Zakoni i propisi - Pravni savjeti 12 05.02.1997 Metodološke osnove za Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti - NKD

     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

I. Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici ("Narodne novine" broj 52/94) Državni zavod za statistiku određuje:

METODOLOŠKE OSNOVE ZA NACIONALNU KLASIFIKACIJU DJELATNOSTI - NKD1

1. POJAM I DEFINICIJA KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI

Pod djelatnošću se podrazumijeva kombinacija resursa kao što su oprema, rad, tehnika proizvodnje, informativne mreže ili proizvodi čiji je rezultat određena roba ili usluge. Djelatnost je određena inputom proizvoda (dobara ili usluga), proizvodnim procesom i outputom proizvoda.

Klasifikacija djelatnosti je jedan od osnovnih statističkih normativa koji se koristi pri evidentiranju, prikupljanju, obradi, analizi, diseminaciji i prikazivanju podataka važnih za stanje određenog gospodarstva, te za analizu i usmjeravanje društvenog i gospodarskog razvoja i njegovih strukturnih promjena.

Prema klasifikaciji djelatnosti razvrstavaju se poslovni subjekti po djelatnostima koje obavljaju sukladno propisima.

Osnovni kriterij za razvrstavanje poslovnih subjekata mora biti funkcionalan. To znači, da se poslovni subjekti razvrstavaju u svoju glavnu djelatnost, prema djelatnosti koju stvarno obavlja a ne prema vlastitom ustrojstvenom obliku, statusu, vlasništvu, načinu proizvodnje i slično.

Klasifikacija djelatnosti razlikuje se od dosadašnjih klasifikacija prvenstveno po sadržaju jer izražava dostignutu razinu gospodarstva i segmente njegove podjele rada.

Kao posljedica gospodarskog i ukupnoga tehnološkog i tehničkog procesa javljaju se nove djelatnosti, a istovremeno postepeno nestaju postojeće djelatnosti. To zahtjeva potrebne povremene revizije klasifikacije djelatnosti.

2. PREGLED RAZVOJA KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

- Prva Privremena klasifikacija djelatnosti u Republici Hrvatskoj prihvaćena 1947. i koristila se do 1962. godine.

- Od 1962. godine upotrebljava se kao sastavni dio Pravilnika o razvrstavanju korisnika društvene imovine prema njihovim djelatnostima, Nomenklatura za razvrstavanje gospodarskih i drugih organizacija te državnih organa prema djelatnostima koristila se i bila je na snazi uz određene manje promjene i dopune do 1976. godine.

Jedinstvena klasifikacija djelatnosti primjenjuje se od 1. 1. 1977. do 31.12. 1995.

3. RAZLOZI ZA UVOĐENJE NACIONALNE KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI

Na temelju obavljenoga istraživačkog rada2 projektnog tima u Državnom zavodu za statistiku i cjelokupne analize rezultata zaključeno je da je neophodno promijeniti Jedinstvenu klasifikaciju djelatnosti, iz slijedećih razloga:

- Jedinstvena klasifikacija djelatnosti unatoč izvršenim izmjenama i dopunama temelji se na institucionalnim rješenjima koja nisu sukladna sustavu tržišnog gospodarstva Republike Hrvatske.

- Područja djelatnosti JKD-a definirana su u skladu s materijalnim konceptom proizvodnje u kojem su definirane kao proizvodne djelatnosti one čiji je rezultat vidljiv samo u materijalnom obliku, tj. u obliku proizvoda ili proizvodnih usluga.

- U primjeni JKD-a ponekad je bio korišten i institucionalni kriterij razvrstavanja poslovnih subjekata. To znači da je bilo moguće da poslovni subjekti, koji obavljaju istovrsnu djelatnost, budu razvrstani u različite djelatnosti s obzirom na njihov institucionalni ili ustrojstveni oblik.

- Posljedica primjene institucionalnoga načela u JKD-u bila je da razvrstavanje pojedinih poslovnih subjekata u određenu podskupinu djelatnosti često nije odražavalo stvarno stanje, a razvrstavanje u određenu djelatnost u mnogočemu je određivalo uvjete njihovoga poslovanja.

- Uz to JKD ni na najvišoj razini djelatnosti nije usporediv niti s jednim do sada važećim međunarodnim standardnim klasifikacijama djelatnosti, što ima za posljedicu neusporedivost mnogih nacionalnih statističkih podataka sa statističkim podacima drugih država i međunarodnih organizacija.

4. CILJ I ZNAČAJ UVOĐENJA NACIONALNE KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI

Cilj je uspostavljanje integralnog sustava statističkih klasifikacija koji će omogućiti:

- kakvoću i bolje korištenje podataka u području ekonomskih analiza

- jednostavnije i lakše sporazumijevanje ne samo među statističarima nego i nositeljima gospodarske politike, poduzetnicima, znanstvenicima i svim drugim korisnicima statističkih podataka

- temelj za izgradnju učinkovitoga interresornog informacijskog sustava

- efikasnijeg i ekonomičnijeg davanja podataka

- kvalitetnu međunarodnu usporedivost podataka.

NACE Rev. 1 sukladan je s međunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda ISIC Rev. 3. do razine skupina (60 odjeljaka).

NACE Rev. 1. je klasifikacija djelatnosti koja odražava strukturu razvijenih tržišnih gospodarstava. Klasifikacija gospodarskih djelatnosti polazi od razvrstavanja poslovnih subjekata djelatnosti koje one stvarno obavljaju u gospodarskom procesu.

Zbog različitih nacionalnih struktura i potreba nacionalnih ekonomija Uredba Savjeta EU-a, broj 3037/90 i 761/93 dozvoljava mogućnost zemljama članicama EU da, radi zadovoljavanja nacionalnih potreba, zadrže ili uključe dodatno raščlanjivanje razreda svojih nacionalnih klasifikacija djelatnosti. U Republici Hrvatskoj postojala je potreba za dodatnim raščlanjivanjem razreda na petoj razini (na podrazrede). Prema tome Nacionalna klasifikacija djelatnosti ima 65 podrazreda.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti odražava gospodarsku i društvenu strukturu kao i nacionalne potrebe Republike Hrvatske.Raščlanjivanje razreda temelji se na načelu homogenosti vlastitoga gospodarskog i tehnološkog razvoja pri čemu su uzete u obzir i hrvatske posebnosti.

Revizija Nacionalne klasifikacije djelatnosti regulirat će se Programom statističkih istraživanja Republike Hrvatske.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti temelj je za izgradnju informatičke infrastrukture gospodarskih djelatnosti s osnovnim bazama podataka.

Primjenom Nacionalne klasifikacije osigurava se kompatibilnost podataka sa svim zemljama, a poglavito sa zemljama članicama EU i mogućnost za razmjenu podataka s međunarodnim institucijama.

5. SUSTAV OZNAKA NACIONALNE KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI

Nacionalna klasifikacija djelatnosti ima 17 područja, 31 potpodručja, 60 odjeljaka, 222 skupine, 503 razreda i 568 podrazreda.

Tablica 1. HIJERARHIJA RAZINA NACIONALNE KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI

_____________________________________________________________________________________

             Hijerarhija razina Nacionalne klasifikacije djelatnosti 
_____________________________________________________________________________________


razina                   brojčane i             oznake                  UKUPNO
raščlanjenosti           slovne oznake 
_____________________________________________________________________________________

područje                   A-Q                jednoslovne                17 

potpodručje              CA - DN              dvoslovne                  31 

odjelja                   01 - 99             dvoznamenkaste             60 

skupina                 01.1 - 99.0           troznamenkaste            222 

razred                 01.11 - 99.00          četveroznamenkaste        503 

podrazred             01.11.1 - 99.00.0       peteroznamenkaste         571 
_____________________________________________________________________________________

Šifarski sustav Nacionalne klasifikacije djelatnosti (prikazan je u tablici 2.) obuhvaća:

- prvi stupanj - područje (section), označen jednoslovnom abecednom šifrom

- međustupanj - potpodručje (subsection), označen dvoslovnom abecednom šifrom

- drugi stupanj - odjeljak (division), označen dvoznamenkastom brojčanom šifrom

- treći stupanj - skupinu (group), označen troznamenkastom brojčanom šifrom

- četvrti stupanj - razred (class), označen četveroznamenkastom brojčanom šifrom

- peti stupanj - podrazred (subclass), označen peteroznamenkastom brojčanom šifrom.

