ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 60. podstavka 6. Poslovnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 99/95.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 4. prosinca 1996. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Pročišćeni tekst Zakona o zdravstvenom osiguranju obuhvaća Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 55/96., u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 500-01/93-01/04

Zagreb, 4. prosinca 1996.

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Zdravstvenim osiguranjem, prema ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, osigurane osobe stječu prava i obveze u korištenju zdravstvene zaštite, kao i druga prava i obveze iz zdravstvenog osiguranja.

Zdravstveno osiguranje je obvezno i dobrovoljno.

U Republici Hrvatskoj osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti i solidarnosti, na način i prema uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

Opseg obveznoga zdravstvenog osiguranja određen je odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provode druge pravne osobe ­ osiguravatelji koji posluju na načelima tržišta.

Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u smislu ovoga Zakona, smatraju se osiguranici, članovi obitelji osiguranika i druge osobe osigurane u određenim okolnostima.

Prava koja pripadaju osiguranim osobama iz članka 3. ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ne mogu se prenositi na druge osobe niti nasljeđivati.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, mogu se nasljeđivati prava na novčana primanja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaćena zbog smrti osigurane osobe.

Prema ovom Zakonu osiguranici su:

1. osobe koje su u radnom odnosu u pravnoj ili kod fizičke osobe na području Republike Hrvatske,

2. osobe u radnom odnosu u pravnoj ili kod fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, upućene na rad ili stručno usavršavanje u inozemstvo te osobe na radu u kućanstvu osiguranika koji se nalazi na radu u inozemstvu, ako nisu zdravstveno osigurane u zemlji u koju su upućene,

3. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne samouprave i uprave, ako za taj rad primaju plaću,

4. osobe uposlene u stranim ili međunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim predstavništvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

5. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj uposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja,

6. osobe koje se nakon završenog obrazovanja nalaze na obveznom praktičnom radu i ako rade s punim radnim vremenom,

7. osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost i osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost,

8. seljaci koji se u Republici Hrvatskoj bave poljodjelstvom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, seljaci koji su svoje poljoprivredno zemljište dali u zakup i osobe koje su uzele poljoprivredno zemljište u zakup, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,

9. korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

10. korisnici mirovine i invalidnine s prebivalištem ili trajnim nastanjenjem u Republici Hrvatskoj koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,

11. nezaposlene osobe koje su prijavljene u Zavodu za zapošljavanje ako su:

a) se prijavile u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja nadoknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

b) se prijavile u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad zbog koje su otpuštene s te vojne službe,

c) se prijavile u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obveznog liječenja alkoholičara i narkomana,

d) na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira Zavod za zapošljavanje,

e) se prijavile u roku od 30 dana po povratku u Republiku Hrvatsku i ako su prije odlaska u inozemstvo bile zdravstveno osigurane u Republici Hrvatskoj,

f) se prijavile u roku od 90 dana nakon svršetka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubile pravo na zdravstvenu zaštitu,

g) se prijavile u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka, odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštene s te vojne službe, ako su na služenje vojnog roka stupile u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi,

12. djeca koja su navršila 15 godina života, a nisu završila osnovno školovanje ili se po svršetku osnovnog školovanja nisu zaposlila, ako se u roku od 30 dana od dana navršenih 15 godina života, odnosno od dana svršetka školske godine prijave Zavodu za zapošljavanje.

13. osobe koje su prema propisima o školovanju izgubile status učenika, odnosno redovitog studenta ili su prekinule redovito školovanje, zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od jedne godine od dana prekida školovanja ako su se prijavile Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,

14. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog ili civilnog invalida rata, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,

15. hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi,

16. osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata s oštećenjem organizma 100% I. grupe, ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi,

17. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su bile korisnici zdravstvene zaštite po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca ("Narodne novine", br. 53/91.), Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 75/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine", br. 57/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85., 55/86., 27/88. i 57/89.), Zakonu o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima ("Narodne novine", br. 52/78., 48/80., 20/86. i 27/88.) i po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.) ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,

18. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su pripadnici oružanih snaga Republike Hrvatske, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,

19. osobe koje su prekinule rad zbog toga što ih je pravna osoba uputila na obrazovanje, stručno usavršavanje ili poslijediplomski studij,

20. osobe koje je pravna osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja,

21. osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko­prosvjetne i kulturne suradnje.

Prema ovom Zakonu, članovima obitelji osiguranika smatraju se:

1. supružnik (bračni i izvanbračni, sukladno propisima o braku i porodičnim odnosima),

2. djeca (rođena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorčad) i druga djeca bez roditelja, ako ih osiguranik uzdržava,

3. roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika) ako ih osiguranik uzdržava,

4. unuci, braća, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad i ako nemaju sredstava za uzdržavanje, pa ih osiguranik uzdržava.

Članovi obitelji osiguranika iz stavka 1. ovoga članka stječu pravo po osnovi ovoga Zakona pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovi radnog odnosa ili obavljanja gospodarske ili negospodarske djelatnosti osobnim radom, odnosno poljodjelskom djelatnošću.

Zavod će provedbenim propisom utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je osoba nesposobna za samostalan život i rad i nema vlastitih sredstava za uzdržavanje.

Supružnik je zdravstveno osiguran kao:

1. supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu jer nije navršio određene godine života, ako je u vrijeme smrti supružnika bio stariji od 40 godina (žena), odnosno 55 godina (muškarac). Supružnik mlađi od 40, odnosno 55 godina, produžava korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja dok je prijavljen Zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon smrti supružnika,

2. razvedeni supružnik koji je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje, ako je u vrijeme razvoda bio stariji od 45 godina (žena), odnosno 60 godina (muškarac). Supružnik koji je u vrijeme razvoda bio mlađi od 45, odnosno 60 godina produžava korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, ako je potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju,

3. razvedeni supružnik mlađi od 45 godina (žena), odnosno 60 godina (muškarac) kojem su sudskom odlukom povjerena djeca na čuvanje i odgoj, dok je prijavljen Zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon razvoda braka i dok djeca imaju pravo na uzdržavanje.

Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navršene 15. godine života, a ako su na srednjem, odnosno visokom školovanju, do kraja redovitog školovanja.

Pod redovitim školovanjem smatra se školovanje do svršetka dodiplomskog studija.

Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili ozljede prekinula redovito školovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje i za vrijeme trajanja bolesti, odnosno ozljede.

Djeci osiguranika iz stavka 3. ovoga članka kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka prekinula redovito školovanje, produžava se korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovitog školovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovitog školovanja.

Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad sukladno posebnim propisima prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog školovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tijekom trajanja te nesposobnosti.

Pravo na zdravstveno osiguranje tijekom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, sukladno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz stavka 5. ovoga članka ako ih osiguranik uzdržava.

Djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje u pravilu, ako su bez roditelja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja, a koje je osiguranik uzeo na uzdržavanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako se roditelji te djece zbog svojega zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom uzdržavanju.

