MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Na temelju članka 74. stavka 3. Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 3/94. i 100/96.) ministar pravosuđa donosi

PRAVILNIK

O SUDSKIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA

Ovim se Pravilnikom uređuju uvjeti glede školske spreme koju moraju imati zaposlenici, trajanje i obavljanje vježbeničke prakse, uvjeti za polaganje državnog stručnog ispita za rad u sudovima, program i način polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi.

Državni službenici u sudovima (u daljnjem tekstu: sudski službenici) raspoređuju se u zvanje pristav odgovarajuće vrste zvanja ako zakonom nije određeno drugo zvanje pod uvjetom da imaju završenu školu odgovarajuće vrste i razine, položen državni stručni ispit za rad u sudu te odgovarajući radni staž odnosno radno iskustvo.

Sudski službenici koji obavljaju poslove u sudu moraju imati završenu školu odgovarajuće vrste i razine, i to:

1. a) Mlađi pristav III. vrste zvanja

b) Pristav III. vrste zvanja

c) Stariji pristav III. vrste zvanja

- zemljišnoknjižni,

- u sudskom registru,

- u izvršenju kazni,

- za ovjeru isprava namijenjenih inozemstvu,

- za provedbu sudskih odluka,

školska sprema

završenu gimnaziju, srednju upravnu školu, srednju ekonomsku školu ili drugu srednju školu čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola i položen državni stručni ispit za rad u sudu.

radni staž

a) - do 5 godina

b) - preko 5 godina

c) - preko 10 godina

- daktilograf zapisničar,

- upisničar,

školska sprema

završenu gimnaziju, srednju ekonomsku školu i tečaj iz strojopisa za daktilografa - zapisničara ili srednju upravnu školu, birotehničku školu ili drugu srednju školu čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola i položen državni stručni ispit za rad u sudu.

radni staž

a) - do 5 godina

b) - preko 5 godina

c) - preko 10 godina

2. a) Mlađi pristav II. vrste zvanja

b) Pristav II. vrste zvanja

c) Stariji pristav II. vrste zvanja

- zemljišnoknjižni,

- u sudskom registru,

- u izvršenju kazni,

- voditelj pisarnice,

školska sprema

završen I. stupanj pravnog ili ekonomskog fakulteta, višu upravnu školu, višu ekonomsku školu ili drugu višu školu čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola, položen državni stručni ispit za rad u sudu i dvije godine radnog iskustva u struci.

radni staž

a) - do 5 godina

b) - preko 5 godina

c) - preko 10 godina

3. a) Mlađi pristav I. vrste zvanja

b) Pristav I. vrste zvanja

c) Stariji pristav I. vrste zvanja

školska sprema

- za tajnika suda završen pravni fakultet i položen državni stručni ispit za rad u sudu

radni staž

a) - do 5 godina

b) - preko 5 godina

c) - preko 10 godina

4. Stručni suradnik II. vrste zvanja

- ekonomist,

- knjigovođa,

- socijalni radnik,

- druge struke potrebne sudu,

školska sprema

završen I. stupanj ekonomskog fakulteta, višu ekonomsku školu, višu školu za socijalne radnike ili drugu višu školu čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola odnosno drugu školu koja obrazuje za struke potrebne sudu i položen državni stručni ispit za rad u sudu.

radno iskustvo

- najmanje 3 godine

5. Stručni suradnik I. vrste zvanja

- ekonomist,

- knjigovođa,

- defektolog,

- socijalni radnik,

- šef računovodstva,

- informatičar,

- druge struke potrebne sudu,

školska sprema

završen fakultet ekonomskog, knjigovodstvenog, financijskog, defektološkog smjera ili fakultet socijalnog rada odnosno drugi fakultet ili visoko učilište čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih fakulteta ili visokih učilišta koji obrazuju za struke potrebne sudu, a za informatičara završen prirodoslovno-matematički fakultet, pedagoški fakultet (tehnički smjer) ili drugi odgovarajući fakultet i položen državni stručni ispit za rad u sudu.

radno iskustvo

- najmanje 5 godina

U tijelima sudbene vlasti namještenici rade na radnim mjestima na kojima se obavljaju:

1. Računovodstveni poslovi

- financijskoga knjigovodstva,

- materijalnoga knjigovodstva,

- saldakonta,

- likvidature,

- blagajne,

- obračuna plaća,

- ekonomata,

Namještenici koji obavljaju navedene poslove u sudu moraju imati završenu srednju školu ekonomskofinancijskog smjera ili drugu srednju školu čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola.

U sudovima u kojima računovodstvene poslove obavlja najmanje tri namještenika, za voditelja računovodstva može se propisati viša stručna sprema ekonomskofinancijskog smjera ili druga viša škola čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola.

U sudovima s više od 30 sudaca ili u slučaju kad je za više istovrsnih ili različitih sudbenih ili pravosudnih tijela ustrojeno zajedničko obavljanje poslova kao uvjet za obavljanje tih poslova može se propisati visoka stručna sprema ekonomskofinancijskog smjera, ako se obavljaju složeniji poslovi planiranja, obračuna troškova poslovanja, bilanciranja, ustroja i vođenja računovodstva i drugi odgovarajući poslovi.

2. Uredski poslovi

- prijepisa,

- tajništva,

- stenodaktilografije,

- primitka i otpreme pošte,

- arhiva.

Namještenici koji obavljaju navedene poslove u sudu moraju imati završenu srednju upravnu školu, birotehničku, gimnaziju, srednju ekonomsku ili odgovarajuću srednju školu čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola.

Namještenici koji obavljaju poslove prijepisa moraju imati i odgovarajući razred (kategoriju) s obzirom na brzinu pisanja i korištenja uredske tehnike uređene posebnim propisom.