Tablica 2. STRUKTURA NACIONALNE KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI

__________________________________________________________________________________________

         PODRUČJA                                         Broj 

                                     _____________________________________________________
                                        potpod-         odje-   sku-    raz-    podra-
                                        ručja           ljaka   pina    reda    zreda 
__________________________________________________________________________________________


        UKUPNO                          31              60      222     503     571 
__________________________________________________________________________________________

A Popljoprivreda, lov i šumarstvo        1               2        6      14      19 
__________________________________________________________________________________________

B Ribarstvo                              1               1        1       2       4 
__________________________________________________________________________________________

C Rudarstvo i vađenje                    2               5       13      16      16 
__________________________________________________________________________________________

D Prerađivačka industrija               14              23      103     241     254 
__________________________________________________________________________________________

E Opskrba električnom energijom, 
  plinom i vodom                         1               2        4       4       4 
__________________________________________________________________________________________

F Građevinarstvo                         1               1        5      17      18 
__________________________________________________________________________________________

G Trgovina na veliko i na malo; 
  popravak motornih vozila i moto-
  cikla te predmeta za osobnu 
  uporabu i kućanstvo                    1               3       9       77       97 
__________________________________________________________________________________________

H Hoteli i restorani                     1               1       5        9       12 
__________________________________________________________________________________________

I Promet, skladištenje i veze            1               5      14       21       32 
__________________________________________________________________________________________

J Financijsko posredovanje               1               3       5       12       13 
__________________________________________________________________________________________

K Poslovanje nekretninama, 
  iznajmljivanje i poslovne usluge       1               5       23       37      39 
__________________________________________________________________________________________

L Javna uprava i obrana; 
  obvezno socijalno osiguranje           1               1       3       10       15 
__________________________________________________________________________________________

M Obrazovanje                            1               1       4        6        7 
__________________________________________________________________________________________

N Zdravstvena zaštita 
  i socijalna skrb                       1               1       3        7        8 
__________________________________________________________________________________________

O Ostale društvene, socijalne 
  i osobne uslužne djelatnosti           1               4      12       28       31 
__________________________________________________________________________________________

P Privatna kućanstva sa 
  zaposlenim osobljem                    1               1       1        1        1 
__________________________________________________________________________________________

Q Izvanteritorijalne organizacije 
  i tijela                               1               1       1        1       1 
__________________________________________________________________________________________



6. DEFINICIJE I PRAVILA

Klasifikacijski sustav djelatnosti ovisi o primjeni propisanih opisa djelatnosti i statističkih jedinica koje se razvrstavaju u tu djelatnost.

6.1 DEFINICIJE DJELATNOSTI

Djelatnost (activity) je kombinacija resursa kao što su oprema, rad, tehnike proizvodnje, informacijske mreže ili kombinacija proizvoda kojoj je rezultat stvaranje specifičnih roba ili usluga. Djelatnost određuju input proizvoda (roba ili usluga), proizvodni proces i output proizvoda.

U praksi većina proizvodnih jedinica obavlja više različitih djelatnosti, stoga je potrebno odrediti glavnu, sporednu i pomoćnu djelatnost.

Glavna djelatnost (principal activity) određuje se top down metodom (vidi Primjer uz toč. 6.6) kao djelatnost koja najviše doprinosi cjelokupnoj dodanoj vrijednosti jedinice promatranja. Kod tako određene glavne djelatnosti nije neophodno da ona ima udjel veći od uključujući 50 % ukupne dodane vrijednosti te jedinice.

Sporedna djelatnost (secondary activity) je svaka druga djelatnost neke jedinice kojom se proizvode robe ili usluge.

Glavne i sporedne djelatnosti obično se obavljaju uz potporu brojnih pomoćnih djelatnosti (ancillary activities) kao što su računovodstvo, prijevoz, skladištenje, nabava, promidžba prodaje, popravak i održavanje itd. Stoga su pomoćne djelatnosti one koje se obavljaju za glavne proizvodne djelatnosti nekog entiteta, osiguravajući netrajnu (non-durable) robu ili usluge za potrebe tog entiteta.

Međutim, ako se glavne i sporedne djelatnosti statističke jedinice i uz nju vezane pomoćne djelatnosti (npr. računski centar) ne obavljaju na istom zemljopisnom području, potrebno je o tim jedinicama prikupiti posebne podatke, kako bi se osigurali podaci na razini zemljopisnih područja.

Pomoćna djelatnost mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

a) da se obavlja samo za jedinicu kojoj pripada tj. proizvedena roba i usluge ne smiju se prodavati na tržištu;

b) da se obavlja slična djelatnost u sličnom rasponu u sličnim proizvodnim jedinicama;

c) da obavlja usluge ili u iznimnim slučajevima proizvodi netrajnu robu, koja nije dio finalnog proizvoda te jedinice (npr. priručni sitni alat ili građevinske skele);

d) da pridonosi tekućim troškovima jedinice, a ne bruto investicijama u fiksne fondove (gross fixed capital formation).

Sljedeće se djelatnosti unatoč gornjoj definiciji, ne mogu smatrati pomoćnim djelatnostima:

a) proizvodnja roba ili obavljen rad koji je dio investicija fiksnih fondova (fixed capital formation), posebno izgradnja za vlastite potrebe. To je u skladu s metodom upotrebljenom u NKD-u gdje se jedinice koje obavljaju izgradnju za vlastite potrebe, razvrstane u djelatnost građevinarstva ako su podaci raspoloživi;

b) proizvodnja ćiji se značajni dio prodaje na tržištu, čak iako se dio utroši u svezi s glavnim ili sporednim djelatnostima;

c) proizvodnja robe koja kasnije postaje sastavni dio outputa glavne ili sporedne djelatnosti - npr. proizvodnja kutija, kontejnera itd., za pakiranje proizvoda u odjelu istog poduzeća;

d) proizvodnja energije (elektrana ili toplana) čak i kad se ona cjelokupna upotrijebi za glavnu ili sporednu djelatnost nadređene jedinice;

e) kupnja robe za preprodaju u neizmijenjenom stanju;

f) istraživanje i razvoj. Ove djelatnosti nisu jako raširene i ne pružaju usluge koje se koriste u tekućoj proizvodnji.

U svim tim slučajevima, ukoliko za te djelatnosti postoje raspoloživi podaci, treba ih se izdvojiti u posebne jedinice, tzv. jedinice prema vrsti djelatnosti - JVD, te ih razvrstati u djelatnost koju stvarno obavljaju.

6.2 DJELATNOSTI OPISANE PROIZVODIMA

Bilo koja razina klasifikacije gospodarskih djelatnosti može biti opisana s outputom njezinih karakterističnih roba i usluga. Međutim, uvijek treba prvo uzeti u obzir opis djelatnosti, jer je u nekim slučajevima, proces ili sirovina, a ne sam proizvod, to na temelju čega je klasifikacija djelatnosti definirana. Stoga se u svakodnevnoj statističkoj praksi treba koristiti Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD3 koja određuje karakteristične proizvode pojedinačnih djelatnosti.

6.3 TRŽIŠNE I NETRŽIŠNE DJELATNOSTI

U NKD-u kriterij tržišnih i netržišnih djelatnosti nije uzet u obzir, kao što je bio u JKD-u, iako i u NKD-u postoje neki podrazredi koji su u pravilu netržišni (npr. određeni podrazredi odjeljka 75), kao i podrazredi djelatnosti koje mogu biti i tržišne i netržišne.

6.4 DEFINICIJE STATISTIČKIH JEDINICA

Potreban je širok raspon informacija da bi se stvorila cjelovita statistička slika neke industrijske djelatnosti. Ustrojstvena razina na kojoj je moguće prikupiti podatke, varira u odnosu na vrstu podataka. Na primjer, podaci o profitu nekog trgovačkog društva mogu biti raspoloživi samo iz jedne središnje zemljopisne lokacije u odnosu na nekoliko različitih lokacija, dok podaci o prodaji proizvoda mogu biti raspoloživi za svaku izdvojenu lokaciju. Stoga da bi se na zadovoljavajući način moglo promatrati i analizirati podatke, neophodno je definirati obitelj statističkih jedinica (family of statistical units). One čine sastavne dijelove za razvrstavanje u odgovarajuću klasifikaciju s obzirom na podatke koji se trebaju prikupiti.

Različite vrste statističkih jedinica koriste se za različite potrebe, ali svaka je jedinica poseban entitet koji je definiran tako da ga je moguće prepoznati i odrediti, te izbjeći zamjenjivanje s bilo kojom drugom vrstom jedinice. To može biti prepoznatljiva pravna ili fizička jedinica ili, kao u slučaju jedinice homogene proizvodnje, statistička analitička konstrukcija.

A. Statističke jedinice za promatranje i analizu sustava promatranja

Cjelovito praćenje zakonitosti i pravila koji vladaju u tržišnom gospodarstvu, zahtijeva definiranje statističkih standarda koji se primjenjuju pri identifikaciji statističkih jedinica te u prikupljanju, prijenosu i objavljivanju nacionalnih statističkih podataka s ciljem da se proizvedu pouzdani i međunarodno usporedivi podaci koji će biti raspoloživi poduzećima, financijskim institucijama, vladama i svim ostalim subjektima na unutrašnjem tržištu, za potrebe analiza i dr. Iz tih razloga temeljni je uvjet da sve statistike upotrebljavaju zajedničke definicije statističkih jedinica, kako bi bilo moguće osigurati cjelovite pouzdane, brze i detaljne statističke informacije. Za to je važno da statističke jedinice budu razvrstane prema NKD-u na isti način u svim statističkim istraživanjima.

Ovim se utvrđuje popis statističkih jedinica zajedno s kriterijima za uporabu, definicijama jedinica i objašnjenjima, koje je potrebno ugraditi u statistički sustav zajedno s njihovom primjenom u statističkim istraživanjima i statističkim registrima.

Definicije statističkih jedinica u sustavu proizvodnje upotrebljavaju se u statističkim istraživanjima za identificiranje jedinica za prikupljanje, prijenos, objavljivanje i analiziranje statističkih podataka u svezi s NKD-om.

Primjena ovih jedinica zahtijeva prijelazno razdoblje, tijekom kojeg će se u statističkim istraživanjima, upotrebljavati i druge statističke jedinice koje će biti što je moguće više usklađene s ovom metodologijom.

