VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 12. stavka 2. Zakona o ustanovama ("Narodne novine", broj 76/93) i članka 10. stavka 2. Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", broj 59/96 - pročišćeni tekst), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. prosinca 1996. godine donijela

UREDBU

O OSNIVANJU VELEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Ovom Uredbom osniva se javna ustanova pod nazivom: Veleučilište u Dubrovniku.

Sjedište Veleučilišta u Dubrovniku je u Dubrovniku, Ćira Carića 4.

Osnivač Veleučilišta u Dubrovniku (u daljnjem tekstu: Veleučilište) je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Djelatnost Veleučilišta u području tehnologije (prometa i transporta, informatike, elektrotehnike i strojarstva), biotehnologije (ekologije mora, ribarstva i akvakulture) i turizma (primorskog i nautičkog turizma te hotelijerstva) je:

- ustrojavanje i izvođenje stručnih dodiplomskih i poslijediplomskih stručnih studija;

- obavljanje stručnog i znanstvenog rada iz područja tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti;

- ustrojavanje i izvođenje programa stalnog usavršavanja;

- izdavačka, bibliotečna i informatička djelatnost.

Veleučilište se ustrojava sa veleučilišnim odjelima u svom sastavu.

Statutom Veleučilišta pobliže se određuje broj i ustrojstvo odjela te druga važna pitanja za njihovo djelovanje.

Tijela Veleučilišta su upravno vijeće, rektor i veleučilišni senat.

Veleučilištem upravlja upravno vijeće.

Osim poslova određenih zakonom i statutom Veleučilišta, upravno vijeće:

- donosi statut Veleučilišta na prijedlog Veleučilišnog senata;

- donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta uz suglasnost Ministarstva;

- utvrđuje razvojnu i novčanu politiku Veleučilišta;

- predlaže veleučilišnom senatu predloženike u postupku izbora rektora;

- odlučuje o godišnjem obračunu Veleučilišta;

- daje suglasnost rektoru za sklapanje ugovora iznad iznosa utvrđenog statutom Veleučilišta.

Kod donošenja općih akata te odluka od razvojnog značenja, upravno vijeće dužno je zatražiti o tome prethodnu suglasnost veleučilišnog senata, a kad te odluke utječu na povećanje troškova rada, dužno je zatražiti prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti i tehnologije.

Upravno vijeće ima predsjednika i sedam članova koje imenuje ministar znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: ministar) na četiri godine.

Ministar može razriješiti predsjednika i bilo kojeg člana upravnog vijeća i prije isteka vremena na koje je imenovan.

Način rada i odlučivanja upravnog vijeća utvrđuje se statutom Veleučilišta.

Čelnik i voditelj Veleučilišta je rektor.

Rektor obavlja sljedeće poslove:

- ustrojava rad i poslovanje Veleučilišta;

- predstavlja i zastupa Veleučilište;

- poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Veleučilišta;

- zastupa Veleučilište u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima;

- predlaže veleučilišnom senatu i upravnom vijeću mjere za unapređenje rada Veleučilišta;

- daje pismenu punomoć drugoj osobi, u granicama svoje ovlasti, da zastupa Veleučilište u pravnom prometu;

- određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije;

- predsjedava veleučilišnom senatu;

- donosi opće akte u skladu sa statutom;

- predlaže Veleučilišnom senatu i upravnom vijeću mjere za unapređenje rada Veleučilišta;

- provodi odluke upravnog vijeća i Veleučilišnog senata;

- sudjeluje i odlučuje u radu Rektorskog zbora;

- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom Veleučilišta.

Rektor ne može bez suglasnosti upravnog vijeća sklapati poslove o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina.

Veleučilište ne može bez suglasnosti osnivača steći, opteretiti ili otuđiti nekretnine i drugu imovinu, niti ugovoriti drugi posao ako vrijednost pojedinačnog ugovora iznosi više od milijun kuna.

Za rektora može biti izabran nastavnik Veleučilišta u nastavnom zvanju profesora visoke škole, nastavnik u zvanju redovitog ili izvanrednog profesora.

Rektora bira veleučilišni senat na vrijeme od četiri godine na način i u postupku koji se utvrđuje statutom Veleučilišta.

Ista osoba može biti izabrana za rektora najviše dva puta uzastopce.

Rektoru u radu pomažu prorektori. Broj, uvjeti izbora, razrješenje i ovlasti prorektora pobliže se uređuju statutom Veleučilišta.

Stručno vijeće Veleučilišta je veleučilišni senat (u daljnjem tekstu: senat).

Senat čine pročelnici odjela, predstavnici studenata i osobe određene statutom Veleučilišta.

Rektori i prorektori članovi su senata po funkciji.

Statutom se može propisati osnivanje stručnih vijeća odjela i njihove ovlasti za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga senata.

Studenti postaju članovima senata na način i u skladu s posebnim zakonom i statutom Veleučilišta.

Senat:

- odlučuje o pitanjima nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti Veleučilišta;

- predlaže upravnom vijeću statut Veleučilišta;

- bira rektora;

- bira prorektore na prijedlog rektora;

- donosi plan i program studija;

- obavlja izbore u zvanja u skladu s dobivenim ovlastima;

- imenuje povjerenstva u postupku stjecanja akademskih stupnjeva u skladu s dobivenim ovlastima;

- obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom Veleučilišta.

Statutom se pobliže uređuje ustrojstvo, ovlasti, način rada i odlučivanja pojedinih tijela Veleučilišta i druga važna pitanja za njegovu djelatnost.

Sredstva Veleučilišta čine poslovna zgrada izgrađena na čest. zgr. 388 k. o. Gruž i građevinski objekt izgrađen na parceli koje sačinjavaju katastarske čestice zemlje 1038/1, 1038/6 i 1965/1, sve k.o. Gruž, te sredstva za rad, financijska sredstva i prava pribavljena u korist Pomorskog fakulteta Dubrovnik, Studij u Dubrovniku, do stupanja na snagu ove Uredbe.

Za obveze Pomorskog fakulteta, Sveučilišta u Splitu, koje se odnose na Studij u Dubrovniku, nastale do stupanja na snagu ove Uredbe, odgovarat će Veleučilište.

Sredstva za redovnu djelatnost Veleučilišta osiguravaju se iz državnog proračuna za rad javnih visokih učilišta i iz vlastitih prihoda.

Veleučilište nema za cilj stjecanje dobiti.

Ako Veleučilište u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit ona će se upotrebljavati isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Veleučilišta.

U snošenju gubitaka nastalih poslovanjem, kao i za svoje obveze, Veleučilište odgovara cijelom svojom imovinom.

Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Veleučilišta.

Ministar će imenovati privremenog rektora Veleučilišta u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Privremeni rektor obavit će pripreme za početak rada Veleučilišta, a naročito pribaviti mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu o ispunjavanju standarda vrsnoće za ustrojstvo i izvedbu studija, dopusnicu ministra znanosti i tehnologije za obavljanje djelatnosti i poduzeti mjere za konstituiranje senata i upravnog vijeća Veleučilišta.

Upravno vijeće donijet će statut Veleučilišta u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Veleučilište može početi obavljati djelatnost danom upisa u sudski registar.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 602-04/96-01/13
Urbroj: 5030104-96-2
Zagreb, 12. prosinca 1996.