Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93), ministar gospodarstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi
I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA
Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.
Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir posebnosti pojedinih zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.
Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primijenjuju za općeobrazovne sadržaje.
Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.
Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.
II. OPĆI I POSEBNI CILJEVI OBRAZOVANJA
Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.
U skladu s navedenim određuju se sljedeći opći ciljevi naukovanja:
Kao posebni ciljevi naukovanja za zanimanje kuhar određuju se:
III. NASTAVNI PROGRAM NAUKOVANJA
A. Praktični dio naukovanja
Redni broj |
Opis obrazovanja (posebni ciljevi) |
Znanja i vještine koje se moraju usvojiti |
Raspored po polugodištima |
|||||
1 |
2 |
3 |
4 |
|||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |||
1. |
Zaštita na radu i sprječavanje nesreća na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije | Primijeniti propise o zaštiti na radu vezane za zanimanje
Opisati tipične situacije koje dovode do nesreća kao i ponašanja koja ih uzrokuju |
Usvajati tijekom cijelog naukovanja |
|||||
Opisati ponašanje pri nesrećama i pružanje prve pomoći | ||||||||
Opisati opasnosti pri rukovanju električnom strujom | ||||||||
Navesti važne propise o sprječavanju požara i o uređajima za zaštitu od požara | ||||||||
Navesti opasnosti pri rukovanju otrovima, plinovima i zapaljivim materijalom | ||||||||
Navesti moguće načine zagađivanja okoliša i načine utjecaja na smanjivanje zagađenja | ||||||||
Znati upotrijebiti odgovarajuća sredstva za dezinfekciju i suzbijanje štetočina u skladu s propisima | ||||||||
Uklanjati otpatke | ||||||||
Racionalno koristiti energiju | ||||||||
2. |
Provođenje mjera higijene osobne i u radnom pogonu | Objasniti značenje higijene pri radu
Urediti i održavati čistoću radnog mjesta u skladu s propisima o higijeni |
Usvajati tijekom cijelog naukovanja |
|||||
Izabrati i stalno koristiti radnu odjeću | ||||||||
Primijeniti propise o higijeni | ||||||||
3. |
Primjena propisa u obrtništvu i živežnim namirnicama u skladu sa zanimanjem | Primijeniti propise o obrtništvu i živežnim namirnicama u
skladu sa zanimanjem
Navesti propise koji vrijede za živežne namirnice |
Usvajati tijekom cijelog naukovanja |
|||||
Poznavati propise koji se odnose na obrtničku struku | ||||||||
4. |
Upoznavanje obrtničkog pogona, strojeva, uređaja, aparata i inventara, primjena istih u tehnološkom procesu i održavanje | Struktura obrtničke radionice
Tijek proizvodnje Objasniti zajedničko djelovanje Opisati način rada postrojenja, strojeva i aparata |
+
+ + |
+ + |
||||
Koristiti strojeve u skladu s uputstvom za korištenje i propisima o sigurnosti | + | + | ||||||
Održavanje postrojenja, strojeva i aparata u skladu s propisima o sigurnosti rada | + | |||||||
Kuhinjsko posuđe, pribor (alat) za pripremu hrane i posluživanje | + | |||||||
5. |
Administrativni i organizacijski poslovi u obrtničkom pogonu-kuhinji | Opisati nabavljanje robe i izdavanje živežnih namirnica pojedinim kuhinjskim odjelima | + | + | ||||
Objasniti značenje planova poslova i radnih tokova za kuhinju | + | |||||||
Sudjelovati u sastavljanju planova za radne tokove | + | + | ||||||
Uskladištiti živežne namirnice u rashladnim uređajima | + | + | ||||||
Objasniti različite sustave prehrane i serviranja, osobito a la carte, servis tanjura i banketa | + | |||||||
Gospodarski iskoristiti kuhinjske sirovine i materijale | + | |||||||
6. |
Skladištenje i kontrola sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda | Organizacija skladišta
Preuzimanje robe |
+
+ |
|||||
Ispitivanje težine i količine robe | + | |||||||
Hlađenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda | + | |||||||
Opisati vrste i sorte sirovina i poluproizvoda | + | |||||||
Objasniti utjecaj vlage, svjetla i temperature na postojanost proizvoda | + | |||||||
Poznavati postupke i vrste skladištenja | + | |||||||
7. |