B. Statističke jedinice u sustavu proizvodnje i usluga

- Vrste statističkih jedinica

A. poduzeće

B. institucijska jedinica

C. skupina poduzeća

D. jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD

E. jedinica homogene proizvodnje - JHP

F. lokalna jedinica

G. lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti - lokalni JVD

H. lokalna jedinica homogene proizvodnje - lokalni JHP

- Kriteriji za definiranje statističkih jedinica

Statističke jedinice definiraju se na temelju triju kriterija čija važnost ovisi o vrsti jedinice na koju se odnose.

I. Pravni, računovodstveni i ustrojstveni kriterij

1. Da bi se mogle definirati jedinice koje će se moći prepoznati i odrediti u gospodarskom sustavu, primjenjuje se pravni ili institucijski kriterij. U nekim slučajevima pravno odvojene jedinice moraju biti grupirane zajedno jer nisu samostalne u svojoj organizaciji. Za definiranje nekih vrsta jedinica primjenjuju se i računovodstveni i financijski kriteriji.

2. Za formiranje statističkih jedinica poduzeća koriste se pravne jedinice koje djelomično ili u cijelosti obavljaju proizvodnu djelatnost.

3. Pravne jedinice uključuju:

- pravne osobe čije je postojanje priznato zakonom neovisno o pojedincima ili institucijama u čijem su vlasništvu ili čiji su članovi

- fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, na osnovi vlastitog prava.

4. Pravne jedinice čine, samostalno ili u kombinaciji s drugim jedinicama, izvor za formiranje statističkih jedinica nazvanih poduzeća.

II. Zemljopisni kriterij

1. Jedinica se može identificirati zemljopisno. Razlikuju se lokalna, regionalna6, nacionalna, europska i svjetska područja.

2. Lokalna razina ovdje znači teritorij koji odgovara "najmanjem administrativnom području": u Hrvatskoj "grad/općina ", a na primjer u Njemačkoj "gemeinde", u Francuskoj "commune" i u Velikoj Britaniji "ward".

3. Jedinice za promatranje i analizu definirane su na takav način da omogućavaju određivanje podataka po svim teritorijalnim razinama Republike Hrvatske, te priključivanje podacima europskoga i svjetskoga područja.

4. Primjena zamljopisnih kriterija mora omogućiti objedinjavanje podataka i spriječiti dupliciranje i neobuhvaćenost podataka.

III. Kriterij djelatnosti

1. Smatra se da djelatnost proizvodnje - nadalje "djelatnost" - postoji, kada se međusobno udruže resursi kao što su oprema, rad, proizvodna tehnika, mreže podataka i kombinacija proizvoda, što rezultira stvaranjem specifičnih roba ili usluga. Djelatnost je definirana kao input proizvoda (roba ili usluga), proizvodni proces i output proizvoda.

2. Djelatnosti su definirane određenim razinama NKD-a.

3. Ako jedinica obavlja više od jedne djelatnosti, sve djelatnosti osim pomoćnih, poredane su prema udjelu u bruto dodanoj vrijednosti. Prema troškovima koje generiraju razlikuju se glavne i sporedne djelatnosti.

4. Ako za razvrstavanje nisu raspoloživi podaci za dodanu vrijednost, upotrebljavaju se drugi kriteriji, kao npr. zaposlenost, platna lista, promet i aktiva (assets), kako bi se dobila najbliža moguća aproksimacija.

5. Jedinice se razvrstavaju prema djelatnostima koje obavljaju. Ako jedna djelatnost ima udjel veći od 50 % dodane vrijednosti, time je određeno njezino razvrstavanje. U svim ostalim slučajevima primjenit će se i pravila za razvrstavanje po top down metodi. Razvrstavanje se provodi po fazama, od najviše razine agregacije kao što je područje (jednoslovna oznaka), preko odjeljka (dvoznamenkasta brojčana oznaka), skupine (troznamenkasta brojčana oznaka) i razreda (četveroznamenkasta oznaka) do podrazreda (peteroznamenkasta brojčana oznaka).

Razvrstavanje na svakoj razini mora biti sukladno s prethodnom razinom.

6. Pojam pomoćnih djelatnosti definiran je u dodatnim objašnjenjima ovih metodoloških osnova.

- Definiranje jedinica i objašnjenja svake statističke jedinice

A. Poduzeće (Enterprise)

Poduzeće je najmanja kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju roba ili usluga. Ima određen stupanj autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa. Poduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija. Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica.

Objašnjenje:

Ovako definirano poduzeće gospodarski je entitet koji, pod određenim okolnostima, odgovara skupini od nekoliko pravnih jedinica. Neke pravne jedinice, u stvari, obavljaju djelatnosti isključivo za druge pravne jedinice, njihovo se postojanje može objasniti samo administrativnim razlozima (npr. zbog poreza) i nemaju nikakav gospodarski značaj. Velik broj pravnih jedinica bez ijednog zaposlenog također pripada ovoj kategoriji. U mnogim slučajevima djelatnosti takvih pravnih jedinica smatraju se pomoćnim djelatnostima za nadređenu pravnu jedinicu za koju obavljaju poslove, a kojoj moraju biti pripojene da bi formirale poduzeće koje se koristi za gospodarsku analizu.

B. Institucijska jedinica (Institutional unit)

Institucijska je jedinica osnovni centar za odlučivanje, koji karakterizira jednoobraznost ponašanja i samostalnost kod odlučivanja u obavljanju njezine glavne funkcije. Jedinica je institucijska ako je samostalna u odlučivanju u odnosu na svoju glavnu funkciju i ako je nadležna za cjelovito računovodstvo.

- Jedinica je samostalna u odlučivanju o glavnoj funkciji ako je odgovorna za odluke i djelatnosti koje obavlja.

- Jedinica je nadležna za kompletno računovodstvo kad vodi računovodstvo za sve gospodarske i financijske transakcije koje se provode u računovodstvenom razdoblju, kao i bilance aktive i pasive.

Objašnjenje:

1. U sektoru korporativnih poduzeća, poduzeće odgovara institucijskoj jedinici koja se koristi u sustavu nacionalnih računa. Slične institucijske jedinice također postoje u općoj upravi i sektoru privatnih neprofitnih institucija. Institucijske jedinice u sektoru kućanstava obuhvaćaju sve djelatnosti u kućanstvima, dok je pojam "poduzeće" rezerviran isključivo za njihove proizvodne djelatnosti.

2. Primjena ovih pravila daje sljedeća rješenja za entitete koji nemaju obje karakteristike institucijske jedinice.

(a) Kućanstva uvijek imaju samostalnost u odlučivanja i prema tome su institucijske jedinice, čak iako ne vode cjelovito računovodstvo.

(b) Poduzeća koja ne vode cjelovito računovodstvo, pripajaju se institucijskim jedinicama u čije je računovodstvu uključeno i njihovo.

(c) Entiteti koji, pri vođenju računovodstva, nemaju samostalnost u odlučivanju u obavljanju njihove glavne funkcije pripajaju se jedinicama koje ih kontroliraju.

(d) Entiteti koji zadovoljavaju definiciju institucijske jedinice, smatraju se takvima čak iako ne objavljuju svoja financijska izvješća.

(e) Entiteti koji čine dio skupine poduzeća i koji vode cjelovito računovodstvo, smatraju se institucijskim jedinicama, čak iako su dio svoje samostalnosti u odlučivanju ustupili u praksi (ako ne i pravno), centralnom tijelu (holding društvu) odgovornom za opće upravljanje skupinom. Holding društvo samo za sebe smatra se institucijskom jedinicom, za razliku od jedinica kojima upravlja.

3. Sljedeće jedinice su institucijske jedinice:

- jedinice koje vode cjelovito računovodstvo i samostalne su u odlučivanju:

(a) privatna i javna društva (private and public companies), javne korporacije (public corporations);

(b) kooperative (cooperatives) i partnerstva (partnerships) priznati kao samostalni pravni entiteti;

(c) javna poduzeća (public enerprises) koja su posebnim pravnim propisima priznati kao samostalni pravni entiteti

(d) neprofitne institucije (non-profit institucions) priznate kao samostalni pravni entiteti

(e) tijela opće uprave (agencies of general government).

- jedinice koje vode cjelovito računovodstvo i koje u skladu s konvencijom samostalno odlučuju:

(f) kvazikorporacijska poduzeća (quasi-corporate enterprises): poduzeća u vlasništvu jedne fizičke osobe (sole proprietorships), partnerstva (partnerships) i javna poduzeća (public enterprises), osim onih koji su navedeni u točkama (a), (b) i (c), ako je njihovo ekonomsko i financijsko djelovanje različito od djelovanja njihovih vlasnika, a slično je djelovanju korporacijskih poduzeća (corporate enterprises).

- jedinice koje nisu obvezne voditi cjelovito računovodstvo, ali samostalno odlučuju, u skladu s konvencijom:

(g) kućanstva.

C. Skupina poduzeća (Enterprise group)

Skupina poduzeća je udruženje poduzeća, povezanih pravnim i/ili financijskim vezama. Skupina poduzeća može imati više od jednog centra odlučivanja, posebno za politiku proizvodnje, prodaje i profita. Može centralizirati određene aspekte financijskoga upravljanja i oporezivanja. Ona čini gospodarski entitet koji je ovlašten za odlučivanje, posebno u odnosu na jedinice koje ju čine.

Objašnjenje:

1. Za određena promatranja i analize ponekad je potrebno proučiti veze između određenih poduzeća i grupirati ona koja imaju međusobne čvrste veze.

