KOLEKTIVNI UGOVORI

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

I

SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U DJELATNOSTIMA ZDRAVSTVA, MIROVINSKO-INVALIDSKOG OSIGURANJA I SOCIJALNE ZAŠTITE HRVATSKE

HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT

HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA - MEDICINSKIH TEHNIČARA

SINDIKAT ZDRAVSTVA, SOCIJALNE ZAŠTITE I MIROVINSKO - INVALIDSKOG OSIGURANJA

HRVATSKI SINDIKAT ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

HRVATSKI LJEKARNIČKI SINDIKAT

SINDIKAT MEDICINSKIH BIOKEMIČARA HRVATSKE

NEZAVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U HRVATSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

(u daljnjem tekstu: sindikat) zaključili su dana 23. XII. 1996. sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Ovim se Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor), na razini Republike Hrvatske, utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u državnim i županijskim zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO).

Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.

Prava i obveze zaposlenika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom čine jedinstven sustav, pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za zaposlenike povoljnije riješena.

Stranke potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.

Ovaj Ugovor zaključuje se na vrijeme od tri godine.

Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Ugovorne strane su sporazumne da se pitanja vezana uz zaštitu na radu urede Aneksom ugovora u roku od 6 mjeseci od dana donošenja provedbenog propisa iz članka 18. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu.

Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, povest će se postupak mirenja.

Mirenje provodi mirovno vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Hrvatske, jednog zajednički sindikati, a trećeg sporazumno obje strane.

Ako se oko trećeg člana obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje predsjednik Županijskog suda u Zagrebu.

Ugovorne strane moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana.

Ako se strane ne dogovore oko izbora trećeg člana zatražit će od predsjednika Županijskog suda u Zagrebu da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva.

Ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih članova.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg radnog dana nakon primitka prijedloga.

Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.

Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

U slučaju kolektivnog spora, koji se postupkom mirenja nije mogao riješiti, spor se može povjeriti arbitraži.

Sastav, način odlučivanja te rokovi arbitraže posebno će se ugovoriti.

Troškove mirenja plaća poslodavac.

Ugovorne strane u svakom slučaju mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti posredovanjem trećih.

Za vrijeme važenja ovog Ugovora sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.

Zabrana štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja.

Sindikati imaju pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama ovoga Ugovora.

Poslodavci ne smiju spriječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

Štrajkom se ne smije ugroziti pravo na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

Za način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena ovim Ugovorom, primijenit će se pravila Sindikata.

Štrajk se mora najaviti poslodavcu.

U pismu kojim se štrajk najavljuje, sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

Štrajk ne smije započeti prije završnog postupka mirenja.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sindikata.

U ustanovama koje su uključene u štrajk, mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme štrajka.

Štrajkaški odbor sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje spriječavanja i ometanja štrajka, kontaktira sa nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.

Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojemu mu je upućena.

Na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa da se njima obuhvati najmanji mogući broj djelatnika a da se poslovi učinkovito izvrše.

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uključuju i broj djelatnika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka.

Štrajk ne smije započeti dok se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj djelatnika koji moraju raditi.

U slučaju da poslodavac ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovoga članka do najave štrajka, organizator mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima uz neposredno sudjelovanje istaknutih stručnjaka iz te grane zdravstva.

O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka sindikati će obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije početka štrajka i ujedno obavijestiti Ministarstvo zdravstva o neizvršenoj obvezi poslodavca.

Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj.

Ugovorne strane osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Ugovora u koju svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.

Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Komisija za tumačenje ovoga Ugovora;

- daje tumačenje odredaba ovoga Ugovora;

- prati izvršavanje ovoga Ugovora i izvještava obje strane o kršenju Ugovora;

- obavlja druge poslove određene ovim Ugovorom.

Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova.

Ako se komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.

Pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova u kom se treba donijeti odluka, analogno će se primijeniti odredbe članka 9. stavka 2. i 3. ovoga Ugovora.

Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu koju zajednički snose obje strane.

Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati.

