USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi Samostalnog sindikata radnika u proizvodnji i preradi metala Hrvatske - Sindikalna podružnica "Čelik", Križevci, na sjednici održanoj dana 2. srpnja 1997. godine, donio je sljedeće

RJEŠENJE

Ustavna tužba se odbacuje.

Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".

Podružnica samostalnog sindikata u proizvodnji i preradi metala Hrvatske u tvrtki "Čelik" d.d. iz Križevaca, podnijela je ustavnu tužbu uz tvrdnju da su presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. srpnja 1996. godine, broj: Gž 7/96, kojom je preinačena presuda Županijskog suda u Bjelovaru od 24. svibnja 1996. godine, broj: P-1/96, te je zabranjen štrajk što ga je provodio podnositelj ustavne tužbe u tvrtki "Čelik" d.d. u Križevcima, povrijeđena ustavna prava iz članaka 55. stavak 1., 56., 64. i 69. Ustava Republike Hrvatske.

Ustavna tužba nije dopuštena.

Uvidom u predmet Županijskog suda u Bjelovaru, u kojem su donijete naprijed navedene odluke, utvrđeno je da je sukladno odredbama članka 217. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 38/95), povodom tužbe tvrtke "Čelik" d.d. Križevci u prvom stupnju odlučivao Županijski sud u Bjelovaru te u drugom stupnju Vrhovni sud Republike Hrvatske naprijed navedenom odlukom, a za koju se tvrdi da je podnositelju ustavne tužbe povrijedila navedena ustavna prava.

Po odredbama članka 210. Zakona o radu, pravo pozivanja na štrajk i provoditi ga imaju sindikati i njihove udruge. Po odredbama članka 150. istog Zakona, sindikat utemeljuju i u njega se po slobodnom izboru učlanjuju zaposlenici. Prema tome, u štrajku sindikat predstavlja zaposlenike pa i u slučaju da poslodavac ili udruga poslodavca zahtijeva od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka. Za zaključiti je stoga da su sporovi u svezi sa štrajkom radni sporovi, koje rješavaju sudovi sukladno odredbama članka 217. Zakona o radu i to županijski sud ukoliko štrajk obuhvaća područje jedne županije, odnosno Vrhovni sud Republike Hrvatske ukoliko štrajk obuhvaća dvije ili više županija. U drugom stupnju, povodom žalbe, odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Navedenim odredbama Zakona o radu, a niti drugim odredbama istog Zakona, nisu propisani u postupcima u svezi sa štrajkom izvanredni pravni lijekovi.

Budući da su, kako je naprijed rečeno, sporovi u svezi sa štrajkom radni sporovi, primjenjuju se na ove sporove glede postupka odredbe glave XXVII. (članak 433-437.) Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91 i 91/92), koji propisuju postupak u parnicama iz radnih odnosa. Među navedenim odredbama nema odredbi o izvanrednim pravnim lijekovima, pa ni o reviziji. Slijedom toga, a prema odredbi članka 433. Zakona o parničnom postupku, po kojim odredbama, ako u toj glavi XXVII. ne postoje posebne odredbe u parnicama iz radnih odnosa, primjenjivat će se ostale odredbe tog Zakona, dakle i odredbe o reviziji, koja je po odredbama članka 382. stavka 4. t. 2. uvijek dozvoljena u radnim sporovima ako je zahtjev usmjeren na činidbu.

Slijedi zaključak da je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u odnosu na koju je ustavna tužba podnesena, bilo moguće izjaviti reviziju.

Podnositelj ustavne tužbe protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odnosu na koju je podnio ustavnu tužbu primio je 29. srpnja 1996. godine. Prema dopisu Županijskog suda u Bjelovaru od 20. veljače 1997. godine, broj: P-1/96, reviziju protiv ove presude podnositelj ustavne tužbe nije do tog vremena izjavio.

Prema odredbama članka 28. stavka 2. i 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), ustavna tužba se može podnijeti, u slučaju dopuštenosti drugog pravnog puta radi zaštite ustavnih prava, tek po iscrpljivanju tog drugog pravnog puta. U stvarima u kojima je dopuštena revizija, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno o tom pravnom sredstvu.

Budući da podnositelj ustavne tužbe nije izjavio reviziju, ne postoje pretpostavke za odlučivanje po njegovoj ustavnoj tužbi, pa je, prema odredbama članka 26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno kao u izreci.

Dio rješenja o objavi temelji se na odredbi članka 20. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-III-485/1996
Zagreb, 2. srpnja 1997.