Upoznavanje sredstava ponude jela i pića | Definirati sredstva ponude, pojedinačno objasniti podjelu sredstava ponude jela, vinske karte i karte s pićima | + | |||||
Navesti gastronomska i ugostiteljska pravila sastava jelovnika, vinske karte i karte pića | + | |||||||
8. |
Procesi rada i posluživanja | Izvođenje pripremnih radova posluživanja u restoranu | + | |||||
Izvođenje pripremnih radova na točioniku pića - šanku | + | |||||||
Slaganje stolova u različite oblike i postave prema meniu | + | |||||||
Način posluživanja | + | |||||||
9. |
Priprema i prigotavljanje jednostavnih jela i napitaka s obzirom na osnove učenja o ishrani | Pripremiti povrće, salate i krumpir, osobito čistiti, ljuštiti,
sitniti i oblikovati
Navesti vrste mesa i opisati mogućnost korištenja mesa |
+ + |
|||||
Pripremati i prigotavljati jednostavna jela hladne kuhinje | + | + | ||||||
Prigotavljati jednostavna jela od jaja | + | + | ||||||
Pripremati i prigotavljati jednostavna jela tople kuhinje | + | + | ||||||
Priprema napitaka | + | |||||||
10. |
Prigotavljanje jela od jaja | Jaja poširati i peći | + | |||||
Pripraviti palačinke i omlete | + | |||||||
11. |
Stručni izrazi na stranom jeziku | Izgovarati i primjenjivati uobičajene stručne izraze na stranom jeziku | Usvajati tijekom cijelog naukovanja | |||||
12. |
Pripremanje i prigotavljanje salata, povrća, gljiva, krumpira, tjestenine, mahunarki i žitnih proizvoda | Praviti hladne umake Praviti sastojke od majoneze i marinade za salate |
+ + |
|||||
Prigotavljati jednostavne salate | + | |||||||
Prigotavljati nekuhanu biljnu hranu | + | |||||||
Koristiti svježe začinske trave za salate i povrće | + | |||||||
Pripremiti povrće za kuhanje, dinstanje, pečenje, poprženje i pirjanje za juhe, variva, priloge i samostalna jela | + | |||||||
Rezati i oblikovati krumpir te postavljati proizvode od krumpira | + | |||||||
Praviti priloge od kuhanog, parenog, pirjanog, pečenog u pećnici i pečenog krumpira | + | |||||||
Kuhati rižu, ječmenu kašu, pahuljice i griz te dalje preraditi za juhe, priloge i dodatke | + | |||||||
Kuhati i dalje prerađivati tjesteninu za priloge i glavna jela | + | |||||||
Izrađivati tjesteninu | + | |||||||
Kuhati i pirjati mahunarke kao variva i kao priloge | + | |||||||
Čistiti i dinstati gljive | + | |||||||
Prigotavljati gljive | + | |||||||
Prigotavljati stabljičasto, cvjetno, korjenasto i plodasto povrće, osobito šparogu, prokulicu, cvjetaču i artičoke | + | |||||||
Prigotavljati složene salate | + | |||||||
13. |
Priprava i prigotavljanje temeljca, juha i umaka | Postaviti temeljac kao osnovu za juhe i umake od klaoničkog mesa, divljači i pernate divljači, te riba | + | |||||
Prigotoviti vezane svjetle juhe | + | |||||||
Prigotoviti vezane smeđe juhe | + | |||||||
Prigotoviti bistre juhe | + | |||||||
Prigotoviti inozemne i specijalne juhe | + | |||||||
Prigotoviti bijele, smeđe i tučene umake | + | |||||||
Prigotoviti hladne juhe | + | |||||||
14. |
Priprema i prigotavljanje riba, školjaka, ljuskara | Objasniti održavanje i čuvanje zaliha riba različitih vrsta, kao i školjaka, ljuskara i mekušaca | + | |||||
Kuhati i peći morske i slatkovodne ribe, kuhati ribe na plavo | + | |||||||
Poširati morske i slatkovodne ribe, peći ribe na roštilju i u pećnici | + | |||||||
Praviti riblje farce | + | |||||||
Preraditi i postaviti školjke, osobito kamenice (oštrige) i morske školjke | + | |||||||
Preraditi i postaviti ljuskare i mekušce | + | |||||||
15. |
Priprema i prigotavljanje klaoničkog mesa i jestivih životinjskih iznutrica | Skladištiti klaoničko meso
Pripremiti klaoničko meso osobito izvaditi, tući, rezati, nabadati (špikati) i salamuriti |
+
+ |
|||||
Pripremiti iznutrice za daljnju preradu | + | |||||||
Pripremiti pojedine dijelove mesa za pečenje, jela u tavi, rague i kosane smjese | + | |||||||
Dijeliti klaoničko meso na obroke (porcionirati) | + | |||||||
Prigotavljati pojedine dijelove mesa za pečenje, prigotavljati jela u tavi, rague i kosane smjese | + | |||||||
Prigotavljati i garnirati iznutrice za jela | + | |||||||
Objasniti temeljne odredbe propisa o kosanom mesu | + | |||||||
16. |
Priprema i prigotavljanje divljači i peradi | Pripremiti domaću perad i pernatu divljač za pečenje | + | |||||