Državljani Republike Hrvatske uposleni u inozemstvu kod stranog poslodavca čiji članovi obitelji (supružnik i djeca) nisu zdravstveno osigurani kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, a prije odlaska u inozemstvo su bili zdravstveno osigurani u Republici Hrvatskoj, obvezni su zdravstveno osigurati svoje članove obitelji.

Učenici srednjih škola i redoviti studenti viših i visokih škola te fakulteta koji su državljani i imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj a nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i članovi obitelji osiguranika.

Članovi obitelji učenika i redovitih studenata iz stavka 1. ovoga članka (supružnik i djeca), imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika, ako im zdravstvena zaštita ne pripada po drugoj osnovi.

Pravo na zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. i 2. ovoga članka pripada osobama dok imaju svojstvo učenika, odnosno redovitog studenta.

Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje, sukladno propisima o socijalnoj skrbi, obvezne su se osigurati na zdravstvenu zaštitu u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi.

Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje imaju sredstva za uzdržavanje, obvezne su se osigurati na zdravstvenu zaštitu u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, pod uvjetom da je uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od dana prestanka svojstva osiguranika, odnosno najmanje šest mjeseci unatrag.

Pravo na zdravstvenu zaštitu u opsegu u kojem pripada osiguranicima imaju i:

1. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u Republici Hrvatskoj,

2. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja,

3. osobe koje kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija obavljaju zadatke gašenja požara, zaštite i spašavanja u slučaju drugih nepogoda, pri osposobljavanju, osiguranju na mjestima gdje postoji požarna opasnost, a na javnim priredbama zadatke u sklopu javnih nastupa i demonstracija s prikazom vježbi te pri educiranju građana u protupožarnoj zaštiti,

4. korisnici novčane nadoknade za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu po drugoj osnovi, zdravstvena im zaštita pripada samo kada je u svezi s ozljedom ili bolešću koja je prouzročila tjelesno oštećenje po kojem im pripada pravo na novčanu nadoknadu za to oštećenje.

Pravo na zdravstvenu zaštitu osiguranika zbog ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti imaju i:

1. učenici i studenti koji sudjeluju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim putovanjima,

2. osobe koje su nakon završenog školovanja na praktičnom radu bez obzira primaju li nadoknadu,

3. djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje,

4. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja,

5. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti,

6. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima, u akcijama spašavanja ili u zaštiti i spašavanju u slučaju prirodnih i drugih nepogoda,

7. osobe koje na poziv državnih i drugih ovlaštenih tijela obavljaju dužnosti u interesu Republike Hrvatske,

8. športaši, treneri ili organizatori u sklopu organizirane športske djelatnosti, odnosno oni koji sudjeluju u športskim akcijama,

9. osobe koje kao članovi gorske spasilačke službe ili ronioci obavljaju zadatke spašavanja života ili otklanjanja, odnosno sprječavanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imetak građana,

10. osobe koje kao članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nepogodama i nesrećama (poplave, potresi, nesreće u rudnicima i sl.).

Pod ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovoga Zakona, smatra se ozljeda, odnosno oboljenje sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prema ovom Zakonu obuhvaćaju pravo iz zdravstvene zaštite i pravo na novčane nadoknade i pomoći.

Pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu obuhvaća:

1. primarnu zdravstvenu zaštitu,

2. specijalistčko­konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,

3. bolničku zdravstvenu zaštitu.

Osigurane osobe imaju pravo na korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko­protetsku pomoć i stomatološko­protetske nadomjestke kao i pravo na korištenje lijekova čije je stavljanje u promet odobrio ministar zdravstva, a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranim osobama mogu propisivati na teret sredstava Zavoda.

Zdravstvena zaštita iz stavka 1. i 2. ovoga članka pruža se osiguranim osobama u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih djelatnika s kojima je Zavod sklopio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite.

Provedbene propise o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu donijet će Zavod uz suglasnost ministra zdravstva.

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaćeno obveznim zdravstvenim osiguranjem razumijeva osiguranje zdravstvenog standarda pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe u zadovoljavanju potreba u primarnoj, specijalističko­konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti s odgovarajućom medicinskom rehabilitacijom.

Opseg prava obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 16. ovoga Zakona, za svaku kalendarsku godinu donijet će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra zdravstva.

Standarde i normative obveznoga zdravstvenog osiguranja kao i način ostvarivanja prava osiguranih osoba iz članka 16. ovoga Zakona, za svaku kalendarsku godinu donijet će Zavod uz suglasnost ministra zdravstva.

Kod ozljede na radu ili oboljenja od profesionalnih bolesti, osiguranicima se obvezno osigurava:

1. zdravstvena zaštita i provođenje mjera radi otkrivanja i sprječavanja ozljeda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti,

2. sve vrste medicinske pomoći i ortopedskih pomagala radi liječenja i medicinske rehabilitacije od posljedica ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti,

3. nadoknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije prouzročene ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti,

4. nadoknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja prouzročenog ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalnih bolesti.

Pod bolovanjem u smislu ovoga Zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti.

Osiguranici u sklopu obveznoga zdravstvenog osiguranja imaju pravo na:

­ nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja (u daljnjem tekstu: nadoknada plaće),

­ nadoknadu putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite,

­ pomoć za opremu novorođenog djeteta,

­ nadoknadu za pogrebne troškove.

Pravo iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka pripada i drugim osiguranim osobama.

Pravo na nadoknadu plaće pripada osiguranicima iz članka 5. točke 1. do 5. i točke 7. te osiguranicima iz članka 5. točke 6., 18. i 19. ovoga Zakona pod uvjetom da ostvaruju plaću.

Korisniku mirovine dok obavlja djelatnost osobnim radom i za to vrijeme prima mirovinu, ne pripada nadoknada plaće za vrijeme trajanja bolovanja.

Pravo na nadoknadu plaće pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite ako je:

1. privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,

2. privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika,

3. izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini,

4. određen za pratitelja bolesnika upućenog na liječenje ili liječnički pregled u najbliže mjesto,

5. određen da njeguje oboljelog supružnika ili dijete uz uvjete propisane ovim Zakonom,

6. privremeno nesposoban za rad zbog trudnoće i korištenja obveznoga porodiljnog dopusta uz uvjete propisane ovim Zakonom,

7. privremeno nesposoban za rad zbog korištenja porodiljnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta i prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno do tri godine života djeteta, uz uvjete propisane ovim Zakonom,

8. za vrijeme korištenja dopusta zbog trudnoće ili dojenja djeteta u slučaju iz članka 57. Zakona o radu,

9. odsutan s rada zbog korištenja prava na stanku za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu.

Iznimno, pravo na novčanu nadoknadu pripada nezaposlenoj majci za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete od dana rođenja djeteta do navršene treće godine djetetova života.

Nadoknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz članka 21. točke 1. i 2. ovoga Zakona isplaćuje osiguraniku iz svojih sredstava:

1. pravna ili fizička osoba za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam uposlen u inozemstvu,

2. pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, odnosno pravna ili fizička osoba, za rad osiguraniku ­ invalidu rada za prvih sedam dana bolovanja.