Tumačenja komisije obvezna su i dostavljaju se podnosiocu te svim poslodavcima na koje se odnose.

Na zahtjev jednog od sindikata potpisnika ovoga Ugovora ili poslodavca, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga ugovora podnosi pregovarački odbor.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.

Ovaj Ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

Zaposlenik zasniva radni odnos kod poslodavca prema uvjetima propisanim općim propisima o radu, propisima iz djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, općim aktima poslodavca i ovim Ugovorom.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Ukoliko se ugovara probni rad, on iznosi:

- za zaposlenike s visokom i višom stručnom spremom 90 dana

- za zaposlenike ostalih školskih sprema 30 dana

Probni rad može se zaposleniku iznimno produžiti iz objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena za koliko je bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.

Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti u pisanom obliku i obrazložen.

Ako poslodavac zaposleniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne izda posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se školovao.

Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži od IV do VII stupnja stručne spreme.

Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac je obvezan, zasnovati radni odnos na određeno vrijeme s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano na zakonom zasnovanom Pravilniku kojeg donosi ministar zdravstva.

Pripravnički staž za djelatnike, za koje nije Zakonom propisan, traje:

- 6 mjeseci za poslove za koje se traži IV stupanj SS

- 9 mjeseci za poslove za koje se traži V i VI stupanj SS

- 12 mjeseci za poslove za koje se traži VII stupanj SS

Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.

Pripravnik mora imati mentora i dobiti plan i program obučavanja.

Pripravnik polaže stručni ispit, ako je to propisano Zakonom ili drugim propisom.

Pripravnik koji polaže stručni ispit mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu.

Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od:

- pet radnih dana za poslove za koje se traži IV stupanj SS,

- sedam radnih dana za poslove za koje se traži V ili VI stupanj SS,

- deset radnih dana za poslove za koje se traži VII stupanj SS.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.

Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored dnevnog odnosno tjednog radnog vremena, poslodavac može odrediti drugačiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena.

Ugovorne strane suglasne su da po osnovi smanjenja radnog tjedna neće biti novog zapošljavanja.

Početak i kraj radnog vremena u HZZO-u određuje direktor HZZO-a u dogovoru sa sindikatom.

Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na stanku od 30 minuta, a koristi ju sukladno rasporedu koji odredi poslodavac ili po njemu ovlaštena osoba.

Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja.

Ako zaposlenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:

a) prema dužini radnog staža

- od 5 - 10 godina 2 dana

- od 10 - 15 godina 3 dana

- od 15 - 20 godina 4 dana

- od 20 - 25 godina 5 dana

- od 25 - 30 godina 6 dana

- od 30 - 35 godina 7 dana

- preko 35 godina 8 dana

b) prema složenosti poslova

- poslovi zdravstvenog djelatnika specijaliste 5 dana

- poslovi VSS 4 dana

- poslovi VŠS 3 dana

- poslovi SSS, VKV, KV 2 dana

c) prema posebnim socijalnim uvjetima

- roditelju, posvojitelju ili staratelju s jednim
malodobnim djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako
daljnje malodobno dijete još po 1dan

- roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepi-
ranog djeteta 3 dana

- invalidu sa 70 i više % invalidnosti 2 dana

d) prema uvjetima rada

- rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvo 2 dana

- rad s najmanje 2/3 radnog vremena na zatvore-
nim odjelima psihijatrijskih bolnica, s otvorenim
izvorima ionizirajućeg zračenja, na parenteralnoj
aplikaciji citostatika, na odjelima s bolesnicima
koji se liječe od AIDS-a i aktivne TBC te u
prosekturi 5 dana

- rad uz specifično otežane uvjete rada određene
Pravilnikom HZZO-a uz suglasnost sindikata 2 dana

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik.

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u dva dijela.

Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti, najmanje dva dana ranije.

Zaposlenici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog radne obveze nisu koristili godišnji odmor imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor za prethodnu godinu po demobilizaciji ili po prestanku radne obveze, s time da vrijeme korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora određuje poslodavac.

