ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 4. Zakona o izmjenama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 54/96.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 9. srpnja 1996. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o visokim učilištima.

Pročišćeni tekst Zakona o visokim učilištima obuhvaća Zakon o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93. i 34/94.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 48/95., 29/96. i 54/96., kao i članak 3. Zakona o prenošenju vlasništva i osnivačkih prava nad Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom u Zagrebu na Republiku Hrvatsku ("Narodne novine", br. 21/95.), u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 602-04/93-01/13
Zagreb, 9. srpnja 1996.

ZAKON

O VISOKIM UČILIŠTIMA

(1) Ovaj Zakon uređuje ustroj visokih učilišta, osnutak, vrednovanje i novčanu podlogu njihove djelatnosti, ustroj i izvedbu sveučilišnih i stručnih studija te položaj studenata i nastavnika.

(2) Ovim se Zakonom uređuju i status znanstvenoistraživačkih instituta i knjižnica te drugih pravnih osoba čija djelatnost osigurava rad sustava visoke naobrazbe, ako su osnovane u sastavu visokih učilišta.

(3) Na statusna pitanja koja ovim Zakonom nisu drukčije uređena primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe Zakona o ustanovama.

U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:

1. Visoko učilište ­ svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenog, visokostručnog ili umjetničkog rada,

2. Sveučilište ­ visoko učilište koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad i razvija vrhunsko umjetničko i tehnološko stvaralaštvo,

3. Veleučilište ­ visoko učilište koje ustrojava i izvodi stručne studije i razvija visokostručni i umjetnički, a iznimno i znanstveni rad,

4. Fakultet ­ visoko učilište u sastavu sveučilišta koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad u jednom ili više znanstvenih i obrazovnih područja,

5. Umjetnička akademija ­ visoko učilište u sastavu sveučilišta koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i umjetnički rad u jednom ili više znanstvenih, obrazovnih i umjetničkih područja,

6. Visoka škola ­ visoko učilište (stručno ili umjetničko) u sastavu ili izvan veleučilišta koje ustrojava i izvodi stručne studije i visokostručni rad u jednom ili više obrazovnih područja,

7. Odjel ­ ustrojbena jedinica sveučilišta, koja sudjeluje u izvedbi sveučilišnih studija te ustrojava i izvodi znanstveni, nastavni i visokostručni rad u jednom znanstvenom polju, u odjelu su u pravilu svi nastavnici i suradnici sveučilišta iz toga znanstvenog polja,

8. Veleučilišni odjel - ustrojbena jedinica veleučilišta, koja sudjeluje u izvedbi stručnih studija te ustrojava i izvodi nastavni i visokostručni rad u jednom području,

9. Centar za znanstveni ili visokostručni rad ­ pravna osoba ili ustrojbena jedinica visokog učilišta koja ustrojava i izvodi znanstveni, visokostručni ili nastavni rad, odnosno usklađuje njegovu izvedbu između visokih učilišta,

10. Studij ­ program kojeg ustrojava i izvodi visoko učilište, a čijim završavanjem student stječe visoku naobrazbu i odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj,

11. Sveučilišni studij ­ studij koji se izvodi bilo na razini sveučilišta ili visokih učilišta u sastavu sveučilišta, a stupnjem znanja koja se na njemu stječu omogućuje, uz obavljanje određenog zanimanja i bavljenje znanstvenim ili umjetničkim radom,

12. Stručni studij ­ svaki studij koji se izvodi na razini veleučilišta, visokih škola u sastavu ili izvan veleučilišta, a stupnjem stručnih znanja i umijeća koja se na njemu stječu, omogućuje uspješno bavljenje i unapređivanje nekog zvanja (struke),

13. Student ­ osoba koja redovito ili izvanredno studira na dodiplomskom ili poslijediplomskom studiju,

14. Nastavnik ­ osoba koja izvodi nastavu i bavi se znanstvenim, stručnim ili umjetničkim radom na visokom učilištu.

(1) Visoka učilišta utemeljena su na načelu akademske samouprave i akademskih sloboda, u skladu s Ustavom i ovim Zakonom.

(2) Akademska samouprava ogleda se osobito u:

­ slobodi znanstvenog, umjetničkog i tehnološkog istraživanja i stvaralaštva,

­ utvrđivanju obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa,

­ izboru nastavnika i čelnika,

­ odlučivanju o kriterijima upisa studenata,

­ utvrđivanju pravila studija,

­ uređivanju unutarnjeg ustroja.

(1) Prostor visokog učilišta je nepovrediv.

(2) Nadležna državna tijela na prostoru visokih učilišta mogu uredovati samo uz suglasnost učilišnih čelnika.

(3) Na prostoru visokog učilišta, bez suglasnosti njegova čelnika, lišiti slobode mogu se samo osobe za koje su se stekli uvjeti propisani Zakonom o krivičnom postupku.

(4) Pretragu prostora visokog učilišta može iznimno odrediti samo nadležni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o krivičnom postupku.

(5) Pretrazi mora biti nazočan istražni sudac te čelnik visokog učilišta ili osoba koju on ovlasti.

(6) Pretraga se može izvršiti i bez nazočnosti čelnika, odnosno osobe koju on ovlasti, ako se oni bez opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu.

(1) Temeljni akt visokog učilišta je statut.

(2) Statutom se pobliže uređuje ustroj visokog učilišta, ovlasti i način odlučivanja njegovih tijela te druga pitanja od značenja za djelatnosti i poslovanje visokog učilišta u skladu s ovim Zakonom i odlukom o osnutku.

(3) Statut sveučilišta i veleučilišta donosi upravno vijeće iz članka 105. stavka 1., odnosno članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, uz suglasnost osnivatelja.

(4) Statut fakulteta, umjetničke akademije, visoke škole u sastavu sveučilišta i veleučilišne škole donosi dekan fakulteta, umjetničke akademije, visoke škole u sastavu sveučilišta, odnosno veleučilišne škole, na prijedlog stručnog vijeća, a uz suglasnost upravnog vijeća sveučilišta, odnosno veleučilišta.

(5) Ako upravno vijeće sveučilišta, odnosno veleučilišta, u roku od tri mjeseca od uredno podnesenog zahtjeva za davanje suglasnosti na statut ne uskrati suglasnost, smatra se da je dalo suglasnost.

(6) Statut visoke škole izvan veleučilišta ili sveučilišta donosi dekan na prijedlog nastavničkog vijeća, a uz suglasnost upravnog vijeća.

(1) Nastava na visokom učilištu izvodi se na hrvatskom jeziku.

(2) Visoko učilište može izvoditi studije ili dijelove studija na jednom od svjetskih jezika, uz uvjete određene statutom.

(1) Visoka učilišta su sveučilište, veleučilište, fakultet, umjetnička akademija i visoka škola.

(2) Fakultet i umjetnička akademija su visoka učilišta u sastavu sveučilišta.

(3) Visoka škola (stručna ili umjetnička) je visoko učilište u sastavu veleučilišta (u daljnjem tekstu: veleučilišna škola) ili izvan veleučilišta (u daljnjem tekstu: visoka škola).

(4) Visoka učilišta su pravne osobe.

Sveučilište, veleučlište i visoku školu može osnovati tuzemna i inozemna fizička i pravna osoba.

(1) Za obavljanje javne službe u visokoj naobrazbi Republika Hrvatska osniva javno sveučilište, javno veleučilište i javnu visoku školu.

(2) Fakulteti, umjetničke akademije i veleučilišne škole u javnim sveučilištima i javnim veleučilištima te javne visoke škole obavljaju javnu službu u smislu ovoga Zakona.

(1) Javno sveučilište osniva se zakonom.

(2) Javno veleučilište ili javna visoka škola osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Uredbom iz stavka 2. ovoga članka može se iznimno, uz prethodnu suglasnost upravnog vijeća javnog sveučilišta i uz mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu iz članka 128. ovoga Zakona, propisati da javna visoka škola djeluje u sastavu javnog sveučilišta.

(4) Privatno sveučilište, veleučilište ili visoka škola osniva se odlukom osnivatelja.

(1) Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu iz članka 128. ovoga Zakona daje mišljenje o potrebi osnutka javnoga visokog učilišta.

(2) Privatno sveučilište, veleučilište ili visoka škola, osnivaju se uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu.

(3) Ako Ministarstvo u roku od šest mjeseci od uredno podnesenog zahtjeva za osnutak ne uskrati suglasnost, smatra se da je dalo suglasnost za osnutak visokih učilišta iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne da mišljenje o potrebi osnutka visokog učilišta u roku od tri mjeseca od uredno podnesenog zahtjeva Ministarstva, smatra se da je njegovo mišljenje pozitivno.

Sveučilišta osnivaju, odnosno ustrojavaju fakultete, umjetničke akademije i odjele, a veleučilišta osnivaju veleučilišne škole i ustrojavaju veleučilišne odjele.

(1) Sveučilište se ustrojava s fakultetima, umjetničkim akademijama i odjelima u svom sastavu, ili samo s odjelima kao svojim ustrojbenim jedinicama.

(2) Iznimno, javna visoka škola može biti u sastavu javnog sveučilišta.

(1) Veleučilište se ustrojava s veleučilišnim školama u svom sastavu.

(2) Veleučilište se može ustrojiti bez veleučilišnih škola s odjelima u svom sastavu, u skladu s odlukom o osnutku i statutom.

Visoka škola ustrojava se s ustrojbenim jedinicama, ili bez njih, u skladu s odlukom o osnutku i statutom.

Sveučilište ili visoko učilište u njegovu sastavu može osnovati znanstvenoistraživačke institute u svom sastavu prema uvjetima i u postupku utvrđenom posebnim zakonom.

(1) Sveučilište, veleučilište te visoka učilišta u sastavu sveučilišta ili veleučilišta mogu u skladu sa zakonom osnivati računalske i informacijske centre, kazališta, knjižnice i druge pravne osobe čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe.

(2) Sveučilište, veleučilište te visoko učilište u sastavu sveučilišta ili veleučilišta, uz suglasnost upravnog vijeća može u skladu sa zakonom osnivati centre za znanstveni ili visokostručni rad iz članka 2. točke 9. ovoga Zakona.

(1) Visoka vjerska učilišta osnovana po općim aktima vjerskih zajednica imaju sva prava kao visoke škole ili fakulteti, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona.

(2) Položaj visokih učilišta iz stavka 1. ovoga članka koja djeluju kao fakulteti u sastavu nekog od javnih sveučilišta, uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivatelja učilišta.

(1) Za djelatnosti visoke naobrazbe visoko učilište mora:

­ imati potreban broj i sastav nastavnika i suradnika za izvođenje studija,

­ imati osiguran prostor i opremu,

­ imati osigurana novčana sredstva za rad učilišta, izvođenje studija i provedbu nastavnog programa u cijelosti,

­ ispunjavati i druge uvjete utvrđene zakonom.

(2) Pobliže uvjete iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: ministar).

(3) Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu daje Ministarstvu mišljenje o ispunjavanju standarda vrsnoće za ustroj i izvedbu studija na temelju uvjeta utvrđenih prema stavku 2. ovoga članka.

(4) Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu dužno je mišljenje iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Ministarstvu u roku od dva mjeseca od dostavljenog zahtjeva.

(5) Ako Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu ne da mišljenje u roku od dva mjeseca, smatra se da je njegovo mišljenje pozitivno.

(1) Visokom učilištu koje ispuni uvjete iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona uzimajući u obzir mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu o ispunjenju osnovnih standarda vrsnoće za ustroj i izvedbu studija, Ministarstvo izdaje dopusnicu za početak obavljanja djelatnosti i uvodi ga u Upisnik visokih učilišta.

(2) Sadržaj i način upisa u Upisnik visokih učilišta propisuje ministar.

(3) Visoko učilište može početi obavljati djelatnost upisom u sudski registar ustanova.

(1) Privatno visoko učilište kojemu je izdana dopusnica za početak obavljanja djelatnosti uz svoj naziv obvezatno dodaje oznaku "s pravom javnosti".

(2) Na privatno visoko učilište iz stavka 1. ovoga članka, ako drukčije nije propisano, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na javna visoka učilišta.

Naziv sveučilište, veleučilište, fakultet, umjetnička akademija, visoka stručna ili visoka umjetnička škola mogu u sudski registar upisati samo visoka učilišta osnovana po odredbama ovoga Zakona.

