DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 11/94), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA MJERILA DULJINE OPĆE NAMJENE

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljavati mjerila duljine koja se upotrebljavaju za opću namjenu i to mjerna ravnala, mjerne letve, složiva mjerila duljine, mjerila duljine s mjernom trakom i dr. (u daljnjem tekstu mjerila duljine).

Mjerila duljine namijenjena su za opću uporabu u različitim djelatnostima (npr. trgovini, obrtu, građevinarstvu, geodeziji i dr.) i upotrebljavaju se za mjerenje dimenzija materijalnih objekata i za nanošenje točnih mjera na te objekte.

Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na mjerila visokog razreda točnosti koja se upotrebljavaju u industriji na području mehanike ili u geodeziji (npr. granične mjerke, geodezijske žice, precizna ravnala itd.).

Mjerna jedinica duljine je metar i njegovi zakoniti višekratnici i nižekratnici.

U smislu ovog pravilnika smatra se da je:

1. mjerilo duljine - mjerilo koje ima ljestvicu oznaka čiji su razmaci izraženi u zakonitim mjernim jedinicama duljine

2. nazivna duljina mjerila duljine - duljina koja je na mjerilu duljine naznačena, odnosno koja mu se pripisuje

3. temeljne oznake mjerila duljine - dvije oznake čija udaljenost predstavlja nazivnu duljinu mjerila duljine

4. ljestvica mjerila duljine - ljestvica koju čine sve oznake i prateće obrojčivanje

5. mjerilo duljine s krajnjim plohama odnosno ivicama - mjerilo duljine čije su temeljne oznake načinjene u obliku dviju krajnjih ploha (slika 1) odnosno ivica

6. mjerilo duljine s krajnjim crtama - mjerilo duljine čije su temeljne oznake načinjene u obliku dviju crta, rupa ili znakova (slika 2)

7. mješovito mjerilo duljine - mjerilo duljine čija je jedna od temeljnih oznaka načinjena u obliku plohe odnosno ivice, a druga u obliku crte, rupe ili znaka

8. dodatni pribori - pribori koji olakšavaju uporabu i proširuju mogućnosti uporabe mjerila duljine kao što su npr. držak ili više njih učvršćenih ili pokretnih, prsteni, ručice, šiljci, uređaji za namatanje, noniji itd.

9. pogreška mjerila duljine - odstupanje stvarne vrijednosti duljine odsječka mjerila duljine od točne vrijednosti, mjereno u istome smjeru

10. podjeljak - dio ljestvice između bilo kojih dviju uzastopnih oznaka na ljestvici mjerila duljine

11. vrijednost podjeljka - razmak između dviju uzastopnih oznaka na ljestvici mjerila duljine mjeren duž istog pravca kao i cijela ljestvica mjerila duljine.

Nazivna duljina mjerila duljine mora imati jednu od ovih vrijednosti: 0,5 m, 1 m, 1,5 m, 2 m, 3 m, 4 m, 5 m, 6 m, 7 m, 8 m, 9 m, ili cijelobrojni višekratnik od 5 m.

Iznimno, odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na:

1. mjerila duljine za posebnu namjenu - njihova nazivna duljina može imati vrijednosti koje odredi proizvođač, ako je na mjerilu jasno naznačena njegova posebna namjena

2. savitljiva mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom za geodezijska mjerenja - njihova nazivna duljina treba imati vrijednosti utvrđene u članku 23. stavak 1. ovog pravilnika.

Mjerila duljine i njihovi dodatni pribori moraju biti napravljeni od gradiva, dovoljno čvrstog, postojanog i otpornog na okolne utjecaje u normalnim uvjetima uporabe mjerila duljine.

Svojstva gradiva od kojih su napravljena mjerila duljine moraju biti takva da:

- promjena duljine mjerila duljine zbog promjene temperature, koja nije veća od š 8 K u odnosu na referencijsku temperaturu, ne prelazi vrijednost najveće dopuštene pogreške za razred točnosti u koji je to mjerilo razvrstano (za veće točnosti moraju se upotrebljavati temperaturne korekcijske tablice)

- kod mjerila duljine koja se upotrebljavaju uz propisanu zateznu silu, promjena te sile za vrijednost od š 10%, u odnosu na propisanu silu, ne uzrokuje promjenu duljine toga mjerila koja prelazi vrijednost najveće dopuštene pogreške

- promjena duljine mjerila duljine uz relativnu vlažnost zraka do 85% ne prelazi vrijednost najveće dopuštene pogreške.