Pripremiti divljač za različite vrste prigotavljanja, osobito nabadati, omotati slaninom i rasoliti | + | |||||||
Ispuniti i peći domaću perad | + | |||||||
Peći divljač i pernatu divljač | + | |||||||
Pirjati divljač | + | |||||||
Pripravljati rague | + | |||||||
Peći na roštilju i poširati domaću perad i pernatu divljač | + | |||||||
Tranširati domaću perad i pernatu divljač | + | |||||||
17. |
Priprema i prigotavljanje hladnih i toplih predjela | Prigotoviti salate hladne kuhinje, riblje salate | + | |||||
Praviti hladna punjenja - nadjeve za jaja, rajčice i krastavce | + | |||||||
Puniti paštete s finim raguom od mesa, ribe i ljuskara | + | |||||||
Praviti topla punjenja - nadjeve | + | |||||||
Prigotavljati različite tostove | + | |||||||
Praviti kanape-sendviče i sendviče | + | |||||||
Pripraviti i prigotoviti specijalitete te hladna i topla predjela | + | |||||||
18. |
Priprema jela - eksponata za hladni bife | Postava i ukrašavanje salata | + | |||||
Servirati mesne i riblje salate | + | |||||||
Postavljati i ukrašavati hladne pladnjeve (buffet) | + | |||||||
Oblikovati i skicirati hladne eksponate od mesa, peradi, riba, ljuskara, školjki itd. | ||||||||
Sastavljati, postavljati i ukrašavati pladnjeve s pečenjem, peradi i ribama | + | |||||||
Praviti mješavine maslaca | + | |||||||
Praviti i koristiti aspik | + | |||||||
Pripravljati koktele od plodova mora, voća i sladoleda (sorbete) | + | |||||||
19. |
Priprema i prigotavljanje tijesta i smjesa | Napraviti i preraditi prhko tijesto
Napraviti i preraditi hrustavo tijesto |
+
+ |
|||||
Napraviti i preraditi dizano tijesto | + | |||||||
Napraviti biskvitnu smjesu | + | |||||||
Preraditi lisnato tijesto | + | |||||||
Varenci, nabujci, suflei, kreme | + | |||||||
20. |
Priprema i prigotavljanje toplih i hladnih slastica | Pripremati voćne salate
Pripremati jela od svježeg sira, jogurta i vrhnja |
+
+ |
|||||
Pripremati smjesa za palačinke, pečenje palačinki | + | |||||||
Pripravljati slatka jela od riže i griza kao što su varenci, nabujci, suflei i sl. | + | |||||||
Praviti kaše, žele i umake od voćnih sokova i vina | + | |||||||
Pripraviti slastice od krema | + | |||||||
21. |
Sastavljanje redoslijeda jela s obzirom na stručna pravila i učenje o ishrani | Sastaviti meni, jelovnik za doručak, dnevni jelovnik i jelovnik za večeru | + | |||||
Objasniti značenje djelotvornosti reklame jelovnika, vinske karte i karte pića | + | |||||||
Utvrditi redoslijed jela kod posebnih i svečanih prigoda s obzirom na pripravljanje, materijal i boju | + | |||||||
22. |
Izračunavanje cijena za količine i materijale u pripremi hrane | Izračunati gubitke kod čišćenja, skladištenja i kuhanja (otpad, kalo, rastur) | + | |||||
Izračunati prodajnu cijenu uz uvažavanje cijene materijala, troškova i dobitka (normativi+kalkulacije) | + |
B. Stručno-teorijski dio naukovanja
1. Tehnologija zanimanja
1.1. Pregled nastavnih područja s vremenskom raspodjelom
Red.br. |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
||
1. |
Osnove higijene |
20 |
- |
- |
20 |
1.1. Zaštita radnika |
- |
- |
- |
- |
|
1.2. Zaštita radnih pogona od zagađivanja |
- |
- |
- |
- |
|
1.3. Ekologija i njen značaj |
- |
- |
- |
- |
|
2. |
Fizika, kemija biologija |
30 |
- |
- |
30 |
2.1. Osnove fizike |
10 |
- |
- |
||
2.2. Osnove kemije |
10 |
- |
- |
- |
|
2.3. Osnove biologije |
10 |
- |
- |
||
3. |
Poznavanje robe i prehrana |
50 |
70 |
70 |
190 |
3.1. Osnovni hranjivi sastojci |
20 |
- |
- |
- |
|
3.2. Fizologija prehrane |
20 |
- |
- |
- |
|
3.3. Održavanje vrijednosti hrane |
10 |
- |
- |
- |
|
4.3. Začini i sredstva za želiranje |
- |
5 |
- |
- |
|
3.5. Povrće i prerađivanje |
- |
5 |
- |
- |
|
3.6. Voće i voćne prerađevine |
- |
5 |
- |
- |
|
3.7. Žitarice |
- |
7 |
- |
||
3.8. Masti i ulja |
- |
3 |
- |
- |
|
3.9. Mlijeko i mliječni proizvodi |
- |
10 |
- |
- |
|
3.10. Jaja |
- |
5 |
- |
- |
|
3.11. Klaoničko meso |
- |
30 |
- |
- |
|
3.12. Meso peradi |
- |
5 |
- |
||
3.13. Meso divljači |
- |
5 |
- |
||
3.14. Ribe, rakovi i školjke |
- |
10 |
- |
||
3.15.Alkoholna pića
- vino, pivo, alkoholna pića |
- |
|
- |
||
4. |
Kuharstvo |
30 |
140 |
90 |
260 |
4.1. Pregled osnovnih tehnika preradbe hrane |
