ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJI RADA

Proglašavam Zakon o inspekciji rada, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 28. lipnja 1996.

Broj: 01-96-1285/1
Zagreb, 5. srpnja 1996.

ZAKON

O INSPEKCIJI RADA

Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, poslovi, ovlasti, dužnosti i način rada inspekcije rada ministarstva nadležnoga za rad (u daljnjem tekstu: inspekcija rada) i posebni uvjeti za postavljenje u zvanje inspektora i višega inspektora.

(1) Nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi i zaštita na radu) obavlja ministarstvo nadležno za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo) putem inspekcije rada, ako zakonom nije određeno da inspekcijske poslove obavljaju druga tijela državne uprave.

(2) Inspekcija rada osobito:

1. osigurava primjenu propisa koji se odnose na uvjete rada i na zaštitu zaposlenika prilikom obavljanja njihovih poslova, kao što su odredbe o radnom vremenu, o plaćama, o sigurnosti, o zdravlju, o zapošljavanju i radu djece i mladeži, žena, trudnica i porodilja te invalida na obvezu poslodavaca da zaposlenike prijavljuju tijelima mirovinsko-invalidskoga i zdravstvenoga osiguranja itd.,

2. obavještava i savjetuje poslodavce i zaposlenike o najučinkovitijoj provedbi zakonskih i drugih odredaba, ako to smatra korisnim ili potrebnim nakon obavljenoga nadzora,

3. izvješćuje ministra nadležnog za rad (u daljnjem tekstu: ministar) o slabostima i zlouporabama koje nisu posebno uređene zakonom, odnosno podzakonskim aktom.

(1) Za obavljanje poslova inspekcije rada osnivaju se područne jedinice ministarstva (u daljnjem tekstu: područne jedinice) sa sjedištem u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu.

(2) Područna jedinica Osijek obavlja inspekcijske poslove na područjima županija Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske.

(3) Područna jedinica Rijeka obavlja inspekcijske poslove na područjima županija Istarske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske.

(4) Područna jedinica Split obavlja inspekcijske poslove na područjima županija Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibenske i Zadarsko-kninske.

(5) Područna jedinica Varaždin obavlja inspekcijske poslove na područjima županija Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske.

(6) Područna jedinica Zagreb obavlja inspekcijske poslove na područjima županija Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke te Grada Zagreba.

(7) Radom područne jedinice upravlja pročelnik u zvanju inspektora rada.

Sjedišta inspekcije rada su u sjedištima županija i ispostava županijskih ureda nadležnih za rad.

(1) Poslove inspekcije rada u prvom stupnju obavljaju područne jedinice, a u drugom stupnju ministarstvo.

(2) Broj inspektora rada u područnoj jedinici određuje se ovisno o broju zaposlenika, u pravilu po jedan inspektor rada na svakih 4.000 zaposlenika.

Inspekcijski nadzor provode inspektor rada u područnoj jedinici te viši inspektor rada i inspektor rada u ministarstvu.

(1) Primjenu propisa iz članka 2. ovoga Zakona nadzire inspektor rada nadležan prema mjestu gdje se rad obavlja.

(2) Kada se propisi iz članka 2. ovoga Zakona odnose na sredstva rada pomorskoga, riječnoga, željezničkoga, cestovnog i zračnog prometa primjenu tih propisa nadzire inspektor rada nadležan prema sjedištu poslodavca i prema mjestu gdje se rad obavlja.

(1) Zaposlenikom se u smislu ovoga Zakona smatra svaka fizička osoba koja obavlja određene poslove za poslodavca.

(2) Poslodavcem se u smislu ovoga Zakona smatra svaka fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik obavlja određene poslove.