Iznimno zaposlenik može iskoristiti godišnji odmor najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a sukladno potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama zaposlenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku Odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 30 dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Zaposleniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke poslodavca.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja u visini određenoj ovim Ugovorom.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Iznimno od odredbe članka 43. Zakona o radu, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

Nadoknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se zaposleniku nakon korištenja godišnjeg odmora u vrijeme uobičajene isplate plaće.

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

- sklapanja braka 5 dana

- rođenje djeteta 5 dana

- smrti supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 dana

- smrti brata ili sestre, djeda ili bake te rodi
      telja supružnika 2 dana

- selidbe u istom mjestu stanovanja 1 dan

- selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 dana

- dobrovoljnog davanja krvi 3 dana

- teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta
stanovanja 2 dana

- nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 dan

- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima,
obrazovanju za sindikalne aktivnosti 2 dana

- elementarne nepogode 5 dana

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za:

- polaganje državnog ili stručnog ispita 7 dana

- polaganje specijalističkog ispita 15 dana

- obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjeca-
nja ili obnove odobrenja za samostalni rad -
godišnje 7 dana

Zaposlenik ima pravo koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnosti iz članka 46. i 47. ovoga Ugovora nastupi u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti, zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju.

Zaposleniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege užeg člana obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.

Naknade štete iz članka 98. stavka 1. Zakona o radu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da zaposlenik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:

- ako se šteta može u cijelosti i djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove, ili

- ako je zaposlenik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili

- ako se radi o invalidu, starijem zaposleniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj šteti.

Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka može iznositi najmanje 20% a zaposlenika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.

Paušalne naknade štete određene Pravilnicima o radu iznose u rasponu od 200,00 - 800,00 kn.

Kada otkazuje zaposlenik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Kada otkazuje poslodavac otkazni rokovi jednaki su zakonskim.

Svakom zaposleniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom i u minimalnoj visini utvrđenoj Zakonom.

Otpremnina iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje se najkasnije 15 dana po prestanku radnoga odnosa.

Poslodavac može redovito otkazati zaposleniku ako utvrdi da je zaposlenik kršio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

- neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca,

- nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca,

- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,

- odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili općim aktima poslodavca,

- zlouporabe položaja ili prekoračenje ovlasti,

- nanošenja znatnije štete,

- nepropisnog i nekorektnog odnosa prema zaposlenicima, strankama ili bolesnicima,

- zlouporabe korištenja bolovanja.

Za izvanredni otkaz primjenjuje se članak 107. Zakona o radu.

Poslodavac je obvezan osigurati sredstva cijene rada (osnovne plaće) neovisno o poslovanju to jest poslovnom rezultatu poslodavca, i to samo za stvarno ostvareni i naplaćeni rad po ugovorenoj cijeni sukladno vremensko-kadrovskom normativu.

Osnovna plaća zaposlenika predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta platnog razreda u koji je razvrstano zvanje zaposlenika, ili položaj na koji je zaposlenik imenovan, odnosno koeficijenta radnog mjesta u koje je zaposlenik razvrstan uvećan za stalni dodatak.

Osnovica iznosi 933,00 kn.

Stalni dodatak iznosi 337,00 kn.

Osnovica i stalni dodatak iz članka 56. ovog Ugovora automatski se povećavaju u istom postotku za koji se povećavaju osnovica, stalni dodatak i posebni dodatak za državne službenike i namještenike.

Ukoliko se primjenjuje automatsko povećanje za posebni dodatak, ono se odnosi samo na dio osnovne plaće koju čini umnožak važeće osnovice i koeficijenta u koji je razvrstano zvanje zaposlenika ili položaj na koji je zaposlenik imenovan, odnosno koeficijenta radnog mjesta u koje je zaposlenik razvrstan, isključujući stalni dodatak.

Zvanja i položaji službenika i radna mjesta namještenika za djelatnost zadravstva raspoređuju se u platne razrede po Tablici broj I koja je sastavni dio ovoga Ugovora.

