta koji je pravomoćno dovršen i već označen kao konačno riješen.

Ako se zbog ponavljanja postupka ili u povodu ulaganja drugog izvanrednog pravnog lijeka ukine pravomoćna odluka i predmet vrati na ponovno suđenje, spis će se upisati kao novi predmet (članak 277. Sudskog poslovnika).

Predmeti koji su upisani u pojedine upisnike upisuju se istodobno u odgovarajuće imenike.

Kad su potrebni podaci o novom predmetu upisani u imenik, stavit će se iznad rednog broja u upisniku znak ( ) o takvom upisu.

Upravitelj sudske pisarnice pregledava redovito svakog mjeseca, a po potrebi i više puta, upise u svim upisnicima, imenicima i ostalim pomoćnim knjigama, uspoređujući ih sa spisima i ispitujući jesu li upisi točni, potpuni i čitljivi.

Predsjednik sudskog odjela tromjesečno pregledava upisnike, imenike i ostale pomoćne knjige koje se vode za odgovarajući sudski odjel ili službu.

Predsjednik suda pregledava upisnike, imenike i pomoćne knjige prema potrebi, a najmanje dvaput godišnje.

Obavljeni pregled zabilježit će se u upisnicima i pomoćnim knjigama stavljanjem potpisa i datuma s desne strane posljednjeg pregledanog upisa.

Općinski sudovi vode ove upisnike:

1. Za kaznene predmete:

Kazneni upisnik K (Obrazac br. 28)

Kazneni upisnik za maloljetnike Km (Obrazac br. 29)

Upisnik za izvanraspravno kazneno
vijeće Kv (Obrazac br. 30)

Upisnik za razne kaznene predmete Kr (Obrazac br. 31)

    2. Za građanske predmete:

Parnični upisnik P (Obrazac br. 32)

Upisnik za platne naloge Pl (Obrazac br. 33)

Upisnik za ostavine O (Obrazac br. 34)

Upisnik za ovrhu Ovr i
Ovrv (Obrazac br. 35)

Upisnik za izvanparnične predmete R1 (Obrazac br. 36)

Upisnik za razne građanske predmete R2 (Obrazac br. 31)

Upisnik za pavnu pomoć Pom (Obrazac br. 37)

Upisnik za ovjeravanje isprava
namijenjenih inozemsvu Ov (Obrazac br. 38)

Protestni registar I, II i III

    Općinski sudovi s manjim opsegom poslova neće voditi upisnik za pravnu pomoć. U tom slučaju ti će se predmeti upisivati u upisnik za razne građanske predmete (R2).

Županijski sudovi vode ove upisnike:

1. Za kaznene predmete:

Upisnik istrage Kio (Obrazac br. 39)

Upisnik za razne istražne predmete Kir (Obrazac br. 40)

Kazneni upisnik K (Obrazac br. 28)

Kazneni upisnik za maloljetnike Km (Obrazac br. 29)

Upisnik za izvanraspravno
kazneno vijeće Kv (Obrazac br. 30)

Upisnik za drugostupanjske
kaznene predmete Kž (Obrazac br. 41)

Upisnik za drugostupanjske kaznene
predmete maloljetnika Kžm (Obrazac br. 42)

Upisnik za razne kaznene predmete Kr (Obrazac br. 31)

2. Za građanske predmete:

Parnični upisnik P (Obrazac br. 32)

Upisnik za drugostupanjske
građanske predmete Gž (Obrazac br. 43)

Upisnik za razne građanske predmete R (Obrazac br. 31)

Trgovački sudovi vode ove upisnike:

Upisnik za trgovačke prijestupe
(prekršaje) Tk (Obrazac br. 44)

Upisnik za istražne radnje u trgovačkim

prijestupima (prekršajima) Tki (Obrazac br. 45)

Upisnik za trgovačke sporove P (Obrazac br. 32)

Upisnik za platne naloge Pl (Obrazac br. 33)

Upisnik za stečajeve i likvidacije L i St (Obrazac br. 46)

Upisnik za ovrhu Ovr i
Ovrv (Obrazac br. 35)

Upisnik sudskog registra Tt i Fi (Obrazac br. 47)

Upisnik sudskog registra za razne
predmete R3 (Obrazac br. 48)

Upisnik za izvanparnične predmete R1 (Obrazac br. 36)

Upisnik za razne predmete trgovačkih
sporova R2 (Obrazac br. 31)

Upisnik za pravnu pomoć Pom (Obrazac br. 37)

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske vodi ove upisnike:

Upisnik za drugostupanjske predmete
trgovačkih prijestupa (prekršaja) Tkž (Obrazac br. 49)

Upisnik za drugostupanjske predmete
trgovačkih sporova Pž (Obrazac br. 50)

Upisnik za razne predmete trgovačkih
prijestupa (prekršaja) RTKž (Obrazac br. 31)

Upisnik za razne predmete
trgovačkih sporova RTž (Obrazac br. 31)

U upisnike iz stavka 1. ovoga članka upisuju se predmeti iz nadležnosti Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske prema pojedinim vrstama predmeta.

Upravni sud Republike Hrvatske vodi ove upisnike:

Upisnik za upravne sporove Us (Obrazac br. 51)

Upisnik za predmete zaštite
ustavnih prava ZPa (Obrazac br. 51)

Upisnik za razne upravne predmete Ur (Obrazac br. 51)

U upisnike iz stavka 1. ovog članka upisuju se predmeti iz nadležnosti Upravnog suda Republike Hrvatske prema pojedinim vrstama predmeta.

Vrhovni sud Republike Hrvatske vodi ove upisnike:

1. Za kaznene predmete:

Upisnik za drugostupanjske i treće-
stupanjske kaznene predmete Kž (Obrazac br. 52)

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti Kzz (Obrazac br. 31)

Upisnik za razne kaznene predmete Kr (Obrazac br. 31)

2. Za građanske predmete:

Parnični upisnik P (Obrazac br. 32)

Upisnik za drugostupanjske
građanske predmete Gž (Obrazac br. 43)

Upisnik revizija Rev (Obrazac br. 53)

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti Gzz (Obrazac br. 54)

Upisnik za razne građanske predmete Gr (Obrazac br. 55)

3. Za upravne predmete:

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti

u upravnim predmetima Uzz (Obrazac br. 56)

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti

u predmetima prekršaja Pzz (Obrazac br. 57)

Upisnik za razne upravne predmete Ur (Obrazac br. 58)

Vrhovni sud Republike Hrvatske može voditi i posebne upisnike u smislu stavka 1. ovoga članka za određenu vrstu predmeta.

U upisnike iz stavka 1. ovoga članka upisuju se svi kazneni, građanski i upravni predmeti iz nadležnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema pojedinim vrstama predmeta.

Za predmete sudske uprave sudovi vode ove upisnike:

Upisnik sudske uprave Su (Obrazac br. 59)

Upisnik za prvostupanjske predmete
izvršenja kaznenih sankcija Su Ik (Obrazac br. 60)

Upisnik za drugostupanjske predmete
izvršenja kaznenih sankcija Su Ikž (Obrazac br. 61)

Upisnik za povjerljive i strogo povjer- Pov. i Str.
ljive predmete pov. (Obrazac br. 59)

Upisnik za obranu i zaštitu Su OZ (Obrazac br. 59)

Upisnik za prvostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija (Su Ik) vode općinski i trgovački sudovi, a upisnik za drugostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija (Su Ikž) vode županijski sudovi i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Općinski sudovi vode imenike uz ove upisnike, odnosno pomoćne knjige:

Imenik uz upisnike K, Km i Kv (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike P, Pl (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik O (Obrazac br. 64)

Imenik uz upisnik Ovr i Ovrv (Obrazac br. 65)

Imenik uz upisnike R1, R2 i Popis Os (Obrazac br. 66)

Imenik uz Popis isprava (Pi) (Obrazac br. 67)

Županijski sudovi vode imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike Kir, Kio (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike K, Km i Kv (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike Kž, Kžm (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnik P (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik Gž (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik R (Obrazac br. 66)

Trgovački sudovi vode imenike odnosno kartice uz ove upisnike:

Kartica uz upisnike P i Pl (Obrazac br. 68)

Kartica uz upisnike Tk i Tki
(za pravne osobe) (Obrazac br. 69)

Kartica uz upisnike Tk i Tki
(za odgovorne osobe) (Obrazac br. 70)

Kartica za upisnike Tt i Fi (Obrazac br. 71)

Kartica za upisnik R3 (Obrazac br. 72)

Kartica uz upisnike St i L (Obrazac br. 73)

Kartica uz upisnike Ovr i Ovrv (Obrazac br. 74)

Kartica uz upisnike R1 i R2 (Obrazac br. 66)

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske vodi imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnik Pž (Obrazac br. 75)

Imenik uz upisnik Tkž (Obrazac br. 76)

Upravni sud Republike Hrvatske vodi imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike Us, Zpa i Ur (Obrazac br. 77)

Vrhovni sud Republike Hrvatske vodi imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike Kž, Kzz i Kr (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike Gž, Gzz, Rev i Gr (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik Uzz (Obrazac br. 78)

U predmetima sudske uprave sudovi vode imenike uz ove upisnike:

Stvarni imenik uz upisnik Su (Obrazac br. 79)

Osobni imenik uz upisnik Su (Obrazac br. 80)

Imenik uz upisnik Su Ik (Obrazac br. 81)

Imenik uz upisnik Su Ikž (Obrazac br. 81)

Imenik uz upisnik Su Ik vode općinski i trgovački sudovi, a imenik uz upisnik Su Ikž vode županijski sudovi i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Općinski sudovi vode ove pomoćne knjige:

Pritvorski očevidnik (Obrazac br. 82)

Popis predmeta pomilovanja Kp (Obrazac br. 83)

Knjiga uvjetnih osuda Kuo (Obrazac br. 84)

Knjiga oduzetih predmeta Kop (Obrazac br. 85)

Troškovni očevidnik postupka u
građanskim predmetima II Top (Obrazac br. 86)

Popis osoba zadržanih u zdravstvenoj
ustanovi za čuvanje i liječenje Os (Obrazac br. 87)

Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27)

Popis isprava Pi (Obrazac br. 88)

Popis poslanih i priloženih spisa koje
treba vratiti (Obrazac br. 3)

Poslovni dnevnik (ročišnik) (Obrazac br. 17)

Poslovni rokovnik (Obrazac br. 22)

Knjiga zaduženja sudskog službenika
otpravcima za dostavljanje (Obrazac br. 21)

Primopredajna knjiga za unutarnju
dostavu (Obrazac br. 16)

Pregled popisa i procjena stvari Pp (Obrazac br. 89)

Popis ovrha povjerenih sudskom
ovršitelju (Obrazac br. 90)

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19)

Dostavna knjiga za mjesto (Obrazac br. 20)

Dnevnik službenih putovanja
(putni dnevnik) (Obrazac br. 5)

Popis osoba zadržanih u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje vode samo općinski sudovi na čijem se području nalaze zdravstvene ustanove za čuvanje i liječenje.

