USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 8. siječnja 1997. godine, donio je ovo

RJEŠENJE

1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka 1. i 16. stavak 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 100/96).

2. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama".

Odredbom članka 1. Zakona dodana je stavku 1. članka 10. Zakona o sudovima iz "Narodnih novina", broj 3/94 odredba stavka 2.

Prema odredbi stavka 1. članka 10. Zakona poslovi se sucima i vijećima raspodjeljuju prema rasporedu unaprijed utvrđenom za svaku godinu s tim da pravna stvar, koja prema takvom rasporedu treba biti dodijeljena određenom sucu ili vijeću, smije biti dodijeljena drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove spriječenosti.

Prema osporenoj dopuni stavka 2. iznimno od citirane odredbe stavka 1. ministar pravosuđa može uz prethodno pribavljeno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske tražiti da se pojedinoj vrsti predmeta, odnosno pojedinoj vrsti pravnih stvari dade prvenstvo u rješavanju. U tom slučaju predsjednik suda mora odmah rasporediti takve predmete, odnosno pravne stvari u rad odgovarajućem sucu ili vijeću sukladno stavku 1. članka 10. Zakona.

Odredbom članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima dopunjena je odredba članka 55. stavak 1. Zakona o sudovima na način da su odredbi koja je glasila: "Sudac obnaša sudačku dužnost u sudu u koji je imenovan." dodane riječi: "do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu."

I dalje, iza stavka 1. dodan je novi stavak 2. prema kojem sucu koji je stekao pravo na punu starosnu mirovinu Državno sudbeno vijeće na prijedlog ministra pravosuđa, a po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika suda, može produžiti obnašanje sudačke dužnosti do navršenih 70 godina života suca.

Podnositelji prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglanosti navedenih zakonskih odredaba s Ustavom su Josip Sabljić iz Zagreba i dr. Krunislav Olujić iz Zagreba. U prijedlozima su iznijeta stajališta da su te odredbe, pored ostalog, nesuglasne odredbama članaka 3, 4, 14. stavak 2, 26, 115. stavak 2, 116. stavak 2, te 120. stavak 2. Ustava, kao i odredbama odnosno načelima Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 34/92, Uredba u 68/95).

Ustavni sud prihvatio je prijedloge i donio rješenje o pokretanju postupka za ocjenu osporenih odredaba našavši da postoje razlozi za osnovanu sumnju u njihovu suglasnost s Ustavom.

Prema članku 3. Ustava u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske spada, pored ostalog, vladavina prava.

Prema članku 4. Ustava u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Prema članku 14. stavak 2. Ustava svi su pred zakonom jednaki, a prema njegovu članku 26. svi su građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

Prema članku 115. Ustava sudbenu vlast obavljaju sudovi, sudbena vlast je samostalna i neovisna, te sudovi sude na temelju Ustava i zakona, a prema članku 116. stavak 1. i 2. Ustava Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana; ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima uređuje se zakonom.

Prema odredbama članka 120. stavak 1. i 2. Ustava sudačka dužnost je stalna i sudac će biti razriješen sudačke dužnosti:

- ako to sam zatraži;

- ako trajno izgubi sposobnost obavljati i svoju dužnost;

- ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti;

- ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog disciplinskog djela, tako odluči Republičko sudbeno vijeće.

U nastavku postupka ispitat će se usuglašenost osporenih zakonskih odredaba s ustavnim odredbama, a u prvom redu da li je suglasna ustavnim načelima o diobi vlasti, te o samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti ovlast koju osporena odredba članka 1. Zakona daje ministru pravosuđa prema sudbenoj vlasti, odnosno je li Ustav Republike Hrvatske taksativno naveo razloge za razrješenje sudaca, iz čega bi slijedio zaključak da se novi razlozi za njihovo razrješenje ne mogu uvoditi zakonom.

Temeljem odredbe članka 40. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) ovo se rješenje dostavlja sudionicima u postupku.

Objava ovog rješenja zasniva se na odredbi članka 45. stavak 3. Poslovnika.

Broj: U-I-757/1996

U-I-914/1996

Zagreb, 8. siječnja 1997.