Nadoknada plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz članka 21. točke 3. do 6. ovoga Zakona isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava.

Nadoknadu plaće iz stavka 1. ovoga članka obračunava i isplaćuje pravna odnosno fizička osoba, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu nadoknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat, izuzev slučajeva navedenih u članku 21. točki 3. i 6. ovoga Zakona, kada nadoknadu plaće obračunava i isplaćuje od prvog dana Zavod s tim da u tom roku, a ni nakon njegovog isteka, ne mogu teći zatezne kamate.

Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na nadoknadu plaće iz stavka 1. ovoga članka donijet će Zavod.

Pravo na nadoknadu plaće radi njege supružnika i djeteta iz članka 21. točke 5. ovoga Zakona s kojima osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 6 radnih dana, a za djecu do 7 godina starosti do 12 radnih dana.

Iznimno, ukoliko doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ocijeni da postoje opravdani razlozi vezani uz zdravstveno stanje člana obitelji iz stavka 1. ovoga članka, može produljiti trajanje prava na potrebu njege, ali najviše do 30 radnih dana za njegu djeteta do sedam godina starosti te do 14 radnih dana za njegu djeteta iznad sedam godina starosti, odnosno supružnika.

Ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje člana obitelji - djeteta do 18. godine života takvo da duljina trajanja njege roditelja određena u stavku 2. ovoga članka neće biti dostatna, potrebito trajanje njege odrećuje liječničko povjerenstvo koje imenuje Zavod.

Pod zajedničkim kućanstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda obitelji.

Pravo na nadoknadu plaće iz članka 21. točke 6. ovoga Zakona, osigurava se osiguraniku od prvoga dana korištenja toga prava do isteka obveznoga porodiljnog dopusta.

Pravo na nadoknadu plaće za vrijeme korištenja obveznoga porodiljnog dopusta, porodiljnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka 21. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, dopusta iz članka 21. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, stanke za dojenje djeteta iz članka 21. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona za osiguranike, te pravo na novčanu nadoknadu nezaposlenim majkama za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta za blizance, treće i svako sljedeče dijete do navršene treće godine djetetova života iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona osigurava se u visini iznosa od tri najniže plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Tako određena nadoknada pripada osiguranicima iz članka 21. stavka 1. točke 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona, ako je povoljnija od nadoknade plaće utvrđene prema članku 33. i članku 34. stavku 2. točki 3. ovoga Zakona.

Nadoknada plaće iz stavka 2. ovoga članka isplaćuje se putem Zavoda, sukladno propisima o radu.

Nadoknadu plaće zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalnih bolesti obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravna, odnosno fizička osoba kod koje je uposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravomoćne odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnog postupka kada nadoknadu isplaćuje Zavod.

U slučaju kada osiguraniku pravna, odnosno fizička osoba nije utvrdila nadoknadu plaće na način, u visini i rokovima utvrđenim ovim Zakonom i provedbenim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, osiguranik ima pravo uložiti prigovor Zavodu. Do donošenja konačne odluke, isplatu nadoknade dužan je osigurati Zavod, s time da je pravna, odnosno fizička osoba dužna vratiti isplaćenu nadoknadu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.

Pravo na korištenje bolovanja utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi.

Nadzor nad korištenjem bolovanja sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, obavlja kontrolor Zavoda.

Osiguranik ili kontrolor Zavoda mogu u roku od 8 dana uložiti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite iz stavka 1. ovoga članka.

O prigovoru rješava Zavod na temelju nalaza, mišljenja i ocjene liječničnog povjerenstva, koje se smatra konačnim u postupku medicinskog vještačenja.

Provedbene propise o sastavu, ovlaštenjima i načinu rada kontrolora i liječničke komisije Zavoda donijet će Zavod.

Nadoknada plaće pripada osiguraniku od prvoga dana bolovanja i traje za sve vrijeme bolovanja.

Nadoknada plaće pripada osiguraniku samo za dane, odnosno sate, za koje bi osiguranik imao pravo na plaću, odnosno nadoknadu plaće prema propisima o radu.

U vrijeme odsutnosti osiguranika s rada bez nadoknade plaće (neplaćeni dopust i sl.), a za slučajeve iz članka 21. ovoga Zakona, osiguraniku pripada nadoknada plaće po isteku takve odsutnosti, ako u to vrijeme još postoji nesposobnost za rad.

Osiguranik ima pravo na nadoknadu plaće sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok nije pravomoćnom odlukom nadležnog tijela utvrđena invalidnost osiguranika.

Ako bolovanje traje neprekidno 12 mjeseci, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga izabranog doktora medicine.

Osiguranik ima pravo na nadoknadu plaće na teret sredstava Zavoda najdulje do navršenih 14 mjeseci neprekidnog bolovanja. Ako nadležno tijelo mirovinskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod će i dalje isplaćivati nadoknadu plaće osiguraniku, ali je nadležno tijelo mirovinskog i invalidskog osiguranja obvezno vratiti isplaćenu nadoknadu Zavodu, najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.

U radu nadležnog tijela mirovinskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti sudjeluje kao član i predstavnik Zavoda.

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada nadoknada plaće, još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom.

Iznimno, ako se osiguranik ozlijedio na radu ili obolio od profesionalne bolesti, pripada mu nadoknada plaće za tu ozljedu, odnosno profesionalno oboljenje i nakon prestanka radnog odnosa, sve dok ponovno nije radno sposoban, odnosno do konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti.

Za vrijeme trudnoče, korištenja porodiljnog dopusta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta, dopusta iz članka 57. Zakona o radu, korištenja stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu osiguranika koji koristi jedno od navedenih prava obračunava se nadoknada plaće, a nezaposlenim majkama za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete do navršene treće godine djetetova života novčana nadoknada na način utvrđen u ovom Zakonu, do isteka korištenja istoga prava.

Osiguraniku pripada pravo na nadoknadu plaće i dok se nalazi u pritvoru, pod uvjetima i na način propisanim ovim Zakonom i drugim odgovarajućim propisima.

Osiguranik nema pravo na nadoknadu plaće ako:

­ je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,

­ namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,

­ radi,

­ bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite,

­ izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta,

­ u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio.

Nadoknada plaće određuje se od osnovice za nadoknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na nadoknadu.

Kada osiguranik prima nadoknadu plaće neprekidno dulje od tri mjeseca, osnovica za utvrđivanje nadoknade iz stavka 1. ovoga članka valorizira se sukladno porastu plaće zaposlenih u pravnoj, odnosno fizičkoj osobi, ako je taj porast veći od 5%.

Nadoknada plaće prema stavku 2. ovoga članka, pripada osiguraniku od prvoga dana idućeg mjeseca po isteku tri mjeseca neprekidnog korištenja bolovanja, ako je ispunjen uvjet za povećanje nadoknade.

Upravno vijeće Zavoda će općim aktom pobliže propisati sadržaj i način valorizacije osnovice za nadoknadu plaće iz stavka 2. ovoga članka.