Županijski sudovi vode ove pomoćne knjige:

Pritvorski očevidnik (Obrazac br. 82)

Popis predmeta pomilovanja Kp (Obrazac br. 83)

Knjiga uvjetnih osuda Kuo (Obrazac br. 84)

Knjiga oduzetih predmeta Kop (Obrazac br. 85)

Popis revizija Rev (Obrazac br. 91)

Poslovni dnevnik (ročišnik) (Obrazac br. 17)

Poslovni rokovnik (Obrazac br. 22)

Primopredajna knjiga za unutarnju
dostavu (Obrazac br. 16)

Knjiga zaduženja sudskog službenika

pošiljkama za dostavljanje (Obrazac br. 21)

Popis poslanih i priloženih spisa koje

treba vratiti (Obrazac br. 3)

Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27)

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19)

Dostavna knjiga za mjesto (Obrazac br. 20)

Dnevnik službenih putovanja
(putni dnevnik) (Obrazac br. 5)

Trgovački sudovi vode ove pomoćne knjige:

Popis kažnjenih osoba u trgovačkim pri-
jestupima - prekršajima (za pravne i (Obrazac br.
odgovorne osobe) 92 i br. 93)

Knjiga uvjetnih osuda Kuo (Obrazac br. 84)

Popis poslanih i priloženih spisa koje

treba vratiti (Obrazac br. 3)

Popis ovrha povjerenih sudskom
ovršitelju (Obrazac br. 90)

Primopredajna knjiga za unutarnju
dostavu (Obrazac br. 16)

Poslovni dnevnik (ročišnik) (Obrazac br. 17)

Poslovni rokovnik (Obrazac br. 21)

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19)

Dostavna knjiga za mjesto (Obrazac br. 20)

Dnevnik službenih putovanja
(putni dnevnik) (Obrazac br. 5)

Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27)

Popis otpravaka dostavljenih
putem oglasne ploče (Obrazac br. 104)

Tablica prijavljenih tražbina (Obrazac br. 105)

Tablica utvrđenih tražbina (Obrazac br. 106)

Općinski, županijski i trgovački sudovi vode i sve ostale pomoćne knjige i popise propisane Sudskim poslovnikom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske vode pomoćne knjige i druge popise propisane Sudskim poslovnikom, ako to zahtijeva sadržaj njihovih zadaća i poslova.

U uredu predsjednika suda vodi se popis svih upisnika, imenika, pomoćnih knjiga i popisa koje su u uporabi kod toga suda.

Županijski sudovi upisuju u upisnik Kio istražne predmete na osnovi zahtjeva ovlaštenog tužitelja za provođenje istrage kao i prijedloge državnog odvjetnika za podizanje optužnice bez provođenja istrage.

Županijski sudovi koji tijekom godine imaju veći broj (preko 50) istraga prema maloljetnicima, te predmete upisuju u poseban upisnik Kim, odvojeno od ostalih istraga.

U upisnik Kir županijski sudovi upisuju prijedloge državnog odvjetnika za poduzimanje pojedinih istražnih radnji, zahtjeve za poduzimanje pojedinih istražnih radnji po zamolnicama drugih sudova, molbe inozemnih tijela za pravnu pomoć, sprovođenje osumnjičenim i okrivljenih osoba, te druge istražne radnje koje se ne upisuju u upisnik Kio.

U upisnik K općinski sudovi upisuju optužnice, optužne prijedloge državnog odvjetnika ili oštećenika kao tužitelja i privatne tužbe za kaznena djela za koja je općinski sud nadležan u prvom stupnju.

U upisnik K županijski sudovi upisuju optužnice u kaznenim predmetima za kaznena djela za koja sude u prvom stupnju.

U upisnik K općinski i županijski sudovi upisuju još prijedlog državnog odvjetnika za izricanje sigurnosne mjere obvezatnog psihijatrijskog liječenja i čuvanja, odnosno prijedloge za obvezatno psihijatrijsko liječenje i čuvanje na slobodi, u kaznenim predmetima iz svoje nadležnosti.

U upisnik K upisuju se i kazneni predmeti dostavljeni sudu u povodu pravomoćnih rješenja drugih sudova o stvarnoj i mjesnoj nenadležnosti i rješenja viših sudova o delegaciji (određivanju drugog) suda.

U upisnik Km općinski i županijski sudovi upisuju zahtjeve državnog odvjetnika za pokretanje pripremnog postupka i prijedloge vijeću za maloljetnike za kažnjavanje, odnosno za primjenu odgojnih mjera prema maloljetnicima.

U upisnik Kv općinski i županijski sudovi upisuju sve predmete u kojima odlučuje izvanraspravno kazneno vijeće toga suda.

U upisni Kr općinski sudovi upisuju zamolnice drugih sudova za obavljanje radnji u kaznenom postupku, kao i sve ostale predmete koji se ne unose u neki drugi kazneni upisnik.

U upisnik Kr županijski sudovi upisuju sve ostale zamolnice u kaznenim predmetima, zahtjeve, prijedloge i molbe koje se ne unose u neki drugi kazneni upisnik.

U upisnik Kž županijski sudovi upisuju kaznene predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv presuda i rješenja općinskih sudova, o kojima županijski sud odlučuje u drugom stupnju.

U upisnik iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se kazneni predmeti u kojima rješava izvanraspravno kazneno vijeće županijskog suda.

U upisnik Kžm županijski sudovi upisuju kaznene predmete dostavljene u povodu žalbi u kaznenim predmetima prema maloljetnicima koji se vode kod općinskih sudova, a o kojima županijski sud rješava u drugom stupnju.

U upisnik Tk trgovački sudovi upisuju predmete trgovačkih (gospodarskih) prijestupa (prekršaja).

U upisnik Tki trgovački sudovi upisuju predmete istražnih radnji.

U upisnik P općinski, županijski i trgovački sudovi upisuju parnične predmete u povodu tužbi u kojima se ne predviđa izdavanje platnog naloga, predmete u kojima su pravodobno uloženi prigovori protiv izdanog platnog naloga kao i predmete u kojima se započinje parnični postupak povodom prigovora na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

U upisnik P općinski sudovi upisuju i parnične predmete u povodu stavljenih prijedloga za sporazumni razvod braka, a županijski sudovi povodom tužbi na temelju Zakona o javnom priopćavanju i Zakona o radu.

U upisnik Pl općinski sudovi upisuju parnične predmete u povodu podnesenih tužbi u kojima je stavljen prijedlog za izdavanje platnog naloga, kao i parnične predmete u kojima je moguće izdavanje platnog naloga.

U upisnik O općinski sudovi upisuju ostavinske predmete u povodu dostavljenih smrtovnica, izvadaka iz državnih matica i prijedloga stranaka za pokretanje ostavinskih postupaka nakon smrti osobe.

U upisnik iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se nasljednopravni zahtjevi nakon pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju (naknadno pronađena imovina, naknadno pronađena oporuka), nego će se o njima odlučiti u ostavinskom predmetu u kojem je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.

U upisnik Ovr i Ovrv općinski i trgovački sudovi upisuju predmete ovrhe u povodu stavljenih prijedloga za ovrhu, zahtjeva za provođenje ovrhe dostavljenih od strane drugih sudova, zamolnice drugih sudova odnosno drugih tijela za provođenje ovrhe ili pojedinih ovršnih radnji kao i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

U sudovima s manjim brojem predmeta može se voditi jedan upisnik za sve vrste ovrha.

U upisnik za izvanparnične predmete općinski i trgovački sudovi upisuju predmete u kojima se vodi postupak po propisima izvanparničnog postupka, otpravci javnobilježničkih akata, solemnizirane privatne isprave i ovjerovljeni prijepisi svih ostalih isprava iz javnobilježničkog spisa.

U upisnik za razne građanske predmete općinski i županijski sudovi upisuju sve ostale predmete koji se unose u neki drugi građanski upisnik.

Općinski sudovi u upisnik za izvanparnične predmete (R1) upisuju: predmete za priznanje i ovrhu odluka stranih sudova, prijedloge za razvrgnuće suvlasničke zajednice; za uređenje međa; za osnivanje, prelaganje i ukidanje služnosti; za uređenje odnosa među suvlasnicima; za amortizaciju isprava; za osiguranje dokaza; za određivanje i provedbu osiguranja prije pokretanja postupka; za primanje i osnivanje sudskih pologa prije pokretanja postupka; za davanje dopuštenja za stupanje u brak i druge prijedloge po kojima se prema odredbama zakona vodi izvanparnični postupak pred općinskim sudom.

Ako je prijedlog za osiguranje podnesen istom sudu pred kojim se vodi parnični ili drugi postupak u svezi s kojim je osiguranje predloženo, predmet se neće upisivati u upisnik R1, nego će se o njemu odlučiti u postupku koji je u tijeku.