(1) Za inspektora rada u područnoj jedinici može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za primitak u državnu službu ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

a) za provođenje inspekcijskoga nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa o zaštiti na radu inspektor rada mora imati visoku stručnu spremu tehničkoga smjera i imati najmanje 2 godine radnoga iskustva u struci, a za nadzor nad primjenom propisa o poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, može biti i liječnik specijalist medicine rada ili diplomirani psiholog i imati najmanje 2 godine radnog iskustva u struci,

b) za provođenje inspekcijskoga nadzora nad primjenom ostalih zakona i drugih propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i zaposlenika inspektor rada mora imati visoku stručnu spremu pravnoga smjera i imati najmanje 2 godine radnoga iskustva u struci.

(2) Za pročelnika područne jedinice može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za postavljenje u zvanje inspektor rada u područnoj jedinici i koja je u zvanju inspektor rada radila najmanje 2 godine.

(3) Poslovi koje obavljaju pročelnik i inspektor rada u područnoj jedinici su poslovi s posebnim uvjetima rada.

(1) Za inspektora rada u ministarstvu može se postaviti osoba koja pored zakonom utvrđenih uvjeta za primitak u državnu službu ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

a) za provođenje inspekcijskoga nadzora iz područja zaštite na radu inspektor rada mora ispunjavati uvjete iz članka 9. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i imati najmanje 5 godina radnoga iskustva u struci;

b) za provođenje nadzora nad primjenom ostalih zakona i drugih propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i zaposlenika inspektor rada mora ispunjavati uvjete iz članka 9. stavka 1. točka b) ovoga Zakona i imati najmanje 5 godina radnoga iskustva u struci.

(2) Za višega inspektora rada u ministarstvu može se postaviti osoba koja ispunjava uvjete vrste i stupnja stručne spreme kao i za inspektora rada i imati najmanje 10 godina radnoga iskustva u struci, od toga 2 godine kao inspektor rada u ministarstvu.

(3) Poslovi koje obavlja viši inspektor rada u ministarstvu i inspektor rada u ministarstvu su poslovi s posebnim uvjetima rada.

(1) Iznimno osoba koja ispunjava uvjete za inspektora rada u područnoj jedinici glede stručne spreme i radnoga iskustva može biti postavljena u to zvanje i bez položenoga državnoga stručnog ispita, ali je dužna položiti taj ispit u roku od godine dana od dana postavljenja.

(2) Inspektoru rada koji ne položi državni stručni ispit u roku iz stavka 1. ovoga članka prestaje državna služba istekom posljednjega dana roka za polaganje ispita.

Ministar postavlja više inspektore rada u ministarstvu, inspektore rada u ministarstvu i inspektore rada u područnim jedinicama te imenuje pročelnike područnih jedinica.

Viši inspektor rada u ministarstvu i inspektor rada u ministarstvu može neposredno obavljati nadzor iz nadležnosti područne jedinice.

(1) Ministar izdaje obvezatne upute o načinu obavljanja nadzora.

(2) Ministar može radi hitne potrebe ili ekonomičnijega obavljanja posla pismeno narediti inspektoru rada iz jedne područne jedinice da privremeno, a najduže do 30 dana neprekidno, provodi nadzor na području druge područne jedinice.

Ako su inspektoru rada povjereni drugi poslovi oni ne smiju biti smetnja obavljanju njegovih glavnih poslova, niti smiju nanositi štetu na bilo koji način ugledu i nepristranosti koji su mu potrebni u njegovim odnosima s poslodavcima i zaposlenicima.

(1) Inspektor rada u područnoj jedinici (u daljnjem tekstu: inspektor rada) dužan je razmotriti zahtjev u svezi s ostvarivanjem zaštite na radu te prava i obveza iz radnoga odnosa koji mu podnese poslodavac, zaposlenik, zaposleničko vijeće, sindikat, udruga poslodavaca, tijelo mirovinskoga, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, služba zapošljavanja te druge pravne osobe s javnim ovlastima i obavijestiti podnositelja zahtjeva o svome stavu i o mjerama, ako ih je poduzeo.

(2) Inspektor rada je dužan čuvati kao povjerljiv podatak identitet zaposlenika koji mu je podnio zahtjev za nadzor.