Pravilnikom o unutarnjem redu suda može se kao uvjet za obavljanje poslova iz točke 1. i 2. ovoga članka propisati viša stručna sprema ako obavljanje poslova zahtijeva ustrojavanje ili upravljanje (vođenje) poslovanja.

3. Poslovi obrade podataka

- poslovi datotekara,

- pripreme, obrade i distribucije podataka,

- nadzor dokumentacije i unosa podataka,

- upravljanje radom elektroničkog računala,

Namještenici koji obavljaju navedene poslove u sudu moraju imati završenu srednju matematičku školu ili drugu srednju školu informatičkog smjera čiji je nastavni plan i program isti ili u pretežitom dijelu jednak nastavnom planu i programu navedenih škola.

- ustrojavanje informacijskog sustava,

- analiza funkcioniranja obrade podataka,

- poslovi sistemske programske podrške,

- programiranje obrade podataka,

Namještenici koji obavljaju navedene poslove u sudu moraju imati završenu višu ekonomsku, matematičku, statističku ili drugu višu tehničku školu informatičkog smjera i tri godine radnog iskustva na poslovima obrade podataka.

4. Tehnički poslovi

- vozača,

- održavanje vozila i opreme,

- osiguranja objekata,

- telefonista,

- ložača,

Namještenici koji obavljaju navedene poslove u sudu moraju imati završenu odgovarajuću srednju stručnu školu.

5. Pomoćni poslovi

- dostave,

- održavanja čistoće,

Namještenici koji obavljaju navedene poslove u sudu moraju imati nižu stručnu spremu.

Pod radnim iskustvom u smislu ovoga Pravilnika smatra se vrijeme provedeno na radu nakon položenog državnog stručnog ispita na poslovima iste ili slične vrste, jednakog ili višeg stupnja složenosti.

Kao radno iskustvo priznaje se zaposleniku i vrijeme provedeno na poslovima iste ili slične naravi za čije je obavljanje propisana stručna sprema nižeg stupnja, i to:

a) do jedne trećine ako je vrijeme provedeno na poslovima za koje je propisana stručna sprema niža za dva stupnja;

b) do dvije trećine ako je vrijeme provedeno na poslovima za koje je propisana stručna sprema niža za jedan stupanj.

Pod stručnim osposobljavanjem vježbenika u sudovima razumije se stručna izobrazba vježbenika i polaganje državnog stručnog ispita u sudbenim i pravosudnim tijelima.

Osoba koja se prima u državnu službu u svojstvu vježbenika obvezna je provesti vježbenički staž.

Vježbenički staž za zvanja prve vrste traje dvadeset mjeseci, a polaganju državnog stručnog ispita vježbenik pristupa nakon navršenih osamnaest mjeseci vježbeničkog staža, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Vježbenik može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita i nakon navršenih šesnaest mjeseci vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti do isteka vježbeničkog staža.

Vježbenički staž za zvanja druge vrste traje šesnaest mjeseci, a polaganju državnog stručnog ispita vježbenik pristupa nakon navršenih četrnaest mjeseci vježbeničkog staža, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Vježbenik može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita i nakon navršenih dvanaest mjeseci vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti do isteka vježbeničkog staža.

Vježbenički staž za zvanja treće vrste traje četrnaest mjeseci, a polaganju državnog stručnog ispita vježbenik pristupa nakon navršenih dvanaest mjeseci vježbeničkog staža, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Vježbenik može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita i nakon navršenih deset mjeseci vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti do isteka vježbeničkog staža.

Za vrijeme vježbeničkog staža vježbenik se nalazi na stručnoj i praktičnoj izobrazbi u okviru koje se, pod nadzorom, kroz praktični rad i učenje osposobljava za poslove određene službe (vježbenička praksa).

Stručna i praktična izobrazba vježbenika obavlja se po programu vježbeničkog staža koji utvrđuje:

- poslove što ih je vježbenik u tijeku vježbeničke prakse dužan obavljati;

- vrijeme obavljanja vježbeničke prakse na pojedinim poslovima;

- stručno vodstvo pod čijim će se nadzorom obavljati vježbenička praksa;

- prava i obveze vježbenika u svezi s radom.

Za stručnog voditelja pod čijim će se nadzorom obavljati vježbenička praksa može biti određena osoba koja ima istu stručnu spremu, pet godina radnog staža u sudu na poslovima za koje se vježbenik priprema i položen državni stručni ispit.

Stručni voditelj iz stavka 1. ovoga članka ima obvezu pomoći vježbeniku u pripremi za polaganje državnog stručnog ispita.

Ako je u sudu manji opseg poslova za koje se vježbenik osposobljava, predsjednik suda može uputiti vježbenika na obavljanje dijela vježbeničke prakse u drugi sud, u dogovoru s predsjednikom toga suda.

Troškove koji nastanu u svezi s upućivanjem vježbenika na praksu u drugi sud (troškovi prijevoza, materijalni troškovi i sl.) snosi sud u kojem je vježbenik primljen u državnu službu.

Predsjednik suda dužan je osigurati praćenje rada vježbenika i uvjete za uspješno obavljanje vježbeničke prakse te pripremu za polaganje državnog stručnog ispita.

Pripreme za polaganje državnog stručnog ispita podrazumijevaju stručnu pripremu vježbenika i obavljanje stručnih poslova pod nadzorom stručnog voditelja.

U okviru priprema za polaganje državnog stručnog ispita vježbenika ili državnih službenika, sud može samostalno ili u suradnji s višim sudom osigurati posebne oblike stručne pomoći (predavanja, seminare i sl.).