30 |
- |
- |
||
4.2. Preradba hrane |
- |
12 |
- |
- |
|
4.3. Povrće |
- |
12 |
- |
||
4.4. Voće |
- |
12 |
- |
- |
|
4.5. Žitarice |
- |
12 |
- |
- |
|
4.6. Krumpir |
- |
12 |
- |
- |
|
4.7. Mast |
- |
12 |
- |
- |
|
4.8. Mlijeko |
- |
12 |
- |
- |
|
4.9. Jaja |
- |
6 |
- |
- |
|
4.10. Klaoničko meso |
- |
50 |
- |
- |
|
4.11. Meso peradi |
- |
- |
30 |
- |
|
4.12. Ribe |
- |
- |
30 |
- |
|
4.13. Riblji specijaliteti |
- |
- |
30 |
- |
|
5. |
Ugostiteljsko posluživanje |
10 |
- |
32 |
42 |
5.1. Buffet i posluživanje |
10 |
- |
- |
- |
|
5.2. Znanje o menijima i piću |
- |
- |
20 |
- |
|
5.3. Obrtnički propisi |
- |
- |
12 |
- |
|
UKUPNO |
140 |
210 |
192 |
542 |
1.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih područja
Učenik treba:
I. GODINA NAUKOVANJA
Red.br. |
Nastavno područje |
C i l j |
S a d r ž a j |
1 |
2 |
3 |
4 |
1. |
Osnove higijene | Zaštita radnika | Osobna higijena ugostiteljskog radnika |
Higijena rada | |||
Profesionalne bolesti, ozljede u ugostiteljstvu, prva pomoć | |||
Osobna zaštitna sredstva | |||
1.2. |
Zaštita radnih pogona od zagađivanja | Vrste, životni uvjeti mikro organizma | |
Prenošenje zaraznih bolesti i postupci sprječavanja zaraznih bolesti | |||
Fizikalni, kemijski i biološki zagađivači | |||
Bolesti uvjetovane zagađivanjem | |||
Higijena radnih pogona | |||
Održavanje higijene pribora i uređaja u ugostiteljstvu | |||
1.3. |
Ekologija i njezino značenje za čovjeka | Higijena okoliša | |
Zrak-zagađivanje i zaštita | |||
Tlo-zagađenje i zaštita | |||
Voda-vrste i vodoopskrbni sustav | |||
Zaštita voda i higijenski pregled | |||
2. |
Fizika, kemija, biologija | ||
2.1. |
Osnove fizike | Osnove mehanike | Translacija i rotacija tijela |
Sila i masa, Newtonovi zakoni mehanike | |||
Moment sile | |||
Poluga i primjena | |||
Sile u tekućinama i plinovima |
|||
Tlak | |||
Miješanje tekućina | |||
Mehanički rad i energija | |||
Djelatnost i mehanička prednost stroja | |||
Osnove topline | Temperature, unutarnja energije i toplina | ||
Toplinsko rastezanje čvrstih tvari i tekućina | |||
Agregatna stanja | |||
Osnove elektriciteta | Napon, jakost struje i električni otpor | ||
Ohmov zakon | |||
Vodiči i izolatori | |||
Rad i snaga u električnim sustavima | |||
2.2. |
Osnove kemije | Osnovni kemijski pojmovi | Atom, kemijski element, prirodni sustav elemenata |
Kemijski simboli, formule i jednadžbe | |||
Kiseline, hidroksidi i soli | Kiseline i njihova svojstva | ||
Hidroksidi i njihova svojstva | |||
Proces neutralizacije | |||
Soli | |||
Organski spojevi | Ugljikovodici - najjednostavniji organski spojevi - svojstva i rasprostranjenost | ||
Biološki nužni spojevi | Ugljikohidrati, svojstva i rasprostranjenost | ||
Masti i ulja | |||
Bjelančevine - svojstva i prehrambene vrijednosti | |||
2.3. |
Osnove biologije | Građa i funkcija stanice | Građa životinjske i biljne stanice |
Stanične funkcije | |||
Ustroj stanica | |||
Tkivo | |||
Funkcije organizma | Oplodnja | ||
Rast | |||
Izmjena tvari | |||
Čimbenici koji utječu na pravilan razvoj organizma | |||
Higijena življenja | |||
3. |
Poznavanje robe i prehrane | ||
3.1. |
Osnovni hranjivi sastojci | Roba i poznavanje robe | Pojam robe
Klasifikacija robe |
Propisi o prometu robe | |||
Primjena i promjena živežnih namirnica | |||
Hranjiva vrijednost | |||
Izračunavanje količine topline u džulima (JOUL) | |||
Sastojci hrane | UGLJIKOHIDRATI u hrani | ||
Osnovne crte fotosinteze | |||
Vrste ugljikohidrata | |||
Karameliziranje, otapanje, bubrenje, stvaranje sirupa | |||
MASTI u živežnim namirnicama | |||
Vrste masti | |||
Razgradnja masti | |||
Stvrdnjavanje masti | |||
Točka topljenja, točka vrenja, emulgiranje masti | |||
BJELANČEVINE u hrani | |||
Vrste bjelančevina | |||
Sposobnost vezanja | |||
Zgrušnjavanje | |||
MINERALNE TVARI | |||
Vrste i važnost u prehrani | |||
Mogućnost gubitka i posljedice | |||
VITAMINI | |||
Vrste i važnost u prehrani | |||
Mogućnost gubitka, posljedice | |||
VODA | |||
Vrste, sadržaj vode u namirnicama | |||
Fizikalna i kemijska svojstva | |||
3.2. |
Fiziologija prehrane | Organi za probavu | |
Razgradnja hranjivih tvari u tijelu | |||
Izmjene tvari | |||
Enzimi-biokemijski katalizatori | |||
