MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Temeljem članka 12. stavka 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91, 64/91, 26/93 i 29/94) Ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 1997. GODINI

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se spriječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom, jesu:

1. Bedrenica i šuštavac,

2. Bjesnoća,

3. Bruceloza,

4. Ehinokokoza,

5. Enzootska leukoza goveda,

6. Genitalna kampilobakterioza,

7. Infekciozna anemija kopitara,

8. Klasična svinjska kuga,

9. Kokošiji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium, te ostale salmonelozne infekcije,

10. Leptospiroza,

11. Mastitisi,

12. Mikrosporoza,

13. Miksomatoza i virusna hemoragijska bolest kunića

14. Newcastleska bolest,

15. Paratuberkuloza,

16. Q-groznica,

17. Trihomonijaza,

18. Trihineloza,

19. Tuberkuloza,

20. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis,

21. Zarazne i nametničke bolesti pčela,

22. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjaka.

Goveda i ovce vakcinirat će se protiv bedrenice i šuštavca u zaraženim područjima najkasnije do 30. travnja.

Goveda i ovce dopušteno je tjerati na pašu izvan zaraženih područja, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.

Psi stariji od tri mjeseca vakcinirat će se protiv bjesnoće na čitavom teritoriju Republike Hrvatske najkasnije do 31. ožujka.

Za vakcinaciju se mogu koristiti samo vakcine od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće (Flury - LEP) koje su registrirane za vakcinaciju pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja.

Psa koji u tijeku godine dostigne starost od tri mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije vakciniran, mora se vakcinirati u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od tri mjeseca, odnosno od dana nabave.

U slučaju potrebe Ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti u pojedinim područjima vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnoće.

Sve svinje starije od 45 dana moraju biti vakcinirane protiv klasične svinjske kuge, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune.

Prasad se vakcinira prvi put u dobi od 45 dana, a revakcinira nakon četiri tjedna.

Na farmama sa cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ove podtočke, nazimice i krmače prije pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.

U razdoblju ožujak-lipanj i rujan-listopad moraju se vakcinirati sve svinje u obiteljskim gospodarstvima. Prinovljeni podmladak, nazimice, krmače i nerastove mora se vakcinirati i izvan označenoga razdoblja.

Svinje koje se izgoni na zajedničku odnosno šumsku ispašu, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju prethodno biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju.

U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dopušten je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-sanitarnom kontrolom.

Sve rasplodne kuniće, u uzgojima s više od 20 rasplodnih životinja, mora se vakcinirati protiv miksomatoze i virusne hemoragijske bolesti kunića u dobi od šest tjedana.

Na izložbe i smotre mogu se otpremati samo imuni kunići odnosno kunići u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije.

Sva ekstenzivno držana perad vakcinirat će se protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine, a u interventnim slučajevima samo raspršivanjem.

Perad iz prethodnog stavka vakcinirat će se protiv newcastleske bolesti između 15. svibnja i 30. lipnja prvi put te između 15. listopada i 30. studenog drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti, tako da bude stalno imuna.

Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Imunitet će se kontrolirati:

a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka na 1.000 vakcinirane peradi;

b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu.

Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih uzgoja peradi, dužni su program vakcinacije dostaviti županijskoj veterinarskoj inspekciji.

Na brucelozu se mora serološki pretražiti:

- jedanput godišnje krv svih rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla i krv 20% rasplodnih krava i junica u uzgojima brojnijim od 100 grla;

- jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 do 100 grla, i krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla;

- krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;

- dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju.

U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis, obvezna je pretraga na infekciju Brucellom ovis svih ovaca u stadu.

Veterinari su dužni dostaviti krv, a po mogućnosti i fetus na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza.

Na enzootsku leukozu goveda mora se pretražiti krv rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima brojnijim od 5 grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci u farmama muznih krava obuhvaćenih Programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.

Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.

Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.

Kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i pobačeni fetus.