Vježbeniku se mogu u skladu s programom vježbeničke prakse davati u rad određeni poslovi za koje se priprema.

Takav rad obavlja se pod nadzorom i smatra se dijelom vježbeničke prakse.

Državni stručni ispit dužan je polagati vježbenik i sudski službenik koji je primljen na rad u sud pod uvjetom da u određenom roku taj ispit položi.

Državni stručni ispit polaže se pred Državnom ispitnom komisijom.

Sjedište Državne ispitne komisije je pri Ministarstvu pravosuđa.

Polaganje državnog stručnog ispita, u pravilu, obavlja se u sjedištu Državne ispitne komisije, a iznimno se može obavljati i izvan sjedišta.

Polaganje državnog stručnog ispita izvan sjedišta Državne ispitne komisije, obavit će se ako državni stručni ispit polaže veći broj osoba po zajedničkom posebnom dijelu državnog stručnog ispita, bez obzira na vrstu zvanja.

Ako se državni stručni ispit polaže izvan sjedišta Državne ispitne komisije, troškove održavanja snosi sud koji zahtijeva polaganje državnog stručnog ispita.

Državni stručni ispit polaže se po utvrđenom programu za samostalno obavljanje poslova sukladno pojedinoj struci odnosno službi za koju se vježbenik osposobljava odnosno koju sudski službenik obavlja.

Osoba koja polaže državni stručni ispit dužna je podnijeti prijavu za polaganje toga ispita najkasnije dva mjeseca prije završetka vježbeničke prakse odnosno utvrđenog roka u kojem je dužna položiti državni stručni ispit.

Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se predsjedniku suda u kojem vježbenik obavlja vježbeničku praksu.

Predsjednik suda ovjerava podatke unesene u prijavu i prijavu s ovjerenim prijepisima isprava kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Pravilnikom, dostavlja bez odgode, Ministarstvu pravosuđa.

Ministarstvo je pravosuđa dužno osigurati polaganje državnog stručnog ispita do isteka utvrđenog roka za polaganje, ako je prijava podnesena u roku utvrđenom u članku 23. ovoga Pravilnika.

Kad Ministarstvo pravosuđa primi prijavu, utvrđuje ispunjava li osoba uvjete za polaganje državnog stručnog ispita i o tomu donosi posebno rješenje.

Obavijest o mjestu i danu polaganja državnog stručnog ispita mora biti dostavljena osobi koja je podnijela prijavu najmanje petnaest dana prije dana određenog za polaganje.

Osoba koja je podnijela prijavu može odgoditi polaganje državnog stručnog ispita u roku koji joj je određen, ali je o tomu dužna izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, i to najkasnije tri dana prije dana određenog za polaganje.

Ako se osobi koja je podnijela prijavu za polaganje državnog stručnog ispita dogode nepredviđeni razlozi unutar roka utvrđenoga u stavku 1. ovoga članka zbog kojih ne može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita, može odgoditi polaganje državnog stručnog ispita s tim da te razloge opravda.

U slučajevima navedenim u stavku 1. i 2. ovoga članka smatra se da osoba ispit nije ni polagala.

Osoba koja je pristupila polaganju državnog stručnog ispita i tijekom njegova trajanja odustala, smatrat će se da ga nije položila.

Ako osoba iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga odustane od započetog polaganja državnog stručnog ispita, Državna ispitna komisija donosi odluku o njegovoj odgodi.

Po odustanku od polaganja državnog stručnog ispita osoba je dužna izvijestiti i sud koji ju je uputio na polaganje državnog stručnog ispita.

Troškove prvog polaganja državnog stručnog ispita vježbenika i državnog službenika snosi sud u kojem je ta osoba zaposlena. Pod prvim polaganjem ispita smatra se i polaganje popravka.

Državni stručni ispit sastoji se od općeg i posebnog dijela.

Opći dio državnog stručnog ispita polaže se usmeno.

Posebni dio državnog stručnog ispita sastoji se od predmeta koje utvrđuje ministar pravosuđa.

Posebni dio državnog stručnog ispita polaže se pismeno i usmeno.

Posebni dio državnog stručnog ispita koji se polaže pismeno sastoji se od izrade zadaće u okviru odgovarajućih poslova za koje se osposobljava, odnosno koje obavlja osoba koja polaže državni stručni ispit.

Pisanu zadaću u okviru posebnog dijela državnog stručnog ispita, sukladno programu posebnog dijela državnog stručnog ispita i podacima o obavljenoj praksi odnosno poslovima koje obavlja osoba koja polaže državni stručni ispit, određuje Državna ispitna komisija neposredno prije početka ispita, na prijedlog člana Državne ispitne komisije koji ispituje posebni dio.

Izrada pisane zadaće traje četiri sata.

Usmeni dio ispita obavlja se na način koji omogućuje utvrđivanje stvarne osposobljenosti osobe za obavljanje odgovarajućih poslova.

Usmeni dio općeg dijela državnog stručnog ispita sastoji se od provjere znanja iz predmeta utvrđenih člankom 47. ovoga Pravilnika.

Usmeni dio posebnog dijela državnog stručnog ispita sastoji se od provjere znanja iz pisane zadaće i provjere znanja o poslovima na kojima osoba radi odnosno za koje se priprema.

O provođenju ispita sastavlja se zapisnik.

U zapisnik se unose podaci u svezi sa sadržajem i načinom provođenja ispita, kao i zapažanja od značenja za ocjenu pokazanog znanja osobe koja polaže državni stručni ispit.

Uspjeh na ispitu ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio".

Ocjenu "položio" dobiva osoba koja je polagala državni stručni ispit, ako je Državna ispitna komisija na temelju rezultata pisane zadaće i usmenih odgovora iz svih predmeta zaključila da ta osoba može uspješno obavljati zadaće i poslove za koje se osposobljava odnosno koje treba obavljati.