Trgovački sudovi u upisnik za izvanparnične predmete (R1) upisuju: prijedloge za osiguranje dokaza, za prodaju pokvarljive robe, rješavanja arbitražnih predmeta, predmete utvrđivanja naknade za građevinska zemljišta, prijedloge za amortizaciju isprava, za izdavanje privremenih mjera i drugih mjera osiguranja prije pokretanja postupka, za primanje i osnivanje sudskih pologa prije pokretanja postupka i druge prijedloge po kojima se prema odredbama zakona vodi izvanparnični postupak pred trgovačkim sudom.

U upisnik za razne građanske predmete (R2) općinski sudovi, a u upisnik za razne predmete trgovačkih sporova (R2) trgovački sudovi upisuju sve ostale predmete koji se ne upisuju u upisnik R1, a niti u koji drugi građanski upisnik odnosno upisnik trgovačkih sporova, ako se ustupaju na rješavanje drugom nadležnom sudu; nagodbe primljene na zapisnik kod suda, ako ne teče postupak pred sudom; zamolnice naših i inozemnih tijela za obavljenu dostavu i pruženu drugu pravnu pomoć; molbe za oslobođenje od plaćanja troškova postupka, ako odgovarajući postupak nije u tijeku, i drugi slični predmeti.

U upisnik Pom općinski i trgovački sudovi upisuju zamolnice za pravnu pomoć domaćih i stranih sudova i drugih tijela.

Općinski sudovi vode upisnike za ovjeru isprava namijenjenih inozemstvu (Ov).

U upisnik Ov upisuju se sve ovjere javnih i privatnih isprava koje su namijenjene uporabi u inozemstvu kao i ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa za uporabu u inozemstvu.

U upisnik Gž županijski sudovi upisuju građanske predmete u povodu podnesenih pravnih lijekova protiv odluka općinskih sudova u parničnim, ostavinskim, izvanparničnim, ovršnim i zemljišnoknjižnim predmetima, o kojima županijski sud rješava u drugom stupnju.

Za proteste mjenica i čekova općinski sudovi, na čijem području nema javnih bilježnika vode protestne upisnike I, II i III po propisima Pravilnika o protestnim upisnicama ("Narodne novine" br. 38/94).

U upisnik St trgovački sudovi upisuju predmete u povodu prijedloga za pokretanje stečajnog postupka trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba.

U upisnik L trgovački sudovi upisuju predmete u kojima je otvoren postupak likvidacije trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba.

U sudskom registru kod trgovačkih sudova vode se, prema posebnim propisima, upisnik Tt za upis trgovačkih društava, ustanova i zadruga, te upisnik Fi za upis pravnih osoba po Zakonu o poduzećima.

U upisnik Tt upisuju se zaprimljeni zahtjevi, priopćenja i drugi podnesci predlagatelja, drugih sudionika, osoba, sudova i tijela, te odluke registarskog suda.

U upisnik sudskog registra za razne predmete upisuju se podaci, odnosno predmeti dostavljeni registarskom sudu ako se ne odnose na upis određenog subjekta upisa u glavnu knjigu.

U upisnik Su upisuju se predmeti koji se odnose na poslove sudske uprave.

Podnesci koji se odnose na već postojeći predmet pridružuju se prvom podnesku i dobivaju oznaku pod kojom je upisan prvi podnesak u upisnik Su i podbroj po redoslijedu primanja ili izdavanja.

Podnesci koji se odnose na predmete s većim brojem podbrojeva ulažu se u samostalan omot.

Za vođenje popisa podnesaka, označavanja priloga i listova te upisivanje podataka na omotu spisa primjenjuju se odredbe XIV. glave Sudskog poslovnika.

Spisi u predmetima iste ili srodne vrste drže se u posebnim svežnjevima, složeni po skupinama koje se utvrđuju unaprijed na početku poslovne godine.

Svaka grupa označuje se arapskim brojem (šifrom) koji se stavlja ispred rednog broja pod kojim je podnesak upisan u upisnik (npr: 1-Su-183/96-2). Predmeti se uključuju u pojedine skupine prema srodnosti.

Broj skupina može se povećati prema opsegu poslova i stvarnim potrebama suda.

Osnovne skupine poslova jesu:

1. Propisi - sudska praksa (popis),

2. Upute Ministarstva pravosuđa i viših sudova,

3. Ustrojstveni poslovi (sistematizacija, sudski dani, itd.),

4. Suci porotnici, sudski vještaci i tumači, procjenitelji,

5. Određivanje stečajnog upravitelja i utvrđivanje liste upravitelja,

6. Raspored poslova (promjene itd.),

7. Sjednice i sastanci,

8. Poslovi u vezi s ostvarivanjem prava iz radnog odnosa i na osnovi rada (zasnivanje i prestanak radnog odnosa, dosjei, godišnji odmor, izostanci, bolovanja itd.),

9. Disciplinski predmeti,

10. Pritužbe i predstavke,

11. Stručno osposobljavanje i usavršavanje (ispiti, tečajevi, vježbenička praksa, stručni sastanci, savjetovanja itd.),

12. Poslovi nadzora (pregledi i obilasci viših sudova, pregledi sudskih ureda itd.),

13. Izvješća (statistika i popisi o radu sudaca),

14. Zemljišne knjige - registri (rad, upute itd.),

15. Odvjetnici (popisi itd.),

16. Javni bilježnici,

17. Sudska knjižnica,

18. Financijsko i materijalno poslovanje,

19. Sudska zgrada (skice, planovi, osiguranje itd.),

20. Obrana i zaštita,

21. Opći akti, kolektivni ugovori.

Spisi sudske uprave koji se odnose na poslove obrane i zaštite, kao i spisi koji su povjerljive, odnosno strogo povjerljive naravi, upisuju se u upisnike Su OZ, Pov. ili Str. Pov. koji se vode na način određen u članku 324. Sudskog poslovnika.

U upisnike Su OZ, Pov. i Str. Pov. upisuju se svi podnesci primljeni od drugih tijela koji nose oznaku Pov. ili Str. Pov., kao i vlastiti dopisi za koje to odredi predsjednik suda.

Ako podnesak koji je upisan u upisnik Su postane naknadno povjerljive ili strogo povjerljive naravi, prenijet će se u odgovarajući upisnik Su OZ, Pov. ili Str. Pov.

S povjerljivim i strogo povjerljivim spisima rukuje osobno predsjednik suda ili njegov zamjenik. Ti predmeti čuvaju se u uredu predsjednika suda u blagajni ili zajedničkom ormaru, odvojeno od ostalih spisa sudske uprave.

Dopisi povjerljive i strogo povjerljive naravi otpremaju se u posebnom omotu preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom.

U upisnik Su Ik općinski sudovi i trgovački sudovi upisuju vremenskim slijedom primljene naloge za izvršenje kaznenih sankcija na temelju pravomoćnih i izvršnih odluka protiv osuđenih osoba.

U upisnik Su Ikž županijski sudovi i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske upisuju žalbe osuđenih osoba podnesene protiv rješenja prvostupanjskih sudova donesenih povodom podnesenih molbi za odgodu izvršenja kazne.

Imenici se vode u uvezanim knjigama s posebnim listovima za svako slovo abecede.

U jednoj knjizi imenika mogu se upisivati predmeti za više godina. U tom slučaju stavlja se olovkom u crvenoj boji na početku svake godine, kod pojedinog slova, oznaka novoga godišta.

Ako se u jednom predmetu postupak odnosi na više osoba, svaka će se osoba upisati posebno pod odgovarajuće slovo u isti, odnosno u odgovarajući imenik.

Imenici se vode prema nazivu pravne osobe ili prezimenu i imenu osobe na koju se postupak odnosi ili o čijem se interesu radi. Imenici za kaznene upisnike vode se po prezimenu okrivljenika ili optuženika, za parnične po prezimenu tuženika, za ovršne po prezimenu ovršenika, za ostavinske po prezimenu ostavitelja, a za ostale po prezimenu osobe u čijem se interesu postupak vodi ili na koju se postupak odnosi.

Uz upisnik Su može se osim Osobnog voditi i Stvarni imenik.

Sudovi s većim opsegom poslova mogu voditi imenike na posebnim karticama.

Trgovački sudovi vode imenike u vidu kartoteke, osim za upisnike Su Ik, R1 i R2.

Ako se imenici vode u vidu kartoteke, na jednu karticu upisat će se, bez obzira na vrstu, svi predmeti koji se odnose na jednu fizičku ili pravnu osobu.

Županijski sudovi s manjim opsegom poslova mogu voditi zajednički imenik posebno za predmete upisane u upisniku K, Km, Kio i Kir, te Kž, Kžm i Kv, a posebno za predmete iz upisnika P, odnosno Gž.

Općinski sudovi s manjim opsegom poslova mogu voditi zajednički imenik posebno za sve kaznene predmete (K, Km i Kv), a posebno za parnične predmete (P i Pl).

Općinski sudovi kod kojih se u jednoj grani sudovanja vodi više upisnika K ili P mogu voditi imenik za svaki upisnik posebno.

U pritvorski očevidnik upisuju se sve osobe koje su rješenjem suda stavljene u pritvor. Očevidnik se vodi u uredu predsjednika suda po kalendarskom sustavu, uz naznaku rokova o tome kada istječe vrijeme zadržavanja u pritvoru.

Na temelju podataka iz popisa obavlja se nadzor održavanja rokova za donošenje rješenja o produljenju pritvora, odnosno o pravodobnom puštanju na slobodu.

U popis predmeta pomilovanja (Kp) upisuju se molbe za pomilovanje osuđenih osoba.

U popis osoba zadržanih u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje općinski sudovi upisuju imena osoba koje su zadržane u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje.

U knjigu uvjetnih osuda (Kuo) upisuju se, nakon pravomoćnosti, sve uvjetne osude.

Knjiga uvjetnih osuda osniva se za više godina unaprijed, a vodi se po sustavu kalendara, po godinama i mjesecima prema isteku roka na koji je kazna uvjetovana.