Nadoknada plaće ne može biti niža od 80% osnovice za nadoknadu, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od najnižeg iznosa nadoknade plaće koju utvrđuje Zavod uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Nadoknada plaće iznosi 100% od osnovice za nadoknadu:

1. za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti,

2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,

3. za vrijeme korištenja obveznoga porodiljnog dopusta, porodiljnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, za vrijeme rada sa skraćenim radnim vremenom dok dijete ne navrši jednu, odnosno tri godine života, dopusta iz članka 57. Zakona o radu te stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu,

4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,

5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe.

Visinu nadoknade plaće i najviši iznos nadoknade plaće koja se isplaćuje na teret Zavoda utvrđuje Zavod.

U ostvarivanju zdravstvene zaštite osigurane osobe imaju pravo na nadoknadu putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite.

Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka ne razumijeva se prijevoz kolima hitne pomoći.

Osigurane osobe imaju pravo na nadoknadu putnih troškova iz članka 35. ovoga Zakona ako:

­ su upućene doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbliže mjesto jer u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalište, odnosno boravište nema doktora medicine odgovarajuće specijalnosti, odnosno zdravstvene ustanove,

­ ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputi ili pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivališta, odnosno boravišta.

Nadoknada putnih troškova iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, pripada osiguranim osobama za najkraću udaljenost do doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove i to u visini troškova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom.

Ukoliko javnog prijevoza nema ili zdravstveno stanje osigurane osobe zahtijeva drugu vrstu prijevoza, odobrava se odgovarajući prijevoz, odnosno nadoknada za korištenje istog.

Provedbene propise o visini, mjerilima i načinu korištenja nadoknade troškova prijevoza iz stavka 1. i 2. ovoga članka, donijet će Zavod.

Pravo na nadoknadu putnih troškova ima i pratitelj osigurane osobe ako tako odredi izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite.

Smatra se da djeci do 15. godine života kao i djeci iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona treba pratnja.

Osigurane osobe imaju pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka imaju osigurane osobe iz sredstava proračuna Republike Hrvatske u visini iznosa od dvije najniže plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Provedbene propise o uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta, donijet će ministar zdravstva.

Osiguranici imaju pravo na nadoknadu za pogrebne troškove.

Provedbene propise o visini, uvjetima i načinu korištenja nadoknade za pogrebne troškove donijet će Zavod.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguravaju se iz:

a) doprinosa "iz" i "na" plaće djelatnika koji su u radnom odnosu u pravnoj ili kod fizičke osobe,

b) doprinosa "iz" i "na" prihod osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost ili samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost,

c) doprinosa osoba koje same plaćaju doprinos,

d) doprinosa korisnika mirovine, korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje te invalida sa skraćenim radnim vremenom,

e) doprinosa seljaka,

f) dodatnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,

g) prihoda iz proračuna za pokriće izdataka nastalih kao obveza Republike Hrvatske, županije, odnosno Grada Zagreba,

h) sudjelovanja osiguranih osoba u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite,

i) prihoda od kamata, dividendi i dr.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se Zavodu na sljedeći način:

­ doprinos iz točke a., b., d. i e. stavka 1. ovoga članka uplaćuje se po jedinstvenim stopama koje utvrđuje posebnim zakonom Sabor Republike Hrvatske,

­ doprinos iz točke c. stavka 1. ovoga članka uplaćuje se po stopi, osnovici i na način koji utvrdi Zavod,

­ doprinos iz točke f. stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na način i u visini koju utvrdi Zavod,

­ sredstva iz točke g. stavka 1. ovoga članka uplaćuju se putem Ministarstva zdravstva na temelju stvarnih troškova provedbe određenih programa zdravstvene zaštite ili ostvarenja prava iz zdravstvenog osiguranja za koje dokaze o njihovu nastanku Zavod dostavlja obvezniku uplate.

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje iz članka 41. stavka 1. točke a. ovoga Zakona, za uposlene i članove njihovih obitelji, uplaćuju pravne ili fizičke osobe kod kojih je osiguranik uposlen.

Doprinosi "iz" i "na" plaće djelatnika plaćaju se prilikom svake isplate plaće.

Osnovica doprinosa "iz" i "na" plaće djelatnika je plaća utvrđena posebnim zakonom.

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i članova obitelji iz članka 41. stavka 1. točke b. i c. ovoga Zakona uplaćuje osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost ili samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, odnosno osoba koja sama plaća doprinos (osobe koje imaju sredstva za uzdržavanje a zdravstvena im se zaštita ne osigurava po drugoj osnovi, stranci koji dolaze iz država s kojima nije sklopljena međunarodna konvencija i sl.).

Provedbene propise o osnovici doprinosa, načinu obračuna i plaćanju doprinosa za ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost ili samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost donijet će Zavod.

Zavod utvrđuje kada su dospjela sredstva uredno plaćena.

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika i članova obitelji iz članka 41. stavka 1. točke d. uplaćuje Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske i Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske.

Osnovica za naplatu doprinosa korisnika prava na mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje te invalida sa skraćenim radnim vremenom jest mirovina, odnosno druge novčane naknade.

Državljani Republike Hrvatske i stranci koji primaju mirovinu i invalidninu isključivo od stranog nositelja osiguranja, sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguravaju iz svojih sredstava koja uplaćuju u Zavod, ako međunarodnim ugovorom nije određeno drukčije.

Osnovicu za naplatu sredstava iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Zavod uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika i članova obitelji iz članka 41. stavka 1. točke e. ovoga Zakona plaća se na katastarski prihod.

Obveznik doprinosa je seljačko kućanstvo.

Članovi seljačkog kućanstva koji su navršili 65 godina života oslobađaju se od plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Obveznik uplate doprinosa iz stavka 3. ovoga članka je županija, odnosno Grad Zagreb gdje je prijavljen katastarski prihod.

Osnovicu za naplatu te postupak naplate doprinosa utvrđuje, naplaćuje i donosi provedbene propise Zavod, a osnovica ne može biti manja od najnižeg iznosa osnovice koji utvrđuje Zavod uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Dodatni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu iz članka 41. stavka 1. točke f. ovoga Zakona, uplaćuje tijelo državne uprave, odnosno pravna ili fizička osoba koja je uputila državljanina Republike Hrvatske u inozemstvo, ako on ili član njegove obitelji nije osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja.

Doprinos iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se i za djelatnike u radnom odnosu u pravnim osobama koje obavljaju djelatnost u inozemstvu.