Inspektor rada ne smije obavljati nadzor kod poslodavca kod kojega je on ili neki član njegove uže obitelji član nadzornog odbora, uprave, vlasnik ili suvlasnik ili kod kojega on ili član njegove uže obitelji imaju materijalni ili neki drugi interes.

Inspektor rada ima pravo bez prethodnoga obavještenja i bez dopuštenja poslodavca, bez obzira na radno vrijeme ulaziti u radne prostorije, na radilišta te u druge prostorije i prostore u kojima se obavlja gospodarska ili druga djelatnost. O ulasku inspektor rada obavještava poslodavca ili njegovu odgovornu osobu, ako su dostupni, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost nadzora.

(1) Prilikom obavljanja nadzora inspektor rada ima pravo pregledati objekte namijenjene za rad sa pripadajućim prostorijama, prostorima i instalacijama, oruđa za rad i uređaje te privremena radilišta, poslovne knjige, registre i dokumente, ugovore, isprave i drugu dokumentaciju poslodavca te obavljati druge radnje predviđene zakonom u okviru svoje nadležnosti.

(2) Poslodavac, odnosno odgovorna osoba poslodavca, mora inspektoru rada osigurati neometano obavljanje nadzora i staviti mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.

(3) Smatra se da poslodavac, odnosno odgovorna osoba, nije stavila na raspolaganje ili je uskratila pregled sredstava i dokumentacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka i u slučaju ako u roku određenom u zapisniku inspektoru rada ne dostavi na uvid traženu dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetom nadzoru.

(4) Poslodavac, odnosno odgovorna osoba poslodavca, dužna je privremeno prekinuti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskoga nadzora, ako inspektor rada ne bi mogao na drugi način utvrditi činjenično stanje, odnosno obaviti nadzor.

Inspektor rada je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osobe zatečene prilikom nadzora dužne su na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid.

(1) O obavljenom nadzoru inspektor rada sastavlja zapisnik.

(2) Inspektor rada može u zapisniku narediti poslodavcu naknadno izvršenje pojedine radnje u postupku iz članka 19. ovoga Zakona, kojom se omogućuje utvrđivanje činjeničnoga stanja i odrediti rok izvršenja te radnje, koji ne može biti duži od 5 dana.

(3) Inspektor rada može u zapisniku, odnosno u knjizi nadzora narediti poslodavcu izvršenje radnje kojom se otklanja ili sprečava povreda propisa iz članka 2. ovoga Zakona, ili zabraniti određeno ponašanje ili postupanje te uporabu neispravnoga sredstva rada, te poslodavcu odrediti rok izvršenja te naredbe, koji u pravilu ne može biti duži od 8 dana, kao i rok obavještavanja inspektora rada o izvršenju te naredbe, koji ne može biti duži od 3 dana nakon proteka roka za izvršenje.

(4) Na zahtjev poslodavca inspektor rada je dužan izdati posebno rješenje s obrazloženjem, ako je takav zahtjev postavljen u roku od osam dana od dana upisa naredbe u knjigu nadzora.

(1) Ako otklanjanje utvrđene povrede propisa iz članka 2. ovoga Zakona nije naredio zapisnikom na način iz članka 21., stavak 3. ovoga Zakona, ili ako poslodavac nije u određenom roku izvršio naredbu iz zapisnika, odnosno iz knjige nadzora, inspektor rada ima pravo i dužnost rješenjem narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene povrede propisa, osim ako se radi o pravu koje zaposlenik može ostvariti pred sudom.

(2) Ako je propisom iz članka 2. ovoga Zakona zabranjeno određeno postupanje poslodavca inspektor rada će mu rješenjem zabraniti takvo postupanje, a ako je tim propisom predviđena obveza određenoga postupanja naredit će poslodavcu postupanje po odredbi toga propisa.

(3) U izreci rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka inspektor rada će odrediti i rok izvršenja, kao i rok u kojem ga poslodavac mora obavijestiti o izvršenju, koji ne može biti duži od 8 dana od dana izvršnosti rješenja.