Dvostruko uvjetovane osude (vraćanje imovinske koristi, naknada štete prouzročene kaznenim djelom ili ispunjenje druge obveze predviđene kaznenopravnim odredbama i utvrđena kazna), upisuju se tako da se prvo upiše rok do kojeg treba ispuniti određenu obvezu, a nakon ispunjenja te obveze rok do kojeg je određeno da se utvrđena kazna neće izvršiti.

U odgovarajućem odjeljku kaznenog upisnika odnosno upisnika za trgovačke (gospodarske) prijestupe (prekršaje), upisat će se redni broj pod kojim je uvjetna osuda unesena u knjigu uvjetnih osuda.

Upis u knjizi uvjetnih osuda označit će se znakom konačnog rješenja kad sud donese odluku o opozivu ili brisanju osude. Kod dvostrukog uvjeta upis će se označiti znakom konačnog rješenja kad se ispuni određena obveza i osuda upiše na drugi rok koji će se označiti kao svršen tek kad se donese odluka o opozivu ili brisanju osude.

Kod trgovačkih sudova vodi se poseban popis za osuđene pravne osobe, te za osuđene odgovorne osobe.

Popis se vodi na karticama u koje se unose ovi podaci za pravne osobe: naziv trgovačkog društva, sjedište, vrsta djelatnosti, broj i datum prvostupanjske i drugostupanjske presude, trgovački (gospodarski) prijestup (prekršaj), novčana kazna, uvjetna osuda, izrečena zaštitna mjera, te datum pravomoćnosti, a za odgovorne osobe: prezime i ime, ime oca, djevojačko prezime, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, prebivalište, službeno mjesto, broj i datum prvostupanjske i drugostupanjske presude, trgovački (gospodarski) prijestup (prekršaj), novčana kazna, uvjetna osuda, izrečena zaštitna mjera, te datum pravomoćnosti.

U knjigu oduzetih predmeta (Kop) upisuju se predmeti koji su oduzeti u toku kaznenog postupka i čuvaju se kod suda ili druge pravne ili fizičke osobe.

Popisi oduzetih predmeta vode se odvojeno za svaku godinu u knjizi koja može služiti za više godina.

Novac, vrijednosni papiri, dragocjenosti i druge oduzete vrijednosti upisuju se u odgovarajuće dnevnike.

U troškovni očevidnik postupka u građanskim predmetima (II Top) upisuju se troškovi postupka od kojih je stranka bila oslobođena, a koji su isplaćeni iz namjenskih sredstava suda i koje treba naplatiti po službenoj dužnosti, kao: stvarni izdaci i nagrade postavljenog opunomoćenika, troškovi dovođenja i sprovođenja osoba isplaćenih iz namjenskih sredstava suda, te novčane kazne izrečene zbog narušavanja reda.

U popis isprava upisuju općinski sudovi sve isprave koje su im povjerene na čuvanje.

U odgovarajući odjeljak popisa upisuju se podaci o vraćanju isprave povjerene na čuvanje. Stranka koja je predala ispravu na čuvanje potvrđuje primitak isprave svojim potpisom u posebnom odjeljku.

Uz popis isprava vode se imenici A i B.

U imenik A upisuju se sve oporuke koje su povjerene sudu radi čuvanja, bez obzira da li su sastavljene u sudu ili izvan suda.

U imenik B upisuju se sve ostale isprave povjerene na čuvanje.

Poslovni dnevnik (ročišnik) vode svi suci i drugi službenici koji samostalno rade na rješavanju predmeta.

U poslovni dnevnik upisuju se predmeti u kojima su određene rasprave i određena ročišta po danima kada se imaju održati, predmeti u kojima su određeni važniji rokovi za obavljanje sudskih radnji, a posebno rokovi zadržavanja u pritvoru.

Rasprave i ročišta određene ili određena za isti dan upisuju se redom po kojem se održavaju, uz naznaku vremena (sata i minute) određenog za početak rasprave ili ročišta i oznake spisa, a po potrebi, i imena stranaka, okrivljenika, predlagatelja, ostavitelja i sl. prema oznaci upisanoj na omotu spisa. Za svaku raspravu ili ročište predvidjet će se određeno vrijeme potrebno za njihovo održavanje.

Rokovi u kojima treba obaviti određene važnije radnje u pojedinim predmetima bilježe se upisivanjem oznake spisa u posebnom odjeljku kod dana za koji je određen rok.

Nakon održanih rasprava i ročišta obilježit će se znakom konačnog rješenja olovkom u crvenoj boji oznaka spisa u predmetima gdje je postupak dovršen uz stavljanje bilješke o načinu dovršenja postupka (npr: "povl.", "obust.", "nagod.", "pres.", "riješ." i sl.).

Oznake spisa onih predmeta u kojima je održana rasprava ili ročište, a postupak nije dovršen (npr: zbog odgađanja, nastupanja mirovanja, dostave zamolnice i sl.), obilježit će se znakom konačnog rješenja plave boje uz stavljanje kratke bilješke o radnjama koje treba poduzeti ili razlozima zbog kojih postupak nije dovršen (npr. "mir.", "zamol.", "odgoda"). Ako je rasprava određena za određeni dan, u bilješci će se označiti datum određen za novu raspravu (npr: "odgd. 18/XII").

U poslovni rokovnik upisuju se vremenskim slijedom, po kalendarskom sustavu, oznake spisa u kojima su određene rasprave i ročišta i određeni rokovi.

U popis ovrha povjerenih sudskom ovršitelju unose se, vremenskim slijedom, svi spisi koji su predani sudskom ovršitelju na provedbu ovrhe.

U odgovarajućem odjeljku popisa upisat će se za svaki predmet rok do kojeg službena osoba treba obaviti određenu radnju i podnijeti izvješće o tome.

Na temelju ovog popisa nadzire se rad sudskog ovršitelja na predmetima ovrhe. Voditelj upisnika za predmete ovrhe dužan je zatražiti potrebna objašnjenja od sudskog ovršitelja, ako u određenom roku ovrha nije provedena ili nije podneseno izvješće.

Predmet upisan u popis označit će se kao dovršen kad bude provedena ovrha ili kad sud rješenjem obustavi ovršni postupak.

Sudovi s većim brojem predmeta ovrhe mogu voditi pregled popisa i procjene stvari u koji se upisuju svi provedeni popisi i procjene na pokretninama.

Službena osoba dužna je prije provođenja popisa i procjene stvari provjeriti je li protiv istog ovršenika već proveden koji popis i procjena stvari radi mogućeg spajanja spisa i provođenja jedinstvenog postupka.

Pregled popisa i procjene stvari vodi se abecednim redom po imenu ovršenika.

Upisivanje u pregled popisa i procjene stvari zabilježit će se u zapisniku o popisu i procjeni stvari.

U popis revizija (Rev) županijski sudovi upisuju građanske predmete u povodu izjavljenih revizija, a prije dostavljanja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

U primopredajnu knjigu za unutarnju dostavu sudska pisarnica upisuje oznake spisa koji su predani u rad sucu ili drugom službeniku i koji su vraćeni na rad sudskoj pisarnici.

U primopredajnoj knjizi potvrđuje se primitak spisa stavljanjem datuma i potpisa primatelja.

U knjigu zaduženja sudskog službenika otpravcima za dostavu sudska pisarnica upisuje sve sudske otpravke koji su povjereni službenicima na otpremu.

Otprema pošiljaka obavlja se zajednički za sve ustrojstvene jedinice u sudu. Za otpremu pošiljaka putem pošte služi dostavna knjiga za poštu koja se vodi odvojeno za preporučene, a odvojeno za obične pošiljke.

U dostavnu knjigu za mjesto upisuju se odluke, pozivi i druge pošiljke koje se dostavljaju naslovnicama neposredno putem sudskih dostavljača.

U popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti upisuju se oznake svih spisa koji su dostavljeni drugim sudovima i tijelima ili su priloženi nekom spisu u kojem se postupa pred tim sudom.

U popisu će se zabilježiti rok u kojem se predviđa da bi spis mogao biti vraćen.

Ako spisi koji su dostavljeni drugim sudovima ili tijelima ne budu vraćeni niti u roku od šest mjeseci, zatražit će se njihovo vraćanje.

Neće se požurivati vraćanje spisa koji su dostavljeni višim sudovima u povodu izjavljenih pravnih lijekova i spisa koji su priloženi spisu istog suda radi uvida ili dokaza.

U popis otpravaka objavljenih na oglasnoj ploči upisuju se oznake spisa kojih su pošiljke objavljene na oglasnoj ploči.

U tablicu prijavljenih tražbina upisuju se prijave tražbina stečajnih vjerovnika, a u tablicu ispitanih tražbina upisuju se sve prijavljene tražbine i za svaku od njih u kojoj je mjeri utvrđena tražbina prema svom iznosu i svom redu te tko ju je osporio.

U putni dnevnik upisuju se vremenskim slijedom svi izlasci službenih osoba izvan sudske zgrade radi obavljanja sudskih radnji, bez obzira na to jesu li u povodu toga nastali kakvi troškovi.

U popis izdanih spisa iz arhiva upisuju se svi spisi koji su izlučeni iz priručnog ili općeg arhiva.

Za svaki arhiv vodi se odvojeni popis.

Upisnici, imenici i druge pomoćne knjige osim ručno mogu se voditi i osobnim računalom po posebnom programu koji propisuje Ministarstvo pravosuđa.

Okružnice, upute i primjedbe (u daljnjem tekstu: Okružnice) Ministarstva pravosuđa i drugih tijela sudske uprave koje nisu objavljene u službenim glasilima upisuju se u upisnik Su vremenskim slijedom primanja.

Suci i sudski savjetnici upoznat će se sa sadržajem okružnica dostavljanjem okružnica na uvid ili njihovim čitanjem na zajedničkom sastanku, a ostali službenici samo ako se odnose na njihove poslove.