Državna ispitna komisija donosi odluku nakon provedenog ispita većinom glasova.

Osoba koja je polagala državni stručni ispit, a nije položila najviše dva predmeta upućuje se na popravak u roku od najmanje mjesec dana do najviše tri mjeseca.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na odgodu i odustanak od polaganja državnog stručnog ispita primjenjuju se i na popravak.

Osoba koja nije položila državni stručni ispit može pristupiti ponovnom polaganju državnog stručnog ispita najranije nakon tri mjeseca.

Prijava za ponovno polaganje državnog stručnog ispita podnosi se u roku utvrđenom ovim Pravilnikom.

Osoba koja je započela polaganje državnog stručnog ispita može nastaviti polaganje ispita najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana donesene odluke o odgodi ispita.

U opravdanom slučaju Državna ispitna komisija može taj rok produljiti za mjesec dana.

Ako osoba koja je započela polaganje državnog stručnog ispita ne pristupi ispitu ili ne nastavi polaganje ispita u rokovima utvrđenim stavkom 1. i 2. ovoga članka, smatrat će se da državni stručni ispit nije položila.

Ministarstvo pravosuđa izdaje osobi koja je položila državni stručni ispit potvrdu i svjedodžbu o položenom državnom stručnom ispitu, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.

Svjedodžbu potpisuje predsjednik Državne ispitne komisije.

Primjerak potvrde iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se i sudu koji je osobu uputio na polaganje državnog stručnog ispita.

Ministarstvo pravosuđa vodi knjigu o polaganju državnih stručnih ispita sudskih službenika i službenika u drugim pravosudnim tijelima.

Prijava se za polaganje državnog stručnog ispita podnosi, knjiga se o državnim stručnim ispitima i zapisnik o tijeku državnog stručnog ispita vodi, te se potvrde i svjedodžbe o položenom državnom stručnom ispitu izdaju na obrascima 1, 2, 3, 4 i 5, koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

Državna se ispitna komisija sastoji od predsjednika i članova.

Predsjednika i članove Državne ispitne komisije određuje ministar pravosuđa sukladno listi imenovanih članova za opći i posebni dio državnog stručnog ispita.

Predsjednik Državne ispitne komisije odgovoran je za zakonito provođenje državnog stručnog ispita.

Predsjednik i članovi Državne ispitne komisije imenuju se iz reda osoba koje imaju visoku stručnu spremu s odgovarajućim radnim iskustvom i na poslovima iz predmeta koji ispituju.

Predsjednik i članovi Državne ispitne komisije moraju imati položen pravosudni ispit ili državni stručni ispit, odnosno stručni ispit prema propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti.

Državna ispitna komisija u pravilu obavlja državni stručni ispit u sastavu predsjednik i tri člana, od kojih je jedan koji ispituje posebni dio.

Državna ispitna komisija može obavljati državni stručni ispit i s više članova koji ispituju posebni dio.

O broju članova Državne ispitne komisije koji ispituju posebni dio odlučuje predsjednik Državne ispitne komisije.

Ministar pravosuđa, odnosno osoba koju on ovlasti, prije održavnja državnog stručnog ispita određuje sastav ispitne komisije.

Upravne poslove za Državnu ispitnu komisiju obavlja Ministarstvo pravosuđa.

Tajnika Državne ispitne komisije imenuje ministar pravosuđa.

Tajnik Državne ispitne komisije ima dužnost za svaku osobu koja polaže državni stručni ispit:

- utvrditi njezinu istovjetnost,

- utvrditi jesu li plaćeni troškovi,

- upoznati osobu koja je pristupila polaganju državnog stručnog ispita s njezinim pravima i obvezama (vrijeme pisanja zadaće, način ponašanja za vrijeme izrade zadaće, mogućnost korištenja priručnih sredstava, razgovor s ispitivačem koji je pripremio zadaću i sl.),

- uručiti tekst za izradu zadaće i potrebna tehnička i slična pomagala te drugi materijal za obradu zadaće,

- skrbiti se o osobama koje polažu državni stručni ispit za vrijeme stanke,

- prisustvovati usmenom dijelu državnog stručnog ispita i voditi zapisnik o tijeku ispita,

- upravno-tehnički obraditi predmet prije dostavljanja potvrde odnosno svjedodžbe osobi koja je polagala državni stručni ispit.

Predsjednik, članovi i tajnik Državne ispitne komisije za obavljanje državnih stručnih ispita odnosno za rad u Državnoj ispitnoj komisiji imaju pravo na nagradu.

Visinu nagrade određuje ministar pravosuđa posebnim rješenjem.

Državni stručni ispit sastoji se od općeg i posebnog dijela.

Opći dio državnog stručnog ispita obuhvaća sljedeće predmete:

1. Ustavno ustrojstvo,

2. Sustav pravosuđa,

3. Službenički odnosi,

4. Opći upravni postupak i upravni sporovi,

5. Unutarnje poslovanje sudova odnosno pravosudnih tijela,

6. Sudske pristojbe.

Predmet Ustavno ustrojstvo obuhvaća sljedeće pravne izvore:

1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90),

2. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 34/92" - pročišćeni tekst),

3. Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91),

4. Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske ("Narodne novine"), broj 55/90, 26/93 i 23/94),

5. Zakon o državnom pečatu ("Narodne novine", broj 33/95),

6. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 22/92 i 42/92),

7. Zakon o političkim strankama ("Narodne novine", broj 76/93),

8. Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 22/92, 27/92, 1/93 - pročišćeni tekst, 30/93, 11/94, 68/95 i 108/96),