Mjerila duljine i njihovi dodatni pribori moraju biti čvrste konstrukcije i dobro površinski obrađeni.

Poprečni presjek mjerila duljine mora imati takav oblik i mjere da u normalnim uvjetima uporabe mjerila duljine, to mjerilo udovoljava zahtjevima za razred točnosti u koji je razvrstano.

Mjerila duljine s mjernom trakom moraju biti napravljena tako da postavljena na ravnu podlogu imaju pravocrtne i međusobno usporedne ivice.

Kod mjerila duljine s krajnjim plohama odnosno ivicama, površine koje čine temeljne oznake mjerila duljine (krajnje površine, odnosno krajnje plohe), moraju biti ravne i okomite na uzdužnu os mjerila duljine.

Kod mjerila duljine s krajnjim plohama odnosno ivicama te kod mješovitih mjerila duljine napravljenih od drveta ili drugog gradiva s otpornošću na trošenje manjom ili jednakom otpornosti na trošenje drveta, krajnje plohe moraju biti zaštićene obujmicom, pločicom ili naglavkom otpornim na trošenje i udarce i pričvršćenim za mjerilo duljine na prikladan način.

Dodatni pribori moraju biti napravljeni i učvršćeni za mjerilo duljine tako da u normalnim uvjetima uporabe ne postoji dvojba ili nesigurnost pri mjerenju.

Uređaji za namatanje mjerila duljine s mjernom trakom, moraju biti napravljeni tako da u normalnim uvjetima uporabe ne uzrokuju trajnu deformaciju trake.

Na mjerilima duljine koja se upotrebljavaju za određivanje razine tekućine u spremnicima koji se rabe za mjerenje obujma, može biti predviđen slobodan razmak na nosaču podjele iza zadnje oznake, toliki da omogućava žigosanje.

Ljestvica mjerila duljine mora biti jasna, pravilna, postojana i napravljena tako da omogućuje sigurno, lako i nedvosmisleno očitavanje.

Nekoliko neobrojčenih podjeljaka ljestvice, najviše toliko koliko ih ima između dviju uzastopnih obrojčenih oznaka ljestvice mjerila duljine, može prijeći temeljnu zadnju oznaku mjerila duljine.

Vrijednost podjeljka mora biti dana u obliku 1 x 10n m, 2 x 10n m ili 5 x 10n m, gdje n može biti cijeli pozitivni broj, odnosno cijeli negativni broj, ili nula (slika 3).

Vrijednost podjeljka (p), za naznačene vrijednosti nazivne duljine mjerila duljine (L), mora biti u granicama utvrđenim u tablici 1.

Tablica 1: VRIJEDNOST PODJELJKA (p) ZA NAZNAČENE VRIJEDNOSTI NAZIVNE DULJINE MJERILA DULJINE (L)
Nazivna duljina mjerila Vrijednost podjeljka
duljine (L) (p)
L = 0,5 m p Ł 1 mm
L = 1 m
1 m < L Ł 2 m p Ł 1 cm
2 m < L < 10 m p Ł 10 cm
10 m Ł L < 50 m p Ł 20 cm
50 m Ł L p Ł 50 cm

Kod mjerila duljine za posebnu namjenu njihova vrijednost podjeljka može biti veća od vrijednosti podjeljka utvrđenih u tablici 1 stavka 4. ovog članka.

Ako su oznake ljestvice mjerila duljine u obliku crte te crte moraju biti ravne i okomite na os mjerila duljine te jednake širine cijelom duljinom toga mjerila.

Duljina crta iz stavka 1. ovog članka mora biti razmjerna odgovarajućoj mjernoj jedinici. Crte moraju biti napravljene tako da čine preglednu i čistu ljestvicu mjerila duljine, a njihova širina ne smije uzrokovati nesigurnost pri mjerenju.

Najveća dopuštena širina crta iz članka 7. ovog pravilnika, ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo duljine razvrstano i vrijednosti podjeljka, utvrđena je u tablici 2.