Iz sredstava proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za:

1. nadoknadu plaće za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta i prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta te za novčanu nadoknadu nezaposlenim majkama za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete od dana rođenja djeteta do navršene treće godine djetetova života,

2. nadoknadu plaće za vrijeme korištenja dopusta iz članka 57. Zakona o radu,

3. nadoknadu plaće za korištenje stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu,

4. mjere povećane zdravstvene skrbi nad pučanstvom starijim od 65 godina života kao i djece do navršene 15. godine života,

5. zdravstveno prosvjećivanje,

6. pomoć za opremu novorođenog djeteta,

7. rad Kriznog stožera Ministarstva zdravstva,

8. liječenje po posebnim propisima,

9. hitnu pomoć na magistralnim cestama,

10. razvoj znanstveno­istraživačke djelatnosti, zdravstveno-informacijskog sustava i zdravstvene statistike,

11. razliku u troškovima zdravstvene zaštite izazvane većim odstupanjem u organiziranju zdravstvene zaštite od propisanih normativa zbog demografskih karakteristika (otoci, gustoća naseljenosti),

12. zdravstvene mjere zaštite čovjekova okoliša,

13. zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba čije je prebivalište nepoznato,

14. epidemiološke, zdravstveno­statističke i socijalno­medicinske djelatnosti,

15. međunarodne obveze u oblasti zdravstvenog osiguranja,

16. dio rada državnih zdravstvenih zavoda sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti,

17. zdravstvenu zaštitu osiguranika i članova obitelji iz članka 5. stavka 1. točke 14., 15., 16. i 17. ovoga Zakona,

18. zdravstvenu zaštitu osiguranika i članova obitelji iz članka 5. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona,

19. zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba iz članka 13. i 14. ovoga Zakona.

Iz sredstava proračuna županija, odnosno Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za:

1. zdravstvene mjere zaštite čovjekova okoliša na području županije, odnosno Grada Zagreba (zrak, voda, namirnice i sl.),

2. epidemiološke, zdravstveno­statističke i socijalno-medicinske djelatnosti na području županije, odnosno Grada Zagreba, ukoliko to ne osigurava Republika Hrvatska,

3. zdravstvenu zaštitu osoba iz članka 11. ovoga Zakona,

4. zdravstvenu zaštitu pučanstva županije, odnosno Grada Zagreba iznad standarda utvrđenog obveznim zdravstvenim osiguranjem,

5. članove seljačkog kućanstva koji su navršili 65 godina života,

6. zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba iz članka 13. i 14. ovoga Zakona, ukoliko to ne osigurava Republika Hrvatska.

Ugovorom izmedu županije, turističke organizacije i zdravstvene ustanove, uređuje se organiziranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećan broj osiguranih osoba za vrijeme turističke sezone.

Kada prema odredbama ovoga Zakona ili u drugim izvanrednim okolnostima, zdravstvena ustanova obavi u javnom interesu određenu zdravstvenu akciju, odnosno pruži određene zdravstvene usluge koje nisu dogovorene niti predviđene planom i programom mjera zdravstvene zaštite, troškove zdravstvene ustanove snose tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno Republika Hrvatska.

Kada tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno Republika Hrvatska narede zdravstvenoj ustanovi da obavi određeni posao iz njezine djelatnosti, obvezni su osigurati i sredstva, odnosno odrediti način na koji će se nadoknaditi troškovi te zdravstvene ustanove.

Osigurane osobe sudjeluju u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite.

Sudjelovanje osiguranih osoba iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na:

­ lijekove na recept,

­ kućni posjet,

­ dijagnostičke, terapijske i rehabilitacijske postupke u specijalističko­ konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti,

­ ortopedska pomagala te sanitarne sprave,

­ stomatološko­protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke,

­ svaki pregled u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,

­ smještaj i prehranu u bolničkoj zaštiti,

­ smještaj i prehranu u lječilištima,

­ prijevoz sanitetskim vozilom.

Potanje propise o visini iznosa te mjerilima i načinu sudjelovanja osiguranih osoba u korištenju zdravstvene zaštite iz stavka 2. ovoga članka, uzimajući u obzir socijalne prilike, donijet će Zavod uz suglasnost ministra zdravstva.

Osigurane osobe ne sudjeluju u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite u slučaju ozljede na radu, oboljenja od profesionalnih bolesti, kod preventivnih mjera utvrđenih planom i programom mjera zdravstvene zaštite, zaraznih bolesti sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, zaštite materinstva i djece do navršene 18. godine života, liječenja osoba oboljelih od duševnih bolesti koje predstavljaju opasnost po njihov život, život građana ili imovinu, te ako su bile sudionici Domovinskog rata.

Dio troškova koje je osigurana osoba dužna snositi u smislu ovoga članka, naplaćuje se neposredno od osigurane osobe prilikom korištenja zdravstvene zaštite ili putem dobrovoljnog osiguranja.

Za ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti osiguranika i osiguranih osoba, pravne i fizičke osobe osiguravaju u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Pravne i fizičke osobe obvezne su se osigurati radi rizika iz stavka 1. ovoga članka.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje učenika i redovitih studenata te članova njihovih obitelji koji nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika, iz članka 10. ovoga Zakona, osiguravaju ministarstva nadležna za poslove kulture, prosvjete i znanosti putem odgovarajuće ustanove koju te osobe pohađaju.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba iz članka 13. i 14. ovoga Zakona osiguravaju pravne ili fizičke osobe, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno Republika Hrvatska, kod kojih ili na poziv kojih te osobe obavljaju određene poslove i zadatke.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje državljana Republike Hrvatske koji su uposleni u inozemstvu kao i članove njihovih obitelji, osiguravaju te osobe same iz svojih sredstava ako nisu osigurane kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osoba koje su prijavljene u Zavodu za zapošljavanje osigurava taj Zavod.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona, osiguravaju se iz istih izvora sredstava iz kojih se osiguravaju sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika.

Organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa obvezna je na zahtjev Zavoda, a na temelju ovršnog platnog naloga, odnosno na temelju ovršne sudske odluke, izvršiti naplatu iznosa neuplaćenih doprinosa s kamatama, prijenosom s računa obveznika na račun Zavoda, po postupku za prisilnu naplatu dospjelih doprinosa i poreza građana.

Naplata doprinosa zastarijeva za pet godina, računajući od kraja godine u kojoj je dospjela obveza plaćanja.

Zavod je obvezan obavljati preglede poslovnih knjiga i evidencija pravnih i fizičkih osoba radi nadzora pravilnosti obračunavanja i uplaćivanja sredstava za obvezno zdravstveno osiguranje te radi nadzora ostvarivanja prava osiguranih osoba.

Zavod je obvezan pratiti redovitu naplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje svih obveznika plaćanja doprinosa te podnositi mjesečno izvješće Ministarstvu zdravstva.

Obvezniku plaćanja doprinosa kojeg se zatekne da nije uplatio doprinos, sužava se korištenje zdravstvene zaštite na teret sredstava Zavoda na pravo korištenja hitne medicinske pomoći.

Pravo korištenja zdravstvene zaštite u cijelosti, uspostavlja se danom podmirenja svih dospjelih a neuplaćenih sredstava Zavodu, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

Zavod utvrđuje kada su dospjela sredstva uredno plaćena.

Obvezniku uplate doprinosa koji u propisanom roku ne uplati dospjele doprinose, ili ih ne uplati u cijelosti, Zavod će izdati platni nalog da u roku od osam dana od dana dostave platnog naloga, plati dospjele doprinose s pripadajučom kamatom.

Obveznik uplate doprinosa može u roku od osam dana od dana dostave platnog naloga izjaviti prigovor Zavodu. Ako obveznik pravodobno izjavi prigovor, Zavod može svoju tražbinu ostvariti tužbom kod suda.