Važnije okružnice umnožit će se, po potrebi, i dostaviti sudskim odjelima i drugim ustrojstvenim jedinicama na čiji se rad odnose.

Okružnice se sređuju vremenskim slijedom i na kraju kalendarske godine uvezuju u posebnu knjigu s oznakom godine na koju se odnose (npr: "okružnica - 1996.").

Uz zbirku okružnica vodi se i zajedno uvezuje Popis okružnica s podacima o broju i predmetu okružnice (Obrazac br. 94).

Redni broj popisa zabilježit će se u gornjem desnom kutu na svakoj okružnici uloženoj u zbirku. Tom popisu prilaže se i zajedno uvezuje poseban popis, po građi, radi lakšeg pronalaženja (stvarno kazalo).

Okružnice koje se ulažu u zbirku okružnica i unose u popis okružnica upisivat će se u upisniku Su s naznakom rednog broja pod kojim su upisane u popis okružnica i uvezane u zbirku.

Okružnice koje se odnose na zemljišne knjige, sudske registre i financijsko i materijalno poslovanje uvezat će se u posebne zbirke i dati na uporabu tim službenicima.

Ako sud nema dovoljan broj primjeraka okružnica, izradit će se potrebni prijepisi za posebne zbirke.

Zbirkom okružnica i uputa rukuje određeni službenik pisarnice ureda predsjednika suda.

Pojedine okružnice ili uvezane zbirke mogu se davati odjelima odnosno sucima ili drugim službenicima samo na povremenu uporabu. Za trajnu uporabu umnožit će se cijela okružnica ili odgovarajući dio okružnice.

Naknadne promjene u pogledu važenja pojedinih okružnica, kao i izmjene i dopune nastale donošenjem novih okružnica i uputa, upisuju se tako da se na ranijoj okružnici i u popisu okružnica zabilježi koji su dijelovi i kojom okružnicom izmijenjeni ili stavljeni izvan snage.

Predsjednik suda ili sudac kojeg on odredi povremeno pregledava okružnice uložene u zbirku da bi utvrdio njihovu važnost. U dvojbi o tom važi li još koja okružnica, zatražit će objašnjenje višeg tijela sudske uprave.

Na svaki broj službenih glasila i stručnih časopisa stavit će se, odmah nakon primitka, sudski pečat u lijevom gornjem kutu na naslovnoj strani.

Službena glasila i stručne časopise daje na korištenje službenik kojeg rasporedom poslova odredi predsjednik suda.

Službenicima suda omogućit će se proučavanje i razgledavanje službenih glasila i stručnih časopisa prvenstveno u prostorijama gdje su pohranjeni. Iznimno pojedini brojevi i kompleti mogu se izdavati uz potvrdu na privremenu uporabu.

Na kraju godine službena glasila i stručni časopisi uvezat će se zajedno sa kazalom i čuvati u sudskoj knjižnici. Prije davanja na uvez izdvojit će se i ukloniti suvišni prilozi (oglasni dio i slično).

Suci i drugi službenici na čiji se rad odnose propisi objavljeni u službenim glasilima i njihovim prilozima upoznat će se odmah na primjeren način s njihovim sadržajem.

Predsjednik suda naredit će da se tekstovi važnijih propisa, kao i drugi propisi koji su u čestoj uporabi kod suda umnože u više primjeraka i razdijele sudskim odjelima, ako nisu tiskana posebna izdanja. Ujedno će se skrbiti da se o izmjenama i dopunama postojećih propisa obavijeste svi suci i drugi službenici koji ih primjenjuju.

U slučaju stavljanja izvan snage odnosno donošenja izmjena i dopuna postojećih propisa stavit će se odgovarajuće bilješke.

Sudska knjižnica mora biti opskrbljena potrebnim brojem primjeraka izdanja zakona i drugih propisa, njihovih komentara i objašnjenja, kao i potrebnim brojem primjeraka drugih stručnih knjiga i časopisa.

Knjižnica se stalno popunjava nabavom novih izdanja zakona i drugih propisa, te stručnih knjiga i časopisa, o čemu se skrbi predsjednik suda.

Tekstovi zakona i drugih propisa koji su u češćoj uporabi kod suda nabavit će se u potrebnom broju primjeraka za sve službenike koji se njime stalno služe.

Sudskom knjižnicom rukuje sudac ili službenik određen godišnjim rasporedom poslova.

Na svaku knjigu ili stručni časopis stavit će se pečat suda u sredini prvog unutarnjeg lista, kao i na više drugih listova. Nabavljene knjige i stručni časopisi vremenskim će se slijedom upisati u popis knjiga knjižnice. Redni broj popisa označit će se na samoj knjizi, odnosno izdanju iznad pečata, na prvom unutarnjem listu.

Časopisi i glasila koji izlaze periodično unijet će se u popis tako da će se upisati samo prvi broj dotičnog godišta. Nakon isteka godine cijelo će se godište uvezati i označiti brojem pod kojim je upisan prvi broj.

Knjige, časopisi, izdanja zakonskih tekstova i slično koji su dani na uporabu službenicima suda upisat će se u poseban popis o izdanim knjigama iz knjižnice.

Izdanja koja sadrže tekstove zakona i drugih propisa, a koji su u čestoj uporabi, izdat će se sucima ili drugim službenicima na dulji rok uz potvrdu.

Za knjige i stručne časopise koji se unište, oštete ili izgube, odgovaraju prema propisima o materijalnoj odgovornosti oni službenici kojima je povjereno čuvanje ili su im knjige ili druga izdanja dani na uporabu kroz dulje ili kraće vrijeme.

U kaznenim predmetima u kojima se vodi postupak zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, a osobito za kaznena djela protiv gospodarstva, sigurnosti Republike Hrvatske i oružanih snaga, sudovi postupaju hitno i bez odgode.

Radnje koje ne trpe odgodu obavljat će se i izvan službenog vremena, nedjeljom i državnim blagdanom, te noću, pod uvjetima propisanim u zakonu.

Posebno hitno postupat će se u kaznenim predmetima u kojima je određen pritvor, u postupcima prema maloljetnicima, u predmetima u kojima je podnesen izvanredni pravni lijek odnosno molba za pomilovanje, u predmetima protiv stranog državljanina i u drugim slučajevima predviđenim u zakonu.

Osobita pozornost obratit će se točnom održavanju propisanih rokova o trajanju i produljenju pritvora, hitnom ispitivanju osoba u pritvoru i obavljanju očevida na mjestu događaja ili izvršenja kaznenog djela.

Predsjednik županijskog suda ili sudac kojeg on odredi dužan je najmanje jedanput u tri mjeseca obaviti pregled rada na predmetima prethodnog kaznenog postupka i utvrditi održavaju li se zakonski rokovi u provođenju istražnih radnji.

Ako predsjednik županijskog suda prigodom pregleda predmeta istrage utvrdi veće nedostatke u radu, upozorit će istražnog suca i narediti poduzimanje mjera da bi se osigurao uredan i hitan postupak. Sa zapaženim nedostacima i poduzetim mjerama upoznat će se, po potrebi, i svi istražni suci toga suda.

Kad istražni sudac zbog većeg broja okrivljenih i pritvorenih osoba, opsežnosti predmeta, složenosti i većeg broja radnji koje treba hitno obaviti ili zbog zauzetosti u nekom drugom započetom predmetu nije u stanju da u zakonskom roku provede istragu, dužan je o tome obavijestiti predsjednika suda koji može odrediti više istražnih sudaca za rad u tom predmetu ili, po potrebi, poduzeti druge mjere.

Tako će se postupiti osobito u slučaju kad u kraćem roku treba ispitati veći broj maloljetnika, drugih osoba koje su u pritvoru ili se kasnije ne bi mogle preslušati, kao i u svim slučajevima kada je potrebno održati rokove u vezi s trajanjem, produljenjem ili ukidanjem pritvora.

Sudske odluke inozemnim tijelima dostavljaju se putem Ministarstva pravosuđa, ako međunarodnim ugovorom ili naputkom Ministarstva pravosuđa nije drukčije određeno.

Nadležnom tijelu koje vodi kazneni popis i sudu koji je donio osuđujuću presudu sudovi će redovito dostavljati sva rješenja o rehabilitaciji, kao i rješenja kojima se određuje brisanje osude.

Sudovi su dužni obavještavati nadležna tijela i u ostalim slučajevima, ako je na temelju posebnih propisa predviđeno da pravomoćne osude za pojedina kaznena djela ili na određene kazne izazivaju odgovarajuće pravne posljedice.

U slučajevima kad posebnim propisima nije predviđeno obavještavanje, Ministarstvo pravosuđa odlučuje o potrebi obavještavanja.

U dvojbenim slučajevima sudovi će zatražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa.

U predmetima gdje je određen pritvor zabilježit će se, u odgovarajućem odjeljku upisnika kod imena pritvorenika, olovkom u crvenoj boji ili štambiljom "pritvor". Ta će se bilješka precrtati kosom crtom kad ta osoba bude puštena na slobodu.

Predmeti u kojima je određen pritvor stavljaju se u omote crvene boje. Crveni omot se zamjenjuje kad se pritvor ukine.

Imena osoba protiv kojih je određen pritvor upisuju se u očevidnik pritvorenih osoba.

Sudac koji rješava predmet zabilježit će dan isteka roka određenog ili produljenog pritvora.

Pritvorena osoba može se zadržati u pritvoru samo na osnovi pisanog rješenja.

Kad se donese rješenje o ukidanju pritvora odnosno istekne rok njegova trajanja, a nije doneseno rješenje o produljenju, sud će o tome hitno obavijestiti upravu zatvora.

U slučaju kad je okrivljenik koji se nalazi u pritvoru oslobođen od optužbe odnosno proglašen krivim, ali je oslobođen od kazne, ili je osuđen samo na novčanu kaznu, ili je izrečena uvjetna osuda, ili je zbog uračunavanja pritvora već izdržao kaznu, ili kad je optužba odbijena, osim zbog nenadležnosti suda, rješenje o ukidanju pritvora dostavit će se odmah upravi zatvora.

