USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, povodom prijedloga Ive Stipanića iz Rijeke, Medovićeva 33, i dr., na sjednici održanoj dana 4. prosinca 1996. godine donio je slijedeće

RJEŠENJE

1. Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Sporazuma o preuzimanju djelatnika Fonda u komunalno stambenoj djelatnosti.

2. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama".

OBRAZLOŽENJE

Grad Rijeka i Fond u komunalno stambenoj djelatnosti dotadašnje općine Rijeka (dalje: Fond), zaključili su Sporazum naveden u izreci, kojim je utvrđen način preuzimanja 33 djelatnika toga Fonda u gradsku upravu Grada Rijeke.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ovom Sudu su podnijeli: Ivo Stipanić, Marica Buneta, Nedjeljka Murina, Davor Jurišić, Rafael Franković, Katica Kurilić, Josip Haramija, Tomislav Grčević, Zvonimir Dragičević, Mirjana Kinkela, Sonja Sirnik, Radenka Bolić, Smiljana Vičević, Ivan Bukovac, Ante Mandalinić, Slobodan Pavešić, Dragan Vidović, Dušan Nikolić, Vladimir Peko, Ivana Depoli, Milena Mičetić, Katica Cuculić, Milan Bevandić, Ana Gomojić, Marija Gržić, Ljiljana Krstić Brezac, Nada Macan, Sonja Marić, Ivan Pulić, Vojko Rogić, Berislav Tulić, Velimir Ožbolt i Bogdanka Jovanić, kao djelatnici za koje je osporenim Sporazumom utvrđeno da će biti preuzeti.

Predlagatelji smatraju da je osporeni akt nezakonit jer da za preuzimanje poslova i djelatnosti Fonda nema osnove s obzirom da je tada važeći Zakon o fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 53/90, 76/93), utvrdio da ti Fondovi nastavljaju s radom do donošenja posebnih propisa.

Ustavni sud Republike Hrvatske je prijedlog odbacio.

Prema članku 125. al. 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom te suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Pod propisom se podrazumijeva akt koji na općenit, apstraktan način uređuje pravne odnose za neodređen broj adresata.

Osporeni akt po svojoj pravnoj naravi nema osobine propisa, jer se on odnosi na konkretnu pravnu situaciju - preuzimanje u rad konkretnih djelatnika jedne pravne osobe od strane druge pravne osobe, uz određivanje načina i uvjeta za to.

Osporenim aktom predlagateljima nije onemogućeno da svoja zakonom utvrđena prava iz radnog odnosa ostvaruju povodom rješenja o pojedinačnim rasporedima.

Stoga je na osnovi članka 26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), prema kojem se zahtjev, prijedlog ili ustavna tužba odbacuje u slučajevima kada Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, kada su nepravodobni, i u drugim slučajevima kada ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, riješeno kao u izreci.

Objava rješenja se temelji na članku 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-II-60/1994
Zagreb, 4. prosinca 1996.