Platni nalog protiv kojeg nije pravodobno izjavljen prigovor, ovršan je.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je dopunsko i privatno.

Dopunsko se zdravstveno osiguranje ustanovljuje ugovornim odnosom između osiguravatelja i osiguranika, odnosno između osiguranika i zdravstvene ustanove neposredno.

Dopunsko zdravstveno osiguranje uvodi se kao razlika iznad vrijednosti zdravstvenih usluga obveznoga zdravstvenog osiguranja, a može se odnositi i na veći opseg prava, odnosno standard usluga koji su određeni ovim Zakonom.

Privatno zdravstveno osiguranje cjelovito rješava zdravstveno osiguranje osiguranika a ustanovljuje se individualnim ugovorom između osiguravatelja i osiguranika.

Pristupanjem privatnom zdravstvenom osiguranju osiguranik gubi pravo korištenja obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Osiguranik se može privatno osigurati pod uvjetom imovinskog cenzusa kojeg utvrđuje ministar zdravstva.

Uvjete i način provođenja dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje ministar zdravstva.

Zavod u suglasnosti s Ministarstvom zdravstva, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, a sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite Republike Hrvatske, za svaku kalendarsku godinu, a najkasnije do početka prosinca tekuće godine, posebnim aktom utvrđuje način provođenja plana i programa mjera zdravstvene zaštite, formiranje cijena zdravstvene zaštite i drugih osnova za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima koji čine mrežu zdravstvene djelatnosti.

Sukladno aktu iz članka 65. ovoga Zakona, Zavod objavljuje natječaj za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima.

Zavod sklapa ugovore sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima, na temelju ponuda za ostvarivanje programa zdravstvenih usluga.

Ugovorom iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona određuje se vrsta, opseg, kvaliteta i rokovi za ostvarivanje plana i programa zdravstvene zaštite, odnosno zdravstvenih usluga te cijena, način obračuna i plaćanja zdravstvene zaštite.

Ugovori se sklapaju najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.

Zavod je pravna osoba s pravima i obvezama te odgovornošću, utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda.

Statut Zavoda donosi upravno vijeće Zavoda a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.

Statutom Zavoda utvrđuje se naročito: ustrojstvo Zavoda, prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja, javnost rada Zavoda i njegovih tijela, način obavljanja stručno-upravnih, pravnih i njima sličnih poslova za Zavod, kao i druga pitanja propisana zakonom od značenja za rad Zavoda.

Sjedište Zavoda je u Zagrebu.

Radi obavljanja stručnih, upravnih i drugih poslova Zavod osniva jedinstvenu stručnu službu.

Stručna služba Zavoda ustrojava se tako da se osigura nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti Zavoda kao i dostupno ostvarivanje obveznoga zdravstvenog osiguranja svim osiguranim osobama u Zavodu.

Zavod ima jedan žiro­račun.

Zavod obavlja sljedeće poslove:

­ provodi politiku razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite u svezi s obveznim zdravstvenim osiguranjem,

­ planira i prikuplja novčana sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja te plaća usluge zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima,

­ predlaže ministru zdravstva mrežu zdravstvene djelatnosti,

­ predlaže ministru zdravstva mjere zdravstvene zaštite,

­ daje ministru zdravstva mišljenje o osnivanju zdravstvenih ustanova i početku obavljanja privatne prakse zdravstvenih djelatnika koji su uključeni u mrežu zdravstvene djelatnosti,

­ obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba, brine se o zakonitom ostvarivanju tih prava te im pruža posebnu stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštiti njihovih interesa,

­ obavlja poslove ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima,

­ određuje mjerila i način korištenja te visinu novčanog iznosa za nadoknadu putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite i nadoknadu za pogrebne troškove,

­ određuje visinu nadoknade plaće i najviši iznos nadoknade plaće na teret Zavoda te način valorizacije osnovice za nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja,

­ ugovara cijenu zdravstvene zaštite,

­ osigurava provedbu međunarodnih ugovora o obveznom zdravstvenom osiguranju,

­ obavlja nadzor i financijski nadzor poslovanja zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika, sukladno sklopljenom ugovoru za tekuću godinu,

­ uređuje ostala pitanja vezana uz ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Zavodom upravlja upravno vijeće.

Upravno vijeće se sastoji od 9 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra zdravstva i to:

­ 4 predstavnika zdravstvenih djelatnika iz zdravstvenih ustanova i privatne prakse,

­ 3 predstavnika osiguranika,

­ 2 predstavnika poslodavaca.

Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog vijeća.

Upravno vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom ukupnog broja članova.

Djelokrug, ovlasti i odgovornosti upravnog vijeća utvrđuju se Statutom Zavoda.

Poslovodno tijelo Zavoda je direktor, a imenuje ga Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra zdravstva.

Djelokrug rada, ovlasti i odgovornosti direktora Zavoda utvrđuju se Statutom.

Zavod ima zalihu koja se ostvaruje izdvajanjem najmanje 50% viška prihoda nad rashodima, a nakon podmirenja troškova obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Ako se po završnom računu utvrdi višak prihoda, taj se višak unosi u zalihu.

Nadzor nad korištenjem zalihe obavlja upravno vijeće Zavoda.

Zaliha može iznositi najviše jednu dvanaestinu planiranih rashoda u tekućoj godini za provedbu standarda obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Tijekom godine zaliha se može koristiti kao obrtna sredstva za podmirivanje tekućih obveza Zavoda te kao pozajmica uz obvezu vraćanja najkasnije do kraja iduće godine uz kamatu.

Zaliha služi za pokrivanje viška rashoda i sanaciju gubitaka.

Rashodi Zavoda u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.

Iznimno od odredbe članka 75. stavka 3. ovoga Zakona, ukoliko Vlada Republike Hrvatske utvrdi da su gubici Zavoda nastali zbog objektivnih okolnosti, sanacija gubitaka se pokriva iz proračuna Republike Hrvatske kao pomoć za likvidnost u svoti koja nedostaje.

U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provođenje zdravstvene zaštite te nadzora nad ostvarivanjem zdravstvene zaštite, korištenjem bolovanja, odnosno ostalih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, u Zavodu se vode evidencije.

Provedbene propise o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima evidencije te obveznicima vođenja evidencija, donijet će Zavod.

Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja Ministarstvo zdravstva.

U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo zdravstva može:

­ zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova,

­ predložiti Vladi Republike Hrvatske pokretanje postupka pred Ustavnim sudom za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom,

­ izvršiti uvid u ustrojstvo i način poslovanja te predložiti mjere radi izvršenja pojedinih poslova,

­ predložiti pokretanje postupka udaljenja s radnog mjesta djelatnika koji obavljaju poslove iz nadležnosti Zavoda,

­ poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom ili drugim propisima.

Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje podnositi Ministarstvu zdravstva izvješće o svom radu.

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja može ostvariti samo osoba kojoj je utvrđen status osigurane osobe.