Tablica 2. NAJVEĆA DOPUŠTENA ŠIRINA CRTA OVISNO O RAZREDU  TOČNOSTI I VRIJEDNOSTI  PODJELJKA
        Vrijednost       Najveća dopuštena širina crta,  
        podjeljka (p)    za razred točnosti
            I             II    i     III
        p Ł2 mm          0,2mm       0,2 mm
        

Radi boljeg isticanja pojedinih oznaka ljestvice mjerila duljine, može se upotrebljavati streličasti ili drugi znak upozorenja.

Pojedini dijelovi ljestvice mjerila duljine, posebno oni na krajevima, mogu biti podijeljeni na decimalne dijelove osnovne vrijednosti podjeljka ljestvice. Širina crta na tim dijelovima ljestvice mjerila duljine može biti razmjerno manja nego na ostalom dijelu te ljestvice.

Ako je vrijednost podjeljka na mjerilu duljine jednaka ili veća od centimetra, oznake ljestvice toga mjerila mogu biti napravljene u obliku rupa, a ako je vrijednost podjeljka jednaka ili veća od decimetra, oznake mogu biti u obliku nekog drugog znaka, pod uvjetom da taj znak omogućava dovoljno nedvosmisleno očitavanje, pri čemu se uzima u obzir razred točnosti u koji je mjerilo duljine razvrstano.

Mjerilo duljine može imati nekoliko ljestvica čija se vrijednost podjeljka može razlikovati, izuzev krutih mjerila duljine koja se upotrebljavaju u trgovini.

Obilježavanje ljestvice mjerila duljine brojevima (obrojčivanje) mora biti jasno, pravilno, postojano i napravljeno tako da omogućuje sigurno, lako i nedvosmisleno očitavanje, a broj obrojčenih oznaka mora biti sukladno tome utvrđen.

Obrojčivanje može biti potpuno neprekidno ili djelomično neprekidno, a može se i djelomično ponavljati. Ovisno o načinu uporabe mjerila duljine, brojevi mogu biti postavljeni usporedno s ivicom mjerila duljine ili okomito na ivicu mjerila duljine (slika 3).

Obrojčivanje pojedinih dijelova ljestvice mjerila duljine iz članka 9. stavak 2. ovog pravilnika, može se razlikovati od obrojčivanja na ostalom dijelu ljestvice mjerila duljine.

Položaj, veličina, oblik, boja i izražajnost brojeva moraju biti prilagođeni ljestvici mjerila duljine i oznakama na koje se odnose.

Brojevima se, ovisno o vrijednosti podjeljka, moraju označiti milimetri, centimetri, decimetri ili metri i pokraj njih staviti odgovarajuće oznake zakonitih mjernih jedinica.

Ako zakonita mjerna jedinica koja se upotrebljava za obrojčivanje nije metar, oznake koje odgovaraju metrima ipak moraju biti označene oznakom, m. Broj cijelih metara koji prethodi, može biti ponovljen ispred drugih obrojčenih oznaka.

Ako je vrijednost podjeljka 1 mm, oznake moraju biti obrojčene na svakom centimetru.

Ako je vrijednost podjeljka na mjerilu duljine s krajnjim crtama dana u obliku 2 x 10n m i nije manja od 2 cm, moraju biti obrojčene sve oznake.

Ako mjerilo duljine ima nekoliko ljestvica, vrijednosti podjeljaka tih ljestvica mogu biti različite, a odgovarajući sustav obrojčivanja može rasti u istom ili suprotnom smjeru.

Natpisi i oznake na mjerilu duljine moraju biti ispisani na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom.

Mjerila duljine moraju imati ove natpise i oznake, jasno vidljive, čitljive i neizbrisive kod normalnih uvjeta uporabe:

1. ime i naslov ili znak proizvođača

2. nazivnu duljinu mjerila duljine (može biti dana u pravokutnome okviru)

3. razred točnosti mjerila duljine (I, II i III)

4. službenu oznaku mjerila duljine iz tipnog odobrenja, ako je tipno ispitano.

Iznimno, mjerila duljine moraju imati i ove natpise i oznake:

1. referencijsku temperaturu, ako ona ne iznosi 20oC

2. referencijsku zateznu silu, ako je utvrđena za ta mjerila duljine

3. namjenu, ako su mjerila duljine za posebnu namjenu.

Nazivna duljina mjerila duljine, referencijska temperatura i referencijska zatezna sila iz stavaka 1. i 2. ovog članka moraju biti izražene u zakonitim mjernim jedinicama.