9. Zakon o popisima birača ("Narodne novine", broj 19/92).

Predmet Sustav pravosuđa obuhvaća sljedeće pravne izvore:

1. Zakon o sudovima ("Narodne novine", broj 3/94 i 100/96),

2. Zakon o državnom odvjetništvu ("Narodne novine", broj 75/95),

3. Zakon o državnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", broj 75/95),

4. Zakon o prekršajima ("Narodne novine", broj 2/73, 5/73, 21/74, 9/80, 25/84, 52/87, 27/88, 43/89, 8/90, 41/90, 59/90, 91/92 i 33/95),

5. Zakon o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93 i 29/94),

6. Zakon o odvjetništvu ("Narodne novine", broj 9/94).

Predmet Službenički odnosi obuhvaća sljedeće pravne izvore;

1. Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti ("Narodne novine", broj 74/94, 86/94 i 7/95),

2. Zakon o radu ("Narodne novine", broj 38/95),

3. Zakon o zapošljavanju ("Narodne novine", broj 55/90 - pročišćeni tekst, 19/91, 26/93, 117/93, 76/94 i 95/94),

4. Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 75/93, 28/94 i 98/94),

5. Pravilnik o sudskim službenicima i namještenicima ("Narodne novine", broj 63/97).

Predmet Opći upravni postupak i upravni sporovi obuhvaća sljedeće pravne izvore:

1. Zakon o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91),

2. Zakon o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92).

Predmet Unutarnje poslovanje sudova odnosno pravosudnih tijela obuhvaća sljedeće pravne izvore:

1. Sudski poslovnik ("Narodne novine", broj 45/88 i 8/90),

2. Javnobilježnički poslovnik ("Narodne novine", broj 38/94, 82/94 i 37/96),

3. Zakon o pečatu i žigu s grbom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 33/95).

Za službenike državnih odvjetništava, državnih pravobraniteljstava odnosno prekršajnih sudova umjesto Sudskog poslovnika pravni je izvor pravilnik o unutarnjem poslovanju odgovarajućeg pravosudnog tijela.

Predmet Sudske pristojbe obuhvaća sljedeći pravni izvor:

1. Zakon o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj 74/95 i 44/96).

Pravne izvore općeg dijela državnog stručnog ispita obuhvaćaju sve izmjene i dopune propisa iz članaka 48, 49, 50, 51, 52. i 53. ovoga Pravilnika, kao i sve nove propise, iz pravnih područja iz kojih se polaže opći dio državnog stručnog ispita donesene nakon 15. svibnja 1997. godine.

Osobe koje polažu državni stručni ispit ovisno o stupnju stručne spreme odnosno zvanju moraju pokazati sljedeće poznavanje ispitne građe, i to:

- za pristava I. vrste zvanja potanko poznavanje općeg dijela i posebnog dijela državnog stručnog ispita,

- za pristava II. vrste zvanja dobro poznavanje općeg dijela i potanko poznavanje posebnog dijela državnog stručnog ispita,

- za pristava III. vrste zvanja osnovno poznavanje općeg dijela državnog stručnog ispita i potanko poznavanje posebnog dijela državnog stručnog ispita.

1. Posebni dio Programa državnog stručnog ispita za pristava II. i III. vrste zvanja za rad u zemljišnoknjižnoj službi obuhvaća sljedeće pravne izvore:

- Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96), i to: načela zemljišne knjige, sadržaj zemljišne knjige (sastav, glavna knjiga, zbirka isprava, pomoćne zemljišne knjige, zemljišnoknjižni ulošci, zemljišnoknjižno tijelo, stjecanje, promjene i prestanak prava na nekretninama), vrste upisa (pojam upisa, predbilježbe i zabilježbe), predmet upisa u zemljišnu knjigu, založno pravo, zemljišnoknjižne isprave, postupak u zemljišnoknjižnim stvarima, postupak o osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga,

- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96), i to: nositelj prava vlasništva, predmet prava vlasništva, vlasnikova prava, suvlasnički dijelovi, stjecanje nekretnina, prestanak vlasništva, stvarne služnosti, osnivanje služnosti na nekretninama, tereti u korist nekretnina, založno pravo, stvarna prava stranih osoba, upis neuknjiženih prava na nekretninama i uspostava pravnog jedinstva nekretnina,

- Zakon o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 52/71 i 47/78), i to: vrste nasljeđivanja, nasljedni redovi, ostavina bez nasljednika, ugovor o doživotnom uzdržavanju,

- Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93 i 107/95), i to: ugovor o dosmrtnom uzdržavanju,

- Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 51/89, 59/90 i 25/94), i to: bračni i porodični odnosi, pojam braka, zajednička imovina, roditeljsko pravo i poslovna sposobnost,

- Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i 91/92), i to: vrste sudskih odluka, redovni i izvanredni pravni lijekovi, dostava otpravaka,

- Ovršni zakon ("Narodne novine", broj 57/96), i to: propisi o ovršnom postupku (prijenos potraživanja upisanog u zemljišnoj knjizi, ovrha na nekretnini, upisivanje prava u javnu knjigu, založno pravo na nekretnini, prethodne i privremene mjere),

- Propisi o građevinskom zemljištu, izgradnji objekata, izvlaštenju, komasaciji, prometu zemljišta i zgrada, prostornom planiranju i uređenju prostora te premjeru i katastru zemljišta, koji su od značaja za rad zemljišnoknjižne službe.