2. Smatra se da postoji skupina kad 20 % kapitala ili glasova ima ili kontrolira drugo poduzeće. Uzimaju se u obzir odredbe o ovlaštenjima za imenovanje direktora, a uz financijski nadzor utvrđuje se i gdje se kontrola stvarno nalazi.

3. Ova definicija nije pogodna za statističku analizu, jer računovodstvene skupine ne konstituiraju međusobno isključive, dodatne skupine poduzeća. Statistička jedinica poznata kao skupina poduzeća temeljena na konceptu računovodstvene skupine treba se definirati primjenom sljedećih dopunskih kriterija:

- potrebno je razmotriti računovodstvene skupine na najvišoj konsolidacijskoj razini (upravitelj skupine)

- u skupinu poduzeća treba uključiti one jedinice čija su računovodstva potpuno integrirana u konsolidirano društvo

- treba dodati jedinice s većinskom kontrolom čiji računi nisu uključeni u sveukupnu konsolidaciju primjenom jednog od kriterija razlike u vrsti djelatnosti ili maloj veličini

- ne uzimaju se u obzir privremene veze kraće od godine dana.

4. Skupina poduzeća je skup poduzeća koje nadzire upravitelj skupine (group head). Upravitelj skupine je nadređena pravna jedinica koju posredno ili neposredno ne nadzire nijedna druga pravna jedinica. Podružna poduzeća (subsidiary enterprise) nadređenoga poduzeća (parent enterprise), njihove su podružnice (subsidiaries). Međutim, postoje neki oblici kooperativnih ili zajedničkih udruga gdje je nadređeno poduzeće u vlasništvu jedinica skupine.

5. Skupine poduzeća često su povezane različitim odnosima kao što su vlasništvo, kontroliranje različitih interesa i upravljanje. Te su jedinice često povezane s jedinicama iz iste obitelji, sa nekoliko različitih generacija. Jedinica skupina poduzeća često korespondira s konglomeratom povezanim složenim odnosima i često obavlja širok raspon djelatnosti. Podskupine se mogu identificirati unutar skupine poduzeća.

6. Korisno je prepoznati sve veze između upravitelja skupine i podređenih poduzeća preko mreže podružnica i potpodružnica (sub-subsidiaries), jer nam omogućava prikaz organiziranosti cijele skupine.

7. U pogledu različitih računovodstvenih uputa treba razlikovati među temeljnim jedinicama skupine nefinancijska poduzeća od jedinica koje se klasificiraju kao financijske institucije. U drugom slučaju treba razlikovati jedinice koje su kreditne institucije i one koje su osiguravajuća poduzeća. Neke skupine poduzeća protežu se cijelim svijetom, a treba ih analizirati s nacionalnoga i međunarodnog aspekta.

8. Jedinica skupine poduzeća naročito je korisna za financijske analize i proučavanje strategije poduzeća, no one su previše nestalne u svojoj prirodi da bi se prihvatile kao središnje jedinice za promatranje i analizu. To su poduzeća. Ona se koriste za prikupljanje i prikazivanje određenih podataka.

D. Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD (Kind-of-activity unit - KAU)

Jedinicu prema vrsti djelatnosti - JVD čine dijelovi poduzeća koji pridonose izvođenju djelatnosti na razini podrazreda (peteroznamenakasta brojčana oznaka) NKD-a. Ona odgovara jednoj operacijskoj potpodjeli poduzeća. Informacijski sustav u poduzeću mora osigurati izračunavanje, za svaku JVD, vrijednosti proizvodnje, međufazne potrošnje, troškova radne snage, operativnih višaka i zaposlenosti, te bruto investicije u fiksne fondove (gross fixed capital formation).

Objašnjenje:

1. Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD određena je za jedinicu promatranja kako bi se poboljšala homogenost rezultata statističkih istraživanja prema djelatnosti, kao i međunarodna usporedivost tih rezultata, dok se na razini poduzeća mogu promatrati različite vrste horizontalne i vertikalne integracije na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Entiteti koji obavljaju samo pomoćne djelatnosti za poduzeće kojem pripadaju, ne mogu se smatrati samostalnom jedinicom prema vrsti djelatnosti.

2. Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD unutar pojedinog naslova NKD-a može proizvesti proizvode izvan homogene grupe, na račun sporednih djelatnosti povezanih s njima, a koje se ne mogu izdvojeno obraditi zbog neraspoloživosti računovodstvenih podataka. Stoga jedinica prema vrsti djelatnosti razvrstana na temelju glavne djelatnosti, ne mora proizvoditi potpun output homogenih skupina specifičnih proizvoda, jer se isti proizvodi mogu proizvesti u sporednim djelatnostima jedinice prema vrsti djelatnosti, koja pripada nekom drugom naslovu u NKD-u.

3. Interno računovodstvo poduzeća (npr. profitni ili troškovni centri) često se razvija prema srodnom kriteriju koji je sličan konceptu djelatnosti. Ono omogućava davanje podataka na razini jedinice prema vrsti djelatnosti.

4. Svi troškovi pomoćnih djelatnosti poduzeća moraju se raspodijeliti na glavne i sporedne djelatnosti, kao i na jedinice prema vrsti djelatnosti koje se promatraju unutar poduzeća.

E. Jedinica homogene proizvodnje - JHP (Unit of homogeneous production - UHP)

Jedinica homogene proizvodnje - JHP, okarakterizirana je jednom djelatnošću koja je identificirana svojim homogenim inputom, procesom proizvodnje i outputom. Proizvodi koji čine input i output, međusobno se razlikuju po svojim fizičkim karakteristikama, po stupnju obrade i prema tehnici proizvodnje, što ovisi o klasifikaciji proizvodnje. Jedinica homogene proizvodnje može odgovarati institucijskoj jedinici ili njezinom dijelu, ali nikad ne može pripadati dvjema različitim institucijskim jedinicama.

1. Za jasnu analizu proizvodnog procesa sustav nacionalnih računa prihvatio je jedinice homogene proizvodnje - JHP, koje omogućavaju studiju tehničkih i gospodarskih odnosa. Ove analitičke jedinice upotrebljavaju se posebice za Input-output tabele, a u praksi se rekonstruiraju iz podataka prikupljenih za jedinice promatranja s obzirom da se ne mogu direktno promatrati.

2. Većina jedinica promatranja u isto vrijeme obavlja više djelatnosti. One mogu obavljati glavne djelatnosti, neke sporedne djelatnosti, tj. djelatnosti koje pripadaju drugim granama, neke od pomoćnih djelatnosti, kao što su uprava, narudžbe, prodaja na tržištu, skladištenje, popravci itd. Ako jedinica promatranja obavlja glavnu djelatnost, isto kao i jednu ili više sporednih djelatnosti, to će se podijeliti u odgovarajući broj jedinica homogene proizvodnje - JHP, a sporedne će djelatnosti biti ponovo razvrstane pod različite naslove, u odnosu na glavnu djelatnost. Pomoćne djelatnosti jedinice promatranja ne izdvajaju se od glavnih i sporednih djelatnosti za koje se obavljaju djelatnosti.

3. Jedinica homogene proizvodnje - JHP, definira se nezavisno od lokacije djelatnosti.

F. Lokalna jedinica (Local unit)

Lokalna jedinica je poduzeće ili dio poduzeća (npr. radionica, tvornica, skladište, ured, rudnik, stovarište) smješteno na zemljopisno određenom mjestu. Na svakom od tih mjesta obavlja se neka gospodarska djelatnost za koju je zaposlena jedna ili više osoba (nekad i samo dio radnoga vremena), za jedno te isto poduzeće.

Objašnjenje:

1. Ako je neka osoba zaposlena na jednom ili više mjesta (održavanje ili nadzor) ili kod kuće, lokalna jedinica je mjesto s kojeg se daju upute ili s kojeg se organizira rad. Mora biti moguće odrediti broj zaposlenih za svaku lokalnu jedinicu. Međutim, sve pravne jedinice koje čine pravnu osnovu poduzeća, ili jednog njegovog dijela, moraju imati lokalnu jedinicu, koja je registrirani ured, čak i ako tamo nema ni jednog zaposlenog. štoviše, lokalna jedinica može obavljati samo pomoćne djelatnosti.

2. Zemljopisno identificirano mjesto mora biti striktno opisano: dvije jedinice koje pripadaju istom poduzeću na različitim lokacijama (čak i unutar najmanje administrativne jedinice), smatraju se kao dvije lokalne jedinice. Jedna lokalna jedinica može se protezati kroz nekoliko susjednih administrativnih područja, a u tom je slučaju, prema konvenciji, poštanska adresa odlučujuća.

3. Granice jedinice određuju se granicama lokacije, što znači npr. da autocesta koja ide kroz lokalnu jedinicu, ne narušava granice lokalne jedinice. Kriterij za zaposlene osobe u lokalnoj jedinici također se uzima u obzir.

G. Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti - lokalni JVD (Local kind-of-activity unit - local KAU)

Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti - lokalni JVD dio je jedinice koji prema vrsti djelatnosti odgovara lokalnoj jedinici.

Objašnjenje:

1. Svaki JVD mora imati najmanje jedan lokalni JVD. Međutim, JVD se može formirati od dijelova jedne ili više lokalnih jedinica. S druge strane, lokalna jedinica može u određenim okolnostima obavljati samo određeni broj pomoćnih djelatnosti. U tom slučaju treba dodatno razvrstati lokalne jedinice. Pored toga svako poduzeće mora imati najmanje jedan lokalni JVD.