U obilasku pritvora vodi se zapisnik u koji predstavnik suda ili sudac kojeg on odredi upisuje primjedbe i pritužbe pritvorenika i svoja zapažanja o obilasku zatvora.

Suci koji rješavaju pritvorske predmete upoznat će se s primjedbama i pritužbama pritvorenika.

Zapisnici o obilasku pritvora čuvaju se u uredu predsjednika suda.

O svakom neopravdanom zadržavanju osoba u pritvoru i nepridržavanju zakonskih rokova u kojima je trebalo donijeti odluke o produljenju pritvora sudac je dužan odmah pismeno obavijestiti predsjednika suda i navesti razloge zbog kojih je došlo do neopravdanog zadržavanja odnosno neobavljanja radnji u određenim zakonskim rokovima.

Predsjednik općinskog suda obavijestit će o takvim pojavama predsjednika županijskog suda.

Ako se rješenje o produljenju pritvora ne bi moglo dostaviti upravi zatvora prije isteka roka za puštanje na slobodu, predsjednik vijeća odnosno istražni sudac obavijestit će o donesenom rješenju upravu zatvora brzojavom, telefaksom ili telefonom.

Ujedno će se narediti da se okrivljenik do dostave rješenja zadrži u pritvoru.

U rješenju o produljenju pritvora označit će se vrijeme do kada je pritvor produljen.

U spisu koji se odnosi na kazneni predmet zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti priložit će se popis troškova (čl. 116. Sudskog poslovnika) odmah kad u postupku nastanu troškovi. Na omotu spisa, u gornjem lijevom kutu, stavit će se bilješka "Popis troškova priložen".

U taj popis upisuju se vremenskim slijedom svi troškovi koji se isplaćuju unaprijed iz namjenskih sredstava suda, a koje nakon dovršenog postupka treba naplatiti prema pravomoćnoj odluci suda.

Ako privatni tužitelj u kaznenom predmetu u kojem se goni po privatnoj tužbi prethodno položi predujam za isplatu troškova postupka, u spis će se uložiti obračunski list (čl. 116. Sudskog poslovnika) u koji će se vremenskim slijedom upisivati svi isplaćeni troškovi iz položenog predujma.

Nakon isplate svih troškova izvršit će se obračun na samom obračunskom listu, a nakon dovršetka kaznenog postupka mogući će se višak vratiti polagatelju.

Kad je privatni tužitelj oslobođen od plaćanja troškova kaznenog postupka, učinjeni izdaci naplatit će se po službenoj dužnosti od osobe koja je pravomoćnom sudskom odlukom dužna da ih naknadi.

Predmeti koji se prema kaznenom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku ili su pronađeni kod okrivljenika, a ne zna se čiji su (sumnjive stvari), upisuju se u knjigu oduzetih predmeta (Kop) koju vodi sudska pisarnica.

Novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti nakon upisa u knjigu oduzetih predmeta, kao i jamstva dana u tim predmetima, čuvaju se u sudskoj blagajni na računu za pologe ili u sefu u banci.

Ako novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti trebaju u tijeku postupka poslužiti kao dokaz, čuvat će se odvojeno od ostalih predmeta u sudskoj blagajni.

Ostali predmeti predat će se na čuvanje određenom službeniku suda, ako su prikladni za čuvanje u sudu.

Ako oduzeti predmet zbog većeg opsega ili posebnih svojstava nije prikladan za čuvanje u sudu ili sefu, odredit će se da se čuva kod druge pravne ili fizičke osobe koja posjeduje odgovarajući skladišni prostor.

Eksplozivna tvar, droga, lako zapaljive tvari i slično predat će se na čuvanje tijelima unutarnjih poslova ili će se za njih odrediti čuvanje na drugom pogodnom mjestu, a po potrebi postavit će se i čuvar.

Lako pokvarljive tvari sud će, po potrebi, prodati, a novac položiti na čuvanje u sudski polog (depozit).

Primanje, čuvanje, rukovanje i uništenje predmeta upisanih u knjigu oduzetih predmeta provodi se prema propisima o sudskim polozima (depozitima).

Kad sud primi optužnicu ili optužni prijedlog, dužan je provjeriti jesu li u prethodnom postupku oduzeti kakvi predmeti. Ako ti predmeti nisu dostavljeni sudu ili se iz spisa ne vidi je li određeno na koji će se način čuvati, naredit će se njihovo oduzimanje od osobe kod koje se nalaze i predaju sudu ili drugom tijelu, odnosno osobi određenoj za njihovo čuvanje.

Na omotu odgovarajućeg spisa u svezi s kojim postoje oduzeti predmeti, navest će se štambiljom redni broj pod kojim su ti predmeti upisani u knjigu oduzetih predmeta.

Voditelj pologa dužan je svaka tri mjeseca provjeriti slaže li se stanje prema popisu sa stvarnim stanjem oduzetih predmeta.

Voditelj pologa dužan je putem sudske pisarnice provjeriti je li kazneni postupak u kojem je oduzet predmet pravomoćno dovršen radi donošenja konačne odluke o predmetu.

Predmeti oduzeti u prethodnom postupku iz nadležnosti županijskih sudova nakon dovršenog postupka dostavit će se nadležnom općinskom sudu.

Kad je oduzeti predmet izlučen iz sudskog pologa, redni broj popisa obilježit će se znakom konačnog rješenja.

Uz knjigu oduzetih predmeta vodi se zbirka isprava u koju se vremenskim slijedom ulažu naredbe predsjednika vijeća.

Molbe za pomilovanje upisuju se u Popis predmeta pomilovanja (Kp).

Molbe i svi dopisi u svezi s postupkom pomilovanja ulažu se u posebne omote i čuvaju odvojeno od kaznenog spisa na koji se odnose. U kazneni spis stavlja se službena bilješka o podnesenoj molbi za pomilovanje i o osobi koja ju je i kada podnijela, s oznakom rednog broja popisa (Kp).

Spisu koji je osnovan u povodu molbe za pomilovanje priložit će se i spis koji se odnosi na predmet u kojem je započet postupak odnosno u kojem su izrečene kazne. Kad molba za pomilovanje bude konačno riješena, izvornik odluke ulaže se u kazneni spis. To će se zabilježiti u spisu u kojem se traži pomilovanje, a kazneni će se spis izdvojiti.

Ako ovrhu treba provesti koji drugi sud, a ne onaj koji je donio rješenje o ovrsi, prijedlog za ovrhu uložit će se u spis u kojem je izdana ovršna isprava i neće se upisivati u upisnik Ovr ili Ovrv.

Sud koji je donio rješenje o ovrsi dostavit će sudu nadležnom za ovrhu izvornik prijedloga i odgovarajuće prijedloge zajedno s primjercima otpravka rješenja o ovrsi za sud i stranke.

Sud koji je donio rješenje o ovrsi zadržat će u spisu primjerak rješenja o ovrsi.

Svaki prijedlog za ovrhu, kao i svaki naknadni zahtjev za provođenje ovrhe, upisuju se u upisnik Ovr kao novi predmet, bez obzira na to koliko je sredstava ovrhe (načina) predloženo odnosno dopušteno.

Ako isti ovrhovoditelj na osnovi iste ovršne isprave protiv istog ovršenika s više posebnih prijedloga za ovrhu predloži provođenje ovrhe primjenom novih sredstava ovrhe, koja ranije nisu bila predložena, takvi prijedlozi upisuju se u upisnik Ovr ili Ovrv kao samostalni predmeti.

Ako isti ovrhovoditelj na osnovi iste ovršne isprave zatraži novim prijedlogom proširenje ovrhe na drugim predmetima koji nisu bili obuhvaćeni prijašnjim prijedlogom, ili već donesenim rješenjem o ovrsi, takav novi prijedlog neće se posebno upisati u upisnik Ovr ili Ovrv, nego će se uložiti u postojeći spis uz naznaku novog podbroja.

Ako se prijedlogom za prisilnu prodaju nekretnina zahtijeva provođenje ovrhe kojim drugim sredstvima ovrhe, bez osnivanja prisilnog založnog prava, podnesci koji sadrže prijedlog za provođenje ovrhe drugim sredstvima mogu se izdvojiti u poseban spis koji će se upisati u upisnik Ovr ili Ovrv pod novim brojem. Novi spis osnovat će se na temelju službene bilješke kojoj će se priložiti primjerak rješenja o ovrsi.

Ovršne radnje provode ovršni sudovi neposredno ili sudski ovršitelji po nalogu ovršnog suca.

Svaki službenik suda koji poduzima pojedine radnje ovrhe je sudski ovšitelj, te je u tom svojstvu dužan postupati prema propisima o radu sudskih ovršitelja.

Sudski ovršitelj je dužan na zahtjev ovršenika prije početka provođenja ovrhe pokazati službenu iskaznicu.

Sudski ovršitelj u postupku ovrhe provodi bez odgode sve ovrhe u pravilu, onim redom kojim su im predmeti ovrhe dodijeljeni u rad. Dodjela predmeta na kojima treba provesti ovrhu obavit će se tako da jedan sudski ovršitelj prigodom jednog izlaska obavi, po mogućnosti, više ovršnih radnji koje se odnose na provođenje ovrhe u više ovršnih predmeta u istom mjestu ili više obližnjih mjesta.

Voditelj upisnika Ovr ili Ovrv upisat će sve predmete u kojima treba provesti ovrhu u popisu ovrha povjerenih sudskom ovršitelju (Obrazac br. 94).

Kad sudski ovršitelj primi gotovinu, povrdit će uplatu na priznanici iz bloka priznanica (Obrazac br. 95).

Priznanica se piše u tri primjerka (kopirno) uz naznačenje naplaćenog iznosa na račun određene tražbine, te stavljanjem nadnevka i potpisa. Prvi primjerak priznanice uručuje se uplatitelju, kopija se zadržava u bloku priznanica, a treći se primjerak daje voditelju računovodstva.