(1) Ako je utvrdio povredu propisa o zaštiti na radu inspektor rada je dužan rješenjem:

1. odrediti rok u kojem se mora otkloniti nedostatak,

2. narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne koristi propisana osobna zaštitna sredstva te za kojega se opravdano sumnja da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,

3. narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za obavljanje kojih ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu, ako je zbog toga neposredno ugrožen život ili zdravlje zaposlenika;

4. zabraniti uporabu oruđa za rad s povećanim opasnostima, mjesta rada te radnih prostorija i prostora, dok se ne otklone nedostaci, ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje zaposlenika,

5. zabraniti uporabu neispravnih osobnih zaštitnih sredstava.

(2) Mjera iz stavka 1. točke 4. ovoga članka može se poduzeti i kada oruđe za rad i radni okoliš nisu ispitani u propisanom roku, a opravdano se može pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život i zdravlje zaposlenika.

(3) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 1. točke 4. ovoga članka inspektor rada može zapečatiti oruđa za rad s povećanim opasnostima te radne prostorije i prostore.

(4) Rješenje iz ovoga članka inspektor rada upisuje u knjigu nadzora.

(1) Inspektor rada je dužan najmanje jedamput godišnje obaviti nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa o zaštiti na radu kod poslodavaca u djelatnostima industrije, graditeljstva, poljodjelstva, ribarstva i šumarstva, u školskim radionicama praktične nastave te kod poslodavaca koji zapošljavaju invalidne osobe, a kod ostalih poslodavaca prema godišnjem programu rada najmanje jedamput u tri godine.

(2) Ministar utvrđuje godišnjim programom rada najmanji broj, strukturu i način obavljanja nadzora nad primjenom propisa o radnim odnosima.

(1) Inspektor rada je dužan izvršiti nadzor na mjestu gdje je nastao događaj koji je prouzročio smrt ili težu ozljedu zaposlenika, ili ozljede dva ili više zaposlenika, ili koji je izazvao promjenu na sredstvima rada zbog koje je ugrožen život zaposlenika, odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, zaposlenika, policije ili od liječnika koji je zaposleniku pružio prvu medicinsku pomoć.

(2) O događaju koji je prouzročio smrt ili težu ozljedu zaposlenika na radu, ili ozljedu dva ili više zaposlenika te o nadzoru kojeg je tim povodom izvršio, inspektor rada je dužan podnijeti izvješće ministarstvu.

(3) Ministar obvezatnom uputom određuje koje podatke mora sadržavati izvješće iz stavka 2. ovoga članka i rok u kojem se izvješće dostavlja.

(1) Poslodavac ne smije povjeriti obavljanje poslova iz svoga predmeta poslovanja zaposlenicima drugoga poslodavca koji kod njega rade na temelju ugovora o kooperaciji ili kakvoga drugoga pravnog temelja, ako ti zaposlenici s drugim poslodavcem nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, a po zakonu su ga morali sklopiti, ili ako nisu prijavljeni tijelima mirovinsko-invalidskoga ili zdravstvenoga osiguranja, ili ako su ti zaposlenici stranci bez radne dozvole.

(2) Ako prilikom nadzora inspektor rada utvrdi:

1. da za poslodavca radi stranac bez radne dozvole,

2. da je poslodavac sa zaposlenikom sklopio ugovor o djelu, ili koji drugi ugovor osim ugovora o radu, a po zakonu je morao sklopiti ugovor o radu,

3. da poslodavac nije sa zaposlenikom sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, odnosno nije mu u zakonskom roku izdao pisanu potvrdu koja nadomješta takav ugovor, a po zakonu je jedno od toga morao učiniti,

4. da poslodavac zaposlenika s kojim je sklopio ugovor o radu nije prijavio tijelima mirovinsko-invalidskoga ili zdravstvenoga osiguranja,

5. da poslodavac nije izvršio izvršno rješenje inspektora rada, može rješenjem privremeno, do pravomoćnosti rješenja o prekršaju, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti.