(1) Ustanovama kojima je na temelju posebnog zakona dodijeljen naziv "klinika", "klinička bolnica" ili "klinički bolnički centar", sveučilište može dodijeliti naziv "sveučilišna klinika", "sveučilišna klinička bolnica" ili "sveučilišni klinički bolnički centar" po postupku i uz uvjete utvrđene statutom sveučilišta.

(2) Klinička ustanova može zatražiti da se u sudski registar ustanova upiše i naziv iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Visoka naobrazba stječe se na sveučilišnim i stručnim studijima.

(2) Sveučilišni studij osposobljava studenta za visokostručni ili umjetnički rad i priprema ga za znanstveni rad.

(3) Stručni studij osposobljava studenta za visokostručni ili umjetnički rad.

(1) Sveučilišni studiji se ustrojavaju i izvode kao:

­ dodiplomski studij,

­ poslijediplomski znanstveni studij,

­ poslijediplomski stručni studij,

­ poslijediplomski umjetnički studij.

(2) Poslijediplomski znanstveni studij ustrojava se u pravilu s obvezatnim i izbornim kolegijima, po bodovnom sustavu, kao studij za stjecanje magisterija znanosti i doktorata znanosti, odnosno samo kao studij za stjecanje magisterija znanosti, što se utvrđuje nastavnim programom studija u skladu sa statutom sveučilišta.

Stručni studiji se ustrojavaju i izvode kao:

­ dodiplomski studij,

­ poslijediplomski stručni studij,

­ poslijediplomski umjetnički studij.

(1) Studiji iz članka 25. ovoga Zakona ustrojavaju se i izvode na razini sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija.

(2) Ako je sveučilište ustrojeno po odjelskom načelu, odjelima se povjerava izvođenje nastave na sveučilišnim studijima u skladu sa statutom sveučilišta.

(1) Studiji iz članka 26. ovoga Zakona ustrojavaju se i izvode na razini veleučlišta, veleučilišne škole ili visoke škole.

(2) Iznimno se može izvan uvjeta utvrđenih člankom 11. i 19. ovoga Zakona, uz dopuštenje ministra, zbog posebnog državnog interesa, na određeno vrijeme ustrojiti i izvoditi stručni studij na sveučilištu ili visokom učilištu u njegovu sastavu.

(3) Uvjete ustrojavanja i izvedbe stručnih studija iz stavka 2. ovoga članka, propisuje ministar.

Izvedba dijela sveučilišnih studija može se, pod uvjetima utvrđenim statutom sveučilišta povjeriti sveučilišnim klinikama, sveučilišnim kliničkim bolnicama, sveučilišnim kliničkim bolničkim centrima te znanstvenoistraživačkim institutima u sastavu sveučilišta ili izvan njega.

Sveučilišne i stručne studije za stjecanje visoke vojne naobrazbe ili naobrazbe redarstvenika mogu izvoditi i visoka učilišta osnovana po odredbama ovoga Zakona ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Pored studija, visoka učilišta mogu ustrojiti i izvoditi programe stalnog usavršavanja, na način utvrđen statutom visokog učilišta.

(1) Dodiplomski studij iz članka 25. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajuću srednju školu u trajanju od najmanje četiri godine.

(2) Visoko učilište koje ustrojava dodiplomski sveučilišni studij utvrđuje koja je srednja škola odgovarajuća za upis na studij te utvrđuje uvjete upisa za pristupnike koji nemaju odgovarajuću srednju školu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Dodiplomski studij iz članka 26. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajuću srednju školu u trajanju od najmanje tri godine.

(4) Visoko učilište koje ustrojava dodiplomski stručni studij utvrđuje koja je srednja škola odgovarajuća za upis na studij te utvrđuje uvjete upisa za pristupnike koji nemaju odgovarajuću srednju školu iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Iznimno, dodiplomski umjetnički studij može upisati i osoba koja nije završila odgovarajuću srednju školu, uz uvjet da je završi do kraja druge godine studija.

(1) Poslijediplomski znanstveni studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni studij.

(2) Visoko učilište koje ustrojava poslijediplomski znanstveni studij određuje u uvjetima za upis koji se sveučilišni dodiplomski studij, odnosno akademski stupanj magistra znanosti smatra odgovarajućim za upis.

(1) Poslijediplomski stručni studij iz članka 25. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni dodiplomski studij, odnosno stručni dodiplomski studij u trajanju od četiri godine.

(2) Poslijediplomski umjetnički studij iz članka 25. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni dodiplomski studij.

(3) Poslijediplomski studij iz članka 26. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni dodiplomski ili stručni dodiplomski studij u trajanju od četiri godine.

(4) Visoko učilište koje ustrojava poslijediplomski studij iz ovoga članka određuje u uvjetima za upis koji je dodiplomski studij odgovarajući za upis na poslijediplomski stručni ili umjetnički studij.

(1) Trajanje svakog studija utvrđuje se na osnovi složenosti programa i vremena potrebnog za njegovo svladavanje.

(2) Sveučilišni dodiplomski studij traje najmanje četiri godine.

(3) Stručni dodiplomski studij traje najmanje dvije godine.

(4) Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti (magistarski studij) traje najmanje dvije godine, a za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (doktorski studij) najmanje tri godine. Za osobu koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz istog znanstvenog područja traje najmanje jednu godinu.

(5) Poslijediplomski stručni studij traje najmanje godinu dana.

(6) Sveučilišni poslijediplomski umjetnički studij traje najmanje dvije godine, a poslijediplomski umjetnički studij na veleučilištu ili visokoj školi traje najmanje jednu godinu.

(1) Dodiplomski i poslijediplomski studiji ustrojavaju se i izvode kao redoviti ili izvanredni prema nastavnom programu i nastavnom planu.

(2) Kod utvrđivanja nastavnog programa visoko učilište treba osobito brinuti da studij bude:

­ suvremen i primjeren mogućnostima i interesima upisanog studenta te potrebama poslodavaca,

­ usporediv sa srodnim programima na inozemnim visokim učilištima u razvijenim zemljama.

(1) Nastavni program sadrži:

1. opis zvanja,

2. stručni naziv ili akademski stupanj,

3. trajanje studija,

4. uvjete upisa na studij,

5. sadržaj obvezatnih, izbornih i neobvezatnih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,

6. popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih, odnosno stručnih studija,

7. redoslijed izvedbe i upisa predmeta studija,

8. uvjete upisa studenata u sljedeću godinu studija.

(2) Pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka nastavni program poslijediplomskoga znanstvenog studija sadrži i bodovnu vrijednost svih predmeta potrebnih za prijavu magisterija ili doktorata znanosti na poslijediplomskom znanstvenom studiju.

(3) Program poslijediplomskog znanstvenog studija oblikuje se za svakog studenta iz raspoloživih slobodno izabranih kolegija na sveučilištu, u skladu s odredbom članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Program iz stavka 3. ovoga članka oblikuje student u dogovoru s mentorom, uz odobrenje stručnog vijeća visokog učilišta koje ustrojava studij.

(5) Stručno vijeće sveučilišta utvrđuje bodovnu vrijednost svakog kolegija iz stavka 2. ovoga članka te broj bodova za prijavu magistarskog rada, odnosno disertacije.

(6) Nastavnim programom utvrđuje se da li se studij uspostavlja kao redoviti, odnosno redoviti i izvanredni te određuju razlike u trajanju izvedbe studija kao i druge razlike u skladu sa statutom visokog učilišta.

(7) Nastavnim planom utvrđuju se:

­ nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema nastavnom programu,

­ način provjere znanja studenata,

­ početak i završetak, te satnica izvođenja nastave,

­ ispitni rokovi.

(1) Nastavnim programom utvrđuje se broj sati obvezatne i izborne nastave na redovitom i izvanrednom studiju.

(2) Nastava na redovitom dodiplomskom studiju izvodi se tijekom trideset tjedana u školskoj godini.

(3) Ukupne obveze redovitih studenata u nastavi na svečilišnim i stručnim dodiplomskim studijima mogu biti najmanje 20 sati a najviše 30 sati tjedno. Iznimno, obveze studenata mogu biti i veće ako se radi o povećanoj praktičnoj nastavi, o čemu posebnu odluku donosi ministar.

(4) Nastava na izvanrednom dodiplomskom studiju može trajati najviše za polovicu vremena dulje od vremena utvrđenog za nastavu na redovitom studiju.

(5) Ukupne obveze izvanrednih studenata dodiplomskih studija ne mogu biti manje od polovice broja sati utvrđenih stavkom 3. ovoga članka.

(6) Nastava i izvannastavne djelatnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture, kao i terenska nastava ustrojavaju se i izvode izvan satnice utvrđene stavkom 3. i 5. ovoga članka.

(7) Ukupne obveze studenata poslijediplomskih studija utvrđuju se statutom visokog učilišta.

(1) Nastavne programe donose stručna vijeća sveučilišta i veleučilišta. Nastavne programe visoke škole donosi nastavničko vijeće visoke škole.

(2) Visoka škola dužna je kod novih programa studija i kod bitnijih promjena nastavnih programa koji utječu na povećanje ili smanjenje novčane potpore javne visoke škole zatražiti suglasnost Ministarstva. O ponuđenim programima Nacionalno vijeće daje prethodno mišljenje Ministarstvu.

(3) Stručna vijeća sveučilišta ili veleučilišta dužna su prethodno zatražiti suglasnost Ministarstva ako se nastavnim programima javnih visokih učilišta povećava ili smanjuje novčana potpora visokih učilišta.

(4) Nastavne programe stručnom vijeću sveučilišta ili veleučilišta predlažu stručna vijeća fakulteta, umjetničkih akademija, odjela, odnosno veleučilišnih škola.

(5) Nastavni plan donosi visoko učilište koje ustrojava i izvodi pojedini studij.

(1) Školska godina počinje 1. listopada tekuće, a završava 30. rujna sljedeće godine.

(2) Nastava se ustrojava po semestrima ili na drugi način utvrđen općim aktom visokog učilišta.

(1) Znanje studenta može se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu.

(2) Uspjeh postignut na ispitu dostupan je javnosti.

(3) Pravo uvida u ispitne ishode ima osoba koja za to dokaže pravni interes.

(1) Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred nastavničkim povjerenstvom.

(2) Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u sljedećoj školskoj godini ponovno upisati taj predmet.

(3) Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit na način utvrđen u stavku 1. ovoga članka, gubi pravo studiranja na tom studiju.

(1) Ispitni rokovi su redoviti i izvanredni.

(2) Redoviti ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Redoviti ispitni rok traje najmanje četiri tjedna. Izvanredne ispitne rokove utvrđuje visoko učilište nastavnim planom.

(3) Statutom visokog učilišta, odnosno općim aktom o pravilima studija pobliže se uređuje: vrijeme između izlazaka na ispit, način ispitivanja (predmetni nastavnik, nastavničko povjerenstvo), žalba na ocjenu i postupak ponavljanja ispita.

(1) Uspjeh studenta na ispitu izražava se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

(2) Student ocijenjen ocjenom nedovoljan nije položio ispit.

(3) Sadržaj, oblik i način vođenja popisa o ispitima propisuje ministar.

(1) Statutom visokog učilišta može se utvrditi da se studentu imenuje voditelja koji mu pomaže u studiju te prati studentov rad i postignuća.

(2) Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor.

(3) Pobliže odredbe o voditelju i mentoru studenta utvrđuju se statutom visokog učilišta.

(1) Dodiplomski studij završava izradbom diplomskog rada i/ili polaganjem diplomskog ispita u skladu s odredbama statuta visokog učilišta.

(2) Diplomski ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom.

Poslijediplomski znanstveni studij završava izradbom i obranom znanstvenoga magistarskog ili doktorskog rada (disertacije).

(1) Poslijediplomski stručni i poslijediplomski umjetnički studij završava izradbom i obranom stručnog ili umjetničkog rada te polaganjem završnog ispita.

(2) Statutom visokog učilišta može se utvrditi da poslijediplomski umjetnički studij završava samo polaganjem završnog ispita pred ispitnim povjerenstvom.

(1) Studentu sveučilišnoga poslijediplomskoga stručnog studija u trajanju od dvije godine, koji je završio sveučilišni dodiplomski studij, može se odobriti izradba i obrana znanstvenoga magistarskog rada umjesto stručnog rada, u skladu sa statutom sveučilišta.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog mentora daje stručno vijeće visokog učilišta ovlaštenog za ustrojbu odgovarajućega poslijediplomskoga znanstvenog studija.