Vrijednost platnog razreda povećava se službenicima i namještenicima za postignuti znanstveni stupanj i to za:

- magistre znanosti 5%

- doktore znanosti 10%

Osnovna plaća uvećava se za položajni dodatak i to:

- voditelju tima 4%

- voditelju odjela do 40 zaposlenih 10%

- pročelniku kliničkog odjela i voditelju odjela
preko 40 zaposlenih 12%

- predstojniku Klinike 15%

- ravnatelju Doma zdravlja i ljekarničke ustanove 10%

- ravnatelju županijske bolnice i ravnatelju županij-
skog zavoda za javno zdravstvo 20%

- ravnatelju državne ustanove 30%

- pomoćniku ravnatelja državne ustanove 15%

- pomoćniku ravnatelja županijske bolnice 10%

- glavnoj sestri KBC-a i KB-a 8%

- glavnoj sestri županijske bolnice i klinike 6%

- glavnoj odjelnoj sestri 4%

Uvećanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Zvanja i položaji službenika i radna mjesta namještenika HZZO-a raspoređuju se u platne razrede po Tablici broj II koja je sastavni dio ovoga Ugovora.

Osnovna plaća zaposlenika u HZZ-o uvećava se za postignuti znanstveni stupanj i to za:

- magistre znanosti 5%

- doktore znanosti 10%

Osnovna plaća uvećava za za položajni dodatak i to:

- direktoru HZZO 30%

- zamjeniku direktora 25%

- pomoćnicima direktora i voditelju PU Zagreb 20%

- voditeljima PU Osijek, Rijeka i Split 18%

- voditeljima ostalih PU i voditeljima odjela u
Direkciji 15%

- voditeljima odjela 10%

- voditeljima odsjeka 8%

- voditeljima Ispostava, pododsjeka odnosno
referade (VSS) 4%

Uvećanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Broj platnih razreda kroz koje se napreduje u svakom zvanju, položaju ili radnom mjestu ograničen je na način određen u Tablici I i II.

Svaki platni razred obuhvaća pet godina radnog staža.

U slučaju da se mirovinski staž ne može osigurati kretanjem službenika odnosno namještenika kroz platne razrede utvrđene stavkom 1. ovoga članka, službeniku odnosno namješteniku pripadaju četiri periodske povišice (jedna povišica za pet godina radnog staža), koje se obračunavaju na način utvrđen Zakonom.

Napredovanje kroz platne razrede određuje se temeljem ukupnog radnog staža.

Nadoknada za dežurstvo utvrđuje se tako da:

1. Radnim danom iznosi 9% od osnovne plaće zaposlenika, a obračunava se na sljedeći način:

- prvih osam sati obračunava se kao redoviti rad,

- drugih osam sati obračunava se kao redoviti rad jer zaposlenik određuje sljedeći radni dan,

- trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 9% plaće zaposlenika.

2. Radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom nadoknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće zaposlenika, a obračunava se na sljedeći način:

- prvih osam sati obračunava se kao redoviti radni dan,

- daljnjih šesnaest sati obračunava se u paušalnom iznosu od 13,5% od plaće zaposlenika.

3. Blagdanom se nadoknada za dežurstvo obračunava u paušalnom iznosu od 18% osnovne plaće zaposlenika.

Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, zaposlenik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan.

Nadoknada za pripravnost obračunava se od nadoknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to za:

a) standardnu pripravnost 30%

b) pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20 km cestovne udaljenosti 40%

c) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo a potrebno je 60%

U slučaju spora o potrebi dežurstva odnosno pripravnosti odlučuje Ministarstvo zdravstva.

Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.

Potreba za pripravnošću u primarnoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuje se ugovorom sa HZZO-om.

Prilikom obračuna nadoknada za dežurstvo i pripravnost ne uzimaju se istodobno i povećanja osnovne plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom te rad u smjenskom radu u drugoj smjeni.

Odredbe o dežurstvu odnose se i na djelatnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.