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:

- dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.);

- jednom godišnje najkasnije do 31. listopada u ergelama, pastuharnama, športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima s više od deset kopitara zajedno;

- kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj iz alineje 1. i 2. ovog stavka;

- kod pastuha prije licenciranja;

- kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, športska natjecanja i opasivanje u ergele;

- kada se kopitari stavljaju u promet.

Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi za slučajeve iz alineje 4. i 5. prethodnog stavka ne smije biti stariji od 90 dana, a u slučaju iz alineje 6. prethodnog stavka od 30 dana.

Radi utvrđivanja proširenosti bolesti obavit će se jednokratno vađenje krvi svim kopitarima na oslobođenim područjima županija: Sisačko-moslavačke, Zadarsko-kninske, Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske, Šibenske i Karlovačke.

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha, koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.

Veterinari su dužni dostaviti krv na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila.

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji dužni su dvaput u tijeku godine u razmaku od 6 mjeseci podvrći svaku muznu kravu, kozu i ovcu, pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskog instituta.

Prije stavljanja mlijeka i mliječnih proizvoda u promet za javnu potrošnju proizvođači su dužni podvrći svaku muznu kravu, ovcu i kozu pretrazi na poremećenu sekreciju.

Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti.

Psi i mačke koji se otpremaju na izložbe i smotre moraju biti slobodni od mikrosporoze.

Veterinari su dužni prijaviti pojavu mikrosporoze Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo.

Krv i balega bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

Kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza mora se provesti odgovarajuća laboratorijska pretraga na Q-groznicu.

Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

Dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu sva jata s više od 200 nesilica (konzumna i rasplodna) što se koriste u komercijalne svrhe. Od jata sa 1000 i više nesilica pretražuje se najmanje 100 uzoraka krvi kada jato postigne 30% nesivosti te slijedeći mjesec po 60 uzoraka krvi do kraja proizvodnje. U ostalim jatima pretražuje se krv od 20% nesilica u jatu, a svaki naredni mjesec krv od 10% nesilica do kraja proizvodnje.

Jaja (konzumna i rasplodna) se mogu stavljati u promet ili inkubirati samo ako potječu od jata koja su slobodna od navedenih salmonela, odnosno ako držitelji jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.

Držatelji svih vrsta i kategorija peradi čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji dužni su na laboratorijske pretrage dostavljati:

- obriske iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori, najmanje jedna kontrola tromjesečno. Pretražuje se 30 obrisaka uzetih s površina. Obriske uzima ovlašteni laboratorij;

- najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, uginule piliće i mekonij od najmanje 100 pilića;

Kontrolira se svako jato jednom mjesečno a po potrebi i češće;

- jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme te one što uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;

- lešine peradi (podmladak i nesilice rasplodnih ili konzumnih jaja), najmanje jedna kontrola mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu. Bakteriološki treba pretražiti i skupni uzorak izmeta podmlatka u dobi od četiri tjedna te dva tjedna prije početka nesivosti, a kod nesilica jednom tromjesečno, po tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja;

- lešine tovnih pilića pretražuju se najranije dva tjedna prije klanja, s tim da se uzorkom smatra dvodnevno uginuće, a najviše 20 lešina po jatu;

- najmanje 30 konzumnih jaja po jatu, jednom mjesečno;

Veterinari su dužni dostaviti krv, a po mogućnosti i pobačeni fetus na laboratorijske pretrage na salmonelozu kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza.

Tvornice i mješaonice stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa.

Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

Bikovi za prirodni pripust u tijeku korištenja dva puta godišnje se moraju laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. rujna na područjima županija: Ličko-senjske, Istarske, Primorsko-goranske, Zadarsko-kninske, Šibenske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.

Sva rasplodna goveda u uzgojima brojnijim od deset grla tuberkulinizirati će se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 30. rujna.

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijima od petnaest krmača, nazimica i nerastova, tuberkulinizirati će se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 31. svibnja.

Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno koristiti goveda i svinje koja prethodno nisu tuberkulinizirana.

Ovlašteni veterinarski inspektori u klaonicama, moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora o mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.

Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u tijeku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV.

Ne smiju se oplođivati krave i junice s kliničkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.

U promet mogu ići samo zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:

a) Američka i Europska gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 1996. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm omotan u zrakopropusnu ambalažu.

b) Nozemoza

Držatelji pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače, a do kraja ožujka u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i iste dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

c) Varooza

Držatelji pčelinjih zajednica dužni su obaviti u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla) dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.

Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena športska ribolovna društva, obavit će se klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage te obaviti laboratorijske pretrage kako slijedi:

a) Na svim uzgajalištima pastrvskih riba:

- u prosincu obaviti će se virusološki pregled matičnog stada kalifornijske pastrve na prisustvo uzročnika zarazne nekroze gušterače i zarazne hematopoetske nekroze. Za laboratorijske pretrage treba uzeti skupne uzorke spolnih produkata od po 5 matica (od 2-5% matičnog stada) te skupni uzorak parenhimatoznih organa;

- u ožujku i travnju obaviti će se virusološke pretrage po 10 skupnih uzoraka parenhimatoznih organa mlađa;

- mjesec dana prije mriješćenja obaviti će se pregled uzoraka krvi matica na prisustvo antitijela za virusnu hemoragičku septikemiju (2-5% matičnog stada);

- kod sumnje na virusnu hemoragičku septikemiju na osnovu kliničkih znakova bolesti, obaviti će se virusološka pretraga skupnih uzoraka parenhimatoznih organa (2-5% populacije).

b) Na svim šaranskim ribnjačarstvima:

- u proljeće obaviti će se klinički pregled šaranskog mlađa, a po potrebi i virusološka pretraga skupnih uzoraka parenhimatoznih organa radi otkrivanja R. carpio, uzročnika proljetne viremije šarana;

- u rujnu treba uzeti uzorke krvi i obaviti serološke pretrage na prisustvo antitijela za virus proljetne viremije šarana.

c) Na svim uzgajalištima školjaka:

- u slučaju sumnje na bolest treba obaviti citološke pretrage zaraženih organa (škrge, otisci i odresci) na prisustvo uzročnika haplosporidioze;

- najmanje 3 do 4 mjeseca nakon što su školjke nasađene na novo područje ili ako su u zaraženom području prije nasađivanja bile duže od 3 do 4 mjeseca, obaviti će se histološka pretraga ili citološki pregled krvnih razmaza na prisustvo razvojnih ili odraslih oblika uzročnika bonamioze;

- pri temperaturama višim od 17 0C obaviti će se citološka ili histološka pretraga organa školjaka na prisustvo uzročnika martelioze;

- pri temperaturama višim od 200C obavit će se histološka pretraga organa školjaka na prisustvo uzročnika perkinsoze.

Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće provesti dehelmintizaciju pasa protiv Echinococcusa granulosusa, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi spriječavanja širenja jajašaca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.

Pravne i fizičke osobe, koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i držitelji stoke koji stoku kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.

U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za veterinarstvo može narediti na pojedinim područjima obvezno obavljanje trihineloskopskog pregleda ili drugih metoda otkrivanja tog oboljenja i kod klanja svinja za potrebe vlastitog domaćinstva.

1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite ljudskog okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije provodit će deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv građana, pravnih i fizičkih osoba i češće.

2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, držatelji životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red i to:

- osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;

- postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

- pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.

Goveda starija od dva mjeseca, moraju se označiti propisanom ušnom markicom.

Sva goveda bez obzira na starost, pri stavljanju u unutarnji promet ili za izvoz, moraju biti označena propisanom ušnom markicom.

Ovce i koze te njihov podmladak stariji od 2 mjeseca obvezno se označavaju propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutarnji promet ili za izvoz, kao i otpremanja na ispašu na područje druge epizootiološke jedinice, odnosno na područje nadležnosti druge ovlaštene veterinarske inspekcije.