Ako sudski ovršitelj preda neposredno ovrhovoditelju gotovinu ili oduzeti predmet, ovrhovoditelj će potvrditi primitak potpisom na zapisniku.

Sudski ovršitelj predat će ovlaštenom namješteniku računovodstva, bez odgode, svu gotovinu, vrijednosne papire i dragocjenosti koje mu je predao ovršenik ili koje je sam oduzeo, ako ih nije neposredno uručio ili doznačio ovrhovoditelju.

Ovlašteni namještenik računovodstva potvrdit će primitak gotovine odnosno vrijednosti na kopiji priznanice, odnosno u izvješću (zapisniku) sudskog ovršitelja.

Kopiju priznanice na kojoj je potvrđeno da je novac položen u sudsku blagajnu sudski ovršitelj predaje ovršnom sucu zajedno s izvješćem i zapisnikom o obavljenoj ovršnoj radnji.

Ako sudski ovršitelj pošalje gotovinu poštom na račun suda, izvješću će se priložiti poštanska ili čekovna uplatnica.

Sudski ovršitelj podnosi ovršnom sucu posebno izvješće o obavljenom ili neobavljenom uredovanju kojem se prilaže zapisnik, ako je sastavljen, i moguće potvrde o naplaćenim iznosima za vrijeme provođenja ovršnih radnji.

Sudski će ovršitelj u izvješću navesti trajanje ovršne radnje, vrijeme provedeno na putu i ostale podatke potrebne za odluku o troškovima.

Ako sudski ovršitelj prigodom jednog izlaska obavi više radnji na koje treba razdijeliti nastale troškove, obračun troškova priložit će se samo jednom spisu, a u izvješću za taj spis navest će sve predmete na koje se odnose troškovi. U izvješću o obavljenim ovršnim radnjama u ostalim spisima stavit će se bilješka u kojem se spisu nalazi obračun troškova.

Ovršni sudac pregledat će i utvrditi troškove, usporediti podatke u priloženoj priznanici s podacima u zapisniku i u izvješću o obavljenoj ovršnoj radnji, te će na izvješće i blok priznanice staviti svoj skraćeni potpis (paraf). Ako primljeni predujam prelazi obračunate troškove, izdat će se naredba o vraćanju viška predujma.

Ako se uvidom u pregled popisa i procjene stvari (Pp) ustanovi da su na pojedinim ovršenikovim pokretninama već osnovana založna prava u korist određenog ovrhovoditelja, kasniji popis u korist kojeg drugog ovrhovoditelja, na već popisanim pokretninama, provest će se tako što će se upisati posebna bilješka na zapisnik o popisu i procjeni olovkom u crvenoj boji, u posebnom odjeljku pored upisa založnog prava ovrhovoditelja.

Popis i procjena pokretnina koje nisu obuhvaćene prvim popisom upisat će se u nastavku popisnog zapisnika koji se sastavlja povodom provođenja nove ovrhe protiv istog ovršenika.

Zapisnik o naknadno provedenom popisu čuva se u spisu u kojem je proveden prvi popis, a u spisu ovršnog predmeta u kojem je proveden priključni popis stavit će se bilješka ovršnog tijela o provedenom priključnom popisu na mjestu gdje bi trebao biti popisni zapisnik.

Kad ovršno tijelo provede priključni popis, u glavni spis ulaže se Pregledni list stečenih založnih prava na pokretninama (Obrazac br. 96). U taj list upisuju se redni brojevi predmeta koji su bili popisani za osiguranje tražbine pojedinog ovrhovoditelja.

Ako su u pregledni list upisani predmeti popisani za osiguranje tražbine određenog ovrhovoditelja ili drugog ovrhovoditelja, u odjeljku za primjedbe stavlja se bilješka (osiguranje) uz ime onog ovrhovoditelja na kojeg se bilješka odnosi.

Ako se odredi prodaja popisanih predmeta, u preglednom listu zabilježit će se, u primjedbi kod odgovarajućeg ovrhovoditelja u čiju je korist bila određena prodaja, redni broj onih popisanih predmeta za koje je bila određena prodaja. Isto tako postupit će se kad dođe do obustave ili odgode ovrhe u pogledu onih predmeta na koje se odnosi obustava ili odgoda postupka.

Prije provođenja prodaje trgovački sud koji je proveo popis obavijestit će nadležni općinski sud, dostavom prijepisa popisnog zapisnika, o založnim pravima stečenim na stvarima ovršenika na osnovi provedenog popisa i zatražiti obavijest o tome je li protiv istog ovršenika u tijeku ovršni postupak kod općinskog suda.

U povodu primljene obavijesti trgovačkog suda općinski će sud upisati u pregled popisa, s naznakom spisa trgovačkog suda, datum obavljenog popisa i visinu tražbine.

Ako je općinski sud proveo popis protiv istog ovršenika u ovršnom predmetu gdje je postupak u tijeku, dostavit će i prijepis popisnog zapisnika trgovačkom sudu. Trgovački sud upisuje popis, o kojem ga je obavijestio općinski sud, u svoj pregled popisa.

Uz upisnik Pk vode se dva imenika odnosno kartice, odvojeno za pravne osobe, a odvojeno za odgovorne osobe.

Prije nego što se predmet upiše u upisnik Pk, voditelj upisnika pregledat će odnosni upisnik da bi utvrdio je li protiv te pravne ili odgovorne osobe već u tijeku postupak radi trgovačkog (gospodarskog) prijestupa (prekršaja) i na omotu spisa stavit će odgovarajuću bilješku.

Voditelj upisnika pregledat će i kazneni popis i u slučaju da je pravna ili odgovorna osoba već kažnjavana, stavit će o tome službenu bilješku u spisu s oznakom presude, djela za koje je kažnjena i visinu kazne.

Glede popisa pravomoćno izrečenih novčanih kazni, oduzete imovinske koristi i troškova gospodarsko-kaznenog postupka i njihove naplate primjenjivat će se odredbe Sudskog poslovnika za postupak u kaznenim predmetima.

Kad je trgovačkom sudu dostavljen prijedlog za pokretanje postupka stečaja ili odluka o provođenju postupka likvidacije, voditelj upisnika St i L provjerit će pregledom imenika je li protiv istog trgovačkog društva, ustanove, zadruge ili druge pravne osobe već pokrenut stečajni postupak, odnosno otvoren likvidacijski postupak i na omotu spisa staviti odgovarajuću bilješku.

Predsjednik stečajnog odnosno likvidacijskog vijeća, kad to bude potrebno, odredit će da se popis vjerovnika vodi posebno i da se prijavljene tražbine ulažu u odvojeni omot. Na tom odvojenom omotu vodit će posebni popis tražbina.

Otpravci odluka koje su objavljene na ročištu za ispitivanje tražbina dostavljaju se samo vjerovnicima kojima tražbine nisu priznate u cijelosti ili djelomično i onima koji nisu prisustvovali ročištu.

Upisnici subjekata upisa u sudski registar (Tt), upisnik za upis poduzeća (Fi), te upisnik sudskog registra za razne predmete (R3) i pomoćne knjige za njih, ako se vode osobnim računalom, vode se po jedinstvenom programu za sve trgovačke sudove propisanim posebnim pravilnikom.

Primitak i predaja pošiljaka na pošti obavlja se po odredbama propisa o unutarnjem PTT prometu, ako o tome ne postoji poseban ugovor s poštom. Brzojavne i slične pošiljke upućene sudu uvijek dostavlja sama pošta.

Predsjednik suda ovlašćuje jednog, a po potrebi najviše tri službenika suda za primanje prispjelih pošiljaka. Punomoć sadrži: ime opunomoćenika, vrstu pošiljaka koje on može primati, rok važnosti punomoći, potpise predsjednika suda i opunomoćenika, kao i otisak službenog pečata.

Ako je punomoć ograničena na primitak određenih pošiljaka ili samo za određeni slučaj, u punomoći treba točno navesti sva ograničenja.

Punomoć se izdaje za svaki pojedini slučaj ili s važnošću za jednu kalendarsku godinu.

U prometu s poštom, novčanim zavodima, drugim tijelima i pravnim osobama preuzimanje i predaja novčanih doznaka i vrijednosnih pošiljaka obavlja se preko prijamne, odnosno predajne knjige za novac i ostale vrijednosne pošiljke - Knjiga za primitak vrijednosnih pošiljaka i Knjiga za predaju vrijednosnih pošiljaka (obrazac br. 97 i br. 98).

Knjige moraju biti uvezane, prošivene jamstvenikom i ovjerene od predsjednika suda.

Na kraju godine zaključuju se obje knjige. Bilješku o zaključivanju knjige potpisuje voditelj novčanog poslovanja, a ovjerava predsjednik suda.

Za preuzimanje običnih pošiljaka na pošti sudovi mogu koristiti poštanski pretinac.

Preporučene podneske i druge pošiljke uručuju se ovlaštenim službenicima samo uz potpis ili potvrdu.

Novčana i vrijednosna pisma i slične pošiljke podiže ovlašteni službenik s knjigom za primitak.

Kad sudu stigne poštanska uputnica ili popratnica za vrijednosni papir, voditelj novčanog poslovanja potpisat će izvornik uputnice ili popratnice i staviti pečat suda. Tako potvrđena uputnica ili popratnica predaje se kod preuzimanja na pošti službeniku koji je ovlašten za podizanje novca odnosno vrijednosnih paketa.

Prije preuzimanja pošiljke službenik će u nazočnosti zaposlenika pošte pregledati pošiljku i uvjeriti se jesu li omoti, pečati (vinjeta i sl.) neoštećeni.

Ako utvrde da su omot i pečat oštećeni, odbit će preuzimanje i zatražiti da se sadržaj paketa odnosno pošiljke utvrdi komisijski. O tom zahtjevu obavijestit će se predsjednik suda i nadležni zaposlenik pošte.

Neće se preuzeti pošiljke koje su sudu dostavljene nefrankirane, a za koje treba platiti porto pristojbu.