Naknade za dežurstvo isplaćuje ustanova u koju je djelatnik upućen.

Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:

- za rad noću 40%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni ili dvokratni rad s prekidom dužim od 1 h 10%

- za rad u sljedećim zvanjima:

a) zdravstvenim djelatnicima specijalistima u bolničkim ustanovama 6%

b) zdravstvenim djelatnicima u jedinici intenzivne skrbi, zdravstvenim djelatnicima koji rade s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja, na parenteralnoj aplikaciji citostatika, na odjelima s bolesnicima koji se liječe od AIDS, u HMP na terenu te u prosekturi, ako rade najmanje 2/3 radnog vremena na tim poslovima 7%

c) zaposlenicima koji rade na poslovima kontrole i revizije u HZZO-u 6%

d) zdravstvenim djelatnicima VŠS/SSS koji rade u rađaoni, na instrumentiranju, hemodijalizi i u anesteziji, ako rade najmanje 2/3 radnog vremena na tim poslovima 4%

e) medicinskim sestrama na bolničkim odjelima 3%

Noćnim radom smatra se rad u vremenu između 22 sata uvečer i 06 sati idućeg dana.

Naknade iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Izmjene i dopune stavka 1. podstavka 6. a., b., d., e. ovoga članka izradit će se Aneksom ugovora sukladno provedbenom propisu ministra rada iz članka 18. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu.

Za rad u dane blagdana utvrđenih Zakonom te za rad na Uskrs, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće uvećanu za 150%.

Osobama upućenim na rad u zdravstvene ustanove po rješenju ministra zdravstva osnovna plaća uvećat će se:

a) za rad u redovno radno vrijeme 70%

b) za pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo a neophodno je 100%

c) za rad izvan Republike Hrvatske 150%.

Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju osiguran smještaj i prehranu od strane zdravstvene ustanove u koju je osoba upućena.

Na područjima na kojima unatoč ponovljenom natječaju ne radi dovoljan broj zdravstvenih djelatnika, zaposlenim zdravstvenim djelatnicima isplaćivat će se plaća prema stvarnom broju osiguranika u zdravstvenoj skrbi dotičnog tima.

Za natprosječne rezultate u radu zaposlenici mogu ostvariti dodatak za uspješnost na radu i to:

- službenici najviše od 30% osnovne plaće

- namještenici najviše do 20% osnovne plaće.

Ugovorne strane su suglasne da će se kriteriji i način utvrđivanja natprosječnih rezultata zaposlenika regulirati Aneksom ovom Ugovoru.

Dodatak za uspješnost na radu može se isplatiti ako zdravstvena ustanova posluje bez gubitka.

Odredbe o stimulativnom dijelu plaće počet će se primjenjivati vezano za početak isplate stimulativnog dijela plaće korisnika državnog proračuna.

Plaća se isplaćuje u pravilu jednom mjesečno za prethodni mjesec.

Kada se plaća isplaćuje jednom mjesečno, razmak između dvije isplate u pravilu ne smije biti dulji od 30 dana, a iznimno najdulje do 40 dana, s time da se kod sljedeće isplate nadoknadi poremećena dinamika.

Kada se plaća isplaćuje dva puta mjesečno, prvi dio ne može iznositi manje od 50% pripadajuće mjesečne osnovne plaće zaposlenika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se vrši isplata. Drugi dio plaće isplaćuje se u pravilu do 15-tog, a iznimno do 20-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Poslodavac je dužan članovima sindikata izvršiti obustavu i uplatu sindikalne članarine.

U zdravstvu i zdravstvenom osiguranju nema tajnosti plaća.

Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik.

U slučaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog godina starosti, povrede na radu, profesionalnog oboljenja ili ostalih bolesti koje su uzrok invaliditetu većem od 70%, utvrđenog od nadležnog tijela, a do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje mu 5 godina života, poslodavac je dužan osigurati zaposleniku povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca,

- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti,

- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje,

- drugih slučajeva utvrđenih Zakonom, u visini plaće koju bi ostvario da je radio redovno radno vrijeme uz normalan učinak.

