NARODNA BANKA HRVATSKE

Na temelju članka 18, 19. i 20. Zakona o bankama i štedionicama ("Narodne novine" broj 94/93, 90/96 i 98/96) i članka 67. stavka 1. točke 23. Zakona o Narodnoj banci Hrvatske ("Narodne novine" broj 35/95 - pročišćeni tekst) Savjet Narodne banke Hrvatske na sjednici održanoj 5. ožujka 1997. godine, donio je

ODLUKU

O NAČINU IZRAČUNAVANJA KAPITALA
BANAKA I ŠTEDIONICA

1. Kapital je jedan od ključnih čimbenika bankarskog poslovanja koje Narodna banka Hrvatske provjerava pri nadzoru nad bankama i štedionicama (u daljnjem tekstu: banke) kako bi osigurala sigurno i stabilno poslovanje pojedinačnih banaka i cijeloga bankovnog sustava. Ovom Odlukom propisuje se način izračunavanja jamstvenoga, temeljnoga i dopunskoga kapitala.

2. Jamstveni kapital banke je bruto jamstveni kapital umanjen za odbitne stavke iz točke 8. ove Odluke. Bruto jamstveni kapital sastoji se od zbroja temeljnoga i dopunskoga kapitala, izračunatih na način određen točkama 3. do 7. ove Odluke. Temeljni i dopunski kapital ne smiju podlijegati uvjetima ili ograničenjima suprotnim sigurnom i stabilnom poslovanju banaka.

3. (a) Temeljni kapital, odnosno njegovi pojedinačni elementi koji se uključuju u izračunavanje jamstvenoga kapitala, mora ispunjavati slijedeće uvjete:

Bezuvjetno je nepovratan;

Za vrijeme poslovanja banke stoji u cijelosti na raspolaganju za pokriće gubitaka banke;

U slučaju stečaja odnosno likvidacije banke, u cijelosti i bez ograničenja stoji na raspolaganju za podmirenje gubitaka banke nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima banke.

(b) Temeljni kapital sastoji se od stavaka pod 1. do 6. ove podtočke umajenih za odbitne stavke pod 7. do 11. ove podtočke.

Sastavni dijelovi temeljnog kapitala:

1. uplaćeni kapital ostvaren prodajom vlastitih običnih i povlaštenih dionica odnosno poslovnih udjela;

2. sve vrste rezervi banke formirane na teret dobiti nakon njezina oporezivanja;

3. zadržana dobit proteklih godina neopterećena bilo kojim budućim obvezama ili gubicima i potvrđena od strane skupštine banke te iskazana u bilanci;

4. dobit tekuće godine ako banka kapital izračunava u tijeku godine. Narodna banka Hrvatske može, u skladu sa člankom 20. stavkom 2. Zakona o bankama i štedionicama, tekuću dobit prihvatiti kao dio temeljnoga kapitala ako je ona izračunata na osnovi privremenih izvještaja napravljenih u tijeku godine i ako je skupština banke odlučila da će se ona rasporediti u rezerve ili u stavku zadržana dobit odnosno kapital.

Privremene izvještaje banka mora odmah nakon sastavljanja dostaviti Narodnoj banci Hrvatske;

5. kapitalska dobit ostvarena na osnovi kupnje i prodaje vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela banke;

6. posebne rezerve formirane za otkupljene vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele prema članku 233. odnosno članku 418. Zakona o trgovačkim društvima.

Odbitne stavke temeljnoga kapitala:

7. gubici proteklih godina;

8. gubitak tekuće godine ako se kapital izračunava u tijeku godine. Gubitak mora biti izračunat na osnovi privremenih izvještaja napravljenih u tijeku godine, a banka mora privremene izvještaje odmah nakon sastavljanja dostaviti Narodnoj banci Hrvatske;

9. nematerijalna ulaganja (npr. goodwill, licence, patenti, zaštitni znakovi);

10. otkupljene vlastite obične i povlaštene dionice odnosno vlastiti poslovni udjeli;

11. potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim običnim i povlaštenim dionicama odnosno vlastitim poslovnim udjelima banke.

4. (a) Dopunski kapital sastoji se od stavaka 1. do 3. ove točke umanjenih za odbitne stavke 4. i 5. ove točke.

Sastavni dijelovi dopunskog kapitala:

1. posebne rezerve za osiguranje od nepoznatih potencijalnih gubitaka;

2. sredstva stečena hibridnim instrumentima prema točki 5. ove Odluke;

3. sredstva stečena dužničkim instrumentima prema točki 6. ove Odluke.

Odbitne stavke dopunskog kapitala:

4. iznos dužničkih instrumenata prema točki 6. ove Odluke koji prelazi 50% temeljnoga kapitala;

5. potraživanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili dužničkim instrumentima banke do iznosa do kojeg se ti instrumenti ubrajaju u dopunski kapital;

(b) Dopunski kapital ubraja se u jamstveni kapital najviše do 100% iznosa temeljnoga kapitala. Banka može, usprkos tome što Narodna banka Hrvatske višak dopunskoga kapitala neće ubrajati u jamstveni kapital, radi sigurnoga i stabilnoga poslovanja prikupiti dopunski kapital koji prelazi 100% iznosa temeljnoga kapitala.

5. Hibridni instrumenti koji se uključuju u dopunski kapital, jesu financijski instrumenti koji imaju određene značajke kapitala i određene značajke duga. Oni, neovisno o svom obliku odnosno nazivu, služe prikupljanju sredstava i moraju ispunjavati slijedeće uvjete.