H. Lokalna jedinica homogene proizvodnje - lokalni JHP (Local unit of homogenons production - local UHP)

Lokalna jedinica homogene proizvodnje - lokalni JHP dio je jedinice homogene proizvodnje koji odgovara lokalnoj jedinici.

- Dodatna objašnjenja

A. Upravna i neprofitna tijela (Government and non-profit bodies)

1. Za opća upravna tijela različite su odgovarajuće statističke jedinice za koji se prikupljaju statistički podaci (npr. centralna uprava, socijalno osiguranje, lokalna uprava regije, provincije, odjela, županije, općine/grada, glavnog mjesta itd.). Ova različita tijela zajednički planiraju, nadgledaju i upravljaju financijama svojih konstituirajućih tijela (to mogu biti ministarstva, glavne direkcije, uredi, zavodi, agencije, odjeli itd.). što se tiče vrste djelatnosti, neka od tih tijela, posebno lokalne vlasti, heterogenija su nego korporativna poduzeća (corporate enerprises).

2. Djelatnosti ovih tijela često pripadaju području NKD-a L: "Javna uprava i obrana: obvezno socijalno osiguranje", iako druga tijela obavljaju djelatnosti koje u osnovi pripadaju ostalim područjima, uključujući "Obrazovanje" (područje M), "Zdravstvena zaštita i socijalna skrb" (područje N) i "Ostale društvene socijalne i osobne uslužne djelatnosti" (područje O).

3. Kad se serije podatka o entitetima privatnog sektora moraju spojiti s podacima o općim upravnim tijelima i privatnim neprofitnim institucijama, razvrstanim prema vrsti gospodarske djelatnosti, njihova identifikacija i razvrstavanje mora se provesti uporabom statističkih jedinica koje odgovaraju entitetima koji su najbliži statističkim jedinicama definiranim u privatnom sektoru. Zato se svi kriteriji koji se upotrebljavaju u privatnom sektoru analogno primjenjuju na opća upravna tijela. Isto se primjenjuje na privatne neprofitne institucije.

B. Pomoćne djelatnosti (Ancillary activities)

1. Razlika između pomoćnih, glavnih i sporednih djelatnosti može se prikazati na primjerima:

- proizvodnja sitnog alata za upotrebu u jedinici je pomoćna djelatnost (u skladu sa svim kriterijima),

- vlastiti je prijevoz obično pomoćna djelatnost (u skladu sa svim kriterijima);

- prodaja vlastitih proizvoda pomoćna je djelatnost zbog općeg pravila da nije moguće proizvoditi bez prodaje. Međutim, ako je moguće identificirati maloprodaju unutar proizvodnoga poduzeća (direktna prodaja krajnjem korisniku), što može biti npr. lokalna jedinica, ova maloprodaja - izuzev onih u svrhu analiza - može se smatrati jedinicom prema vrsti djelatnosti. Ta jedinica promatranja predmet je dvostruke klasifikacije, u smislu djelatnosti (glavne ili sporedne) koju obavlja unutar poduzeća i u smislu vlastite djelatnosti (maloprodaja).

2. Opće je pravilo, budući da proizvodni proces obično nije moguć bez pomoćnih djelatnosti, da te pomoćne djelatnosti ne smiju biti posebno izdvojeni entiteti, čak iako se obavljaju u posebnim pravnim jedinicama ili na posebnim mjestima, iako vode odvojeno računovodstvo. Pomoćne djelatnosti ne uzimaju se u obzir pri razvrstavanju entiteta koji ih obavljaju. Najbolji je primjer entiteta koji obavlja pomoćne djelatnosti glavni upravni odjel ili registrirani ured.

3. Ako se pomoćne djelatnosti obavljaju u korist samo jednog entiteta, te djelatnosti i utrošena sredstva predstavljaju sastavni dio djelatnosti i sredstava te jedinice. Međutim, ako se djelatnosti statističke jedinice i odgovarajuće pomoćne djelatnosti ne obavljaju na istom zemljopisnom području (definirano prema zonama za potrebe statističkih istraživanja), preporučljivo je posebno prikupiti dodatne podatke o tim jedinicama za kategorije podataka koji moraju biti raspoređeni po zemljopisnim područjima, čak iako jedinice obavljaju samo pomoćne djelatnosti.

4. Ako se pomoćne djelatnosti većinom obavljaju i u korist dviju ili više jedinica prema vrsti djelatnosti, troškovi tih pomoćnih djelatnosti moraju se raspodijeliti na sve jedinice prema vrsti djelatnosti za koje se obavljaju. Ako su podaci o razmjeru troškova za svaku posebnu djelatnost raspoloživi, troškovi se moraju rasporediti prema tome. Međutim, ako nema tih podataka, troškovi pomoćnih djelatnosti moraju se rasporediti u glavnu i sporedne djelatnosti, proporcionalno vrijednosti outputa umanjenoj za međufazne troškove, isključujući troškove samih pomoćnih djelatnosti. Ako je ova metoda u praksi prekomplicirana, troškovi pomoćne djelatnosti jednostavno se mogu rasporediti proporcionalno vrijednosti outputa.

5. Ako su pomoćne djelatnosti organizirane tako da su namijenjene za dva ili više entiteta u poduzeću s više jedinica, one mogu činiti skupinu pomoćnih djelatnosti na pojedinoj lokaciji. U ovom slučaju, na isti način kao što je poželjno potpuno obuhvatiti određene djelatnosti, čak iako se one obavljaju nezavisno ili ih obavljaju entiteti koji obavljaju isključivo pomoćne djelatnosti (kao npr. računalne usluge), korisno je dozvoliti dodatno razvrstavanje po djelatnostima. Za tu svrhu pomoćni entiteti mogu biti razvrstani prema djelatnostima koje oni obavljaju, kao i prema djelatnosti jedinice kojoj pripadaju.

6. Moguće je da neka djelatnost u početku bude pomoćna, a kasnije počne prodavati usluge drugim entitetima. Takva djelatnost može se razviti do te mjere da prestaje biti pomoćna djelatnost i mora se smatrati jednom od glavnih ili sporednih djelatnosti entiteta. Jedini način određivanja djelatnosti kao pomoćne, glavne ili sporedne, je ocjenjivanje njezine uloge u poduzeću kao cjelini.

Tablica 3. SINOPTIČKA TABELA JEDINICA PREMA DJELATNOSTI I LOKACIJI

____________________________________________________________________________________

                                Jedna ili više lokacija         Jedna lokacija 
____________________________________________________________________________________


Jedna ili više djelatnosti               poduzeće               lokalna jedinica 

                                institucijska jedinica 
____________________________________________________________________________________

Samo jedna djelatnost                   JVD                     lokalni JVD
                                        JHP                     lokalni JHP 
____________________________________________________________________________________



6.5 PRAVILA ZA RAZVRSTAVANJE STATISTIÈKIH JEDINICA

Statističke jedinice razvrstavaju se prema NKD-u. Kod interpretacije NKD-a treba se koristiti dodatnim objašnjenjima NKD-a, tablicama pretvorbe, klasifikacijom KPD-om, Carinskom tarifom RH4 itd.

Svaka se jedinica razvrstava na temelju djelatnosti koje obavlja. U nekim slučajevima jedinica se ne može razvrstati bez uzimanja u obzir njezinih veza s drugim jedinicama.

Jedinice se razvrstavaju do najdetaljnije razine djelatnosti NKD-a (razina podrazreda).

Jedinice treba razvrstati prema kategoriji koja najbolje opisuje njezinu djelatnost, uzimajući u obzir ne samo strukturu outputa već i strukturu inputa, kao i proizvodni proces.

6.6 TEMELJNA PRAVILA RAZVRSTAVANJA

Razvrstavanje jedinice po djelatnosti određeno je položajem u NKD-u, u koji je uključena njezina glavna djelatnost. Glavna je djelatnost neke jedinice ona u kojoj je ostvaren najveći udjel u bruto dodanoj vrijednosti, prema troškovima čimbenika te jedinice. Ukoliko na razini podrazreda neka djelatnost ima udjel veći od 50 % dodane vrijednosti, ona određuje i razvrstavanje te jedinice. U svim drugim slučajevima treba primijeniti pravila razvrstavanja prema kojima se razvrstavanje provodi u fazama, top down metodom (vidi Primjer uz ovu točku).

U praksi često nije moguće dobiti podatke o dodatnoj vrijednosti. Tada glavnu djelatnost treba odrediti prema slijedećim raspoloživim kriterijima:

a) temeljenim na outputu:

- bruto output jedinice, koji se može pridodati robama ili uslugama za svaku pojedinu djelatnost koju obavlja

- vrijednost prodaje skupina proizvoda za pojedine djelatnosti, kao aproksimacija njihovog bruto outputa.

b) temeljenim na inputu:

- plaće i nadnice, koje se mogu pridodati različitim djelatnostima; međutim, ukoliko je neka djelatnost kapitalno intenzivna, a plaće i nadnice predstavljaju relativno mali udjel u ukupnoj dodanoj vrijednosti, uzima se u obzir vrijednost materijalne imovine kako bi se odredila relativna važnost pojedinih djelatnosti.

- zaposlenost u pojedinim djelatnostima, prema udjelu zaposlenih u tim djelatnostima jedinice.