Poštanske pošiljke otpremaju se, u pravilu, putem pošte. Obične pošiljke predaju se pošti radi otpreme putem dostavne knjige za poštu ili na način kako je predviđeno u posebnom ugovoru s javnim poduzećem HPT. Pakete, vrijednosne pošiljke i gotov novac predaje s knjigom za predaju službenik ovlašten podizati takve pošiljke na pošti.

Za sve pošiljke sudovi plaćaju redovite poštanske troškove po odredbama poštanske tarife, ako s poštom nije drukčije ugovoreno. U tu svrhu sudovi vode Knjigu poštarine (Obrazac br. 99).

Minimum potrebne opreme za rad sudova utvrđuje se prema broju sudaca, sudskih savjetnika, stručnih suradnika i drugih službenika i namještenika u sudovima i broju radnih prostorija u kojima su oni smješteni.

Oprema radnih prostorija je standardizirana i sastoji se:

1. za sudnice, čije su površine najmanje 35 m˛, u kojima su smješteni prvostupanjski suci odnosno prvostupanjska sudska vijeća, od najmanje:

- jednog stola i podija za sudsko vijeće s odgovarajućim brojem sjedala,

- jednog daktilografskog stola sa sjedalicom,

- dva stola za stranke s odgovarajućim brojem sjedala,

- jedne stolice odnosno klupe za optuženika,

- potrebnog broja stolica za javnost (u manjim sudnicama 5-10 stolica, a u većim 10-20 stolica),

- jednog ormara za spise i

- jednog ormara za garderobu;

2. za kabinete, čije su površine najmanje 8 m˛, od najmanje:

- jednog uredskog stola sa sjedalicom,

- jednog pomoćnog stola s dvije sjedalice,

- jednog ormara za spise i

- jednog ormara za garderobu.

Ako je u kabinetu smješteno više osoba, broj stolova i stolica utvrđuje se prema broju osoba;

3. za radne prostorije, ako je samo jedna - najmanje 35 m˛, a ako ih je više svaka najmanje 20 m˛, u kojima se obavljaju poslovi jedne ustrojstvene jedinice, od najmanje:

- jednog ormara za spise,

- jednog ormara za garderobu,

- jednog ormara za priručni arhiv i

- stolova i stolica prema broju osoba koje koriste prostoriju;

4. za radne prostorije u kojima se obavljaju poslovi zemljišnoknjižnog odjela, čija prostorija ima najmanje 50 m˛ u malim sudovima, a u većim sudovima više prostorija po 50 m˛, ili sudskog registra, čija jedna ili više prostorija ima površinu 300 m˛, od najmanje:

- jednog ormara za spise,

- jednog ormara za garderobu,

- posebno rađenih ormara za smještaj zemljišnih knjiga odnosno sudskih registara, zbirki isprava, mapa i dr.

- jednog pulta za primanje stranaka i obavljanje uvida u zemljišne knjige odnosno sudske registre i zbirke isprava i

- stolova i stolica, čiji se broj utvrđuje prema broju osoba koje se koriste prostorijom,

- posebno rađenog ormara s ladicama za čuvanje katastarskih mapa,

- dviju radnih stanica za sudski registar;

5. za ured predsjednika suda, jedna ili više prostorija čija je površina najmanje 35 m˛, i računovodstvo, jedna prostorija čija je površina najmanje 15 m˛, od najmanje:

- stolova i stolica prema broju osoba koje se koriste prostorijom,

- jednog ormara za garderobu,

- jednog ormara za spise,

- jednog ormara za priručni arhiv odnosno za materijalno-financijsku dokumentaciju,

- jedne željezne blagajne i

- jedne vitrine za službena glasila,

- jednog konferencijskog stola s odgovarajućim brojem stolica;

6. za arhiv suda, jedna ili viša prostorija od najmanje 40 m˛ svaka, prema veličini suda, od najmanje:

- jednog stola i stolice,

- jednog ormara za garderobu i

- posebno rađenih ormara odnosno polica za smještaj spisa sudskog arhiva.

Radne prostorije moraju imati i predmete, oznake i ambleme koji pokazuju da se tim radnim prostorom koristi tijelo državne vlasti, a koji su uobičajeni za takvu vrstu tijela.

U sudovima prvog stupnja broj električnih ili mehaničkih pisaćih strojeva utvrđuje se prema broju sudaca, sudskih savjetnika, stručnih suradnika, računovodstvenih namještenika te zemljišnoknjižnih službenika odnosno službenika sudskog registra.

U županijskim sudovima za potrebe drugostupanjskih vijeća te u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Upravnom sudu Republike Hrvatske i Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske broj električnih ili mehaničkih pisaćih strojeva utvrđuje se prema broju zapisničara u vijeću odnosno broju daktilografa, ako je posebno ustrojena služba prijepisa, te broju računovodstvenih namještenika.

U sudovima iz stavka 2. ovoga članka osigurava se i po jedan diktafon za svakog suca.

U općinskim i trgovačkim sudovima osigurava se najmanje jedna izravna telefonska linija za potrebe ureda predsjednika suda.

U županijskim sudovima, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Upravnom sudu Republike Hrvatske i Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske osigurava se telefonska centrala s najmanje dvije izravne i jednom specijalnom linijom za potrebe ureda predsjednika suda.

Ako je u jednoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela koji se koriste zajedničkom telefonskom centralom, za potrebe sudova osigurat će se najmanji broj izravnih i posebnih telefonskih linija prema kriterijima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

U županijskim sudovima za potrebe prethodnog kaznenog postupka osigurava se najmanje jedan osobni automobil s posebnom opremom.

Nabavu kapitalnih sredstava (namještaj, kompjutori, pisaći strojevi i drugo, sistemski softweri, telefonske centrale s pripadajućim instalacijama i aparatima, namještaj i oprema, osobni automobili, financijska imovina, priprema, planiranje i upravljanje projektom, izgradnja sudskih zgrada i investicijsko održavanje sudskih zgrada i sl.) obavlja Ministarstvo pravosuđa na temelju godišnjih planova i visine osiguranih sredstava u državnom proračunu.

Sredstvima osiguranim sudovima u državnom proračunu za svaku kalendarsku godinu za tekuće održavanje prijevoznih sredstava, tekuće održavanje opreme, tekuće održavanje sudske zgrade, uredskog materijala, službenih glasila i stručnih knjiga raspolažu predsjednici sudova sukladno propisima.

Ministar pravosuđa, u okviru osiguranih sredstava u državnom proračunu, može radi rješavanja neriješenih predmeta na obrazloženi prijedlog predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pojedinom sudu odobriti plaćanje rada sudaca izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora ili državnih blagdana.

Plaćanje rada iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti samo sucima koji postižu iznadprosječne rezultate u broju riješenih predmeta.

Korištenje sredstava može se odobriti pod uvjetom da je broj neriješenih predmeta veći od šestomjesečnog priljeva ili da je priljev predmeta veći od priljeva predmeta iz prethodne godine ukupno ili za pojedinu vrstu predmeta.

Obrasci s uputama za njihovo popunjavanje čine sastavni dio Sudskog poslovnika.

Pojedini izrazi uporabljeni u Sudskom poslovniku imaju ovo značenje:

1. Podnesak (akt) je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje ili mijenja zahtjev za provođenje postupka ili službene radnje sudbenog tijela.

2. Dopis (akt) je svaki pisani sastav kojim sudbeno tijelo odgovara na upite stranaka.

3. Odluka (akt) je svaki pisani sastav suda kojim se započinje, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja sudbenog tijela.

4. Prilog je pisani sastav (isprava, tablica, prikaz, crtež i sl.) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku glede dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska.

5. Otpravak u užem smislu je prijepis izvornika (presude, rješenja, nagodbe, naredbe ili drugog akta) koji se izrađuje po službenoj dužnosti i dostavlja strankama i drugim zainteresiranim osobama.

6. Otpravak u širem smislu je svaki pisani sastav koji izrađuje sud i dostavlja strankama i drugim zainteresiranim osobama (odluka, nagodba, naredba, zapisnik, potvrda, prijepis, izvadak, poziv i dopis).

7. Predmet je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar, pitanje, zadaću i sl., i čine posebnu cjelinu.

8. Spis je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složeni, prošiveni ili slijepljeni u jednom ili više omota označenih istim poslovnim brojem.

9. Svežanj je skup više spisa koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).

10. Pisarnica je unutarnja ustrojstvena jedinica (ili njezin posebni dio) u sastavu sudbenog tijela u kojoj se obavljaju uredski poslovi kao što su: prijam, otvaranje, pregled i raspored pošte, odnosno podnesaka, upisivanje podnesaka u upisnike, imenike i pomoćne knjige kao i njihova pohrana u arhiv i čuvanje.

11. Arhiv je sastavni dio pisarnice u kojem se čuvaju dovršeni predmeti, upisnici, imenici i pomoćne knjige, kao i druga građa do predaje nadležnom državnom (povijesnom) arhivu ili do njihova uništenja.

12. Pod izrazom ročište podrazumijeva se i glavna rasprava, ako iz pojedinih odredaba Sudskog poslovnika ne proizlazi da je riječ o određenom ročištu.

13. Predsjednik suda je zajednički izraz za predsjednike sudova.

14. Pod predsjednikom vijeća podrazumijeva se i sudac pojedinac kada je nadležan za postupanje u predmetu.

15. Viši sud je neposredno viši sud. Za općinski sud viši sud je županijski sud, a za trgovački sud viši sud je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Za sve sudove viši sud je Vrhovni sud Republike Hrvatske kao najviši sud u Republici Hrvatskoj.

Stupanjem na snagu ovoga Sudskog poslovnika prestaje važiti Pravilnik o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova (Sudski poslovnik, "Narodne novine", br. 45/88 i 8/90).

Ovaj Sudski poslovnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 700-01/95-01/77
Urbroj: 514-05-04/1-97-1
Zagreb, 9. srpnja 1997.