1. neosigurani su (banka ih nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način), u cjelini su uplaćeni, a u stečaju odnosno likvidaciji banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima);

2. stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i pri stečaju odnosno likvidaciji;

3. isplata vjerovnicima ili otkup od strane banke prije dospijeća nisu mogući;

4. rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina;

5. ako adekvatnost kapitala banke padne ispod zakonom određene visine, a viša je od 70% te visine, banka ne može isplatiti dividende, kamate ili drugu naknadu s naslova tih instrumenata;

6. banka mora pretvoriti te instrumente u obične ili povlaštene dionice ili u poslovne udjele prema unaprijed određenim uvjetima ako adekvatnost kapitala banke ne doseže 70% zakonom određene visine adekvatnosti kapitala i ako vlasnici običnih dionica ili poslovnih udjela ne provedu uplatu dodatnoga temeljnoga kapitala u roku od 90 dana nakon što se utvrdilo da je adekvatnost kapitala niža od 70% zakonom određene visine.

Pravni akt koji uređuje odnose između davaoca kapitala i banke mora sadržavati sve gore navedene odredbe i ne može se poslije izmijeniti.

6. Dužnički instrumenti koji se uključuju u dopunski kapital, jesu financijski instrumenti koji, neovisno o njihovu obliku odnosno nazivu, služe prikupljanju sredstava i moraju ispuniti slijedeće uvjete:

1. neosigurani su (banka ih nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način), u cjelini su uplaćeni, a u stečaju odnosno likvidaciji banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima);

2. stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka tek pri stečaju odnosno likvidaciji i ne stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka za vrijeme redovnoga poslovanja banke;

3. isplata vjerovnicima ili otkup od strane banke prije dospijeća nisu mogući;

4. rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina.

Pravni akt koji uređuje odnose između davaoca kapitala i banke mora sadržavati sve gore navedene odredbe i napomenu da instrument ne predstavlja depozit te da nije osiguran od strane Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Naziv instrumenta i pravni akt ne smiju sadržavati riječ "štedni" ili bilo koju izvedenicu od te riječi. Pravni akt ne može se poslije izmijeniti.

7. Približavajući se dospijeću, hibridni i dužnički instrumenti gube značajke kapitala i poprimaju značajke srednjoročnoga i kratkoročnoga duga. U dopunski se kapital zato uključuju u tijeku posljednjih pet godina prije njihova dospijeća s 20%-tnim kumulativnim godišnjim odbicima od njihove vrijednosti za svaku godinu koja preostaje do njihova dospijeća. U posljednjoj se godini prije njihovog dospijeća stoga više ne uračunavaju u dopunski kapital.

8. Bruto jamstveni kapital banke umanjuje se za slijedeće stavke:

1. izravna i neizravna ulaganja banke i pravnih osoba nad kojima banka ima izravno ili neizravno potpuno ili većinsko vlasništvo u dionice i druge financijske instrumente koji se ubrajaju u jamstveni kapital banaka i drugih financijskih institucija;

2. potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima banka ima izravno ili neizravno potpuno ili većinsko vlasništvo, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnoga i stabilnoga bankovnog poslovanja te ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu prvorazredno osigurane;

3. potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima izravno ili neizravno vlasništvo imaju namještenici banke, članovi uprave, članovi nadzornog odbora odnosno članovi njihovih užih obitelji, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnoga i stabilnoga bankovnog poslovanja te ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu prvorazredno osigurane;

4. potraživanja od namještenika banke, članova uprave ili nadzornog odbora odnosno članova njihovih užih obitelji i potencijalne obveze prema namještenicima banke, članovima uprave ili nadzornog odbora odnosno članovima njihovih užih obitelji neovisno o tome jesu li im odobrene kao trgovcima pojedincima ili fizičkim osobama, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnoga i stabilnoga bankovnog poslovanja te ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu prvorazredno osigurane;

5. potraživanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banaka koje ne kotiraju na službenim burzama te potraživanja i potencijalne obveze osigurane poslovnim udjelima drugih banaka.

9. Banke sastavljaju izvještaje o provođenju ove Odluke prema stanju 31. ožujka, 30. lipnja i 30. rujna te ih Narodnoj banci Hrvatske dostavljaju do 30. travnja, 31. srpnja i 31. listopada. Privremeni izvještaj prema stanju 31. prosinca banke dostavljaju Narodnoj banci Hrvatske najkasnije do 31. siječnja slijedeće godine, a izvještaji sastavljeni na temelju revidiranoga i usvojenoga godišnjeg izvještaja najkasnije do 5. srpnja slijedeće godine. Narodna banka Hrvatske propisuje upute i obrasce za slanje izvještaja.

10. Banka sastavlja, prema posebnom zahtjevu Narodne banke Hrvatske, izvještaje i prema stanju na dan koji nije propisan u točki 9. ove Odluke i u roku koji odredi Narodna banka Hrvatske.

11. Prve izvještaje iz točke 9. ove Odluke banke sastavljaju prema stanju na dan 31. prosinca 1997. godine.

12. Danom početka primjene ove Odluke prestaju važiti Odluka o uvjetima primjene odredbi članka 18. Zakona o bankama i štedionicama ("Narodne novine" broj 107/93 i 15/94) i Odluka o utvrđivanju pojedinih oblika kapitala banaka i štedionica ("Narodne novine" broj 107/93).

13. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1998. godine.

O. br. 381/97.
Zagreb, 5. ožujka 1997.