2. Posebni dio Programa državnog stručnog ispita za pristava II. i III. vrste zvanja za rad u vođenju sudskog registra obuhvaća sljedeće pravne izvore:

- Zakon o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/93), i to: osnivanje i prestanak trgovačkih društava, udruživanje i statusne promjene trgovačkih društava i djelatnosti gospodarskih subjekata,

- Zakon o ustanovama ("Narodne novine", broj 76/93), i to: osnivanje i prestanak ustanova,

- Zakon o zadrugama ("Narodne novine", broj 36/95), i to: osnivanje i prestanak zadruga,

- Zakon o sudskom registru ("Narodne novine", broj 1/95 i 57/96), i to: vođenje sudskog registra i drugi odnosi subjekata upisa koji su u svezi s vođenjem registra,

- Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", broj 53/91, 9/94, 54/94 i 38/95), i to: stečaj i likvidacija gospodarskih subjekata i prisilna nagodba.

3. Posebni dio Programa državnog stručnog ispita za pristava II. i III. vrste zvanja za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija obuhvaća sljedeći pravni izvor:

- Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", broj 21/74, 39/74, 55/88, 19/90, 26/93 i 66/93), i to: izvršenje kazne lišenja slobode, vrste kazneno-popravnih ustanova, raspored upućivanja osuđenih u kazneno-popravne ustanove, pozivanje na izdržavanje kazne, odgoda izvršenja kazne, izvršenje mjera sigurnosti i zaštitnih mjera i izvršenje odgojnih mjera.

4. Posebni dio Programa državnog stručnog ispita za pristava II. i III. vrste zvanja za prisilnu provedbu sudskih i drugih odluka obuhvaća sljedeći pravni izvor:

- Ovršni zakon ("Narodne novine", broj 57/96), i to: pokretanje ovršnog postupka, pravni lijekovi, ovršna i vjerodostojna isprava, vrste ovrha, predmet ovrhe, troškovi ovrhe, provođenje ovrhe, prigovor ovršenika, prigovor treće osobe, odgađanje i obustava ovrhe, ovrhe na pokretninama, ovrha na novčanoj tražbini, ovrha na tražbini da se predaju ili isporuče pokretnine ili da se preda nekretnina, ovrha na nekretnini, ovrha na dionici za koju nije izdana isprava o dionici te na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovačkom društvu, ovrha na drugim imovinskim odnosno materijalnim pravima, posebne odredbe o ovrsi na imovini pravnih osoba, ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine, ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine, ovrha radi ostvarenja tražbine na radnju, trpljenje ili nečinjenje, ovrha radi vraćanja zaposlenika na rad odnosno u službu, ovrha upisivanjem prava u javnu knjigu, ovrha diobom stvari, ostvarenje tražbine na davanje izjave volje, osiguranje, osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, sudsko i javnobilježničko osiguranje na temelju sporazuma stranaka, sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava, osiguranje prethodnom ovrhom, osiguranje prethodnim mjerama i privremene mjere.

5. Posebni dio Programa državnog stručnog ispita za pristava II. i III. vrste zvanja za ovjeru isprava namijenjenih za uporabu u inozemstvu obuhvaća sljedeće pravne izvore:

- Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu ("Narodne novine", broj 53/91),

- Sudski poslovnik ("Narodne novine", broj 45/88 i 8/90), i to: postupak s podnescima upućenim sudu, rad na primljenim podnescima, promjena oznake, spajanje, prilaganje i razdvajanje spisa, rad pisarnice nakon donesenih naredaba, ostale odredbe o poslovanju pisarnice, čuvanje spisa, čuvanje i izdavanje arhivskog materijala, vođenje upisnika i pomoćnih knjiga, poslovanje s poštom, vođenje popisa, stručni poslovi u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika, poslovi vođenja statistike i poslovi u svezi s radom ureda predsjednika suda.

6. Posebni dio Programa državnog stručnog ispita za pristava II. i III. vrste zvanja za vođenje upisnika obuhvaća sljedeći pravni izvor:

Pravni izvor za upisničara iste vrste zvanja u državnom odvjetništvu, državnom pravobraniteljstvu i prekršajnom sudu je odgovarajući pravilnik o unutarnjem poslovanju pojedinog pravosudnog tijela.

7. Posebni dio Programa državnog stručnog ispista za pristava III. vrste zvanja daktilograf-zapisničar obuhvaća sljedeći pravni izvor:

- Sudski poslovnik ("Narodne novine", broj 45/88 i 8/90), i to: postupak s podnescima upućenim sudu, rad na primljenim podnescima, promjena oznake, spajanje, prilaganje i razdvajanje spisa, rad pisarnice nakon donesenih naredaba, ostale odredbe o poslovanju pisarnice, čuvanje spisa, čuvanje i izdavanje arhivskog materijala, vođenje upisnika i pomoćnih knjiga, poslovanje s poštom, poslove vođenja popisa, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti zaposlenika, poslove vođenja statistike i poslove u svezi s radom sudske uprave odnosno pravosudne uprave.

Pravni izvor za daktilografa-zapisničara u prekršajnom sudu je Pravilnik o unutarnjem poslovanju prekršajnih sudova.

Osim pravnog izvora iz stavka 1. ove točke daktilografi-zapisničari posebni dio državnog stručnog ispita polažu i iz:

- Poznavanja uredske tehnike, i to: poznavanje uredske tehnike, osnovni pojmovi o vrsti pisaćih strojeva, osnovni pojmovi o mehanizmu pisaćih strojeva, funkcija pojedinih dijelova pisaćih strojeva, održavanje i čuvanje pisaćih strojeva, poznavanje i uporaba pisaćih pribora, poznavanje rada osobnog računala i oblikovanje akata i drugih otpravaka pravosudnih tijela.