Natpisi i oznake iz stavaka 1. i 2. ovog članka moraju biti na vidljivom početnom dijelu mjerila duljine ili na njegovu kućištu, raspoređeni tako da ne ometaju očitavanje pri normalnoj uporabi toga mjerila.

Koeficijent duljinskog toplinskog rastezanja gradiva od kojega je napravljeno mjerilo duljine, može na samom mjerilu duljine naznačiti isključivo proizvođač mjerila, i to u obliku a =...K-1.

Mjerila duljine razvrstavaju se u razred točnosti I, II i III.

Najveća dopuštena pogreška u duljini između dviju neuzastopnih oznaka ljestvice mjerila duljine tijekom prve ovjere i ponovne ovjere te tijekom uporabe mjerila duljine utvrđuje se izrazom:

DL=a+bxL, u milimetrima, gdje je:

- L - vrijednost promatrane duljine, zaokružena na slijedeći cijeli broj metara

- a i b - koeficijenti čije su vrijednosti, ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo duljine razvrstano, utvrđene u tablici 3 stavka 2. ovog članka.

Ako je krajnji podjeljak ljestvice ograničen ravninom, tada se najveća dopuštena pogreška za bilo koju duljinu, koja uključuje taj podjeljak ljestvice, povećava za vrijednost koeficijenta c, utvrđenu u tablici 3, ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo duljine razvrstano.

Tablica 3. VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA A, B I C, OVISNO O RAZREDU TOČNOSTI U KOJI JE MJERILO DULJINE RAZVRSTANO
        Razred točnosti  a, mm  b       c, mm
        I       0,1     1x10-4  0,1
        II      0,3     2x10-4  0,2
        III     0,6     4x10-4  0,3

Najveća dopuštena pogreška podjeljka i najveća dopuštena razlika u duljini dvaju uzastopnih podjeljaka, ovisno o razredu točnosti u koji je mjerilo razvrstano, utvrđene su u tablici 4.

Tablica 4: NAJVEĆA DOPUŠTENA POGREŠKA PODJELJKA I NAJVEĆA DOPUŠTENA RAZLIKA 
U  DULJINI DVAJU UZASTOPNIH PODJELJAKA OVISNO O RAZREDU TOČNOSTI U KOJI JE 
MJERILO DULJINE RAZVRSTANO
        Duljina Najveća dopuštena pogreška i 
        podjeljka (p)   najveća dopuštena razlika u mm, 
                za razred točnosti
                 I      II      III
        p Ł 1 mm        0,1     0,2     0,3
        1mm < p Ł 1cm   0,2     0,4     0,6
        1cm < p Ł 1 dm  0,3     0,5     0,9

Najveća dopuštena pogreška utvrđuje se u ovim referencijskim uvjetima:

1. referencijske temperature od 200C ili druge temperature naznačene na mjerilu duljine

2. referencijske zatezne sile od 20 N, koju treba osigurati po cijeloj ispitivanoj duljini ako mjerilo duljine, praktično bez trenja, leži na ravnoj vodoravnoj podlozi, a za mjerilo duljine s mjernom trakom nazivne duljine jednake ili veće od 5 m, ako proizvođač nije drugačije odredio.

Mjerila duljine, koja uz opće tehničke zahtjeve moraju udovoljavati i posebnim tehničkim zahtjevima, razvrstavaju se u dva osnovna tipa:

1. A - Mjerila duljine za male duljine i to:

a) Mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom, koja mogu biti s motalicom ili u kutiji

b) Kruta ili savitljiva jednodijelna mjerila duljine

c) Savitljiva mjerila duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava

d) Složiva mjerila duljine od metala ili drugog gradiva

2. B. - Mjerila duljine za velike duljine i to:

a) Savitljiva mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom na namatanje, koja nisu prilagođena za mjerenje duljina većih od njihove nazivne duljine

b) Savitljiva mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom na namatanje s viskom

c) Savitljiva mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom za geodezijska mjerenja, koja su prilagođena za mjerenje duljina većih od njihove nazivne duljine uzastopnim nastavljanjem mjere

d) Savitljiva mjerila duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava.

Mjerila duljine iz podtočke a) točke 1. i podtočaka a), b) i d) točke 2. stavka 1. ovog članka, nazivne duljine od 5 m do 10 m, mogu biti napravljena tako da se razvrstavaju u tip A i tip B.

Mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom mogu biti s motalicom ili u kutiji, trebaju imati nazivnu duljinu od 0,5 m do 10 m i mogu biti s krajnjim plohama odnosno ivicama, s krajnjim crtama ili mješovita.

Ako početak mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom s krajnjom plohom odnosno ivicom i s ojačanjem u vidu kvadra ima prsten odnosno stremen, on može ulaziti u sastav nazivne duljine.

Ako su mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom u kutiji (slika 4), odgovarajuća stranica kutije se može upotrijebiti pri unutarnjem mjerenju. Duljina te stranice mora biti naznačena na kutiji, a početak toga mjerila duljine mora biti s krajnjom plohom i imati izvlačilo učvršćeno ili pokretno.

Poprečni presjek mjerne trake mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka mora biti u obliku blagog luka.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka mogu imati dvije ljestvice s istim početkom na istoj strani trake, a mogu imati ljestvicu i na drugoj strani trake, pomaknutu u odnosu na prvu ljestvicu.

Vrijednost podjeljka ljestvice mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka mora biti manja ili jednaka 1 cm.

Ako mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom s motalicom ili u kutiji imaju nazivne duljine do 5 m, razvrstavaju se u razred točnosti I i II, a ako imaju nazivne duljine veće od 5 m i ako kutija, izvlačilo ili prsten na početku tih mjerila ulaze u sastav nazivne duljine, razvrstavaju se u razred točnosti II.

Kruta ili savitljiva jednodijelna mjerila duljine (slika 5), uključujući šipkasta mjerila duljine za određivanje razine tekućine u spremnicima koji se rabe za mjerenje obujma, trebaju imati nazivnu duljinu od 0,5 m do 5 m i mogu biti s krajnjim plohama odnosno ivicama, s krajnjim crtama ili mješovita.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka trebaju biti napravljena od metala ili nekog drugog gradiva odgovarajuće čvrstoće.

Ako je početni dio šiljka šipkastog mjerila duljine za određivanje razine tekućine u spremnicima koji se uptotrebljavaju za mjerenje obujma u obliku plohe, on mora imati naglavak ili vršak od gradiva otpornog na udarce i trošenje i koji pri udarcu ne iskri.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka razvrstavaju se u razred točnosti I. i II.

Savitljiva mjerila duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava (slika 6), trebaju imati nazivnu duljinu od 0,5 m do 5 m i mogu biti s krajnjim plohama odnosno ivicama, s krajnjim crtama ili mješovita.

Slobodni krajevi savitljivih mjerila duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava, s krajnjim plohama odnosno ivicama ili mješovitih, moraju imati navlaku otpornu na trošenje, čvrsto pričvršćenu za mjernu traku.

Savitljiva mjerila duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava s krajnjim plohama odnosno ivicama mogu imati na jednom kraju prsten, koji može ulaziti u sastav nazivne duljine toga mjerila.

Referencijska zatezna sila treba biti od 10 N do 20 N i mora biti naznačena na mjerilu duljine iz stavka 1. ovog članka.

Na savitljivim mjerilima duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava, s krajnjim crtama, početna crta mora biti udaljena najmanje 20 mm od početka toga mjerila, ako ono nema prsten, ili isto toliko od vanjskog ruba prstena, ako ono ima prsten.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka razvrstavaju se u razred točnosti II i III.

Složiva mjerila duljine od metala ili drugoga gradiva (slika 7) trebaju imati nazivnu duljinu od 0,5 m do 5 m i mogu biti s krajnjim plohama odnosno ivicama.

Svi dijelovi mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka koji su uzglobljeni na dva kraja moraju imati jednake razmake između osi zglobova.

Međusobno uzglobljavanje pojedinih dijelova mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka i njihovo održavanje u istom smjeru treba omogućavati poseban uređaj konstruiran tako da ne uzrokuje pogrešku jednaku ili veću od najveće dopuštene pogreške koja se utvrđuje izrazom iz članka 14. stavak 1. ovog pravilnika.

Ljestvica mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka može biti označena s obiju strana toga mjerila.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka razvrstavaju se u razred točnosti II i III, izuzev mjerila duljine kod kojih se dijelovi povezuju u cjelinu pomoću vijka, koja se razvrstavaju u razred točnosti I.

Savitljiva mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom na namatanje (slika 8), koja nisu prilagođena za mjerenje duljina većih od njihove nazivne duljine, trebaju imati nazivnu duljinu od 5 m do 200 m i mogu biti s krajnjim crtama ili mješovita.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka razvrstavaju se u razred točnosti I i II.