Status osigurane osobe utvrđuje Zavod, a dokazuje se posebnom ispravom.

Provedbene propise o sadržaju i obliku isprave iz stavka 2. ovoga članka, kao i načinu njezina izdavanja, donijet će Zavod.

Sve fizičke i pravne osobe obvezne su dostaviti Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osiguranih osoba, a radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona.

Osoba za koju pravna ili fizička osoba nije podnijela prijavu iz stavka 1. ovoga članka može zahtijevati od Zavoda da joj utvrdi status osigurane osobe.

Ako Zavod ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi svojstvo osigurane osobe po nekoj drugoj osnovi, o tome donosi pisano rješenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi.

Prestankom okolnosti na temelju kojih je stečen status osigurane osobe, gubi se taj status.

Provedbene propise o načinu prijavljivanja i odjavljivanja osigurane osobe iz stavka 1. ovoga članka donijet će Zavod.

Radi zaštite prava iz ovoga Zakona, osiguranim se osobama u Zavodu osigurava dvostupanjsko rješavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba.

Drugostupanjsko rješenje Zavoda je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

U postupku rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja, primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prema odredbama ovoga Zakona, osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite.

Osigurana osoba bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite za razdoblje od najmanje godinu dana.

Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite donijet će Zavod uz suglasnost liječničke komore i ministra zdravstva.

Osigurana osoba obvezna je Zavodu nadoknaditi štetu:

1. ako je ostvarila primanje iz sredstava Zavoda na osnovi neistinitih ili netočnih podataka za koje je znala ili je morala znati da su neistiniti, odnosno netočni ili je primanje ostvarila na drugi protupravan način, odnosno u većem opsegu nego što joj pripada,

2. ako je ostvarila primanje iz sredstava Zavoda uslijed toga što nije prijavila promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a znala je ili je morala znati za tu promjenu.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe.

Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka počinio djelatnik na radu ili u svezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba.

Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati nadoknadu štete i neposredno od djelatnika, ako je šteta prouzročena namjerno. Kada Zavod zahtijeva nadoknadu štete od pravne osobe, fizičke osobe i od djelatnika, oni odgovaraju za štetu solidarno.

Osigurana osoba kojoj je iz sredstava Zavoda isplaćen novčani iznos na koji nije imala pravo, obvezna je vratiti primljeni iznos sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od pravne, odnosno fizičke osobe:

1. ako je šteta nastala zato što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava,

2. ako je isplata izvršena na temelju neistinitih ili netočnih podataka navedenih u prijavi o stupanju djelatnika na rad,

3. ako je isplata izvršena stoga što nije podnesena prijava o promjenama koje utječu na gubitak ili na opseg prava djelatnika, odnosno prijava o istupanju djelatnika s rada ili ako je prijava podnesena poslije propisanog roka.

Osigurane osobe koje su obvezne same podnositi prijave ili davati određene podatke u svezi sa svojim pravima i obvezama, obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu nadoknaditi štetu koja je nastala jer prijava nije podnesena ili su dani neistiniti podaci.

Za štetu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, pravna i fizička osoba odgovara bez obzira na krivnju, a osigurane osobe u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju za štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjene koje utječu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt djelatnika nastali zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe i kada je šteta nastala jer je djelatnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a kasnije se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad na određenim poslovima.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete u slučajevima iz članka 85. ovoga Zakona i neposredno od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba kod koje su ove osobe osigurane od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama, prema propisima o obveznom osiguranju ovoga rizika.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu prouzročene štete u slučajevima iz članka 85. ovoga Zakona kada je šteta nastala upotrebom motornog vozila neposredno od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba kod koje je štetnik sklopio ugovor o obveznom osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene trećim osobama.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu štete prouzročene upotrebom vozila kojim se koristila, odnosno kojim je upravljala osoba koja za to nije imala ovlaštenje.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu štete prouzročene upotrebom vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno upotrebom nepoznatog vozila od pravne osobe za osiguranje imovine i osoba koja obavlja osiguranje autoodgovornosti u mjestu nastanka štete.

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka pravna osoba za osiguranje imovine i osoba, obvezna je isplatiti nadoknadu kao da je bio sklopljen ugovor o osiguranju.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu štete prouzročene upotrebom vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od bilo koje pravne osobe za osiguranje imovine i osoba sa sjedištem na području Republike Hrvatske.

Štetu nastalu upotrebom vozila inozemne registracije koja nije obuhvaćena osiguranjem autoodgovornosti, nadoknađuje pravna osoba za osiguranje imovine i osoba sa sjedištem u mjestu nastanka štete.

Zavod je obvezan zahtijevati nadoknadu štete u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, bez obzira na to što je nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranoj osobi iz sredstava Zavoda.

Pri utvrđivanju prava na nadoknadu štete prouzročene Zavodu primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima, kao i posebni propisi o nadoknadi štete.

Tražbine nadoknade štete, u smislu odredbi ovoga Zakona, zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima.

Rokovi zastare tražbina nadoknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona, počinju teći:

1. u slučajevima iz članka 84. i članka 87. stavka 1. ovoga Zakona, od dana kada je postalo konačnim rješenje kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu,

2. u slučajevima iz članka 85. i 88. ovoga Zakona od dana kada je postalo ovršnim rješenje kojim je priznato pravo na primanje iz sredstava Zavoda,

3. u ostalim slučajevima kada se zahtijeva nadoknada za pojedina isplaćena davanja iz članka 92. ovoga Zakona, od dana izvršene isplate svakoga pojedinog davanja.

Kada se utvrdi da je nastala šteta, Zavod će uz navođenje dokaza pozvati osiguranu osobu, pravnu ili fizičku osobu, pravnu osobu za osiguranje imovine i osoba ili drugu osobu koja je dužna nadoknaditi štetu, da u određenom roku nadoknadi štetu.

Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku, Zavod tražbinu ostvaruje tužbom kod nadležnoga suda.

Zavod ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o obveznim odnosima, od dana nastale štete.

Zavod nema pravo bez izričitog pristanka osiguranika ili osigurane osobe ostvariti nadoknadu štete obustavom isplate ili ustezanjem od novčane nadoknade na koju osigurana osoba ima pravo u svezi s korištenjem prava iz zdravstvenog osiguranja.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba:

1. ako ne obračuna, odnosno ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje "iz" i "na" plaće djelatnika (članak 42.),

2. ako ne obračuna, odnosno ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje umirovljenika (članak 44.).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba:

1. ako obavlja gospodarsku djelatnost ili samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, a ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje (članak 43.),

2. ako ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje koji je sama obvezna uplatiti (članak 43.),

3. ako onemogući pregled i nadzor te financijski nadzor poslovanja (članak 58. i članak 71. podstavak 12.).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.5000 do 4.000 kuna kaznit će se za prekršaj seljak:

1. ako ne izvrši uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje (članak 45.),

2. ako ne dostavi nadležnoj pravnoj osobi sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (članak 80.).