Ako je zaposlenik odsutan sa rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 95% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Naknada u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

Poslodavac će isplatiti zaposlenicima jednokratno godišnju nagradu u visini najniže osnovne plaće iz ovoga Ugovora (koeficijent 1) ako zdravstvena ustanova ne posluje s gubitkom te ako uz sredstva iz ugovornog odnosa sa HZZO-om ostvaruje dio prihoda iz drugih izvora.

Nakon isplate godišnje nagrade iz članka 78. ovoga Ugovora preostali dio prihoda ostvaren izvan ugovora sa HZZO-om poslodavac može isplatiti kao izvanredne nagrade svim zaposlenicima pod uvjetom da 20% tako ostvarenog prihoda zadrži za poslovanje ustanove, a 20% uplati na račun HZZO-a.

Izvanrednu nagradu može isplatiti ustanova ukoliko njezin dug prema dobavljačima ne prelazi 60 dana.

Kriterij i način isplate nagrade iz stavka 1. ovoga članka ugovorne strane uredit će Aneksom ugovora u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu do visine koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak.

Zaposlenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti zaposlenika,

- smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi,

- nastanka teške invalidnosti zaposlenika,

- bolovanja dužeg od 90 dana (jednom godišnje), do visine koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak.

Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu prijevoznih troškova, dnevnice u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak i naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuje se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti.

Za vrijeme rada, izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka, zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka utvrđuje se u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.

Uvjeti iz ovoga članka ne odnose se na članak 69. i 84. ovoga Ugovora.

Zaposlenici na specijalizaciji, užoj specijalizaciji i zaposlenici koje je poslodavac uputio na poslijediplomski studij, a sve u kontinuiranom trajanju dužem od 30 dana izvan mjesta stalnog boravka, ostvaruju pravo na naknadu za odvojeni život do visine koja je određena Pravilnikom o porezu na dohodak.

Naknada za odvojeni život isključuje terenski dodatak.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, mjesnim javnim prijevozom u visini troškova stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Naknada troškova prijevoza iz stavka 1., 2., i 3. ovoga članka isplaćuje se zaposleniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (super olovni) po prijeđenom kilometru.

Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada za ukupno navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža do visine koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak uz uvjet da ustanova posluje bez gubitka.

Ukoliko dođe do nepoštivanja odredbe stavka 1. ovoga članka sindikat će o tome obavijestiti Ministarstvo zdravstva.

Zaposleniku, roditelju djeteta za koje je nositelj zdravstvenog osiguranja isplatit će se jednom godišnje sredstva za poklon djetetu do 15 godina starosti u neoporezivom iznosu propisanom Pravilnikom o porezu na dohodak.

Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

- prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sastanaka sindikata, a u slučaju da isto nije moguće osigurati sindikati imaju pravo na korištenje zajedničkih prostorija,

- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

- slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci sindikata,

- oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenika.

U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Poslodavac će se suzdržavati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj.

U vrijeme kada sindikalni povjerenik ne obavlja sindikalne obveze dužan je korektno obavljati svoje radne obveze.

Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu iz Zakona i ovog Ugovora određuje se:

- prema broju članova sindikata - u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće,

- prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi - u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano.

Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako nije određena onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti.

Ako zaposleničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuju sindikati u ustanovi.

Broj sindikalnih povjerenika sindikalnog vijeća, s pravima iz prethodnog stavka ne može biti veće od broja članova zaposleničkog vijeća da se ono ustrojilo.

Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti zaposleničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu ovlast zaposleničkog vijeća.

Kada zamjenjuju zaposleničko vijeće sindikalni povjerenik, odnosno članovi sindikalnog vijeća, imaju prava na naknadu plaće u skladu sa Zakonom a koja se utvrđuju prema broju članova koje bi imalo zaposleničko vijeće.

Kada sindikat zamjenjuje zaposleničko vijeće on preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu, kao i prava iz članka 143. stavaka 1. do 3. Zakona o radu.