Digestivi | |||
Biološki punovrijedna hrana | |||
Ishrana u različitim životnim dobima | |||
Ishrana kod posebnih opterećenja | |||
Pogreške u prehrani | |||
3.3. |
Održavanje vrijednosti hrane | Fizikalne i kemijske metode održavanja hrane | |
Konzerviranje hrane | |||
Skladištenje hrane | |||
4. |
Kuharstvo | ||
4.1. |
Pregled osnovnih tehnika preradbe hrane | Poznavanje postupaka | Vaganje, mjerenje
Čišćenje |
Odstranjivanje manjevrijednih i bezvrijednih sastojaka hrane | |||
Blanširanje, močenje | |||
Hlađenje i grijanje | |||
Sitnjenje s različitim aparatima za rezanje | |||
Ljuštenje i mljevenje | |||
Postupci pripravljanja hrane:
|
|||
5. |
Ugostiteljsko posluživanje | ||
5.1. |
Buffet i posluživanje | Pregled radova u baru | |
Posluživanje u ugostiteljstvu | |||
Radovi u kafe kuhinji | |||
Znanje o stolnom posuđu i vrstama pribora za jelo | Materijali, oblici, mogućnost, primjena, čišćenje i čuvanje | ||
Stolno rublje | Materijal, veličine, mogućnost primjene | ||
Oblici ubrusa - slaganje | |||
Čuvanje | |||
Znanje o vrstama čaša | Materijal, oblici, mogućnost primjene | ||
Pridruživanje grupa pića | |||
Stolni pribor, uređaji i aparati u ugostiteljstvu | Rechadus, kolica za flambiranje | ||
Daska za tranširanje | |||
Dekoracijski predmeti | |||
Oblici stolova | U-T, E-oblik i u obliku blokova | ||
Znanja različitih postupaka za pripremanje napitaka | Kava, čak, kakao
Varijante |
||
Znanje o vrstama pripremnih radova u službenim prostorima i restoranu | Mise an place | ||
Pregled jela i njihova prezentacija | Kontinentalni zajutrak, engleski i američki, švicarski, bečki, nacionalni zajutrak | ||
Znanje o pisanju jelovnika za zajutarke |
II. GODINA NAUKOVANJA
Red.br. |
Nastavno područje |
C i l j |
S a d r ž a j |
1 |
2 |
3 |
4 |
3. |
Poznavanje robe i prehrana | ||
3.4. |
Začini i sredstva za želiranje | Pregled začina | Podjela
Grupiranje prema područjima primjene |
Čuvanje, skladištenje | |||
Tekući začini, esencije | |||
Kuhinjska sol | |||
Sredstva za slađenje | |||
Pregled sredstava za želiranje | Želatina | ||
Pektivi | |||
Agar-agar | |||
Propisi iz zakona o živežnim namirnicama | |||
3.5. |
Povrće i prerađevine | Pregled povrća i njihovo značenje u ishrani | Vrste povrća
Trgovački razradi |
Sadržaj hranjivih tvari (posebno mahunarki) | |||
Probavljivost | |||
Održavanje hranjive vrijednosti | |||
3.6. |
Voće i voćne prerađevine | Pregled voća i njihovo značenje u prehrani | Vrste voća
Trgovački razredi |
Sadržaj hranjivih tvari | |||
Konzerviranje i prerađivanje | |||
šećeri | Vrste, svojstva | ||
Umjetna sladila | |||
3.7. |
Žitarice | Žitarice i žitni proizvodi | Vrste žitarica, primjena |
Građa zrna žitarica | |||
Sadržaj hranjivih tvari | |||
Mlinarski proizvodi (pregled) | |||
Vrste i tipovi brašna | |||
Škrob | |||
Vrste kruha | |||
3.8. |
Masti i ulja | Životinjske i biljne masti | |
Stvrdnjavanje masti | |||
Miješane masti | |||
Postupci dobivanja masti | |||
Propisi o maslacu i margarinu | |||
Sadržaj hranjivih tvari | |||
Probavljivost | |||
3.9. |
Mlijeko i mliječni proizvodi | Pregled trgovačke ponude mlijeka i mliječnih proizvoda | Vrste mlijeka
Trgovačke sorte |
Mliječni proizvodi | |||
Zakonski propisi | |||
Prehrambeno-fiziološko značenje mlijeka | Sadržaj hranjivih tvari
Probavljivost |
||
Sirevi i njihov fiziološki značaj | Vrste sireva
Sadržaj hranjivih tvari |
||
Skladištenje i obradba sira | Održavanje, temperatura | ||
Utjecaj zraka | |||
Narez | |||
3.10 |
Jaja | Pregled o trgovačkoj ponudi jaja | Vrste jaja
Zakonske odredbe |
Znanje o prehrambeno-fiziološkom značenju jaja | Sadržaj hranjivih tvari
Probavljivost |
||
3.11 |
Klaoničko meso | Pregled o životinjama | Tele, govedo, svinja, ovca |
Značaj i pregled mesa | Zakon o pregledu mesa | ||
Prehrambeno-fiziološka vrijednost klaoničkog mesa | Sadržaj hranjivih tvari
Probavljivost |
||
Pregled o građi mišićnog tkiva i promjene nakon klanja | Mišićne žilice, svežanj mišićnih žilica, vezivno tkivo | ||
Krutost mišića | |||
Zrenje mesa | |||
Prezrelost | |||
Gnjilost | |||
Pregled o značajkama kvalitete | Starost, spol, hranjenje | ||
Držanje | |||
Pregled jestivih životinjskih iznutrica | Vrste | ||