Svinje starije od dva mjeseca, kao i sve svinje koje se stavljaju u unutarnji promet ili za izvoz, bez obzira na starost, moraju biti označene propisanom ušnom markicom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ove podtočke, tovne svinje sa svinjogojskih farmi pod selekcijskom kontrolom, namijenjene neposrednom klanju, mogu se u unutarnjem prometu otpremati u registrirane klaonice uz pripadajuću tetovirnu oznaku - šifru farme dodijeljenu od Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra. Oznaka se tetovira na uški ili leđima te se obvezno unosi u svjedodžbu o zdravstvenom stanju.

Svi konji pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, kao i konji koji se otpremaju na športske priredbe, izložbe, i sl. moraju biti označeni paljenim žigom brojčane oznake u kopitu ili žigom na koži vrata, sedlišta ili buta, odnosno u prilogu obvezne dokumentacije raspolagati s odgovarajućim dokumentom za konje s detaljnim opisom grla, bojom i svim identifikacijskim znakovima i oznakama, ovjerenim po ovlaštenom veterinarskom inspektoru.

Konji za klanje namijenjeni unutarnjem prometu ili za izvoz, uz propisanu oznaku "S" paljenim žigom u kopitu, mogu biti označeni dlakorezom ili na jedan od načina iz stavka 1. ove podtočke.

Ždrijebad za klanje do starosti 6 mjeseci, pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, mora biti označena dlakorezom ili drugom propisanom oznakom.

Propisano obvezno označavanje životinja organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe veterinarskih stanica.

Propisano obvezno označavanje životinja u objektima specijalizirane stočarske proizvodnje - većim farmama, organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe farmi.

Nadzor nad postupkom označavanja životinja obavljaju županijski veterinarski inspektori.

Veterinarske stanice dužne su voditi registar označenih rasplodnih životinja, kao i evidenciju svih ostalih označenih životinja pripadajućeg epizootiološkog područja na propisanim obrascima "Registar označene rasplodne stoke" i "Evidencija označene stoke".

Veterinarske stanice dužne su dokumentaciju iz stavka 4. ove podtočke dostavljati Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo do 7. (sedmog) dana u mjesecu za proteklo mjesečno razdoblje.

Izdavanje i distribuciju ušnih markica za obvezno označavanje životinja, kao i propisanih obrazaca dokumentacije o označenim životinjama te obradu podataka, obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za veterinarstvo ili pravna osoba koju ono za to ovlasti.

Ovlaštena pravna osoba vodi središnju Evidenciju označene stoke i Registar označene rasplodne stoke te je dužna Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo dostavljati mjesečna izvješća o distribuciji ušnih markica i broju označene stoke.

Ušne markice u propisanom obliku za obvezno označavanje životinja može proizvoditi samo proizvođač ovlašten od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo.

Ovlašteni proizvođač ušnih markica dužan je voditi evidenciju o proizvedenim ušnim markicama po vrstama životinja, serijskim brojevima, tekućim brojevima, oznakama županija kao i o isporučenim količinama i nadnevku isporuke ovlaštenoj pravnoj osobi za izdavanje i distribuciju ušnih markica.

Uvezena stoka iz podtočke 1., 2., 3. i 4., ukoliko je tijekom provođenja karantenskih mjera utvrđena zdravom, mora se označiti na propisani način, prije ukidanja i raspuštanja karantene.

Ušnom se markicom označavaju sve životinje u lijevoj uški.

Oznaka ušne markice s brojem županije, slovom serije i tekućim brojem markice (prednji dio), mora se kod goveda nalaziti sa unutarnje strane uške, a kod svinja, ovaca i koza s vanjske strane uške.

Od odredbi navedenih podtočkom 1., 2., 3. i 5. ove točke izuzimaju se rasplodna goveda, ovce, koze i svinje pod selekcijskom kontrolom označene propisanom ušnom markicom Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra.