(1) Na poslijediplomskim studijima osnivaju se povjerenstva za prihvaćanje predmeta, ocjenu rada i obranu završnog rada.

(2) Predmet završnog rada (magistarskog rada, disertacije) koji nije obranjen u roku deset godina, od dana prihvaćanja teme rada, podliježe ponovnom postupku prihvaćanja.

(3) Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu rada.

(4) Magistarski i doktorski rad ocjenjuje se u izvješću članova povjerenstva.

(5) Imenovanje članova, način rada povjerenstva, a i pobliže odredbe u postupku završetka poslijediplomskog studija, uređuju se općim aktom visokog učilišta koje ustrojava i izvodi studij.

(1) Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može pristupiti osoba koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti i objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta.

(2) Časopisi s priznatom međunarodnom recenzijom iz stavka 1. ovoga članka određuju se prema odredbama posebnog zakona koji uređuje znanstvenoistraživačku djelatnost.

(3) O pravu pokretanja postupka stjecanja doktorata znanosti prema stavku 1. ovoga članka odlučuje stručno vijeće ovlaštenoga visokog učilišta, u skladu sa statutom sveučilišta.

(4) Doktorat znanosti oduzima se ako se utvrdi da je doktorska disertacija bila prisvojeno znanstveno djelo ili krivotvorina.

(5) Oduzimanje doktorata znanosti provodi se na temelju zahtjeva ovlaštenoga stručnog vijeća i u postupku koji odgovara postupku stjecanja doktorata, u skladu s odredbama statuta sveučilišta koje je dodijelilo doktorat.

(6) Oduzimanjem doktorata znanosti gube se i zvanja za čije stjecanje je jedan od uvjeta doktorat znanosti.

(7) Postupak stjecanja i oduzimanja doktorata znanosti na način iz stavka 1. do 6. ovoga članka uređuje se statutom sveučilišta.

(8) Na oduzimanje magisterija znanosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe stavaka 4., 5., 6. i 7. ovoga članka o oduzimanju doktorata znanosti.

(1) O završetku sveučilišnih i stručnih studija, studentu se izdaje diploma.

(2) Pored diplome, visoko učilište studentu izdaje i dopunsku ispravu o studiju (supplement).

O završenom programu stalnog usavršavanja visoko učilište polazniku izdaje potvrdnicu (uvjerenje).

(1) Diplome i potvrdnice koje izdaju javna visoka učilišta i privatna visoka učilišta s pravom javnosti javne su isprave.

(2) Sadržaj i oblik diploma propisuje ministar.

(3) Sadržaj dopunske isprave o studiju propisuje Rektorski zbor.

(4) Sadržaj potvrdnice propisuje visoko učilište.

(1) Osoba koja završi sveučilišni ili stručni studij stječe odgovarajući stručni naziv, odnosno akademski stupanj.

(2) Osoba koja završi sveučilišni dodiplomski ili stručni dodiplomski studij stječe stručni naziv u skladu s posebnim zakonom.

(3) Osoba koja završi poslijediplomski stručni studij stječe stručni naziv u skladu s posebnim zakonom.

(4) Osoba koja završi poslijediplomski umjetnički studij na sveučilišlu stječe akademski stupanj magistar umjetnosti (skraćeno: mr. art.), a osoba koja završi poslijediplomski umjetnički studij na veleučilištu ili visokoj školi stječe stručni naziv u skladu s posebnim zakonom.

(5) Osoba koja završi poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje magisterija znanosti, kao i osoba koja obrani magistarski rad u skladu sa člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona, stječe akademski stupanj magistar znanosti (skraćeno: mr. sc.).

(6) Osoba koja završi poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje doktorata znanosti, kao i osoba koja obrani doktorsku disertaciju u skladu sa člankom 51. ovoga Zakona stječe akademski stupanj doktor znanosti (skraćeno: dr. sc.).

(7) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred, a kratica stručnog naziva iza imena i prezimena osobe.

(1) Status studenta stječe se upisom na redoviti ili izvanredni studij, a dokazuje indeksom ili drugom studentskom ispravom.

(2) Sadžaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

(1) Redoviti student studira na redovitom studiju, uz potporu Ministarstva ili sam plaća studij.

(2) Izvanredni student studira na izvanrednom studiju i sam plaća studij ili troškove studija snosi njegov poslodavac.

(1) Pravo upisa na studij imaju pod jednakim uvjetima državljani Republike Hrvatske i pripadnici hrvatskoga naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske te strani državljani i osobe bez državljanstva trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj.

(2) Strani državljani i osobe bez državljanstva koji nisu trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj imaju pravo upisa na studij prema uvjetima koje utvrđuje Ministarstvo, odnosno na temelju međudržavnih sporazuma i ugovora.

(1) Visoko učilište upisuje studente prema kapacitetu, a na temelju odluke o upisu.

(2) Kapacitet visokog učilišta utvrđuje visoko učilište uz suglasnost Ministarstva.

(3) Odluku o upisu donosi sveučilište, veleučilište i visoka škola.

(4) Odlukom o upisu utvrđuje se za svaki studij: broj redovitih studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva, broj redovitih studenata koji sami plaćaju svoj studij, te broj izvanrednih studenata.

(5) Odluka o upisu donosi se uz prethodnu suglasnost ministra glede broja studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva.

(1) Na temelju odluke o upisu, visoko učilište raspisuje natječaj za upis studenata.

(2) Natječaj se objavljuje u javnom tisku.

(3) Natječaj za upis sadrži sve podatke potrebne pristupnicima, a osobito: ukupan broj mjesta, broj mjesta za redovite studente koji će studirati uz potporu Ministarstva, broj mjesta za redovite studente koji sami plaćaju svoj studij, broj mjesta za izvanredne studente, uvjete upisa i kriterije za izbor pristupnika, rokove upisa i isprave koje se prilažu prijavi.

(1) Izbor između pristupnika obavlja se putem razredbenog (klasifikacijskog) postupka.

(2) Pristupnik stječe pravo upisa prema postignutim bodovima u razredbenom postupku.

(3) Visoko učilište može izbor između pristupnika obaviti i bez provođenja razredbenog postupka na temelju uspjeha pristupnika u srednjoj školi, a u skladu s odredbama svoga statuta.

(1) Redoviti student koji studira uz potporu Ministarstva može uz tu potporu samo jedanput promijeniti izabrani studij, te za vrijeme studiranja u istom statusu biti upisan samo na jedno visoko učilište. Ministarstvo može izuzetno uspješnom studentu odobriti upis i uz potporu istodobno studiranje još jednoga studija.

(2) Redoviti student na visokom učilištu u sastavu sveučilišta može, prema vlastitom izboru upisati i polagati predmete studija na drugom visokom učilištu u sastavu sveučilišta, u skladu s općim aktom visokog učilišta.

(3) Status redovitog studenta koji studira uz potporu Ministarstva ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija utvrđenog člankom 35. ovoga Zakona, odnosno do kraja školske godine u kojoj taj rok istječe.

(4) Student iz stavka 3. ovoga članka može nastaviti i završiti upisani studij uz plaćanje, pod uvjetima utvrđenim statutom visokog učilišta.

(5) Ukupno trajanje studiranja može se ograničiti statutom visokog učilišta.

(1) Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrđene nastavnim programom u skladu sa statutom i drugim općim aktima visokog učilišta.

(2) Student može uz potporu Ministarstva ponovno upisati istu godinu studija samo jedanput.

(3) Visoko učilište može odobriti studentu upis pojedinih predmeta iz više godine studija, u skladu sa statutom i drugim općim aktima visokog učilišta.

(4) Prava i obveze studenta koji nije stekao uvjete za upis u sljedeću godinu utvrđuje visoko učilište statutom ili drugim općim aktom.

(5) Student dodiplomskog umjetničkog studija ne može ponovno upisati prvu godinu studija ako u toj godini nije položio glavni predmet studija.

(1) Obveze redovitog studenta miruju za vrijeme služenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoće studentice i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija utvrđenim statutom visokog učilišta.

(2) Redovitim studentima koji imaju status vrhunskog športaša ili vrhunskog umjetnika, što utvrđuje ministar na prijedlog stručnog povjerenstva, visoko učilište može odobriti svladavanje upisanog studija pod uvjetima utvrđenim statutom visokog učilišta za izvanredne studente.

Studentu koji je na jednom visokom učilištu izgubio pravo studiranja može drugo visoko učilište odobriti nastavak i završetak studija, pod uvjetima i u roku utvrđenim statutom toga visokog učilišta.

(1) Studenti preko svojih predstavnika sudjeluju i odlučuju u radu i upravi visokim učilištem na način propisan zakonom i statutom visokog učilišta.

(2) Predstavnici studenata daju mišljnje o svim općim aktima koji se odnose na prava i obveze studenata.

(3) Način izbora studentskih predstavnika te djelokrug njihova rada uređuje se posebnim zakonom i statutom visokog učilišta.

(1) Pri zapošljavanju redovitih studenata posreduju pravne osobe iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona čija je djelatnost briga o studentskom standardu.

(2) Pobliže uvjete za zapošljavanje redovitih studenata iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Studenti imaju pravo sudjelovanja u kulturnim, športskim i drugim djelatnostima na visokim učilištima te pravo udruživanja u studentske udruge na način uređen posebnim zakonom.

Redoviti studenti imaju pravo zdravstvenog osiguranja te druga prava u skladu s posebnim propisima.

(1) Osoba gubi status studenta:

­ kad završi studij,

­ kad se ispiše sa studija,

­ kad se ne upiše u sljedeću školsku godinu,

­ kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene statutom visokog učilišta,

­ kad ne završi studij u roku utvrđenom statutom visokog učilišta,

­ ako ne položi ispit iz upisanog predmeta u skladu s odredbom članka 42. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Visoko učilište, uz uvjete utvrđene općim aktom, iznimno može odobriti osobi iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka nastavak studija uz plaćanje troškova studija.

(1) Visoka učilišta vode popis o studentima.

(2) Obvezatan popis, njegov sadržaj i oblik propisuje ministar.

(1) U visokim učilištima nastavnu, znanstvenu, umjetničku i stručnu djelatnost izvode nastavnici, suradnici i znanstvenici.

(2) Kvalificiranost nastavnika, suradnika i znanstvenika utvrđuje se izborom u znanstveno­nastavna, nastavna, suradnička i znanstvena zvanja.

(1) Nastavnici se biraju u znanstveno­nastavna i nastavna zvanja.

(2) Znanstveno­nastavna zvanja su: docent, izvanredni profesor i redoviti profesor.

(3) Nastavna zvanja su: predavač, viši predavač i profesor visoke škole.

(4) U visokim učilištima u kojima se strani jezici studiraju kao glavni predmet studija nastavnici se biraju i u nastavna zvanja lektora i višeg lektora.

(5) U visokim učilištima u kojima se glazba studira kao glavni predmet studija nastavnici se biraju i u nastavna zvanja korepetitora i višeg korepetitora.

(6) Na sveučilištu, fakultetu i umjetničkoj akademiji nastavnici se biraju u znanstveno­nastavna zvanja i nastavna zvanja predavača i višeg predavača.

(7) Na veleučilištu, veleučilišnoj školi i visokoj školi nastavnici se biraju u nastavna zvanja iz stavka 3. do 5. ovoga članka, a nastavu mogu izvoditi i nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja.

(1) U zvanje docenta može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika i uvjete koje propisuje Rektorski zbor, a od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta ima potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima.

(2) U zvanje izvanrednog profesora može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje višega znanstvenog suradnika i uvjete koje propisuje Rektorski zbor te ima nove radove objavljene nakon izbora u prethodno zvanje i najmanje tri godine nastavnog rada na visokom učilištu.

(3) U zvanje redovitog profesora može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i uvjete koje propisuje Rektorski zbor te ima izvedene znanstvene, stručne, tehničke ili umjetničke projekte koji značajnije utječu na razvitak određenoga znanstvenog područja i struke i najmanje šest godina nastavnog rada na visokom učilištu, kao i nove radove objavljene nakon izbora u prethodno zvanje.