Uvid u zakonske odredbe o kosanom mesu | Propisi o kosanom mesu | ||
Postupci za konzerviranje | Hlađenje, zamrzavanje, vakumsko pakiranje, soljenje, salamurenje, dimljenje | ||
Pregled mesnih prerađevina | Suhomesnati proizvodi | ||
Kobasice | |||
Mesne konzerve | |||
4. |
Kuharstvo | ||
4.2. |
Preradba hrane | Začini i sredstva za želiranje | Mogućnosti preradbe trebaju biti prikazane na primjerima pripravljanja temeljca, variva, juha, umaka, mješavine s maslacem, prilozima i ribljim jelima |
4.3. |
Povrće | Pregled povrća i jela od povrća | Mogućnost primjene |
Pripravljanje i postavljanje povrća i salata | |||
4.4. |
Voće | Primjena voća u ugostiteljstvu | Mogućnost primjene |
Prilozi | |||
Deserti | |||
4.5. |
Žitarice | Jela od žitarica | Pripremanje, pripravljanje i primjena riže, kukuruza i tjestenine |
Tijesta i smjese | |||
Sredstva za rabljenje tijesta | |||
4.6. |
Krumpir | Jela od krumpira | Pripremanje, pripravljanje jela od krumpira |
4.7. |
Masti | Primjena masti u kuhinji | Namazi, mješavine maslaca, umaci, peciva |
Pečenje i fritiranje | |||
4.8. |
Mlijeko | Primjena mlijeka i mliječnih proizvoda u kuhinji | Predjela, deserti, prilozi, glavna jela, pića |
4.9. |
Jaja | Primjena jaja u kuhinji | Sredstva za vezanje, ramljenje, bojenje, stapanje |
Jela od jaja | |||
4.10 |
Klaoničko meso | Jela od teletine, govedine, svinjetine i ovčetine | Način rezanja, mogućnost primjene uz uvažavanje prehrambeno-fiziološkog, kuhinjsko tehničkog i gospodarskog stajališta |
Znanje o mogućnostima prerade klaoničkog mesa | Prikladnost dijelova govedine, teletine, svinjetine, ovčetine za određene načine pripravljanja | ||
Tipično garniranje, prikladni prilozi |
III. GODINA NAUKOVANJA
Red.br. |
Nastavno područje |
C i l j |
S a d r ž a j |
1 |
2 |
3 |
4 |
3. |
Poznavanje robe i prehrane | ||
3.12 |
Meso peradi | Pregled i prehrambeno-fiziološki značaj | Kokoši, patke, guske, pure |
Starosna podjela | |||
Dijelovi peradi | |||
Sadržaj hranjivih tvari | |||
Probavljivost | |||
3.13 |
Meso divljači | Pregled dlakave i pernate divljači | Zec, kunić, srna, jelen, divlja svinja, jarebica, fazan, divlja patka, prepelica, šljuka |
Trgovačka ponuda, hranjiva vrijednost | Vrijeme lova
Oblici ponude |
||
Sadržaj hranjivih tvari | |||
Skladištenje | |||
3.14 |
Ribe, rakovi i školjke | Pregled morskih i slatkovodnih riba | Vrste
Vrijeme ulova |
Vrste ponude | |||
Sadržaj hranjivih tvari | |||
Pregled konzerviranja riba | Konzerve | ||
Ocjena kakvoće | |||
Pregled rakova i školjki | Rakovi, jastog, prug, rakovice, vinogradarski puževi | ||
Hranjiva vrijednost, obilježavanje porijekla, vrijeme ponude, primjena | |||
Školjke i oštrige | |||
Hranjiva vrijednost, obilježavanje podrijetla, vrijeme ponude | |||
Primjena | |||
Pregled o kavijaru-oznake podrijetla | |||
Oblici ponude | |||
3.15 |
Alkoholna pića | Pregled o kartama s pićem | Alkoholna i bezalkoholna pića |
Osnovni procesi kod alkoholnog vrenja | |||
Fiziološko djelovanje alkohola i kofeina | |||
Pregled, vrsta, sastavnih dijelova i primjena mineralnih voda | Prirodne i umjetne mineralne vode | ||
Zakonske odredbe | |||
Pregled voćnih sokova, pića od voćnih sokova, limunada i gazirana pića | Proizvodnja
Vrste Obilježavanje |
||
Pregled o kavi, čaju i kakau | Vrste | ||
Priprema | |||
Pregled piva | Vrste | ||
Sorte | |||
Skladištenje i čuvanje | |||
Pregled vina | Zakon o vinu | ||
Hrvatska vinorodna područja | |||
Vinogradarska područja Europe | |||
Skladištenje, temperatura | |||
Pretakanje | |||
Pjenušava vina | |||
Desertna vina | |||
Pregled žestokih alkoholnih pića | Podjela | ||
4. |
Kuharstvo | ||
4.11 |
Meso peradi | Hrana bogata bjelančevinama i njena priprema | Mogućnost preradbe treba biti prikazana na primjerima pripravljanja peradi, divljači, riba, specijaliteta i predjela |
Znanja u pripremanju i pripravljanju domaće peradi | Ocjena kakvoće i svrsishodna primjena | ||
Izvaditi, pripremiti za kuhanje i pečenje, postupak i trajanje, kuhanje | |||
Prilozi, način postavljanja | |||
Garniranje | |||
Specijaliteti | |||
Konzervirana perad | Zamrzavanje, skladištenje, odmrzavanje | ||
Pregled kuhinjsko tehničke preradbe | Raščiniti | ||
Dijelovi mesa | |||
Tipične garniture | |||