- Utvrđivanja sposobnosti prijepisa, i to:

1. za poslove daktilografa-zapisničara I.a kategorije: prijepis tiskanog teksta i pisanje teksta po diktatu od 351 i više čistih udaraca u minuti i uz dopuštenje grešaka do 0,4%;

2. za poslove daktilografa-zapisničara I.b kategorije: prijepis tiskanog teksta i pisanje teksta po diktatu od 301-350 čistih udaraca u minuti i uz dopuštenje grešaka od 0,5%.

Prijepis teksta bez obzira na kategoriju i zvanje za koje se polaže stručni ispit propisuje se u trajanju od 10 minuta, diktata teksta u trajanju od 3 minute, a uzima se prosjek čistih udaraca prijepisa i diktata.

Rezultat provjere stručne sposobnosti daktilografa utvrđuje se na osnovi broja čistih udaraca u mintu koji se dobije tako da se od ukupnog broja udaraca u minuti, za svaku učinjenu grešku odbije 25 udaraca.

Slovno mjesto smatra se otipkano slovo, znak, razmak ili znamenka.

Postotak grešaka dobiva se množenjem broja grešaka sa 100 i dijeljenjem s ukupnim brojem udaraca u minuti

8. Posebni dio programa državnog stručnog ispita za pristava I vrste zvanja (tajnik suda) obuhvaća sljedeće pravne izvore:

- Zakon o sudovima ("Narodne novine", broj 3/94 i 100/96),

- Zakon o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novin", broj 3/94), i to: ustrojstvo sudova, godišnji raspored poslova, poslovi sudske uprave, imenovanje sudskih vještaka, tumača i procjenitelja, raspored službenika i namještenika, prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika, disciplinska odgovornost i nadzor nad radom ustrojstvenih jedinica.

Za tajnike drugih pravosudnih tijela pravni izvori su odgovarajući zakoni kojima je uređena ista materija kao i za tajnika suda, i to:

- za tajnika prekršajnog suda - Zakon o prekršajima ("Narodne novine", broj 2/73, 5/73, 21/74, 9/80, 25/84, 52/87, 27/88, 43/89, 8/90, 41/90, 59/90, 91/92 i 33/95),

- za tajnika državnog odjetništva - Zakon o državnom odvjetništvu ("Narodne novine", broj 75/95) i Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava ("Narodne novine", broj 75/95),

- za tajnika državnog pravobraniteljstva - Zakon o državnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", broj 75/95),

9. Posebni dio programa državnog stručnog ispita za stručnog suradnika II. vrste zvanja i stručnog suradnika I. vrste zvanja - defektologa i socijalnog radnika u sudu obuhvaća sljedeće pravne izvore:

- Zakon o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine", broj 10/91, 19/91 i 88/96), i to: prava iz socijalne zaštite, zadovoljavanje socijalno-zaštitnih potreba, postupak za ostvarivanje socijalne zaštite, postupak pred centrom za socijalnu skrb i drugim tijelima s javnim ovlastima i vrste socijalne zaštite i njihova svrha,

- Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", broj 21/74, 39/74, 55/88, 19/90, 26/93 i 66/93), i to: izvršenje kazne lišenja slobode, sustav kazneno-popravnih ustanova, raspored upućivanja osuđenika u kazneno-popravne ustanove, pozivanje na izdržavanje kazne, odgoda izvršenja kazne, prijam osuđenih osoba u kazneno-popravne ustanove i njihovo razvrstavanje, uvjetni otpust, izvršavanje sigurnosnih i zaštitnih mjera i izvršenje odgojnih mjera,

- Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 51/89, 59/90 i 25/91), i to: bračni i porodični odnosi, pojam braka, zajednička imovina, roditeljsko pravo, uzdržavanje, skrbništvo, poslovna sposobnost,

- Osnovni krivični zakon Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 31/93, 35/93 i 108/95),

- Krivični zakon Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 32/93 - pročišćeni tekst i 38/93), i to: kaznenopravna zaštita, kaznena odgovornost, vrste kazni, vrste sankcija, pravne posljedice osude, rehabilitacija, brisanje osude, uvjeti za davanje podataka iz kaznene evidencije, zastara, amnestija i pomilovanje.

10. Posebni dio programa državnog stručnog ispita za stručnog suradnika II. vrste zvanja - ekonomist i knjigovođa, stručnog suradnika I. vrste zvanja - ekonomist i knjigovođa, te šefa računovodstva I. vrste zvanja u sudu obuhvaća sljedeće pravne izvore:

- Zakon o proračunu ("Narodne novine", broj 92/94),

- Državni proračun Republike Hrvatske za 1997. godinu ("Narodne novine", broj 111/96), a dalje državni proračun iz godine u kojoj se polaže ispit,

- Zakon o izvršavanju državnog proračuna za 1997. godinu ("Narodne novine", broj 111/96), a dalje isti propis za godinu u kojoj se polaže ispit,

- Zakon o državnoj reviziji ("Narodne novine", broj 70/93 i 48/95),

- INTOSAI revizijski standardi ("Narodne novine", broj 93/94),

- Uredba o sustavu glavne knjige riznice i načinu vođenja jedinstvenog računa riznice ("Narodne novine", broj 97/95),

- Uredba o računovodstvu proračuna ("Narodne novine", broj 96/94 i 108/96),

- Pravilnik o računovodstvu i računskom planu proračuna ("Narodne novine", broj 98/94 i 15/96),

- Pravilnik o primjeni računskog plana proračuna za glavnu knjigu I (Knjiga prihoda i izdataka), ("Narodne novine", broj 68/96),

- Pravilnik o primjeni računskog plana proračuna za glavnu knjigu II (Knjiga imovine, obveza i izvora vlasništva), ("Narodne novine", broj 68/96),

- Pravilnik o financijskom izvješćivanju za ministarstva, proračunske korisnike, izvanproračunske fondove i jedinice lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 10/96 i 16/96),

- Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja prihoda visokih učilišta i javnih znanstvenoistraživačkih instituta ostvarenih od obavljanja svoje djelatnosti ("Narodne novine", broj 103/95),

- Pravilnik o proračunskom nadzoru i unutarnjem nadzoru ("Narodne novine", broj 92/96),

- Naputak o isplati kapitalnih izdataka s jedinstvenog računa riznice ("Narodne novine", broj 13/96),

- Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova te prihoda za financiranje drugih javnih potreba ("Narodne novine", broj 107/96),

- Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo ("Narodne novine", broj 59/92 i 73/93),

- Odluka o visini dnevnica za službena putovanja u inozemstvo ("Narodne novine", broj 73/93) i

- Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 25/96 i 46/96).