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba koja se ne osigura za slučaj plaćanja sredstava za ostvarivanje prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti osiguranika i osiguranih osoba (članak 51.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, odnosno fizička osoba koja ne dostavi nadležnoj pravnoj osobi sve podatke u svezi

s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (članak 80.).

Za radnju iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 4.000 kuna kaznit će se za prekršaj izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi ako osiguranoj osobi utvrdi pravo na korištenje bolovanja, a za to nema osnove (članak 27. stavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500 do 4.000 kuna kaznit će se za prekršaj građanin:

1. ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad, namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, radi, bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za liječnički pregled, ne pridržava se uputa za liječenje, odnosno bez odobrenja doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio (članak 32.),

2. ako je ostvario pravo na nadoknadu putnih troškova u svezi s liječenjem, a nije imao pravne osnove (članak 36.),

3. ako koristi ispravu kojom se dokazuje status osigurane osobe na način suprotan odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi ovoga Zakona (članak 79.).

Ovlašćuje se ministar zdravstva da donese provedbene propise o:

­ uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta (članak 39. stavak 3.),

­ o imovinskom cenzusu osiguranika kao uvjetu za korištenje privatnoga zdravstvenog osiguranja (članak 63. stavak 3.),

­ uvjetima i načinu provođenja dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja (članak 64.).

Ministar zdravstva dužan je propise iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.).

Propisima iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati prekršaji i odrediti novčane kazne za te prekršaje.

Ovlašćuje se Zavod da donese provedbene propise o:

­ uvjetima pod kojima se smatra da je osoba nesposobna za samostalan život i rad i nema vlastitih sredstava za uzdržavanje (članak 6. stavak 3.),

­ pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (članak 16. stavak 4.),

­ standardima i normativima obveznoga zdravstvenog osiguranja i načinu ostvarivanja prava osiguranih osoba (članak 17. stavak 3.),

­ načinu ostvarivanja prava na nadoknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite (članak 23. stavak 3.),

­ sastavu, ovlaštenjima i načinu rada kontrolora i liječničke komisije (članak 27. stavak 5.),

­ uvjetima i načinu pod kojima osiguraniku pripada pravo na nadoknadu plaće za vrijeme dok se nalazi u pritvoru (članak 31.),

­ visini, mjerilima i načinu korištenja nadoknade troškova prijevoza (članak 37. stavak 3.),

­ uvjetima i načinu korištenja nadoknade za pogrebne troškove (članak 40. stavak 2.),

­ stopi i osnovici doprinosa te načinu plaćanja doprinosa osoba koje same plaćaju doprinos (članak 41. stavak 2. podstavak 2.),

­ načinu i visini dodatnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (članak 41. stavak 2. podstavak 3.),

- osnovici doprinosa, načinu obračuna i plaćanja doprinosa za ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost ili samostalno ili u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost (članak 43. stavak 2.),

­ osnovici za naplatu sredstava korisnika mirovine i invalidnine (članak 44. stavak 4.),

­ osnovici doprinosa te postupku naplate doprinosa seljaka i seljačkog kućanstva (članak 45. stavak 5.),

­ visini iznosa te mjerilima i načinu sudjelovanja osiguranih osoba u korištenju zdravstvene zaštite (članak 50. stavak 3.),

­ načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima evidencije, te obveznicima vođenja evidencije (članak 77. stavak 2.),

­ sadržaju i obliku isprave te načinu njezina izdavanja (članak 79. stavak 3.),

­ načinu prijavljivanja i odjavljivanja osigurane osobe (članak 80. stavak 5.),

­ načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite (članak 83. stavak 3.).

Zavod je dužan propise iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.).

Do donošenja propisa iz članka 103. i 104. ovoga Zakona primjenjivat će se sljedeći propisi:

1. Pravilnik o pravima, uvjetima i postupku za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", br. 55/90., 5/91., 14/91., 27/91., 21/92., 32/92., 64/92. i 82/92.),

2. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja zdravstvene zaštite osiguranika Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske ("Narodne novine", br. 55/90., 5/91., 14/91., 70/91. i 29/93.),

3. Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ("Narodne novine", br. 55/90., 5/91., 14/91. i 32/91.),

4. Pravilnik o načinu obavljanja kontrole ponašanja osiguranika za vrijeme privremene nesposobnosti ­ spriječenosti za rad ("Narodne novine", br. 39/91. i 46/91.).

5. Pravilnik o stjecanju prava na rad sa skraćenim radnim vremenom zbog njege teže hendikepiranog djeteta ("Narodne novine", br. 34/90.),

6. Pravilnik o ovlastima, dužnostima i sastavu liječničkih komisija ("Narodne novine", br. 32/91. i 29/93.),

7. Pravilnik o načinu propisivanja, izdavanja i naplaćivanja lijekova osiguranicima Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske ("Narodne novine", br. 53A/91. i 70/92.),

8. Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima ("Narodne novine", br. 13/93., 17/93., 26/93. i 53/93.),

9. Pravilnik o zdravstvenom standardu u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 3/92.),

10. Popis dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima ("Narodne novine", br. 15/92. i 29/93.).

Danom stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.), Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske nastavlja radom kao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dužan je svoje ustrojstvo i akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.).

Žalbe podnesene protiv rješenja donesenih do stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiuranju ("Narodne novine", br. 75/93.), rješavat će tijela nadležna prema odredbama ovoga Zakona, a prema propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", 75/93.).

Osigurane osobe koje su započele ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava koja proizlaze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prije stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.), od dana njegova stupanja na snagu, ostvaruju ta prava prema odredbama ovoga Zakona.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prema odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju propisane uvjete za korištenje prava priznatog prema dosadašnjim propisima, nastavljaju započeto korištenje tim pravom prema odredbama ovoga Zakona kao da ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno na temelju ovoga Zakona, sve dok traje oboljenje i potreba liječenja.

Odredba članka 44. stavka 1. ovoga Zakona počet će se primjenjivati nakon stupanja na snagu Zakona o stopama doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.

Uprave prihoda će do 31. prosinca 1993. godine završiti poslove obračuna i naplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje seljaka i članova njihovih obitelji iz članka 45. ovoga Zakona, a od 1. siječnja 1994. godine navedene poslove preuzet će Zavod.

Osiguranicima iz članka 5. točke 14. i 17. ovoga Zakona, osiguravaju se prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja 1993. godine.

Do donošenja posebnog zakona o stopama po kojima se uplaćuju sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje, ostaje na snazi odredba članka 239. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br.12/91., 19/91., 53A/91., 18/92. i 69/92.).

Danom stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.) prestaju važiti:

1. odredbe članka 36. do 118., članka 207. do 215., članka 233., 234., 238., 246. i 248. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 12/91.­ pročišćeni tekst, 19/91., 53A/91., 18/92. i 69/92.),

2. odredbe članka 128.­152. Zakona o službi u oružanim snagama ("Narodne novine", br. 52/91.),

3. Zakon o zdravstvenom osiguranju vojnih osiguranika ("Narodne novine", br. 53/91.).

Sve pravne i fizičke osobe u ostvarivanju prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja dužne su svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 75/93.).