(3) Mjeru iz stavka 2. ovoga članka inspektor rada može poduzeti i protiv poslodavca koji povjerava poslove zaposlenicima drugoga poslodavca protivno odredbama stavka 1. ovoga članka.

(4) Prilikom odlučivanja hoće li odrediti zaštitnu mjeru iz stavka 2. i 3. ovoga članka inspektor rada mora utvrditi i u obrazloženju rješenja navesti sve okolnosti, a posebno opseg i učestalost povrede propisa te voditi računa o težini posljedica koje bi mogle nastati izricanjem te zaštitne mjere.

(5) Rješenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka izvršava se pečaćenjem ulaza u poslovne prostorije ili drugih sredstava rada.

(6) Ministar propisuje način pečaćenja radi izvršenja rješenja iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona te iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

(1) Ako inspektor ocijeni da je povrijeđen propis iz članka 2. ovoga Zakona, a ta povreda povlači odgovornost za prekršaj, dužan je podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka.

(2) Iznimno, ako je povreda propisa iz članka 2. ovoga Zakona predviđena kao prekršaj, ali ta povreda nije imala teže posljedice i povreda te vrste izvršena je prvi put, inspektor rada nije dužan podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka ako je poslodavac u određenom mu roku izvršio naredbu iz zapisnika, odnosno iz knjige nadzora (članak 21. stavak 3.).

(3) Ako opravdano posumnja da je poslodavac počinio krivično djelo protiv radnih odnosa inspektor rada je dužan nadležnome državnom odvjetništvu podnijeti krivičnu prijavu.

(4) Tijelo kojemu je podnesen zahtjev, odnosno prijava prema stavku 1. i 3. ovoga članka, dužno je obavijestiti inspektora rada o tijeku i ishodu postupka.

(1) Protiv rješenja inspektora rada u područnoj jedinici ministarstva žalba se može izjaviti ministarstvu u roku od osam dana od dana dostave rješenja.

(2) Protiv rješenja koje je donio viši inspektor rada u ministarstvu i inspektor rada u ministarstvu žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

(3) Žalba odgađa izvršenje rješenja, osim kad je izjavljena protiv rješenja donijetog na temelju odredaba članka 23. stavka 1. točke 2. do 5. i članka 26. stavak 2. točke 1. ovoga Zakona.

(1) Pri obavljanju nadzora inspektor rada te inspektor rada u ministarstvu i viši inspektor rada u ministarstvu moraju imati posebnu iskaznicu i značku, kojom dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice te materijal, oblik, veličinu, boju i sadržaj značke inspektora rada i višeg inspektora rada, kao i način njihova izdavanja i uporabe propisuje ministar.

(1) Inspektor rada u područnoj jedinici vodi očevidnik s podacima o poslodavcima, o broju njihovih zaposlenika, o privremenim radilištima i o izdvojenim dijelovima procesa rada i poslovanja poslodavaca kod kojih nadzire primjenu propisa iz članka 2. ovoga Zakona, o pregledima koje je obavio te o mjerama koje je poduzeo u obavljanju toga nadzora.

(2) Ministar određuje sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te rokove izvješćivanja ministarstva.

(1) Ministar podnosi Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu inspekcije rada i o problemima zaštite na radu i primjene propisa o radnim odnosima u Republici Hrvatskoj, s prijedlozima mjera za poboljšanje stanja u tim oblastima.

(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka Vlada podnosi Saboru Republike Hrvatske, i to do 30. travnja za proteklu godinu.

(1) Novčanom kaznom od 80.000 do 200.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac koji zaposlenika ne prijavi tijelima mirovinsko-invalidskoga ili zdravstvenoga osiguranja te poslodavac koji zaposlenicima drugoga poslodavca povjerava poslove protivno zakonu (članak 2. stavak 2. točka 1. i članak 26. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 15.000 do 50.000 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od jednog do tri mjeseca, a za taj prekršaj počinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.