Primjer:

Određivanje glavne djelatnosti izvještajne jedinice TOP DOWN metodom:

1. Navedite djelatnosti koje obavlja jedinica, dajući svakoj od njih na razini odgovarajućeg podrazreda NKD-a udjel u dodanoj vrijednosti ili neku drugu relevantnu mjeru, ako se dodana vrijednost ne može izračunati (vidi toč. 6.6) za posljednje 12-mjesečno razdoblje.

2. Odredite područje NKD-a u kojem jedinica ima najveći udjel izabrane mjere.

3. Unutar tog područja odredite odjeljak NKD-a u kojem jedinica ima najveći udjel izabrane mjere.

4. Unutar tog odjeljka odredite skupinu NKD-a u kojoj jedinica ima najveći udjel izabrane mjere

5. Unutar te skupine odredite razred NKD-a u kojem jedinica ima najveći udjel izabrane mjere.

6. Unutar tog razreda odredite podrazred NKD-a u kojem jedinica ima najveći udjel izabrane mjere. Taj podrazred određuje glavnu djelatnost.

Pregled po fazama:

Faza 1: Izvještajna jedinica može obavljati sljedeće
djelatnosti:
__________________________________________________________________________________________________

Područje        Odjeljak        Podrazred       Opis podrazreda                 Udjel u 
                                                                                dodanoj 
                                                                                vrijednosti 
__________________________________________________________________________________________________

D               28              28.71.0         Proizvodnja bačava i sl. 
                                                posuda od čelika                7 % 
                               ___________________________________________________________________

                29              29.31.0         Proizvodnja traktora 
                                                za poljoprivredu                8 % 
__________________________________________________________________________________________________

                                29.40.0         Proizvodnja alatnih 
                                                strojeva                        3% 


                                29.53.0         Proizvodnja strojeva za 
                                                industriju hrane, pića
                                                i duhana                        21 % 

                                29.55.0         Proizvodnja strojeva za 
                                                industriju papira i kartona      8 % 
                               ___________________________________________________________________


                34              34.30.0         Proizvodnja dijelova i 
                                                pribora za motorna vozila 
                                                i njihove motore                 5 % 
__________________________________________________________________________________________________

G               51               51.14.0        Posredovanje u trgovini 
                                                strojevima, industrijskom 
                                                opremom, brodovima i 
                                                zrakoplovima                     7 % 

                                51.66.0         Trgovina na veliko 
                                                poljoprivrednim strojevima, 
                                                priključcima i oruđem, 
                                                uključujući traktore             28 % 
__________________________________________________________________________________________________

K               74              74.20.0         Arhitektonske i inženjerske 
                                                djelatnosti te s njima 
                                                povezano tehničko savjeto-
                                                vanje                           13 % 
__________________________________________________________________________________________________

        Glavna se djelatnost određuje na sljedeći način: 


Faza 2: Odredi se područje 

        D       Prerađivačka industrija                                         52 % 

        G       Trgovina na veliko i malo; popravak 
                motornih vozila i motocikla te predmeta 
                za osobnu uporabu i kućanstvo                                   35 % 

        K       Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje 
                i poslovne usluge                                               13 % 

Faza 3: Odredi se odjeljak 

        28      Proizvodnja proizvoda od metala, osim 
                strojeva i opreme                                                7 % 

        29      Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.                           40 % 

        34      Proizvodnja motornih vozila, prikolica 
                i poluprikolica                                                  5 % 

Faza 4: Odredi se skupina 

        29.3    Proizvodnja strojeva za poljoprivredu 
                i šumarstvo                                                     8 % 

        29.4    Proizvodnja alatnih strojeva                                    3 % 

        29.5    Proizvodnja ostalih strojeva za posebne 
                namjene                                                         29 % 

Faza 5: Odredi se razred 

        29.53   Proizvodnja strojeva za industriju hrane, 
                - pića i duhana                                                  21 % 

        29.55   Proizvodnja strojeva za industriju papira 
                i kartona                                                        8 % 

Faza 6: Odredi se podrazred 

        29.53.0 Proizvodnja strojeva za industriju 
                hrane, pića i duhana                                            21 % 

        29.55.0 Proizvodnja strojeva za industriju 
                papira i kartona                                                 8 % 



Glavna djelatnost je podrazred djelatnosti: 29.53.0 - Proizvodnja strojeva za industriju hrane pića i duhana. Da je razvrstavanje bilo izvršeno izravno prema podrazredu djelatnosti s najvećim udjelom u dodanoj vrijednosti, dovelo bi do pogrešnog rezultata, jer bi se poduzeće razvrstalo izvan prerađivačke industrije, u 51.66.0 - Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, priključcima i oruđem, uključujući traktore.

6.7 POSEBNA PRAVILA ZA RAZVRSTAVANJE STATISTIÈKIH JEDINICA

Temeljna pravila za određivanje glavne djelatnosti statističke jedinice objašnjena su u prethodnoj točki.

Međutim, postoje određeni gospodarski procesi i pojave koje treba jasno definirati, ukoliko sa statističkim jedinicama želimo postupati na jedinstveni način. Te definicije objašnjene su pod A.

Posebna pravila koja se odnose na određena područja NKD-a, objašnjena su pod B.

A. Posebna pravila s aspekta ustrojstva i specifičnih procesa u gospodarstvu

a) Vertikalna integracija

Do vertikalne integracije djelatnosti kada ista jedinica obavlja u slijedu različite faze proizvodnje, i gdje output iz jednog procesa služi kao input za sljedeći, kao npr. rušenje stabala u kombinaciji s proizvodnjom piljene građe; vađenje gline u kombinaciji s proizvodnjom cigala; proizvodnja sintetskih vlakana povezana s tkaonicom tekstila.

Jedinicu s vertikalno integriranim lančanim djelatnostima treba razvrstati u djelatnost u kojoj je ostvaren najveći udjel u ukupnoj dodanoj vrijednosti proizvedenih roba ili usluga. Međutim zbog praktičnih razloga raspoloživosti podataka, često je odlučujući kriterij finalni output, s aspekta jedinice promatranja i koji se u toj jedinici ne može dalje obrađivati, npr. kod jedinica za proizvodnju prediva, tkanina i odjeće, finalni output je proizvodnja odjeće.

b) Horizontalna integracija

Pristup opisan pod a) primjenjuje se također u posebnim slučajevima horizontalno integriranih jedinica, tj. jedinica gdje se nekoliko različitih vrsta djelatnosti obavlja istovremeno, koristeći iste proizvodne čimbenike, koje nije moguće izdvojiti u posebne statističke jedinice (npr. proizvodnja pekarskih proizvoda u kombinaciji s proizvodnjom čokolade i bombona; konzerviranje mesa i proizvodnja limenki; proizvodnja namještaja i ambalaže).

U svim ovim slučajevima ima više finalnih proizvoda različitog karaktera, a razvrstavanje treba izvršiti isto kao pod a), prema finalnom outputu odnosno finalnom proizvodu, koji je karakterističan za cijelokupnu proizvodnju te jedinice.

c) Djelatnosti koje se obavljaju uz naplatu ili po ugovoru

Jedinice koje obavljaju djelatnost uz naplatu ili po ugovoru razvrstavaju se s jedinicama koje proizvode te iste robe ili usluge za svoj račun. Postoje dvije temeljne vrste:

- rad temeljen na projektima, gdje ugovaratelj daje podugovaratelju sve tehničke specifikacije potrebne za proizvodnju proizvoda koji je naručio, što je karakteristično za područje proizvodnje metala i proizvoda od metala (kovanje, rezanje, štancanje i ljevaoničke usluge).

- rad prema narudžbi, gdje podugovaratelj obavlja poseban proces na predmetu koji osigurava ugovaratelj. Predmet može biti sirovina, strojni mehanički dio, ili nešto drugo, a na njemu se mogu obavljati djelatnosti dorade metala (kromiranje), priprema voća za stavljanje u limenke itd.

d) Konverteri

Konverteri su jedinice koje prodaju robe i usluge u svoje ime, ali tu proizvodnju ugovaraju s drugim jedinicama. Ove se jedinice razvrstava u područje G (Trgovina na veliko i malo), osim kada one:

- imaju značajnu ulogu u oblikovanju i razvoju proizvoda (npr. dizajniranje) i

- ako preuzimaju rizik povezan s proizvodnjom (npr. vlastiti materijal iz kojega se izrađuje proizvod).

U gore navedenim slučajevima razvrstavaju se kao proizvođači te robe.5

e) Instaliranje i montaža na licu mjesta

Jedinice koje se u prvom redu bave instaliranjem i montažom raznih elemenata ili opreme, potrebne za nesmetano funkcioniranje građevine, razvrstavaju se u građevinarstvo (odjeljak 45), kao što je npr. oprema za grijanje i ventilaciju, dizala i pomične stube, opskrba električnom energijom, plinom i vodom, prozori, vrata itd.

Instaliranje i montaža obično uključuju početne usluge, uključujući i sve neophodne radove, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje na licu mjesta, kao i sve temeljne instrukcije u svezi s korištenjem i održavanje opreme.