Nastavnik u znanstveno­nastavnom zvanju docenta izvanrednog profesora i redovitog profesora ustrojava i izvodi nastavu i druge oblike nastavnog rada iz predmeta koji spadaju u znanstveno polje ili granu za koju je izabran, savjetuje sveučilištarce, mentor je studentima poslijediplomskog studija, mentor pristupnicima za stjecanje doktorata znanosti, rukovodi ili sudjeluje u znanstvenoistraživačkom, umjetničkom i stručnom radu, ispituje studente te radi druge poslove utvrđene statutom visokog učilišta i nastavnim programom i nastavnim planom.

(1) Nastavnik se bira u znanstveno­nastavno zvanje na vrijeme od pet godina.

(2) Nastavnik može biti izabran u više znanstveno­nastavno zvanje ako dade svoju pisanu suglasnost i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Nastavnik može biti ponovno izabran u isto znanstveno­nastavno zvanje ako ima nove radove objavljene poslije zadnjeg izbora.

(4) Nastavnik zadržava zvanje i nakon isteka vremena na koje je izabran, najdulje do završetka postupka izbora u isto ili više znanstveno-nastavno zvanje.

(5) Nastavniku izabranom na izbornu funkciju, a koji je zadržao pravo izvođenja nastave na visokom učilištu, tijekom trajanja izborne funkcije, ali ne dulje od 4 godine, na njegov zahtjev, ne teče rok za provođenje postupka reizbora.

(6) Znanstveno­nastavno zvanje redovitog profesora postaje trajno zvanje nakon drugog izbora u to zvanje.

(1) Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno­nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno­nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom.

(2) Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta.

(3) Statutom visokog učilišta pobliže se određuju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Iznimno se u znanstveno­nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak.

(2) Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta.

(1) Počasno znanstveno­nastavno zvanje je profesor emeritus.

(2) Počasno zvanje profesor emeritus dodjeljuje sveučilište zaslužnim redovitim profesorima u mirovini u postupku i pod uvjetima utvrđenim statutom sveučilišta.

(3) Prava profesora emeritusa utvrđuju se statutom sveučilišta.

(1) U zvanje predavača može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom ako ispunjava uvjete koje propisuje Rektorski zbor i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci, te od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima.

(2) U zvanje višeg predavača može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom ako ispunjava uvjete koje propisuje Rektorski zbor, objavljenim stručnim radovima i ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire u nastavno zvanje.

(3) U zvanje profesora visoke škole može biti izabrana osoba s doktoratom znanosti, ili visokom stručnom spremom i obranjenim habilitacijskim radom, izvedenim značajnijim projektima, objavljenim radovima koji su znatno unaprijedili struku, ili novim radovima nakon izbora u zvanje višeg predavača, najmanje šest godina radnoga iskustva u struci, te od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire u nastavno zvanje.

(4) Postupak izradbe i obrane habilitacijskog rada, kao i ostale uvjete za izbor u zvanje profesora visoke škole propisuje Rektorski zbor.

(1) U zvanje lektora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, objavljenim stručnim radovima i radnim iskustvom u struci.

(2) U zvanje višeg lektora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, objavljenim stručnim radovima i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(3) U zvanje korepetitora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, koja ima dokazanu umjetničku djelatnost i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(4) U zvanje višeg korepetitora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, koja ima dokazanu umjetničku djelatnost i najmanje deset godina radnog iskustva u struci.

U zvanje višeg predavača, profesora visoke škole, lektora, višeg lektora, korepetitora i višeg korepetitora nastavnici se biraju na vrijeme od pet godina i mogu ponovno biti izabrani u isto zvanje.

(1) U zvanje predavača nastavnik se bira na vrijeme od pet godina.

(2) Nastavnik može biti ponovno izabran u isto nastavno zvanje predavača ako ima radove objavljene poslije zadnjeg izbora.

Nastavnik koji je napunio 55 godina života zadržava zvanje profesora visoke škole, višeg predavača, višeg lektora i višeg korepetitora kao trajno zvanje.

(1) Nastavnik u nastavnom zvanju predavača, višeg predavača i profesora visoke škole ustrojava i izvodi nastavu i druge oblike nastavnog rada iz predmeta koji spadaju u znanstveno, odnosno stručno područje za koje je izabran, voditelj je studentima, rukovodi odnosno sudjeluje u stručnom radu, ispituje studente te radi druge poslove utvrđene statutom visokog učilišta.

(2) Lektor i viši lektor ustrojava i vodi lektorske vježbe, održava ispite i savjetuje, sudjeluje u stručnom i znanstvenom radu te radi i druge poslove utvrđene statutom visokog učilišta.

(3) Korepetitor i viši korepetitor ustrojava i vodi vježbe, održava ispite i savjetuje, sudjeluje u stručnom i umjetničkom radu te radi i druge poslove utvrđene statutom visokog učilišta.

(4) Nastavnik u nastavnom zvanju predavača ili višeg predavača može biti izabran za izvođenje nastave samo iz onih predmeta na sveučilišnim studijima za koje je to izričito propisano nastavnim planom i programom.

(5) Posebnom odlukom fakultetskog vijeća, priznatom stručnjaku ili umjetniku može se dodijeliti naslovno nastavno zvanje.

(1) Stručno vijeće visokog učilišta može povjeriti izvedbu dijela ili cijeloga nastavnog predmeta nastavniku, znanstveniku, stručnjaku ili umjetniku izvan visokog učilišta, kao i nastavniku iz drugoga visokog učilišta.

(2) Izvođenje vježbi može se povjeriti suradniku izvan visokog učilišta.

(3) Izvedba dijela ili cijeloga nastavnog predmeta može se povjeriti i nastavniku, međunarodno priznatom znanstveniku ili vrhunskom stručnjaku iz inozemstva.

(4) Ako osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka nisu izabrane u znanstveno-nastavno, nastavno, odnosno suradničko zvanje, može ih se izabrati u znanstveno-nastavno, nastavno ili suradničko zvanje po postupku utvrđenom ovim Zakonom i statutom i dodijeliti im to zvanje kao naslovno zvanje bez obveze sklapanja ugovora o radu.

(1) Na sveučilištu, fakultetima i umjetničkim akademijama suradnička zvanja su: stručni suradnik, mlađi asistent, asistent i viši asistent.

(2) Na veleučilištu, veleučilišnim školama, te visokim školama suradničko zvanje je: stručni suradnik i asistent visoke škole.

(1) Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba sa završenim odgovarajućim dodiplomskim studijem.

(2) Pobliže uvjete za izbor stručnih suradnika utvrđuje visoko učilište svojim statutom.

(1) Za mlađeg asistenta može biti izabrana osoba sa završenim odgovarajućim dodiplomskim studijem i upisanim poslijediplomskim znanstvenim, odnosno umjetničkim sveučilišnim studijem.

(2) Za asistenta može biti izabrana osoba sa odslušanim poslijediplomskim znanstvenim studijem za stjecanje doktorata znanosti, osoba kojoj je prihvaćen prijedlog disertacije ili osoba sa stečenim akademskim stupnjem magistra znanosti.

(3) Na umjetničkim akademijama za mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta može biti izabran magistar umjetnosti ili osoba koja je upisala trogodišnji poslijediplomski umjetnički studij, odnosno osoba koja ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima za stjecanje suradničkih zvanja utvrđenih ovim Zakonom.

(4) Za višeg asistenta može biti izabrana osoba s doktoratom znanosti.

(5) Mlađi asistent i asistent biraju se jedanput na istom visokom učilištu, na vrijeme od četiri godine, a viši asistent na vrijeme od tri godine.

(6) Za asistenta visoke škole na vrijeme od pet godina može biti izabrana osoba sa završenim poslijediplomskim studijem.

(7) Mlađi asistent, asistent i viši asistent u isto zvanje mogu biti izabrani samo jedanput.

(8) Ženama izabranim na mjesto mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta vrijeme porodnog dopusta ne računa se u vrijeme predviđeno u stavcima 5. i 6. ovoga članka.

Statutom visokog učilišta utvrđuje se najviše dopušteno opterećenje mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta u nastavi.

(1) Na sveučilištu, fakultetima, umjetničkim akademijama i znanstvenoistraživačkim institutima u sastavu sveučilišta znanstvenici se biraju u znanstvena zvanja na vrijeme od pet godina.

(2) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik.

(3) Izbor u znanstvena zvanja provodi se po postupku i uvjetima utvrđenim posebnim zakonom.

(4) Znanstvenik može biti ponovno izabran u isto zvanje ako ima nove znanstvene radove objavljene nakon zadnjeg izbora.

(5) Znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika postaje trajno nakon drugog izbora u to zvanje.

(1) Izbor u znanstveno­nastavna, nastavna i suradnička zvanja, provodi se na temelju javnog natječaja.

(2) Javni natječaj objavljuje se u dnevnom tisku.

(1) Izbor u zvanja provodi stručno vijeće visokog učilišta.

(2) Izbor u znanstveno­nastavno zvanje redovitog profesora potvrđuje stručno vijeće sveučlišta.

(3) Izbor u nastavno zvanje profesora visoke škole na veleučilištu potvrđuje stručno vijeće veleučilišta, a na visokoj školi Rektorski zbor.

(1) Mišljenje ispunjava li predloženik uvjete za izbor u znanstveno­nastavno, nastavno, te suradničko zvanje mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta daje stručno povjerenstvo imenovano od stručnog vijeća visokog učilišta koje provodi natječajni postupak.

(2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana koji ne mogu biti u nižem zvanju od zvanja u koje se predloženik bira.

(1) Ako stručno vijeće visokog učilišta u kojem se provodi natječajni postupak nije ovlašteno utvrditi ispunjava li predloženik uvjete za izbor, zatražit će mišljenje stručnog vijeća visokog učilišta koje je za to ovlašteno.

(2) Ovlašteno visoko učilište dužno je u roku od tri mjeseca dati traženo mišljenje.

(3) Rektorski zbor na prijedlog stručnih vijeća sveučilišta utvrđuje uvjete za koja su znanstvena i stručna područja visoka učilišta ovlaštena za izbor i davanje mišljenja u postupku izbora.

(4) Na temelju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka, ministar ovlašćuje visoka učilišta za izbor i davanje mišljenja u postupku izbora za određena znanstvena i stručna područja.

Mišljenje ispunjava li predloženik uvjete za izbor u suradničko zvanje stručnog suradnika daje stručno vijeće visokog učilišta samostalno u postupku i na način utvrđen statutom visokog učilišta.

Izbor između predloženika koji ispunjavaju propisane uvjete obavlja stručno vijeće visokog učilišta koje je raspisalo natječajni postupak.

(1) Natječajni postupak mora se završiti u roku od najviše šest mjeseci po isteku natječaja.

(2) Rokovi za obavljanje pojedinih radnji u natječajnom postupku utvrđuju se statutom visokog učilišta.

(1) Uvjete za ocjenu nastavne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno­nastavna zvanja, odnosno nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u nastavna zvanja za pojedina znanstvena područja propisuje Rektorski zbor.

(2) Mišljenje da li predloženik u postupku izbora ispunjava minimalne uvjete za izbor u znanstveno-nastavna te nastavna zvanja stručnom vijeću visokog učilišta koje provodi izbor daje matično povjerenstvo.

(3) Matično povjerenstvo dužno je dati mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku tri mjeseca od uredno podnesenog zahtjeva. Ako matično povjerenstvo u propisanom roku ne da nikakvo mišljenje smatrat će se da je predloženik u postupku izbora ispunio minimalne uvjete za izbor u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje. Propisani rok ne teče u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza.

(4) Polovicu članova matičnih povjerenstava imenuje Rektorski zbor, a drugu polovicu i predsjednika imenuje ministar.

(5) Stručne poslove za matično povjerenstvo osigurava Ministarstvo.

(6) Ministar uz pribavljeno mišljenje Rektorskog zbora propisuje način rada, broj matičnih povjerenstava, broj članova matičnih povjerenstava te vrijeme na koje se imenuju članovi matičnih povjerenstava.

(7) U znanstveno­nastavno i nastavno zvanje visoko učilište ne može izabrati predloženika koji ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka i koji nije dobio potvrdno mišljenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje.

(8) Visoko učilište može propisati i druge uvjete pored uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(9) Visoko učilište nije dužno priznati izbor u znanstveno­nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko zvanje proveden u drugom visokom učilištu.