Kada sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje zaposleničko vijeće ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz svojeg djelokruga.

Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalna organiziranja i pravo zaposlenika da postane član sindikata.

Sindikat se obvezuje da će svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i ovim Ugovorom.

Sindikat je obvezan izvijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Aktivnost sindikalnog povjerenika, sindikalnog povjereništva i članova sindikata ne smije biti sprečavana ili ometana od strane poslodavca ako djeluje sukladno konvecijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika.

Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika.

Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od zahtjeva za prijam.

Poslodavac je dužan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika.

Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili zakonom.

Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom predstavniku uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca.

Sindikalni predstavnik dužan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

Članovi zaposleničkog vijeća, članovi sindikata odnosno sindikalni povjerenici, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti uključujući i organizaciju štrajka, ali ne u ime zaposleničkog vijeća već isključivo u ime sindikata.

Danom stupanja na snagu ovoga Ugovora prestaje važiti Prijedlog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstvenog osiguranja.

DODATAK

TABLICA I.

RED. ZVANJA I POLOŽAJI PLATNI KOEFICI-

BR. RAZREDI JENTI

OD DO OD DO

I. VRSTA (VSS)

1. - ravnatelj I 5,85

2. - predstojnik klinike II I 5,70 5,85

3. - pomoćnik ravnatelja državne ustanove III I 5,60 5,85

4. - pomoćnik ravnatelja županijske ustanove IV II 5,40 5,70

- voditelj zdravstvenog odjela državne ustanove

5. - voditelj zdravstvenog odjela županijske ustanove V II 5,10 5,70

- VSS zdravstveni djelatnik specijalist + primarijus

6. - VSS zdravstveni djelatnik specijalist VI II 4,80 5,70

7. - VSS ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite VII III 4,45 5,60

8. - VSS nezdravstveni djelatnik - voditelj djelatnosti u državnoj ili županijskoj bolnici VII IV 4,45 5,40

9. - VSS zdravstveni djelatnik IX V 4,00 5,10

10. - VSS nezdravstveni djelatnik X VI 3,80 4,80

11. - liječnik sekundarac XIII 3,21

12. - zdravstveni djelatnik - vježbenik liječnik stažist XIV 3,04

13. - nezdravstveni djelatnik - vježbenik XV 2,87

II. VRSTA (VŠS)

14. - glavna sestra KBC-a ili kliničke bolnice XII X 3,38 3,80

15. - glavna sestra županijske ustanove - glavna sestra klinike XIII X 3,21 3,80

16. - glavna odjelna sestra, zdravstveni djelatnici u intenzivnoj skrbi, patronaži, neurofiziološkom lab., ing. med. radiologije XIV XI 3,04 3,55

17. - zdravstveni djelatnici (med. sestra, zdrav. tehničar, fizioterapeut) XV XI 2,87 3,55

18. - nezdravstveni djelatnici XVI XII 2,70 3,38

19. - zdravstveni djelatnik - vježbenik XVII 2,53

20. - nezdravstveni djelatnik - vježbenik XVIII 2,36

III. VRSTA (VSS, VKV, KV)

21. - zdravstveni djelatnik koji radi s otvorenim izvorima ion. zračenja, na aplikaciji citostatika, na odjeli- ma s bolesnicima koji se liječe od AIDS-a XVI XII 2,70 3,38

- zdravstveni djelatnik u jedinici intenzivne skrbi, na instrumentira- nju, na hemodijalizi, u rađaoni, hitnoj službi, anesteziji, traumato- logiji, patologiji, zdrav. tehničar V stupnja

22. - medicinska sestra na bolničkim odjelima i centralnoj sterilizaciji, medicinska sestra u kućnoj njezi bolesnika XVII XIII 2,53 3,21

- VKV vozač u SMP

23. - medicinska sestra u konzilijarno- -polikliničkoj službi, dijagnostici, općoj medicini, zdravstveni tehni- čar, referent u knjigovodstvu II, referent u administraciji II, VKV majstor, VKV vozač XVIII XIV 2,36 3,04