Uvezena rasplodna goveda, ovce, koze i svinje, koje se uvode pod selekcijsku kontrolu, moraju biti označena ušnom markicom Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra prije ukidanja i raspuštanja karantene.

Označavanje stoke pod selekcijskom kontrolom vrši stručna služba Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra.

Hrvatski stočarski selekcijski centar obvezan je, na zahtjev veterinarske inspekcije, omogućiti žurnu identifikaciju pojedinih grla pod selekcijskom kontrolom.

Ušne markice se proizvode u dvije veličine i dva oblika

UŠNA MARKICA ZA GOVEDA - za sve kategorije goveda namijenjuje se ušna markica u donjem dijelu pravokutnog oblika s trokutasto izduženim gornjim dijelom za ovjes i spoj, zaobljenih uglova, dimenzije 49 x 42 mm, u žutoj boji sa sljedećim oznakama: na licu prednje strane, gore u trokutastom se dijelu navodi dvoznamenkasta brojčana oznaka županije i broj serije (slovo) veličine 7 mm te ispod nje tekući peteroznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, veličine 10 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 x 20 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvođača.

Na poleđini spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "HR" i dvoznamenkasta oznaka broja županije veličine znakova od 7 mm.

UŠNA MARKICA ZA SVINJE, OVCE I KOZE - proizvodi se u obliku izduženog pravokutnika zaobljenih uglova sa spojem na jednom kraju u dimenzijama 50 x 16 mm. Spojni dio je kružnog oblika promjera 30 mm.

Na licu prednjeg dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekući peteroznamenkasti broj markice veličine znakova 8 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 x 12 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvođača.

Na naličju spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "HR" i dvoznamenkasta brojčana oznaka županije veličine znakova od 5 mm.

Ušna markica za SVINJE proizvodi se u žutoj osnovnoj boji materijala.

Ušna markica za OVCE i KOZE proizvodi se u svijetlocrvenoj osnovnoj boji materijala.

Obrasci ušnih markica za pojedine vrste životinja s pripadnim sadržajem i propisani obrasci dokumentacije o obveznom označavanju stoke: "Registar označene rasplodne stoke" (Obrazac br. 1.) i "Evidencija označene stoke" (Obrazac br. 2.), tiskani su uz ovu naredbu i čine njezin sastavni dio.

Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Proračuna Republike Hrvatske jesu:

- uzimanje krvi za serološku pretragu na enzootsku leukozu goveda, osim uzimanja kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;

- laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91, 64/91, 26/93 i 29/94) ako se postupa u skladu s odredbom članka 29. citiranog zakona;

- kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti;

- pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitivna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;

- bakteriološke pretrage uzoraka mlijeka u provođenju programa suzbijanja poremećene sekrecije vimena;

- imunoprofilaktičke i dijagnostičke mjere na oslobođenim područjima;

- kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo;

- pričuva vakcina i potrebitih dijagnostičkih sredstava.

Provoditelji mjera propisanih pod točkom II i III ove naredbe dužni su donijeti program njihovog provođenja te isti dostaviti veterinarskoj inspekciji pri Uredima za gospodarstvo županija odnosno Grada Zagreba.

Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom naredbom obavljat će Hrvatski veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo). Dijagnostiku virusnih bolesti riba propisanih ovom naredbom te dijagnostiku Američke i Europske gnjiloće pčelinjeg legla obavljat će Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela, dok će dijagnostiku infekciozne anemije kopitara obavljati Zavod za zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Jedinstvene cijene veterinarskih usluga što se provode temeljem odredbi ove naredbe, utvrđuje uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska veterinarska komora.

Stupanjem na snagu ove naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 1996. godini ("Narodne novine", br. 107/95).

Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 322-01/96-01/118
Urbroj: 525-06-95-01
Zagreb, 17. prosinca 1996.