Zakoni i propisi - Pravni savjeti 110 30.12.1996 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-333/1996. od 11. prosinca 1996.
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, rješavajući povodom prijedloga Stjepana-Tomislava Bračevac iz Ivanca, Varaždinska cesta 1, radi ocjene ustavnosti članka 118. stavak 1. i 131. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, na sjednici održanoj dana 11. prosinca 1996. godine, donio je slijedeće

RJEŠENJE

1. Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 118. stavak 1. i članka 131. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 26/83, 48/83, 5/86, 42/87, 34/89, 40/89, 57/89, 40/90, 9/91, 11/91, 26/93, 96/93 i 44/94).

2. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".

Obrazloženje

Stjepan-Tomislav Bračevac podnio je ovom Sudu temeljem članka 15. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) prijedlog za ocjenu ustavnosti članaka citiranih u uvodu, navodeći da su isti u suprotnosi s člankom 3, 14. stavak 2. i 55. Ustava Republike Hrvatske.

Osporeni članci glase:

"Članak 118. stavak 1.

Osiguranici - osobe samostalnih djelatnosti mogu ostvariti prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja kad su dospjeli obroci u cijelosti uplaćeni, izuzev prava na porodičnu mirovinu nakon smrti osiguranika koja je prouzročena povredom na radu osiguranika."

"Članak 131.

(1) Osiguraniku koji je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, starosna i invalidska mirovina, kao i novčane naknade za tjelesno oštećenje isplaćuju se, ako su doprinosi i obveze koje proizlaze iz neuplaćenih doprinosa u cjelini isplaćeni.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka odnosi se i na korisnika porodične mirovine poslije smrti osiguranika koji je bio sam obveznik plaćanja doprinosa.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se ako je pravo na porodičnu mirovinu stečeno nakon smrti osiguranika koja je prouzročena povredom na radu.

(4) U slučaju uplate iz stavka 3. ovog članka ne prestaje obveza uplate dužnih doprinosa."

Obrazlažući razloge za svoje tvrdnje o navodnoj neustavnosti citiranih zakonskih odredaba predlagatelj navodi da navedeni propisi stavljaju u nejednak položaj građane kako u načinu plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, tako i u pogledu ostvarivanja prava na starosnu i invalidsku mirovinu, jer isplaćivanje starosne i invalidske mirovine, kao i naknade za tjelesno oštećenje za osiguranike - osobe samostalnih djelatnosti veže s izuzetkom u stavku 3. istog članka da su doprinosi u cijelosti isplaćeni, za razliku od ostalih osiguranika. Također smatra da navedeni propisi ne odgovaraju demokratskim promjenama u našem društvu, te da bi ih trebalo uskladiti s pravilima građanskog prava, tj. određivati pravo na mirovinu u skladu s uplaćenim premijama, slično pravilima o životnom osiguranju.

Prijedlog nije osnovan.

Članak 3. Ustava određuje vladavinu prava kao temeljnu odrednicu pravnog sistema Republike Hrvatske, članak 14. stavak 2. jednakost svih građana pred zakonom, a članak 55. stavak 1. Ustava da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život.

Navedene odredbe nisu u protivnosti s citiranim odredbama Ustava, a naročito ne s ustavnom odredbom da su svi građani jednaki pred zakonom.

Navedeno razlikovanje na ostvarivanje prava za ostvarivanje mirovinskog i invalidskog osiguranja, te prava na tjelesno oštećenje kod raznih vrsta osiguranika ima osnova u članku 203. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji članak određuje obveznike plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Prema stavku 3. i 4. članka 203. Zakona, osiguranici - osobe samostalnih djelatnosti koji su osigurani u Republičkom fondu samostalnih djelatnosti su i obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje te sami uplaćuju doprinose iz svojih sredstava, pa samo od njih ovisi da li će ta sredstva biti uplaćena ili ne.

Prema članku 203. stavak 1. točka 1. do 13. obveznici plaćanja doprinosa za ostale djelatnike su organizacije kod kojih su ti djelatnici zaposleni, te oni u pravilu nemaju mogućnost utjecaja na uplaćivanje dužnih doprinosa.

Članak 118. stavak 1. i članak 131. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju osigurava i obvezu plaćanja doprinosa za osiguranike - osobe samostalnih djelatnosti, jer isplatu starosne i invalidske mirovine, kao i naknade za tjelesno oštećenje uvjetuje uplaćenim doprinosima, a na taj način disciplinira obveznike da uredno podmiruju svoje obveze prema Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Nasuprot tome prema članku 204. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju naplatu doprinosa iz osobnih dohodaka obveznika plaćanja, koji svoje financijsko poslovanje vode preko Zavoda za platni promet obavlja Zavod za platni promet prigodom isplate sredstava za osobne dohotke, te prema stavku 2. točke 1. istog članka obveza plaćanja doprinosa dospijeva s danom podizanja sredstava za osobne dohotke. Shodno tome osobni dohoci se ne bi smjeli isplatiti prije nego što doprinosi za mirovinsko i socijalno osiguranje ne budu uplaćeni i na taj način se osigurava naplata doprinosa.

Radi naprijed iznesenog navedene odredbe nisu u suprotnosti s člankom 3. Ustava, te njima nije dovedena u pitanje jednakost građana pred zakonom, a osim toga niti na koji način ne zadiru u prava zaposlenih na zaradu, već samo određuju uvjete za stjecanje prava na mirovinsko i invalidsko osiguranje, te naknadu za tjelesno oštećenje ovisno o vrsti osiguranika i osiguravaju materijalna sredstva Republičkog fonda za isplatu iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, pa je u skladu s člankom 45. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) doneseno rješenje kao u izreci.

Objava rješenja temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-I-333/1996
Zagreb, 11. prosinca 1996.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.