Na početku mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka može biti ručica ili prsten odnosno stremen koji, ako su ta mjerila razvrstana u razred točnosti I, ne smije ulaziti u sastav nazivne duljine, a ako su ta mjerila razvrstana u razred točnosti II, smije ulaziti u sastav nazivne duljine, a početak ljestvice mora biti jasno označen.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka koja su razvrstana u razred točnosti II, mogu imati označenu ljestvicu na obje strane mjerne trake.

Savitljiva mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom na namatanje s viskom (slika 9) trebaju imati nazivnu duljinu od 5 m do 50 m i mogu biti mješovita, a upotrebljavaju se za određivanje razine tekućine u spremnicima koji se rabe za mjerenje obujma.

Referencijska zatezna sila treba biti približno jednaka težini viska u zraku. Masa viska mora biti označena na mjernoj traci mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka i na visku, unutar š10 g.

Visak treba imati toliku masu da svojom težinom dovoljno zateže mjernu traku te mora biti napravljen od gradiva koje pri udarcu ne iskri.

Pri radu s tekućim gorivima, gradivo, konstrukcija i način uporabe mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka moraju biti takvi da osiguravaju uzemljenje toga mjerila radi odvođenja statičkog elektriciteta.

Visak može biti vezan za mjernu traku čvrsto ili da se od nje može razdvojiti, ali tako da ne uzrokuje nesigurnost mjerenja.

Na jednom kraju mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka može se nalaziti uređaj za namatanje.

Ljestvica mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka mora biti pravilna, a vrijednost podjeljka mora iznositi 1 mm. Temeljna početna oznaka toga mjerila duljine je početak viska. Ljestvica toga mjerila duljine počinje na bočnoj ravnoj strani viska i nastavlja se cijelom duljinom mjerne trake.

Za svaku duljinu ograničenu s bilo koje dvije oznake ljestvice mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka, od kojih je jedna na visku, a druga na mjernoj traci, ako je primjenom izraza iz članka 14. stavak 1. ovog pravilnika utvrđena vrijednost manja od 0,6 mm, za najveću dopuštenu pogrešku uzima se vrijednost š0,6 mm.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka razvrstavaju se u razred točnosti I i II.

Savitljiva mjerila duljine s čeličnom mjernom trakom za geodezijska mjerenja (slika 10), koja su prilagođena za mjerenje duljina većih od njihove nazivne duljine uzastopnim nastavljanjem mjere, trebaju imati nazivnu duljinu od 5 m, 10 m, 20 m, 50 m, 100 m i 200 m i mogu biti s krajnjim plohama odnosno ivicama ili s krajnjim crtama.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka trebaju na oba kraja imati ručicu ili prsten. Ako ručica ulazi u sastav nazivne duljine, njezina veza s mjernom trakom mora biti takva da ne uzrokuje nesigurnost pri mjerenju.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka razvrstavaju se u razred točnosti I i II.

Savitljiva mjerila duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna, s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava (slika 11), trebaju imati nazivnu duljinu od 5 m do 100 m i mogu biti s krajnjim plohama odnosno ivicama, s krajnjim crtama ili mješovita.

Krajevi savitljivih mjerila duljine s mjernom trakom od staklenog vlakna s prevlakom od plastičnog ili drugog nemetalnog gradiva sličnih svojstava s krajnjim plohama odnosno ivicama kao i početak mješovitih, moraju imati obujmicu ili naglavak, otporan na trošenje i koji je čvrsto pričvršćen za mjernu traku.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka razvrstavaju se u razred točnosti I, II i III.

Mjerila duljine iz stavka 1. ovog članka mogu imati prsten, odnosno stremen koji, ako se ta mjerila razvrstavaju u razred točnosti I, ne smije ulaziti u sastav nazivne duljine, a ako se razvrstavaju u razred točnosti II i III, smije ulaziti u sastav nazivne duljine.

Slike 1 do 11 prilog su ovom pravilniku i njegov su sastavni dio.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o metrološkim uvjetima za mjerila duljine opće namjene ("Narodne novine", br. 53/91.).

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-02/97-03/9
Urbroj: 558-03/1-97-1
Zagreb, 30. lipnja

&W m#h