Instaliranje koje se izvodi kao usluga identična prodaji opreme, ima karakter pridružene djelatnosti, (npr. instaliranje električne opreme za kućanstvo od strane maloprodaje).

f) Popravak i održavanje

Jedinice koje se bave popravcima, održavanjem ili remontom opreme, razvrstavaju se u isti podrazred kao i jedinice koje ju proizvode, osim u iznimnim slučajevima, a to su sljedeći:

- jedinice koje popravljaju i održavaju motorna vozila i motocikle, razvrstavaju se u skupine 50.2, odnosno 50.4.

- jedinice koje popravljaju predmete za osobnu uporabu i kućanstvo, razvrstavaju se u skupinu 52.7.

- jedinice koje popravljaju i održavaju bojlere i peći za centralno grijanje u kućanstvima, razvrstavaju se u razred 45.33.

- jedinice koje popravljaju ili održavaju računala i knjigovodstvene strojeve, razvrstavaju se u skupinu 72.5.

B Posebna pravila vezana uz određena područja NKD-a

a) Područje G: Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila, motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

U NKD-u trgovina na veliko i malo obuhvaća sve jedinice čija glavna djelatnost uključuje kupovinu prenosivih roba (transportable goods) i njihovu preprodaju i/ili obavljanje posredničke funkcije između prodavača i kupaca roba. Te robe samo su predmet rukovanja i pakiranja, one se ne modificiraju u svojoj prirodi, sastvu ili obliku.

Trgovina na veliko i malo obuhvaća ne samo izravno trgovanje između dviju strana, nego i trgovanje u ime jedne ili više trećih strana. Međutim, bitno je da glavna djelatnost bude trgovina proizvodima koji se nisu izmjenjivali više nego što je to uobičajeno u praksi od strane prodavača.

Rukovanje robom, koje je uobičajeno u trgovini, ne utječe na temeljne osobine robe, te može uključivati npr. sortiranje, odvajanje, miješanje i pakiranje.

Uključene su i usluge koje podržavaju prodaju proizvoda kao što su: isporuka i instalacija električnih aparata.

U trgovini na veliko postoje brojne grane gospodarske djelatnosti, gdje su postupci uobičajeni u trgovini od velike važnosti. Tipičan primjer je, prepakiravanje proizvoda prije dostave maloprodaji.

Djelatnosti posredovanja i trgovine na veliko kombinirane su u jednom odjeljku NKD-a. Podrazredi posredovanja čine jednu skupinu (51.1), dok su podrazredi trgovine na veliko raščlanjeni u šest skupina (51.2 - 51.7). Izdvojeni odjeljak obuhvaća trgovinu na malo, unutar kojeg je šest skupina različitih aspekata trgovine na malo i jedna dodatna za popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo. Trgovina motornim vozilima, zajedno s održavanjem i popravkom motornih vozila, kao i prodajom goriva na malo, čini odjeljak 50.

Posredovanje

U skupini 51.1 - Posredovanje u trgovini na veliko, obuhvaćene su sve jedinice čija je glavna djelatnost trgovanje robama u ime trećih osoba. To mogu biti komercijalni agenti, brokeri ili trgovačka udruženja, koji obavljaju transakcije za račun trećih osoba. Međutim, posredovanje u trgovini na malo ne iskazuje se izdvojeno, već se razvrstava u odgovarajući podrazred odjeljka 52.

Trgovina na veliko

U skupinama trgovine na veliko obuhvaćene su sve jedinice čija se gospodarska djelatnost sastoji prvenstveno od preprodaje roba u vlastito ime maloprodavačima, industrijskim, komercijalnim, institucionalnim ili profesionalnim korisnicima, ili drugim trgovcima na veliko.

Trgovina na veliko razvrstava se samo prema rasponu proizvoda. Drugi kriteriji ne uzimaju se u obzir, npr. je li to domaća prodaja na veliko, uvozna i/ili izvozna trgovina itd.

Trgovina na malo

U skupinama trgovine na malo obuhvaćene su sve jedinice čija se gospodarska djelatnost sastoji primarno od prodaje roba za vlastiti račun ili za račun trećih osoba, pretežito kućanstvima.

Trgovina na malo uglavnom se obavlja na prostorima koji su dostupni svima. Međutim, postoje i drugi oblici maloprodaje, kao što su poštanska ili telefonska prodaja, prodaja iz pokretnih vozila i na privremenim lokacijama ili skladišnim prostorima.

Trgovina na malo, prvo se razvrstava prema vrsti prodavaonice. Specijalizirana maloprodaja novih roba dalje je podijeljena prema rasponu prodanih proizvoda.

Ostali mogući aspekti maloprodajne djelatnosti u NKD-u se ne reflektiraju, kao npr. vrsta usluge (tradicionalna, samoposluga itd.), trgovine dobrovoljnih službi, udruge kupaca ili razlikovanje zadružnih ili drugih oblika maloprodaje.

Jedinice koje obavljaju nekoliko maloprodajnih djelatnosti, a ni jedna se osobito ne izdvaja, razvrstavaju se u skupinu 52.1. Ova skupina obuhvaća podrazred 52.11.0, za jedinice koje pretežito prodaju hranu, pića i duhan, kao i podrazred 52.12.0, za jedinice koje prodaju pretežito drugu vrstu roba.

Jedinice čija je glavna djelatnost prema udjelu u dodanoj vrijednosti (ili nekoj drugoj odgovarajućoj mjeri) očigledno trgovina na malo u prodavaonicama, mora se razvrstati u jedan od podrazreda 52.11.0 do 52.50.0. Nakon što se odredi raspon prodanih proizvoda po pojedinačnim jedinicama, razvrstavanje treba izvršiti prema sljedećim pravilima:

* Ukoliko prodani proizvodi sadrže samo proizvode iz jednog podrazreda NKD-a, razvrstava se u taj podrazred.

Primjer: Jedinica koja u svojoj prodavaonici prodaje samo pića, treba se razvrstati u podrazred 52.25.0.

* Ukoliko prodani proizvodi predstavljaju robe iz nekoliko podrazreda NKD-a (donja granica udjela po podrazredima je 5 %), odredite čini li koji od tih podrazreda udjel veći od uključujući 50 % dodane vrijednosti (ili neke druge odgovarajuće mjere). U tom slučaju jedinicu treba razvrstati u taj podrazred.

Primjeri: a)     52.41.0 - 20 %         b) 52.21.0 - 10 % 

                52.42.0 - 30 %          52.24.0 - 10 % 

                52.43.0 - 50 %          52.25.0 - 10 % 

                                        52.33.0 - 15 % 

                                        52.41.0 - 55 % 

                Razvrstano u 52.43.0    Razvrstano u 52.41.0 


* Ukoliko prodani proizvodi predstavljaju robe iz nekoliko podrazreda NKD-a, a ni jedan od njih nema udjel veći od uključujući 50 % dodane vrijednosti (ili neke druge odgovarajuće mjere), već ima udjel veći od 5 % dodane vrijednosti (ili neke druge odgovarajuće mjere), potrebna je dodatna analiza za utvrđivanje relevantnog podrazreda, što će ovisiti o broju podrazreda NKD-a, koji se uzimaju u obzir.

* Ukoliko prodani proizvodi obuhvaćaju do četiri podrazreda iz skupina 52.2, 52.3 i 52.4 od kojih ni jedan nema udjel veći od uključujući 50 % dodane vrijednosti (ili neke druge odgovarajuće mjere), nego svaki podrazred ima udjel veći od uključujući 5 % dodane vrijednosti (ili neke druge odgovarajuće mjere), radi se o specijaliziranoj trgovini. Potrebno je samo odrediti fokus djelatnosti na temelju odgovarajuće mjere. Glavna djelatnost određuje se odabirom najprije glavne skupine, a onda razreda i podrazreda unutar te skupine.

Primjeri: a)    52.44.1 - 45 % 

                52.25.0 - 30 % 

                52.27.0 - 25 % 

                Razvrstano u 52.25.0 

* Ukoliko prodani proizvodi obuhvaćaju robe iz pet ili više podrazreda NKD-a iz skupina 52.2, 52.3 i 52.4, a svaki ima udjel veći od 5 % dodane vrijednosti (ili neke druge odgovarajuće mjere, vidi točku 6.6), ali ni jedan nema udjel veći od uključujući 50 % dodane vrijednosti (ili neke druge odgovarajuće mjere), treba se razvrstati kao mješovita roba u skupinu 52.1. Ukoliko hrana, piće i duhan obuhvaćaju barem udjel od 35 % od odgovarajuće mjere, razvrstati treba u podrazred NKD-a 52.11.0, u svim drugim slučajevima treba razvrstati u podrazred 52.12.0.

NAPOMENA: Pravila razvrstavanja uvijek se temelje na maloprodajnoj djelatnosti jedinice. Ukoliko uz svoju maloprodaju ova jedinica ima sporednu djelatnost, koja također pruža usluge ili proizvodi robe, razvrstavanje jedinice u odgovarajući podrazred NKD-a u odjeljku 52 određeno je samo sadržajem njezine maloprodajne djelatnosti.

b ) Područje L: Javna uprava

Kriteriji razvrstavanja javne uprave primjenjuju se analogno i na državna tijela, što znači, da se sva državna tijela ne razvrstavaju u područje L. Jedinice koje obavljaju djelatnosti na nacionalnim, regionalnim ili lokalnim razinama, koje se mogu izdvojiti i pripojiti drugim područjima NKD-a, razvrstavaju se u odgovarajuće područje (npr. obrazovanje u područje M; zdravstvena zaštita i socijalna skrb u područje N), a ne u područje L "Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje".