Nastavnici, suradnici i znanstvenici sklapaju s visokim učilištem i znanstvenoistraživačkim institutom u sastavu sveučilišta ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije drukčije određeno.

(1) Nastavniku u nastavnom ili znanstveno-nastavnom zvanju prestaje ugovor o radu po završetku školske godine u kojoj navršava 65 godina života.

(2) S nastavnikom u znanstveno­nastavnom zvanju redovitog profesora, odnosno nastavnom zvanju profesora visoke škole, višeg lektora i višeg korepetitora koji je ispunio uvjete za prestanak ugovora o radu zbog navršenih 65 godina života, visoko učilište može sklopiti ugovor o radu ako postoji nastavna potreba i ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

(3) Visoka učilišta dužna su raspisati natječaj iz stavka 2. ovoga članka za svaku školsku godinu.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka kod nastavnika kojem se produljuje ugovor o radu na jednu godinu nije potrebno provesti postupak izbora u zvanje prije isteka roka na koji je izabran.

(5) S nastavnikom iz stavka 2. ovoga članka može se sklopiti ugovor o radu najdulje do kraja školske godine u kojoj navršava 70 godina života.

(1) Nastavnici, suradnici i znanstvenici s punim radnim vremenom na visokom učilištu mogu, uz prethodnu suglasnost dekana, raditi za drugog poslodavca najviše do još jedne trećine punoga radnog vremena.

(2) Rad nastavnika, suradnika i znanstvenika izvan visokog učilišta uređuje se statutom visokog učilišta na način koji nije u suprotnosti s njegovom temeljnom zadaćom.

(3) Nastavnik ili znanstvenik može, uz uvjete propisane statutom sveučilišta, koristiti slobodnu studijsku godinu (sabbatical).

(1) Visoko učilište i znanstvenoistraživački institut u sastavu sveučilišta otkazat će ugovor o radu:

­ znanstveniku u znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika, višega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika ako ne bude izabran u više ili isto zvanje,

­ nastavniku u znanstveno­nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, ili redovitog profesora ako ne bude izabran u više ili isto zvanje,

­ nastavniku u nastavnom zvanju predavača ako ne bude izabran u isto ili više zvanje,

­ nastavniku u nastavnom zvanju profesora visoke škole i višeg predavača, ako ne bude izabran u isto ili više zvanje,

­ suradniku u suradničkom zvanju mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta, ako ne bude izabran u više zvanje,

­ ako se javnim natječajem izabere druga osoba.

(2) Znanstvenik, nastavnik ili suradnik, kojemu je otkazan ugovor o radu jer je u javnom natječaju izabrana druga osoba, ima prava koja zakon predviđa za slučaj redovitog otkaza ugovora o radu.

Sveučilišna tijela su: upravno vijeće, rektor i sveučilišni senat.

(1) Sveučilištem upravlja upravno vijeće.

(2) Upravno vijeće obavlja poslove određene zakonom, odlukom o osnutku i statutom sveučilišta, a osobito:

­ utvrđuje razvojnu i sveopću novčanu politiku sveučilišta,

­ donosi opće akte utvrđene statutom sveučilišta,

­ predlaže sveučilišnom senatu predloženike u postupku izbora rektora,

­ donosi statut sveučilišta na prijedlog sveučilišnog senata,

­ daje suglasnost na statute fakulteta, umjetničkih akademija i drugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta,

- razrješuje dekana dužnosti na zahtjev sveučilišnog senata te postavlja vršitelja dužnosti dekana,

­ donosi odluke o osnutku i ukidanju fakulteta, umjetničkih akademija i drugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta,

­ odlučuje o godišnjem obračunu (zaključnom računu) sveučilišta,

­ odlučuje o ulaganjima i nabavci vrednije opreme na sveučilištu u skladu sa statutom,

­ daje suglasnost rektoru za sklapanje ugovora iznad iznosa utvrđenog statutom sveučilišta,

­ donosi akte o ustroju radnih mjesta na sveučilištu, uz suglasnost Ministarstva,

­ daje suglasnost na akte o ustroju radnih mjesta fakulteta, umjetničkih akademija i drugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta kao posebne sastavne djelove ukupnog ustroja radnih mjesta na sveučilištu,

­ objedinjuje prijedloge proračun svih fakulteta, umjetničkih akademija i drugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta i predlaže proračun sveučilišta Vijeću za novčanu potporu visokog školstva iz članka 141. ovoga Zakona. Nakon usvojenog proračuna za visoko školstvo, upravno vijeće usklađuje odobreni proračun sveučilišta prema preporuci Vijeća za novčanu potporu visokog školstva,

­ obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, odlukom o osnutku i statutom sveučilišta.

(3) Kod donošenja općih akata te odluka od značaja za program rada i razvoj sveučilišta, upravno vijeće je dužno zatražiti prethodnu suglasnost sveučilišnog senata, a kad te odluke utječu na povećanje troškova rada, dužno je zatražiti prethodnu suglasnost Ministarstva.

(1) Upravno vijeće ima 6 do 12 članova.

(2) Broj članova upravnog vijeća određuje se statutom sveučilišta i mora biti paran.

(3) Članove upravnog vijeća imenuje osnivatelj.

(4) Polovicu članova upravnog vijeća osnivatelj imenuje s liste koju mu predlaže sveučilišni senat iz reda znanstveno-nastavnih zaposlenika sveučilišta ili visokih učilišta u sastavu sveučilišta, a polovicu članova s liste koju mu predlaže ministar.

(5) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi između sebe.

(6) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

(7) U slučaju podijeljenog broja glasova kod donošenja odluka, odlučuje glas predsjednika.

(8) Rektor sudjeluje u radu upravnog vijeća bez prava odlučivanja.

(1) Čelnik i voditelj sveučilišta je rektor.

(2) Rektor predsjeda sveučilišnom senatu.

(3) Pored poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka, rektor osobito:

­ ustrojava rad i poslovanje sveučilišta,

­ donosi opće akte u skladu sa statutom,

­ predlaže sveučilišnom senatu i upravnom vijeću mjere za unapređenje rada sveučilišta,

­ provodi odluke upravnog vijeća i sveučilišnog senata,

­ sudjeluje i odučuje u radu Rektorskog zbora,

­ obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom sveučilišta.

(4) Rektor je za svoj rad odgovoran sveučilišnom senatu i upravnom vijeću.

(5) Rektor jedanput godišnje podnosi upravnom vijeću i sveučilišnom senatu izvješće o svom radu i poslovanju sveučilišta.

(1) Za rektora može biti izabran nastavnik sveučilišta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora.

(2) Rektor se bira na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti izabrana za rektora najviše dva puta uzastopce.

(3) Kandidate za rektora predlažu stručna vijeća visokih učilišta u sastavu sveučilišta i stručna vijeća sveučilišnih odjela.

(4) Postupak prikupljanja prijedloga kandidata provodi upravno vijeće sveučilišta.

(5) Rektora izabire sveučilišni senat tajnim glasovanjem, za rektora je izabran predloženik koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova senata.

(6) Ako nijedan od predloženika u prvome krugu ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova senata, u drugome krugu bira se između one dvojice koji su u prvome krugu dobili najveći broj glasova.

(7) Ako ni u drugome krugu nijedan od dvojice predloženika ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova senata, postupak kandidiranja i izbora se ponavlja.

(8) Postupak kandidiranja i izbora rektora pobliže se uređuje statutom sveučilišta, u kojem se precizno utvrđuju rokovi, a vrijeme propisano za prikupljanje prijedloga iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne može biti kraće od dva mjeseca.

(1) Rektor može biti razriješen dužnosti prije isteka roka iz stavka 2. članka 108. ovoga Zakona:

- ako ne ispunjava dužnosti rektora,

- ako prekrši zakonske ili podzakonske propise ili odredbe statuta ili općih akata sveučilišta,

- ako zlouporabi položaj rektora,

- ako svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša,

- ako izgubi sposobnost obavljanja dužnosti.

(2) Odluku o pokretanju postupka razrješenja donosi sveučilišni senat.

(3) O razrješenju odlučuje sveučilišni senat tajnim glasovanjem.

(4) Postupak razrješenja pobliže se uređuje statutom sveučilišta.

(1) Rektoru u radu pomažu prorektori.

(2) Broj prorektora, ovlasti i uvjeti za izbor i razrješenje prorektora, pobliže se uređuju statutom sveučilišta.

(1) Sveučilišni senat je stručno vijeće sveučilišta koje čine dekani visokih učilišta u njegovu sastavu, pročelnici sveučilišnih odjela, predstavnici studenata te druge osobe određene statutom sveučilišta.

(2) Sastav sveučilišnog senata sveučilišta ustrojenog po odjelskom načelu čine pročelnici odjela, predstavnici studenata i druge osobe određene statutom sveučilišta.

(3) Rektor i prorektori su članovi sveučilišnog senata po funkciji.

Sveučilišni senat:

­ odlučuje o pitanjima nastavne, znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti sveučilišta,

­ predlaže upravnom vijeću statut sveučilišta,

­ bira rektora,

­ bira prorektore na prijedlog rektora,

­ donosi nastavne programe sveučilišnih studija,

­ usklađuje nastavne planove fakulteta, odjela i umjetničkih akademija na razini sveučilišta,

­ donosi opće akte u skladu sa statutom sveučilišta,

­ ovlašćuje fakultete, odjele i umjetničke akademije za samostalno ili zajedničko izvođenje studija,

­ predlaže Rektorskom zboru fakultete, odjele i umjetničke akademije u svom sastavu

za provođenje postupka izbora u zvanja,

­ ovlašćuje fakultete za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti i provodi postupak stjecanja doktorata znanosti u slučajevima utvrđenim statutom sveučlišta,

- ovlašćuje visoka učilišta za ustrojavanje i izvedbu poslijediplomskih znanstvenih studija, uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu,

­ potvrđuje izbor u znanstveno­nastavno zvanje redovitog profesora,

­ imenuje povjerenstva u postupku stjecanja magisterija i doktorata znanosti kad samostalno ustrojava i izvodi studij, odnosno provodi postupak stjecanja doktorata znanosti,

­ dodjeljuje počasno zvanje profesora emeritusa i počasni doktorat znanosti,

­ predlaže upravnom vijeću osnutak fakulteta, odjela, umjetničkih akademija i pravnih osoba u sastavu sveučilišta,

- odlučuje o pokretanju postupka razrješenja dekana u slučajevima nezakonitih izbora ili isteka mandata,

­ obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom sveučilišta.

(1) Sveučilišni senat može ovlastiti druga stručna tijela sveučilišta za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga u skladu sa statutom sveučilišta.

(2) Svečilište ustrojeno po odjelskom načelu može osnovati stručna vijeća odjela te na njih prenijeti ovlasti za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga sveučilišnog senata, u skladu sa statutom sveučilišta.

Tijela fakulteta su: dekan i fakultetsko vijeće.

(1) Dekan upravlja fakultetom, njegov je čelnik i voditelj.

(2) Dekan predsjeda fakultetskim vijećem.

(3) Dekan, uz poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka:

­ donosi statut fakulteta na prijedlog fakultetskog vijeća,

­ ustrojava rad i poslovanje fakulteta,

­ donosi akt o ustroju radnih mjesta na prijedlog fakultetskog vijeća,

­ obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom sveučilišta i statutom fakulteta.

(4) Za dekana može biti izabran nastavnik fakulteta u znanstveno­nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora.

(5) Dekana bira fakultetsko vijeće, na način i u postupku utvrđenom statutom fakulteta.

(6) Dekana potvrđuje upravno vijeće sveučilišta uz pribavljeno mišljenje rektora.

(7) Ako upravno vijeće sveučilišta u roku od dva mjeseca od uredno podnesenog zahtjeva ne uskrati suglasnost, smatra se da je dalo suglasnost.

(8) Rješenje upravnog vijeća kojim se uskraćuje suglasnost na izbor dekana mora biti obrazloženo.

(9) Dekan se bira na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta uzastopce.

(10) Ako se novi dekan ne izabere do isteka mandata postojećem dekanu ili se utvrdi da je tekući mandat nepropisan, upravno vijeće imenovat će za vršitelja dužnosti dekana osobu koja ispunjava propisane uvjete, za vrijeme tekuće školske godine.