Prikladni prilozi | |||
4.12 |
Ribe | Pregled kuhinjsko tehničke prerade | Npr. filetiranje |
Dioba na obroke (porcioniranje) | |||
Mariniranje | |||
Prikladni prilozi | |||
4.13 |
Riblji specijaliteti | Ljuskari i puževi | Mogućnost primjene (rakovi, jastog, prug, rakovice, vinogradarski
puževi)
Skladištenje i mogućnost primjene |
Kavijar i nadomjestak kavijaru | Mogućnost primjene kavijara | ||
Uvid u ponudu specijaliteta | Oblici ponude i mogućnost primjene mesa kornjače | ||
Bakalar, peraje kita, lastavičje gnijezdo, Žablji kraci | |||
Uvid u pripravljanje specijaliteta | Recepture
Garniranje |
||
5. |
Ugostiteljsko posluživanje | ||
5.2. |
Znanje o menijima i pićima | Sredstva ponude u ugostiteljstvu | |
Znanje o postavljanju redoslijeda | Povod, broj osoba | ||
Gospodarsko, radnotehničkoprehrambeno-fiziološko i estetsko gledište | |||
Znanja o sastavu i oblikovanju jelovnika | Dnevni i standardni jelovnik | ||
Karta sa specijalitetima | |||
Svečana jela | |||
Hladni i topli bife | |||
Obrtnički propisi | Poznavati obrtničke propise | Radno vrijeme | |
Zaštita na radu | |||
Radna mjesta | |||
Higijena, okoliš | |||
Račun-izračunavanje plaće | |||
Poznavati pravne propise o živežnim namirnicama | Sirovine, dodaci | ||
Poluproizvodi, gotovi proizvodi | |||
Deklaracija | |||
Poznavati odredbe o dijetalnim proizvodima | Sirovine
Recepture |
||
Proizvodi | |||
Deklaracija | |||
Poznavati propise o radu ugostiteljskog objekta | Pravne odredbe o živežnim namirnicama | ||
Zdravstveno pravne odredbe | |||
Pogonsko tehničke odredbe | |||
Pravne odredbe o odgovornosti |
2. Francuski jezik sa stručnim nazivljem
2.1. Ciljevi i zadaće predmeta
S obzirom da se francusko nazivlje u ugostiteljstvu primjenjuje kao međunarodno neophodno je da kuhar savlada makar osnove francuskog jezika i stručno nazivlje kuharskih proizoda.
Zadaće ovog programa su:
2.2. Sadržaji predmeta
I. GODINA NAUKOVANJA
Red.br. |
Nastavno područje |
C i l j |
S a d r ž a j |
1 |
2 |
3 |
4 |
1. |
Francuska - zemlja kulinarskih umijeća | Francuska kuhinja - prva kuhinja svijeta | |
Francuska jela | |||
2. |
Osoblje kuhinje | Upoznavanje s osobljem kuhinje na francuskom jeziku | |
3. |
Kuhinjski blok i kuhinjska oprema | Tekstovi o kuhinjskim prostorijama | |
Tekstovi o kuhinjskoj opremi | |||
4. |
Postava stola | Tekstovi iz udžbenika uz vježbu neodređenog člana | |
5. |
Naziv pojedinih namirnica | Pripremljeni tekstovi s nazivima pojedinih namirnica | |
6. |
Obroci | Čitanje tekstova o obrocima i sadržaju obroka uz upotrebu glagola: biti, imati, uzeti i partitivnog člana | |
7. |
Jelovnici-sastavni dijelovi | Vježbanje čitanja i pisanja jelovnika | |
8. |
Recepti | Uvježbavanje čitanja, prevođenja i ponavljanja |
II. GODINA NAUKOVANJA
Red.br. |
Nastavno područje |
C i l j |
S a d r ž a j |
1 |
2 |
3 |
4 |
1. |
Razgovor u kuhinji | Razgovori o jelima iz hrvatskih regija uz vježbu glagola činiti i pripremati (prezent i imperativ) | |
2. |
Postupci obradbe jela | Tekstovi iz udžbenika uz vježbu infinitiva | |
3. |
Pripremanje jela po tradiciji raznih zemalja | Pripremljeni tekstovi odabranih sadržaja za uvježbavanje roda pridjeva | |
Pripremljeni tekstovi o talijanskoj kuhinji | |||
Pripremljeni tekstovi o vegetarijanskoj kuhinji | |||
4. |
Jelovnici | Uvježbavanje čitanja i pisanja | |
5. |
Recepti | Uvježbavanje čitanja, prevođenja i ponavljanja |
III. GODINA NAUKOVANJA
Red.br. |
Nastavno područje |
C i l j |
S a d r ž a j |
1 |
2 |
3 |
4 |
1. |
Osnove prigotavljanja jela | Pripremljeni tekstovi za uvježbavanje roda pridjeva (kuhanje, pečenje, prženje) | |
2. |
Nazivi jela | Pripremljeni tekstovi s nazivima jela | |
3. |
Francuski stručni izrazi | Uvježbavanje francuskih kulinarskih naziva, prilagođenih i prihvaćenih kod nas | |
4. |
Recepti | Uvježbavanje čitanja, prevođenja, reproduciranja | |
5. |
Sažetak usvojene građe |
3. Stručni račun
3.1. Ciljevi i zadaće predmeta
Ovaj predmet ima zadaću osposobiti učenika za primjenu temeljnih matematičkih operacija u gospodarskoj računici. Važno je da vježbanjem zadataka na konkretnim primjerima iz prakse učenik usvoji ekonomski način razmišljanja i bude osposobljen za financijsko vođenje manjih ugostiteljskih objekata.