24. - referent u administraciji I, ref. u knjigovodstvu I, stenodaktilograf, KV vozač, KV majstor, telefonist centrale, arhivar, kuhar, električar, maser - kupeljar XX XVI 2,02 2,70

25. - vježbenik III vrste zvanja XXI 1,85

IV. VRSTA (NSS, PKV, NKV)

26. - bolničar XXII XIX 1,68 2,19

27. - pomoćni poslovi njege i obdukcije, daktilograf, ostali pomoćni poslovi XXIV XX 1,34 2,02

28. - telefonist, pralja, dostavljač XXV XXI 1,17 1,85

- spremačica zdravstvenog prostora

29. - spremačica XXVI XXII 1,00 1,68

DODATAK

TABLICA II.

PLATNI ZVANJA, POLOŽAJI I VRIJEDNOST

RAZRED RADNA MJESTA HZZO PLATNOG RAZ-

HZZO REDA HZZO

I. vrste

I direktor Zavoda 5,85

II-I zamjenik direktora Zavoda 5,70-5,85

III-I pomoćnik direktora Zavoda, ruko- voditelj Područnog ureda Zagreb 5,60-5,85

IV-II rukovoditelj područnog ureda Split, Rijeka, Osijek 5,40-5,70

V-II rukovoditelj područnog ureda, ruko- voditelj sektora i odjela u Direkciji 5,10-5,70

VI-II kontrolor Zavoda, viši savjetnik, viši inspektor, predsjednik LK 4,80-5,70

VII-III rukovoditelj odjela u područnom uredu, rukovoditelj odsjeka u Direkciji, član LK 4,45-5,60

VII-V savjetnik, inspektor 4,45-5,10

VIII-V rukovoditelj odsjeka u područnom uredu, rukovoditelj pododsjeka u Direkciji 4,20-5,10

VIII-V viši stručni suradnik, poslovni tajnik 4,20-5,10

IX-V voditelj referade u područnom uredu VSS, voditelj odjeljka u područnom uredu, voditelj ispostave VSS, struč- ni suradnik, razvojni projektant, projektant, sistem-inženjer 4,00-5,10

XIII vježbenik I. vrste 3,21

II. vrste

XII-X voditelj ispostave VŠS 3,38-3,80

XIII-X voditelj referade VŠS, viši stručni referent za radne odnose u Direkciji 3,21-3,80

XIV-XI viši stručni referent, operater sistema VŠS, viši planer obrade, viši progra- mer 3,04-3,55

XVII vježbenik II. vrste 2,53

III. vrste

XVI-XII stručni referent I*, planer obrade, glavni operater 2,70-3,38

XVII-XIII stručni referent II*, operater sistema (SSS) upravitelj zgrade 2,53-3,21

XVIII-XIV administrativni referent, daktilograf- -administrator 2,36-3,04

XIX-XVI čuvar sigurnosti zgrade, vozač mo- tornog vozila, telefonist centrale-in- formacije, skladištar, elektromeha- ničar, štampač i slagač materijala, ostali KV majstori (stolar, domar, ložač) 2,19-2,70

XX vježbenik III. vrste 2,02

IV. vrste

XXIV-XX daktilograf, telefonist, dostavljač, domaćica, dostavljač-domaćica, dostavljač-čistačica, ostali NK-PK (stolar, domar, ložač, čuvar) 1,34-2,02

XXVI-XXII čistačica 1,00-1,68

Članak 103.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja, a primjenjuje se od 1. prosinca 1996. godine.

Iznimno, odredbe članaka 39., 40., 78., 79. i 87. primjenjuju se od 1. siječnja 1997. godine.

ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE MINISTAR ZDRAVSTVA prof. dr. sc. Andrija Hebrang, v. r.

SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U DJELATNOSTIMA ZDRAVSTVA MIO I SOCIJALNE ZAŠTITE HRVATSKE doc. dr. sc. Damir Buković, v. r.