11. Posebni dio programa državnog stručnog ispita za stručnog suradnika I. vrste zvanja - informatičar obuhvaća provjeru znanja iz: strukture sustava elektroničke obrade podataka, oblika dokumentacije s koje se unose podaci u elektroničko računalo, oblika medija na koji se unose podaci, operacija s podacima u računalu i s računalom, teorije i informacija, informacijskih sustava, elektroničkog računala i elektroničke obrade podataka, tehničke osnovice, programske podrške, programiranja obrade podataka i informacijsko-dokumentacijskih sustava.

Pravne izvore posebnog dijela državnog stručnog ispita obuhvaćaju sve izmjene i dopune propisa iz ovoga članka kao i svi novi propisi, iz pravnih područja iz kojih se polaže posebni dio državnog stručnog ispita, doneseni nakon 15. svibnja 1997. godine.

Stručno usavršavanje obavlja se radi trajnog unapređivanja stručnosti sudskih službenika, a osobito radi postizanja više stručne spreme od one koju imaju te za postizanje znanstvenih zvanja.

Predsjednik suda dužan je omogućiti stručno usavršavanje sudskih službenika.

Sadržaj, oblici i način provođenja stručnog usavršavanja sudskih službenika utvrđuje se posebnim pravilnikom suda i planom stručnog usavršavanja.

Stručno usavršavanje sudskih službenika sudovi za vlastite potrebe provode samostalno u pitanjima koja nisu obuhvaćena planom stručnog usavršavanja.

Sudovi surađuju s prosvjetnim, znanstvenim i drugim odgovarajućim ustanovama u provođenju stručnog usavršavanja sudskih službenika i mogu im povjeriti obavljanje određenog dijela programa ili programa stručnog usavršavanja u cjelini.

U obavljanju stručnog usavršavanja sudovi održavaju redovite i povremene seminare i savjetovanja.

Seminari i savjetovanja održavaju se radi upoznavanja sudskih službenika s novim propisima i načinom njihova provođenja.

Nadzor nad provođenjem ovoga Pravilnika obavlja Ministarstvo pravosuđa.

Sudski službenici zatečeni na radu u sudovima na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika, koji nemaju položen ili priznat državni stručni ispit ili su od njega oslobođeni po ranijim propisima, dužni su ga položiti najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu u sudu usklađenog s ovim Pravilnikom.

Sudski službenici koji imaju položen ili priznat stručni ispit za određeno zvanje prema ranijim propisima, koji su vrijedili za službenike u sudovima, smatraju se položenim ili priznatim državnim stručnim ispitom za zvanje u koje su prevedeni prema odredbama ovoga Pravilnika.

Sudski službenici koji su položili državni stručni ispit za rad u tijelima državne uprave dužni su polagati iz općeg dijela državnog stručnog ispita predmete: Unutarnje poslovanje sudova odnosno pravosudnih tijela i Sudske pristojbe, te posebni dio državnog stručnog ispita.

Sudski službenici koji imaju položen državni stručni ispit za pojedino zvanje i tijekom službe budu raspoređeni na druge poslove iste vrste zvanja, dužni su položiti državni stručni ispit iz Posebnog dijela državnog stručnog ispita za to zvanje.

Pravilnik o unutarnjem redu u sudovima uskladit će se s odredbama ovoga Pravilnika najkasnije u roku od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu.

Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka sudovi i druga pravosudna tijela dužna su dostaviti Ministarstvu pravosuđa. Prije donošenja pravilnika predsjednik je suda odnosno čelnik drugog pravosudnog tijela dužan zatražiti suglasnost o broju službenika i namještenika.

Nakon stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu predsjednik će suda odnosno čelnik pravosudnog tijela donijeti rješenje o prevođenju službenika u zvanja i položaje utvrđene tim pravilnikom, a s namještenicima zaključiti ugovor o radu.

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na zaposlenike: u državnom odvjetništvu, u smislu članka 56. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu ("Narodne novine" br. 75/95), u državnom pravobraniteljstvu u smislu članka 67. stavka 2. Zakona o državnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine" br. 75/95) i u prekršajnim sudovima u smislu članka 153r. Zakona o prekršajima ("Narodne novine", br. 2/73, 5/73, 21/74, 9/80, 25/84, 52/87, 27/88, 43/89, 8/90, 41/90, 59/90, 91/92 i 33/95).

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o pripravničkoj praksi i stručnim ispitima radnika u redovnim sudovima ("Narodne novine", broj 36/89) i Program za polaganje stručnih ispita radnika u redovnim sudovima ("Narodne novine", broj 35/89) i prestaje se primjenjivati Uredba o jedinstvenim nazivima poslova i radnih zadataka u redovnim sudovima ("Narodne novine", broj 19/89).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 133-01/95-01/25
Urbroj: 514-05-04-97-1
Zagreb, 15. svibnja 1997.