(11) Dekan je za svoj rad odgovoran fakultetskom vijeću, sveučilišnom senatu i upravnom vijeću sveučilišta, u skladu sa statutom sveučilišta.

(12) Postupak i rokovi izbora, te uvjeti i postupak razrješenja dekana pobliže se uređuju statutom fakulteta u skladu sa statutom sveučilišta.

(1) Dekanu u radu pomažu tajnik i prodekani.

(2) Broj tajnika i prodekana, njihove ovlasti, uvjeti i rokovi izbora i razrješenja pobliže se uređuju statutom fakulteta.

(1) Fakultetsko vijeće je stručno vijeće fakulteta.

(2) Fakultetsko vijeće čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, te predstavnici studenata, nastavnika i suradnika izabranih u nastavna i suradnička zvanja na način određen statutom fakulteta.

(3) Statutom fakulteta može se utvrditi da sastav fakultetskog vijeća ne čine svi, već izabrani predstavnici redovitih profesora, izvanrednih profesora i docenata.

(4) Predstavnici studenata sudjeluju u radu fakultetskog vijeća na način utvrđen statutom fakulteta.

Fakultetsko vijeće:

­ bira dekana,

­ predlaže dekanu statut fakulteta,

­ bira prodekane na prijedlog dekana,

­ predlaže dekanu akt o ustroju radnih mjesta,

­ predlaže sveučilišnom vijeću obrazovne, znanstvene, umjetničke i stručne programe,

­ donosi nastavne planove kao dio integralnoga nastavnog plana sveučilišta,

­ imenuje voditelje studenata dodiplomskih studija i mentore studenata poslijediplomskih studija,

­ imenuje povjerenstva u postupku stjecanja magisterija i doktorata znanosti,

­ provodi izbore u zvanja,

­ provodi postupak nostrifikacije i priznavanje ekvivalencije diploma,

­ razmatra godišnje izvješće dekana,

­ obavlja i druge poslove u skladu sa statutom sveučilišta i statutom fakulteta.

Na upravu umjetničkom akademijom odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upravi fakultetom.

(1) Čelnik i voditelj veleučilišta je rektor. Za rektora može biti izabran nastavnik veleučilišta u nastavnom zvanju profesora visoke škole, nastavnik u zvanju redovitog profesora ili izvanrednog profesora.

(2) Veleučilištem upravlja upravno vijeće, koje na vrijeme od četiri godine imenuje osnivatelj, na način i u skladu s aktom o osnivanju i statutom.

(3) O stručnim pitanjima na veleučilištu odlučuje stručno vijeće veleučilišta.

(4) Na upravu veleučilišta na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upravljanju sveučilištem, ako odlukom o osnutku i statutom veleučilišta nije drukčije određeno.

(1) Veleučilišnom školom upravlja, njen je čelnik i voditelj dekan. Za dekana može biti izabran nastavnik veleučilišne škole u nastavnom zvanju profesora visoke škole.

(2) O stručnim pitanjima na veleučilišnoj školi odlučuje stručno vijeće veleučilišne škole.

(3) Na upravu veleučilišne škole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upravi fakultetom, ako odlukom o osnutku ili statutom veleučilišta nije drukčije određeno.

(1) Visokom školom izvan veleučilišta upravlja upravno vijeće koje imenuje osnivatelj, na način i u skladu s aktom o osnivanju i statutom.

(2) Čelnik i voditelj visoke škole je dekan. Za dekana može biti izabran nastavnik visoke škole u znanstveno-nastavnom zvanju ili nastavnom zvanju profesora visoke škole.

(3) O stručnim pitanjima na visokoj školi odlučuje nastavničko vijeće kao stručno vijeće visoke škole, a suglasnost na nastavne programe visoke škole izvan visokog učilišta daje Ministarstvo uz prethodno mišljenje Nacionalnog vijeća.

(4) Na upravu visoke škole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upravljanju fakultetom, ako odlukom o osnutku i statutom visoke škole nije drukčije određeno.

Odredbe članaka 104. do 122. ovoga Zakona o upravi visokim učilištima odgovarajuće se primjenjuju i na upravu privatnim visokim učilištima, osim odredaba o načinu izbora, sastavu i mandatu upravnih tijela i voditelja visokih učilišta.

U upravno vijeće privatnoga visokog učilišta ministar imenuje jednoga člana.

(1) Ustanovama čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe upravlja upravno vijeće od pet članova koje imenuje, na vrijeme od dvije godine, upravno vijeće visokog učilišta.

(2) Dva člana upravnog vijeća imenuju se s liste koju predlaže ministar, jedan član s liste koju predlaže ravnatelj ustanove iz stavka 1. ovoga članka, jedan član s liste koju predlaže rektor te jedan član s liste koju predlažu studenti na način propisan posebnim zakonom.

(3) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi između sebe.

(4) Upravljanje znanstvenoistraživačkim institutima, ostalim ustanovama i drugim pravnim osobama iz ovoga Zakona uređuje se odlukom o osnutku, statutom sveučilišta ili veleučilišta u skladu sa zakonom.

(1) O pitanjima od zajedničkog značaja za djelovanje i razvoj, visoka učilišta se dogovaraju i odlučuju putem Rektorskog zbora.

(2) Članovi Rektorskog zbora su rektori sveučilišta i veleučilišta.

(3) Za obavljanje poslova iz svoga djelokruga Rektorski zbor osniva stručna povjerenstva.

(1) Rektorski zbor:

­ propisuje minimalne uvjete za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno­nastavna i nastavna zvanja,

­ propisuje postupak prijave, izradbe i obrane habilitacijskog rada,

- utvrđuje uvjete za koja su znanstvena i stručna područja visoka učilišta ovlaštena za izbor i davanje mišljenja u postupku izbora.

(2) O pitanjima iz svoga djelokruga, Rektorski zbor donosi odluke konsenzusom, a kada se konsenzus ne postigne, odluke će donijeti na način utvrđen poslovnikom.

(3) Odluke iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".

Radi brige za razvoj sustava visokog školstva, osniva se Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće).

(1) Nacionalno vijeće ima predsjednika i 18 članova.

(2) Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Sabor Republike Hrvatske.

(3) Sjednicama Nacionalnog vijeća nazočan je ministar ili osobe koje on odredi.

(1) Predloženike za članove Nacionalnog vijeća predlažu: Rektorski zbor, sveučilišni senati te stručna vijeća veleučilišta i visokih škola.

(2) Predlagatelji su dužni za svakog predloženika predočiti znanstveno­stručni ili umjetnički životopis i popis objavljenih radova.

(3) Vlada Republike Hrvatske utvrđuje prijedlog predloženika iz stavka 1. ovoga članka vodeći računa o:

­ znanstveno­nastavnim ili umjetničkim odlikama predloženika, njegovu ugledu i međunarodnom iskustvu,

­ odgovarajućoj zastupljenosti znanstvenih područja,

­ regionalnoj zastupljenosti visokih učilišta.

(4) Vlada Republike Hrvatske može od predlagatelja iz stavka 1. ovoga članka uz obrazloženje zatražiti prijedlog novih predloženika, ako smatra da predloženici za članove Nacionalnog vijeća ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(1) Predsjednik i članovi Nacionalnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine.

(2) Predsjednik i član Nacionalnog vijeća razriješit će se dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan ako:

­ sam zatraži razrješenje,

- obnaša poslove koji su prema poslovniku iz članka 133. stavka 3. ovoga Zakona nespojivi sa članstvom u Nacionalnom vijeću,

­ ne ispunjava dužnosti predsjednika, odnosno člana,

­ svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša,

­ izgubi sposobnost obavljanja dužnosti.

(3) Postojanje razloga za razrješenje predsjednika i člana prije isteka mandata utvrđuje Nacionalno vijeće i o tome izvješćuje Sabor Republike Hrvatske.

(4) Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća razrješuje Sabor Republike Hrvatske.

(1) Nacionalno vijeće daje mišljenje, prijedloge i preporuke visokim učilištima i Ministarstvu te ostalim državnim tijelima u svrhu osiguranja kakvoće i uspješnog djelovanja sustava visokog školstva.

(2) Nacionalno vijeće osobito:

- predlaže osnove ukupne politike u području visokog školstva,

- vrednuje stanje u visokom školstvu na temelju ocjene kakvoće visokih učilišta i nastavnih programa studija, sa stajališta međunarodne usporedivosti i hrvatskoga narodnog interesa,

- daje mišljenje stručnom vijeću sveučilišta o izvedbi i ustroju poslijediplomskih znanstvenih studija,

- sudjeluje u postupku utvrđivanja nužne kakvoće za davanje vjerodostojnica,

- daje poticaj za donošenje ili promjene propisa u području visokog školstva.

(3) Nacionalno vijeće uz suglasnost ministra daje preporuke o temeljnim odrednicama naobrazbe učitelja razredne nastave i predmetnih nastavnika.

(4) Nacionalno vijeće daje Ministarstvu:

- mišljenje i poticaj za uvođenje novih ili ukidanje postojećih programa, studija ili visokih učilišta,

- mišljenje o predloženim nastavnim programima kod uvođenja programa novih studija,

- mišljenje o potrebi osnutka visokih učilišta,

- mišljenje o ispunjenju osnovnih standarda vrsnoće za ustroj i izvedbu studija, te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom.

(1) Nacionalno vijeće radi i odlučuje na sjednicama.

(2) Za obavljanje poslova iz svoga djelokruga Nacionalno vijeće može osnivati stručna povjerenstva.

(3) Način rada Nacionalnog vijeća i stručnih povjerenstava uređuje se poslovnikom.

(4) Stručne poslove za Nacionalno vijeće i stručna povjerenstva obavlja Ministarstvo.

(1) Periodično utvrđivanje nužne kakvoće i učinkovitosti nastavnog, znanstvenog te stručnog rada pokreće Ministarstvo, u pravilu, svakih pet godina.

(2) Postupak vrednovanja obavljaju stručna povjerenstva Ministarstva, čije članove imenuje ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća.

(3) Nacionalno vijeće sudjeluje u postupku vrednovanja i utvrđivanja nužne kakvoće za davanje vjerodostojnice.

(4) Stručna povjerenstva svoju ocjenu utemeljuju i na samoanalizi visokih učilišta, mišljenju stručnih društava i uglednih inozemnih stručnjaka.

(5) Pri svakom vrednovanju utvrđuje se rok sljedećeg postupka vrednovanja.

(6) Ministarstvo može pokrenuti postupak periodičnog utvrđivanja nužne kakvoće i učinkovitosti nastavnog, znanstvenog te stručnog rada i prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Izvješće i ocjene stručnih povjerenstava Ministarstvo dostavlja Nacionalnom vijeću radi davanja mišljenja.

(1) Nacionalno vijeće, na temelju prosudbe ishoda vrednovanja, preporučuje Ministarstvu da visokim učilištima izda vjerodostojnicu, uputi pismo očekivanja ili uskrati vjerodostojnicu.

(2) Vjerodostojnica je isprava koja izražava povjerenje u kakvoću rada visokog učilišta, te potvrđuje kako su svi studiji ili dio studija koje ono izvodi na traženoj razini.

(3) Pismo očekivanja je isprava u kojoj se ocjenjuje rad visokog učilišta i izražava očekivanje da će uočeni nedostaci biti otklonjeni u roku koji se u njemu naznačuje.

(4) Ako Nacionalno vijeće ne da svoju preporuku u roku od tri mjeseca od primitka ishoda vrednovanja, Ministarstvo će donijeti odluku bez preporuke.

(1) Visoko učilište kojem je u postupku vrednovanja dostavljeno pismo očekivanja, nastavlja s radom do isteka roka određenog u pismu očekivanja.

(2) Po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka visokom učilištu se daje ili uskraćuje vjerodostojnica.

(3) Visoko učilište kojemu je u postupku vrednovanja uskraćena vjerodostojnica za izvođenje svih ili određenih studija može nastaviti s njegovim izvođenjem samo radi okončanja studija za studente koji su upisani prije uskrate vjerodostojnice.

(4) Ako je visokom učilištu uskraćena vjerodostojnica za sve studije, Ministarstvo će pokrenuti postupak za ukinuće visokog učilišta.

(5) Protiv odluke o uskrati vjerodostojnice visoko učilište može pokrenuti upravni spor.