(4) Novčanom kaznom od 80.000 do 200.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac ako spriječi ili ometa inspektora rada u obavljanju nadzora, ili mu uskrati davanje potrebnih podataka, ili uvid u dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti, ili ako mu da netočne podatke, ili mu ne dopusti pregled poslovnih prostorija i prostora, uređaja i opreme, ili ako u roku određenom u zapisniku inspektoru rada ne dostavi na uvid traženu dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje činjeničnoga stanja u započetom nadzoru, ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za nesmetani rad (članak 19.).

(5) Za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 15.000 do 50.000 kuna.

(6) Novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj osoba zatečena na radu za poslodavca, koja na zahtjev inspektora rada ne stavi na uvid javnu ispravu iz koje se može utvrditi njen identitet (članak 20.).

(7) Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac koji ne postupi po naredbi ili zabrani iz zapisnika inspektora rada (članak 21. stavak 2.).

(8) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna.

(9) Novčanom kaznom od 100.000 do 250.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac koji ne izvrši izvršno rješenje inspektora rada (članak 22., 23. i 26.).

(10) Za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 30.000 do 80.000 kuna.

(11) Za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od jednog do tri mjeseca, a za taj prekršaj počinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.

(12) Smatra se da su prekršaji iz stavka 3. i 11. ovoga članka počinjen drugi put, odnosno treći put, ako je počinjen u roku od tri godine od pravomoćnosti zadnjeg rješenja o prekršaju.

(13) Novčanom kaznom od 100.000 do 250.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac koji otpečati sredstvo za rad ili radnu, odnosno poslovnu prostoriju, ili koji ošteti, odstrani ili izvrši bilo kakvu radnju u svezi sa službenim pečatom inspektora rada (članak 23. stavak 3. i članak 26. stavak 5.).

(14) Za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 30.000 do 80.000 kuna.

(1) Inspektor rada može izreći novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja iz članka 32. ovoga Zakona. O naplaćenoj novčanoj kazni izrečenoj na mjestu izvršenja prekršaja inspektor rada izdaje prekršitelju propisanu potvrdu.

(2) Novčana kazna izrečena na mjestu izvršenja prekršaja iz članka 32. ovoga Zakona iznosi:

- za prekršaj iz stavka 1. - 10.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 2. - 3.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 4. - 10.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 5. - 3.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 6. - 1.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 7. - 8.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 8. - 2.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 9. - 25.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 10. - 6.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 13. - 25.000 kuna,

- za prekršaj iz stavka 14. - 6.000 kuna.

(3) Ako prekršitelj iz bilo kojega razloga ne plati novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja može je platiti u roku od osam dana od dana kada je počinjen prekršaj.

(4) Protiv naplate novčane kazne na mjestu izvršenja prekršaja žalba nije dopuštena.

(1) Županija osigurava materijalno-tehničke uvjete za rad inspektorima područnih jedinica koji imaju sjedište na području te županije.

(2) Inspektori nastavljaju sa korištenjem materijalno-tehničkih uvjeta za rad (ured, telefon, telefaks, automobil za službene potrebe, usluge prijepisa i fotokopiranja, poštanske usluge, službena glasila, uredski materijal i sl.) koje su koristili do dana stupanja na snagu ovoga zakona, ali ne manje od ostvarenoga standarda.

(3) Ministar je ovlašten pravilnikom odrediti minimum materijalno-tehničkih uvjeta za rad inspektora, te utvrditi rokove za osiguranje tih uvjeta.

(1) Inspektori rada postavljeni u to zvanje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom u zvanju inspektora rada.

(2) Ministar će rješenja o preuzimanju inspektora rada iz županija u Ministarstvo donijeti u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar će raspisati natječaj i imenovati pročelnike područnih jedinica u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Propise koje je ovlašten donijeti na temelju ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o inspekciji rada ("Narodne novine", br. 9/83., 17/86., 9/91., 26/93. i 29/94.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 116-01/96-01/01

Zagreb, 28. lipnja 1996.