Red.br. |
Nastavno područje |
C i l j |
S a d r ž a j |
|||
1 |
2 |
3 |
4 |
|||
1. |
Sposobnost primjene osnovnih računskih operacija | Primjena osnovnih računskih operacija kod izračunavanja količina i iznosa, s cijelim i decimalnim brojevima | ||||
Izdavanje računa | ||||||
Kontrola ulaznih računa, stanje u skladištu i u blagajni | ||||||
Primjena računanja s razlomcima | ||||||
2. |
Primijeniti pravilo trojno u struci | Preračunavanje recepture na diferencirane količine produkata | ||||
Utvrđivanje potrebnih količina sirovina za recepture | ||||||
Promjena težine u proizvodnji i učinak na troškove | ||||||
3. |
Primijeniti kamatni račun | Rabat, skonto, povećanje cijena, i smanjenje cijena, skup općih troškova | ||||
Udio u dobiti (tantijemi), porez na višak vrijednosti | ||||||
Trgovačko povećanje cijena i trgovačka marža | ||||||
4. |
Vještina ophođenja s težinama i mjernim jedinicama | Jedinice težine
Obračunavanje težine i tereta pomoću različitih vaga |
||||
Izračunavanje bruto, tara i neto težine | ||||||
Mjerne jedinice | ||||||
Pretvaranje mjernih jedinica | ||||||
Izračunavanje volumena i površina | ||||||
5. |
Sposobnost poslovanja s različitim valutama | Preračunavanje i usporedba vrijednosti deviza | ||||
6. |
Sposobnost izvođenja proračuna mješavina | Izračunavanje mješavina s dva i više sastojaka | ||||
Izračunavanje dijelova pojedinih količina | ||||||
7. |
Uvid u jednostavne tehničke račune | Utrošak energije | ||||
Opterećenje električnih postrojenja | ||||||
Obračunavanje troškova i usporedba troškova različitih potrošača energije |
IV. NASTAVNI PLAN NAUKOVANJA
Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.
Nastavni plan
Nastavni predmeti |
Sati godišnje |
||
I. |
II. |
III. |
|
A. Praktični dio naukovanja |
1080 |
1080 |
960 |
B. Stručno-teorijski dio naukovanja |
280 |
280 |
256 |
1. Tehnologija zanimanja |
140 |
210 |
192 |
2. Francuski jezik sa stručnim nazivljem |
70 |
70 |
64 |
3. Stručni račun |
70 |
- |
- |
UKUPNO A + B |
1360 |
1360 |
1216 |
V. METODIČKE NAPOMENE
Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe.
Praktični dio naukovanja, tehnologija zanimanja i stručni račun programirani su tako da čine smisaonu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.
U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati posebitosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru.
Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.
Preporuča se podijeliti naučnike u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.
Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.
Teorijski dio naukovanja kao i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom stručnom spremom dipl. ing. prehrambene tehnologije (s položenim stručnim ispitom), dipl. ing. matematike (s položenim stručnim ispitom) ili prof. matematike i prof. francuskog jezika.
VI. POMOĆNIČKI ISPIT
Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.
Za dokazivanje vještine učenik mora za najviše 6 sati pripremiti/prigotoviti menu od 3 slijeda za 4 osobe, uključujući postave zahtjeva za potrebnim namirnicama, te odgovarajuću postavu stola i pribora potrebnog za konzumiranje jela u meniu, a u okviru 4 sata dvije radne probe.
Za odabir radnih proba učenik se mora odlučiti za:
Za dokazivanje znanja ispitanik treba biti ispitan iz ispitnih predmeta: tehnologija zanimanja, stručna matematika, te gospodarstvo:
Pismeni ispit provodi se iz područja stručne matematike:
Ovisno o sustavu organizacije ispita moguće je provesti pismene ispite iz tehnologije zanimanja, te gospodarstva.
Iz područja tehnologije zanimanja moguća su sljedeća područja:
Iz područja gospodarstva:
Pismeni ispiti traju od 60-120 min. U pojedinim područjima moguće je, na poticaj učenika i uz suglasnost ispitnog odbora, organizirati i usmeni ispit.
Klasa: 311-01/96-01/674
Urbroj: 526-01-96-20
Zagreb, 23. kolovoza 1996.
Ministar
Davor Štern, v. r.