(1) Visoko učilište i Ministarstvo izvješćuju javnost o ishodima vrednovanja.

(2) Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu jedanput godišnje izvješćuje Sabor Republike Hrvatske o svom radu i o stanju u visokom školstvu.

Visoka učilišta stječu sredstva za obavljanje svoje djelatnosti:

­ iz sredstava koja se u proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za visoko školstvo

i znanstveni rad,

­ od zaklada, fondova i darovnica,

­ od školarina i stipendija,

­ iz drugih izvora ako su u skladu s djelatnošću visokog učilišta.

(1) Republika Hrvatska u državnom proračunu osigurava novčanu podlogu za rad javnih visokih učilišta.

(2) Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka osigurava se:

­ plaća i naknade zaposlenika te materijalni troškovi visokih učilišta,

­ najnužnija razina znanstvenog, umjetničkog i stručnog rada na visokom učilištu,

­ rad službe čijom se djelatnošću osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe,

­ radni i životni standard zaposlenika i studenata,

­ stipendije i zajmovi za studente, te novčana pripomoć školarinama,

­ razvoj i ulaganja.

(1) Sredstva potrebna za izvedbu javne službe u javnim visokim učilištima određuju se na osnovi programa rada i ustroja radnih mjesta visokog učilišta.

(2) Ustroj radnih mjesta utvrđuje se na osnovi:

­ opsega obrazovnog, znanstvenog, umjetničkog ili stručnog rada,

­ standardnog opterećenja zaposlenika,

­ standarda za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.

(3) Ministar odobrava plaćanje radnih mjesta utvrđenih za obavljanje javne službe u javnim visokim učilištima.

(4) Javna visoka učilišta mogu zaposliti i veći broj zaposlenika od odobrenog, uz samostalno osiguranje plaća i ostalih naknada za te zaposlenike.

Ministarstvo osniva Vijeće za novčanu potporu visokog školstva kao savjetodavno tijelo.

(1) Vijeće za novčanu potporu visokog školstva ima 11 članova.

(2) Predsjednika i članove Vijeća za novčanu potporu visokog školstva imenuje ministar na prijedlog visokih učilišta, vodeći računa o regionalnoj zastupljenosti i o zastupljenosti znanstveno­nastavnih područja.

(3) Predsjednik i članovi Vijeća za novčanu potporu visokog školstva imenuju se na vrijeme od pet godina.

(4) Jedan član Vijeća za novčanu potporu visokog školstva je predstavnik strukovnog sindikata.

(1) Javna sveučilišta, javna veleučilišta i javne visoke škole dostavljaju Vijeću za novčanu potporu visokog školstva cjeloviti proračun prihoda i rashoda prema mjerilima iz članka 144. ovoga Zakona.

(2) Fakulteti, umjetničke akademije i veleučilišne škole u sastavu javnih sveučilišta i javnih veleučilišta dostavljaju Vijeću za novčanu potporu visokog školstva svoj proračun prihoda i rashoda, kao poseban dio jedinstvenog proračuna sveučilišta ili veleučilišta.

(3) Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva ocjenjuje i po potrebi usklađuje proračune visokih učilišta te sastavlja skupni proračun novčanih sredstava za rad javnih visokih učilišta iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Standardno opterećenje nastavnih obveza te ostale čimbenike za novčanu podlogu rada visokih učilišta (broj nastavnika, suradnika, broj studenata i drugo) propisuje Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva.

(1) Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva utvrđuje visinu školarine za studije na javnim visokim učilištima te broj studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva.

(2) Posebnim propisom utvrđuju se kriteriji i način ostvarivanja prava studenata na potporu Ministarstva u obliku stipendije, zajmova i novčanih pripomoći školarinama te način korištenja ostalih sredstava za životni i radni standard, te kulturne, športske i druge djelatnosti u studenskim udrugama.

(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta obavlja Ministarstvo, u skladu s posebnim zakonom.

(2) Nadzor nad namjenskom uporabom novčanih sredstava visokih učilišta obavlja se u skladu s posebnim propisima.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku nad kojima je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava stupanjem na snagu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93.) nastavljaju radom kao javna visoka učilišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Društvena sredstva koja su danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama postala imovinom pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka ostaju imovina u njihovu vlasništvu.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), fakulteti, umjetničke akademije i više škole udruženi u sveučilišta iz članka 147. ovoga Zakona na temelju samoupravnih sporazuma i ugovora o udruživanju, nad kojima je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava stupanjem na snagu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93.), nastavljaju s radom kao javna visoka učilišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Visoka učilišta iz stavka 1. ovoga članka u sastavu su sveučilišta iz članka 147. stavka 1. ovoga Zakona i to:

I. U sastavu Sveučilišta u Zagrebu:

1. Agronomski fakultet u Zagrebu,

2. Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu,

3. Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu,

4. Arhitektonski fakultet u Zagrebu,

5. Ekonomski fakultet u Zagrebu,

6. Elektrotehnički fakultet u Zagrebu,

7. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu,

8. Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu,

9. Fakultet političkih znanosti u Zagrebu,

10. Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu,

11. Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu,

12. Fakultet za defektologiju u Zagrebu,

13. Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu,

14. Farmaceutsko­biokemijski fakultet u Zagrebu,

15. Filozofski fakultet ­ Humanističke i društvene znanosti u Zagrebu,

16. Filozofski fakultet ­ Pedagogijske znanosti u Zagrebu,

17. Geodetski fakultet u Zagrebu,

18. Geotehnički fakultet u Varaždinu,

19. Građevinski fakultet u Zagrebu,

20. Grafički fakultet u Zagrebu,

21. Medicinski fakultet u Zagrebu,

22. Metalurški fakultet u Sisku,

23. Muzička akademija u Zagrebu,

24. Poljoprivredni institut u Križevcima,

25. Pravni fakultet u Zagrebu,

26. Prehrambeno­biotehnološki fakultet u Zagrebu,

27. Prirodoslovno­matematički fakultet ­ Matematički odjel u Zagrebu,

28. Prirodoslovno­matematički fakultet ­ Prirodoslovni odjeli u Zagrebu,

29. Rudarsko­geološko­naftni fakultet u Zagrebu,

30. Stomatološki fakultet u Zagrebu,

31. Šumarski fakultet u Zagrebu,

32. Tekstilno­tehnološki fakultet u Zagrebu,

33. Veterinarski fakultet u Zagrebu,

34. Viša tehnička škola u Zagrebu.

II. U sastavu Sveučilišta u Splitu:

1. Ekonomski fakultet u Splitu,

2. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu,

3. Fakultet prirodoslovno­matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu,

4. Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku,

5. Filozofski fakultet u Zadru,

6. Građevinski fakultet u Splitu,

7. Pomorski fakultet u Dubrovniku,

8. Pravni fakultet u Splitu,

9. Tehnološki fakultet u Splitu.

III. U sastavu Sveučilišta u Rijeci:

1. Ekonomski fakultet Rijeka,

2. Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli,

3. Pomorski fakultet u Rijeci,

4. Građevinski fakultet u Rijeci,

5. Hotelijerski fakultet u Opatiji,

6. Medicinski fakultet u Rijeci,

7. Pedagoški fakultet u Puli,

8. Pedagoški fakultet u Rijeci,

9. Pravni fakultet u Rijeci,

10. Tehnički fakultet Rijeka.

IV. U sastavu Sveučilišta "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku:

1. Ekonomski fakultet u Osijeku,

2. Elektrotehnički fakultet u Osijeku,

3. Građevinski fakultet u Osijeku,

4. Pedagoški fakultet u Osijeku,

5. Poljoprivredni fakultet u Osijeku,

6. Pravni fakultet u Osijeku,

7. Prehrambeno­tehnološki fakultet u Osijeku,

8. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), Republika Hrvatska prenosi vlasništvo i osnivačka prava nad visokim učilištima iz članka 148. ovoga Zakona na sveučilišta u čijem se sastavu nalaze.

(2) Društvena sredstva koja su danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama postala imovinom visokih učilišta iz članka 148. ovoga Zakona, ostaju imovina u njihovu vlasništvu.

(3) Do donošenja odluke iz članka 159. ovoga Zakona visoka učilišta iz stavka 1. ovoga članka ne mogu raspolagati niti opteretiti nekretnine (založno pravo, zakup, najam i dr.) i drugu imovinu čija pojedinačna vrijednost prelazi 20.000 kuna, bez suglasnosti Ministarstva.

(1) Položaj i djelovanje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, kao člana Sveučilišta u Zagrebu, uredit će se ugovorom između osnivatelja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu uz suglasnost Hrvatske biskupske konferencije i Sabora Republike Hrvatske.

(2) Do dana sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu nastavlja rad u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), znanstvenoistraživački instituti udruženi u sveučilište na temelju samoupravnih sporazuma i ugovora o udruživanju, prestaju biti članicama sveučilišta.

(2) Vlasništvo i osnivačka prava nad znanstvenoistraživačkim institutima iz stavka 1. ovoga članka, te mogućnost prijenosa prava vlasništva i osnivačkih prava na sveučilište, uredit će se posebnim zakonom.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu, nad kojom je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava stupanjem na snagu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93.) nastavlja s radom kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), ustanove čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe nad kojima je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava stupanjem na snagu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93.) nastavljaju s radom kao javne ustanove u vlasništvu Republike Hrvatske.

(3) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), druge pravne osobe u društvenom vlasništvu postaju vlasništvo Republike Hrvatske i nad njima Republika Hrvatska stječe osnivačka prava.

(4) Ustanove i druge pravne osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka su:

1. Studentski centar u Zagrebu,

2. Sveučilišni računski centar u Zagrebu,

3. Studentski centar u Varaždinu,

4. Sveučilišna knjižnica u Splitu,

5. Studentski centar u Splitu,

6. Studentski centar u Zadru,

7. Studentski centar u Dubrovniku,

8. Studentski centar u Šibeniku,

9. Naučna biblioteka u Rijeci,

10. Naučna biblioteka u Puli,

11. Studentski centar u Rijeci,

12. Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku,

13. Studentski centar u Osijeku.

(5) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), Republika Hrvatska prenosi vlasništvo i osnivačka prava nad ustanovama i drugim pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka na sljedeća sveučilišta:

I. Sveučilište u Zagrebu:

1. Studentski centar u Zagrebu,

2. Sveučilišni računski centar u Zagrebu,

3. Studentski centar u Varaždinu.

II. Sveučilište u Splitu:

1. Sveučilišna knjižnica u Splitu,

2. Studentski centar u Splitu,

3. Studentski centar u Zadru,

4. Studentski centar u Dubrovniku,

5. Studentski centar u Šibeniku.

III. Sveučilište u Rijeci:

1. Naučna biblioteka u Rijeci,

2. Naučna biblioteka u Puli,

3. Studentski centar u Rijeci.

IV. Sveučilište "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku:

1. Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku,

2. Studentski centar u Osijeku.

(1) Društvena sredstva koja su danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama postala imovinom Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, ustanova i drugih pravnih osoba iz članka 152. ovoga Zakona, ostaju imovina u njihovu vlasništvu.

(2) Do donošenja odluke iz članka 159. ovoga Zakona infrastrukturne ustanove i druge pravne osobe iz članka 152. ovoga Zakona ne mogu raspolagati niti opteretiti nekretnine (založno pravo, zakup, najam itd.) i drugu imovinu u svom vlasništvu čija pojedinačna vrijednost prelazi 20.000 kuna, bez suglasnosti Ministarstva.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), znanstveno­nastavno vijeće sveučilišta nastavlja s radom kao sveučilišni senat, a čine ga rektor, prorektori i dekani fakulteta i umjetničkih akademija. Ostalim članovima znanstveno-nastavnog vijeća, kao i od ovog vijeća osnovanim tijelima, prestaje mandat danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) U roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine"; br. 96/93.) sveučilišni senat utvrdit će odlukom broj članova upravnog vijeća.

(3) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine" br. 29/96.) senati sveučilišta iz članka 147. ovoga Zakona i ministar dužni su predložiti listu predloženika za imenovanje članova upravnog vijeća sveučilišta.

(4) Ako senati sveučilišta i ministar ne predlože liste iz stavka 1. ovoga članka, liste će osnivatelju predložiti Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.

(1) Sveučilišta će u roku od tri mjeseca od dana izbora rektora donijeti statute.