Primjeri: Podružnica višeg obrazovanja kojim upravlja središnja ili lokalna vlada, razvrstava se u podrazred 80.30.0, a djelatnosti slične bolničkoj u podrazred 85.11.0.

c) Odjeljak 95: Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem

Podrazred 95.00.0 obuhvaća samo djelatnost kućanstava koje zapošljavaju kućansko osoblje. Rezultat ove djelatnosti smatra se u sustavu nacionalnih računa proizvodnjom, te je u tu svrhu, i za određena istraživanja, ovaj podrazred uključen u NKD. Sami članovi kućanskoga osoblja ne smiju se razvrstati u podrazred 95.00.0.

6.8 PROMJENE U RAZVRSTAVANJU JEDINICA

a) Jedinice često mijenjaju svoju glavnu djelatnost, bilo odjednom bilo postepeno tijekom određenoga vremenskog razdoblja. Glavna djelatnost može se promijeniti unutar godine od jednoga statističkog razdoblja do sljedećeg, zbog sezonskih čimbenika ili zbog odluke poslovodstva da promijeni proizvodnju. U svakom slučaju nastaje vrlo iznenadna promjena u bilanci djelatnosti. Također može doći do postepene promjene proizvodnje ili prodaje tijekom nekoliko godina. Svi ovi slučajevi zahtijevaju promjenu u razvrstavanju jedinice. Međutim, prečeste promjene razvrstavanja jedinica, iskrivljuju podatke u odnosu na njihovu interpretaciju.

b) Da bi se izbjegle česte promjene u razvrstavanju jedinica, neophodno je uvesti pravilo stabilnosti. Bez takvog pravila nastale bi evidentne promjene u gospodarskoj demografiji poslovne populacije, koje ne bi bile ništa drugo do statistički iskrivljena slika stvarnosti. Zato je tako određeno operativno pravilo, da se prije odluke o promjeni razvrstavanja jedinice, sporedna djelatnost treba biti dominantna dvije godine uzastopce nad glavnom djelatnošću, u koju je jedinica razvrstana.

c) Promjene u razvrstavanju jedinica za svrhe statističkih istraživanja ne provode se više od jednom godišnje ili na određeni datum ili kada informacija postane raspoloživa; češće promjene u razvrstavanju jedinica rezultirale bi inkompatibilnostima između kratkoročnih (mjesečnih i tromjesečnih) i dugoročnih podataka.

6.9 POJMOVNIK ( GLOSSARY)

Ovaj pojmovnik daje podrobniji opis nekih pojmova korištenih u NKD-u i Metodološkim osnovama. Pokušali smo osigurati konzistentnost opisa i definicija pojmova međutim oni nemaju smisao definitivnih značenja ovih riječi za korištenje izvan ove metodologije. Svrha ovog pojmovnika samo je pomoć korisniku NKD-a, za ispravnu interpretaciju.

Dodana vrijednost (Value added)

Bruto dodana vrijednost je bruto vrijednost proizvodnje umanjena za materijalne troškove i druge reprodukcijske inpute.

Finalni proizvod (Finished product)

Proizvod za koji je proizvodnja završena.

Napomena: Ovo je definicija koja se koristi u ovoj metodologiji. U drugim kontekstima može imati drugačije značenje.

Industrijski proces (Industrial process)

Transformacijski proces (fizički, kemijski, ručni itd.) koji se koristi u proizvodnji novih proizvoda (potrošačkih, reprodukcijskih ili investicijskih dobara), u preradi upotrebljenih proizvoda ili u osiguravanju usluga industriji, kao što je definirano u području C (ekstraktivna industrija), D (prerađivačka industrija), E (proizvodnja i distribucija električne energije, plina i vode) i F (građevinarstvo).

Kapitalna dobra (Capital goods)

Kapitalna dobra su ona koja, osim materijalnih inputa i goriva, se koriste za proizvodnju drugih roba i/ili usluga. Ona uključuju tvorničke zgrade, strojeve, lokomotive, kamione i traktore. Zemlja i neopipljiva aktiva (intangible assets) ne smatraju se kapitalnim dobrima.

Nusproizvodi (By-products)

Posebni nusproizvod (exclusive by-product) je proizvod tehnološki povezan s proizvodnjom drugih proizvoda u istoj skupini, ali koji se ne proizvodi ni u jednoj drugoj skupini (npr. melasa u svezi s proizvodnjom šećera). Posebni nusproizvodi koriste se kao input za proizvodnju drugih proizvoda.

Obični nusproizvod (ordinary by-product) npr. nusproizvod koji nije poseban za jednu skupinu, je proizvod tehnološki povezan s proizvodnjom drugih proizvoda, ali se proizvodi u nekoliko skupina (npr. hidrogen proizveden rafiniranjem nafte tehnološki je povezan s hidrogenom proizvedenim u petrokemijskoj proizvodnji i karbonizaciji ugljena i identičan s onim proizvedenim u skupini koja obuhvaća druge osnovne kemijske proizvode).

Obrada (Treatment)

Proces koji se provodi, između ostalog, za zaštitu određenih proizvoda, za dobivanje određenih osobina ili za spriječavanje svih štetnih efekta koji bi mogli proizaći iz njihovog korištenja. Primjeri su obrada usjeva, drva, metala i otpada.

Poluproizvod (Semi-finished product)

Proizvodi koji su prošli fazu obrade, ali zahtijevaju dodatnu obradu kako bi bili pogodni za korištenje. Mogu biti prodani za daljnju obradu drugim prerađivačima, a jedan od tipičnih primjera za to su grubi metalni odljevci prodani drugima radi dovršavanja.

Napomena: Ovo je definicija koja se koristi u ovoj metodologiji. U drugim kontekstima može imati drugačije značenje.

Proizvod (Product)

Proizvod je posljedica neke gospodarske djelatnosti. Ovo je opći naziv koji se koristi za dobra i usluge.

Proizvodnja (Production)

Proizvodnja je djelatnost čiji je rezultat proizvod. Koristi se u svezi s čitavim nizom gospodarskih djelatnosti. Ovaj pojam nije rezerviran samo za područja poljoprivrede, rudarstva ili prerađivačke industrije. On se također koristi u svezi s područjem usluga. Može se koristiti i precizniji pojam koji definira proizvodnju: pružanje usluga, obrađivanje, prerađivanje itd., ovisno o grani djelatnosti. Proizvodnju možemo mjeriti na različite načine, odnosno u fizičkim pokazateljima ili vrijednosti.

Prerađivačka industrija (Manufacturing industry)

Sve djelatnosti unutar područja D. Uključene je i sitna obrtnička djelatnost kao i masovna proizvodnja. Treba napomenuti da se velika tvornička postrojenja ne koriste isključivo u području D.

Pretvorba (Transformation)

Pretvorba je proces kojim se modificira priroda, sastav ili oblik sirovina, poluproizvoda ili finalnih proizvoda radi dobivanja novih proizvoda.

Roba (Commodity)

Roba je dobro koje je moguće razmjenjivati. Ona može biti samo jedan proizvod s proizvodne linije ili jedinstveni primjerak (Mona Lisa) ili materijalni medij za usluge (softverska disketa). To je pojam koji se koristi u carinskim klasifikacijama.

Strojevi: industrijski (Machinery: industrial)

Vrste strojeva i opreme izrađenih prvenstveno za korištenje izvan kućanstava, npr. alatni strojevi, perilice za praonice rublja.

Strojevi: za osobnu uporabu ili kućanstvo (Machinery: domestic or household).

Vrste strojeva i opreme izrađenih prvenstveno za korištenje u privatnim kućanstvima, npr. kućanske perilice.

II. Ove metodološke osnove uvode se danom objave u "Narodnim novinama".

1 Metodološke osnove usklađene su s definicijama i pravilima iz Klasifikacije gospodarskih djelatnosti Europske unije -
NACE Rev. 1 (General Industrial Classification of Economic Activities within the European Communities), koja je u
primjeni u zemljama članicama Europske unije od 1.1.1993.

2 Metodološke pripreme za primjenu europske klasifikacije djelatnosti NACE Rev 1, Prilozi razvoju hrvatske statistike,
Republički zaovd za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, lipanj 1992.

3 Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD, usklađuje se s Classification of product by Activity
Europske unije - CPA, koja je u primjeni u zemljama članicama EU od 1. siječnja 1996., i usklađena je s Central Product
Classification Ujedinjenih naroda - CPC, koja je u primjeni od 1991. g. U Republici Hrvatskoj očekuje se uvođenje KPD-a
od 1. siječnja 1997.

4 Carinska tarifa Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 49 od 20. lipnja 1996.), usklađena s Harmoniziranim sustavom
Ujedinjenih nacija - HS 96 i Kombiniranom nomenklaturom Europske unije - CN 96, do šesteroznamenkaste brojčane oznake.

5 Zbog praktičnih razloga većina nacionalnih statističkih zavoda razvrstava konverterske jedinice u preradu samo onda kada su i
konverter i proizvodna jedinica smješteni unutar nacionalnog teritorija.

6 Regionalne razine su definirane nomenklaturom teritorijalnih jedinica u statističke svrhe (NUTS), koji razlikuje tri regional-
ne razine (I II i III), a koja u Republici Hrvatskoj još nije u upotrebi.

Klasa: 950-01/97-01-11
Urbroj: 555-01-01-97-11

Zagreb, 28. siječanj 1997.

Ravnatelj
mr. sc. Ivan Rusan, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.