(2) Fakuteti, umjetničke akademije, ustanove i druge pravne osobe u sastavu sveučilišta donijet će svoje statute u roku od dva mjeseca od dana donošenja statuta sveučilišta.

(1) Znanstveno­nastavna vijeća visokih učilišta iz članka 148. stavka 2. ovoga Zakona ustrojena po odredbama ranije donesenih propisa, nastavljaju s radom najdulje jedan mjesec od donošenja statuta visokih učilišta prema odredbi članka 155. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Dekani visokih učilišta iz članka 155. stavka 2. ovoga Zakona izabrani po odredbama ranije donesenih propisa nastavljaju s radom do isteka mandata na koji su izabrani.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.) prestaje mandat osobama izabranim za ravnatelje znanstveno­nastavnih organizacija, a njihove ovlasti prelaze na dekane.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka visoka učilišta su dužna rasporediti na radno mjesto koje odgovara njihovoj stručnoj spremi.

(1) Do imenovanja tijela upravljanja i voditelja ustanova i drugih pravnih osoba iz članka 152. stavka 4. ovoga Zakona, poslove ravnatelja i tijela upravljanja nastavit će obavljati osoba koja obnaša poslovodnu dužnost u ustanovama ili drugim pravnim osobama na dan stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) Upravno vijeće sveučilišta u čijem se sastavu nalazi ustanova ili druga pravna osoba, može osobu iz stavka 1. ovoga članka razriješiti i na njenu dužnost izabrati drugu osobu sve dok se ne izaberu, odnosno imenuju nova tijela u skladu sa zakonom.

(1) Sabor Republike Hrvatske imenovat će Nacionalno vijeće iz članka 128. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine" br. 96/93.).

(2) Nacionalno vijeće dužno je do 1. listopada 1999. na način utvrđen Zakonom o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93., 34/94., 21/95. i 48/95.) provesti postupak vrednovanja postojećih visokih učilišta te prijedlog putem Ministarstva dostaviti Vladi Republike Hrvatske, koja će Saboru Republike Hrvatske podnijeti prijedlog odluke o preobrazbi sustava javnih visokih učilišta.

(3) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka Sabor Republike Hrvatske odredit će visoka učilišta u sastavu sveučilišta koja će se novčano podupirati kao javna visoka učilišta u smislu ovoga Zakona i predložiti ukidanje visokih učilišta koja ne ispunjavaju uvjete za nastavak rada.

Upravna vijeća sveučilišta donijet će potrebne odluke u skladu s odlukom o programu preobrazbe javnih visokih učilišta iz članka 159. ovoga Zakona, najdulje u roku tri mjeseca od njezina donošenja.

Sva sveučilišta, fakulteti i umjetničke akademije, dužni su u roku od tri mjeseca od donošenja odluke iz članka 159. ovoga Zakona utvrditi ustroj radnih mjesta.

(1) Ministarstvo će imenovati Vijeće za novčanu potporu visokog školstva iz članka 141. ovoga Zakona najdulje u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine" br. 96/93.).

(2) Do 28. veljače 1994. primjenjivat će se mjerila i pravila za novčano praćenje rada visokih učilišta utvrđena ranije donesenim propisima.

(3) Na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva Ministarstvo će predložiti privremena mjerila i pravila za novčano praćenje rada visokih učilišta u 1994. godini te predložiti proračun za 1995. godinu na način utvrđen ovim Zakonom.

(1) Postupci izbora nastavnika u znanstveno­nastavna i nastavna zvanja koji su započeti prije stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), okončat će se prema postupku i u rokovima utvrđenim ranije donesenim propisima.

(2) Svi nastavnici izabrani prema ranije donesenim propisima podliježu ponovnom izboru prema odredbama ovoga Zakona, ali ne prije isteka roka na koji su izabrani po odredbama ranije donesenih propisa, odnosno prije isteka roka za ocjenjivanje nastavnika po odredbama ranije donesenih propisa.

(3) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora, birani u to zvanje u skladu s odredbama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 11/91. - pročišćeni tekst) koji u ponovnom izboru ne ispune uvjete za izbor u isto ili više zvanje zadržavaju to zvanje pet godina od dana stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.).

(4) S nastavnicima iz stavka 3. ovoga članka koji ne ispune uvjete za izbor u isto ili više zvanje po odredbama ovoga Zakona, može se bez raspisa natječaja sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, najdulje do 3. studenoga 1998.

(5) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora koji su ponovno izabrani u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora prema odredbama ovoga Zakona, stječu to zvanje kao trajno.

(1) Znanstvenici izabrani u znanstveno-istraživačko zvanje po odredbama Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 14/86., 40/90. i 9/91.) koji u ponovnom izboru ne ispune uvjete za izbor u isto ili više zvanje zadržavaju to zvanje pet godina od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) Do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka znanstvenici su dužni steći uvjete za izbor u više ili isto zvanje po odredbama ovoga Zakona.

(3) Protekom roka iz stavka 1. ovoga članka provest će se postupak ponovnog izbora znanstvenika u skladu s odredbama posebnog zakona.

(4) Znanstvenici ponovno izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika prema odredbama posebnog zakona stječu to zvanje kao trajno.

(1) Do osnutka veleučilišta članovi Rektorskog zbora su rektori javnih sveučilišta.

(2) Do donošenja akta iz članka 99. stavka 1. ovoga Zakona, o uvjetima za ocjenu nastavne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno­nastavna zvanja, odnosno nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u nastavno zvanje, u svakom pojedinom slučaju, mišljenje daju stručna povjerenstva Rektorskog zbora. Ako je mišljenje stručnog povjerenstva Rektorskog zbora negativno, predloženik ne može biti izabran u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje.

(3) Ako je mišljenje Rektorskog zbora negativno, predloženik ne može biti izabran u znanstveno­nastavno ili nastavno zvanje.

(4) Ako Rektorski zbor u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), ne donese akt o uvjetima za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno­nastavna i nastavna zvanja iz članka 99. stavka 1. ovoga Zakona, taj će akt u daljnjem roku od tri mjeseca donijeti ministar.

(1) Nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja po odredbama ranije donesenih propisa zadržavaju ta zvanja do isteka roka na koji su izabrani i ako se zaposle na visokim učilištima izvan sveučilišta.

(2) Iznimno, nastavnici iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ponovno izabrani u znanstveno-nastavna zvanja po odredbama ovoga Zakona.

(1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.) zatečene u zvanju asistenta, a bile su birane u to zvanje u skladu s odredbama članka 110. stavka 1. i 2. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 11/91. pročišćeni tekst) zadržavaju to zvanje tri godine od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) Do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka asistenti su dužni steći uvjete za izbor u zvanje višeg asistenta po odredbama ovoga Zakona.

(3) Osobe koje su na dan stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.) zatečene u zvanju asistenta, a bile su birane u to zvanje u skladu s odredbama članka 110. stavka 4. Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 11/91. ­ pročišćeni tekst) zadržavaju to zvanje tri godine od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.).

(4) Do isteka roka iz stavka 3. ovoga članka mlađi asistenti su dužni steći uvjete za izbor u zvanje asistenta po odredbama ovoga Zakona.

(1) Sveučilišta i visoka učilišta u njihovu sastavu mogu upisati studente prve godine studija za stjecanje stručne spreme VI/1 stupnja samo u školskoj godini 1994/95.

(2) Sveučilišta i visoka učilišta u njihovu sastavu mogu upisati studente prve godine stručnih studija počevši od školske godine 1995/96. samo uz prethodno dopuštenje ministra i to najdulje do školske godine 1997/98.

(3) Sveučilišta i visoka učilišta u njihovu sastavu mogu izvoditi nastavu na studijima iz stavka 1. ovoga članka najdulje pet godina od zadnjeg upisa u prvu godinu studija.

(4) Sveučilišta i visoka učilišta u njihovu sastavu koja izvode studije iz stavka 1. ovoga članka mogu ugovorom s veleučilištem, veleučilišnom školom, te s visokom školom prenijeti daljnji nastavak tih studija na veleučilište, veleučilišnu školu ili na visoku školu.

(1) Poslijediplomske studije i postupke stjecanja doktorata znanosti provodit će fakulteti ovlašteni po odredbama ranije donesenih propisa do stjecanja novih ovlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Poslijediplomski studiji i postupci stjecanja doktorata znanosti koji su započeti prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 29/96.) okončat će se prema postupku i u rokovima utvrđenim prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu toga Zakona.

(3) Rektorski zbor utvrdit će rokove za završetak postupka stjecanja magisterija i doktorata znanosti započetih po odredbama ranije donesenih propisa koje su ustrojile znanstvenoistraživačke pravne osobe izvan sastava sveučilišta.

(1) Studenti koji su započeli studij prije stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.), a savlađuju program bez ponavljanja godine, imaju pravo završiti studij po programima i uvjetima koji su bili na snazi kada su upisali prvu godinu studija.

(2) Ministarstvo će za svaku školsku godinu posebnom odlukom utvrditi uvjete studiranja za sudionike domovinskoga rata.

(3) Odredbe ovoga Zakona o dopuštenom broju polaganja ispita primjenjivat će se od 1994/95. školske godine za sve studente koji su te i sljedećih godina prvi put upisali studij.

Iznimno, do početka školske 1998/99. godine, uz uvjete koje utvrđuje visoko učilište, dodiplomski studij iz članka 25. i 26. ovoga Zakona mogu upisati i osobe koje imaju odgovarajuću srednju školsku ili srednju stručnu spremu.

Do donošenja posebnog zakona o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima, osobe koje su završile medicinski i stomatološki fakultet nakon stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.) stječu stručni naziv doktor medicine, odnosno doktor stomatologije.

(1) Osobama koje su do 8. listopada 1991. stekle diplome ili druge isprave višeg ili visokog obrazovanja u visokim učilištima na području republika bivše SFR Jugoslavije, priznaje se stečeni stručni naziv ili akademski stupanj.

(2) Za osobe koje su do roka iz stavka 1. ovoga članka stekle diplome ili druge isprave na visokim vojnim ili vjerskim učilištima na području bivše SFRJ, za koje se ne može utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj, provest će se postupak nostrifikacije ili priznavanja ekvivalencije, u skladu s posebnim propisom.

(1) Ako Zakon o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.) ovlašćuje ministra za donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona, ministar će donijeti te propise u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) Provedbeni propis iz članka 144. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana imenovanja Vijeća za novčanu potporu visokog školstva.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se provedbeni propisi doneseni na osnovi ranije donesenih propisa koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva Ministarstvo će predložiti privremena mjerila i pravila za novčano praćenje rada visokih učiliša u 1995. godini te predložiti proračun za 1996. godinu na način utvrđen ovim Zakonom.

(1) Upravno vijeće sveučilišta u čijem se sastavu nalazi ustanova čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe dužno je imenovati upravno vijeće te ustanove u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 29/96.).

(2) Upravno vijeće sveučilišta imenovat će jednoga predstavnika studenata u upravno vijeće ustanove čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti način izbora studentskih predstavnika te djelokrug njihova rada.

(3) Do dana imenovanja predstavnika studenata prema stavku 2. ovoga članka, upravno vijeće ustanove, čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe, upravlja bez predstavnika studenata.

(1) Danom ustroja matičnih povjerenstava prema odredbama ovoga Zakona prestaju s radom povjerenstva koja su sudjelovala u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja.

(2) Postupci izbora osoba u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja započeti prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 29/96.) dovršit će se po odredbama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93., 34/94., 21/95. i 48/95.), osim ako odredbe ovoga Zakona nisu povoljnije za osobe u postupku izbora.

(1) Sveučilišta će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 29/96.) uskladiti statute s odredbama ovoga Zakona.

(2) Fakulteti, umjetničke akademije, ustanove i druge pravne osobe u sastavu sveučilišta uskladit će svoje statute u roku od dva mjeseca od dana usklađivanja statuta sveučilišta.

Visoka policijska škola u sastavu Policijske akademije Ministarstva unutarnjih poslova u školskoj godini 1996/97. nastavlja s radom kao javna Visoka policijska škola.

(1) Studenti koji su započeli studij na Visokoj policijskoj školi u sastavu Policijske akademije Ministarstva unutarnjih poslova prije početka školske godine 1996/97. imaju pravo završiti studij na javnoj Visokoj policijskoj školi po programima i uvjetima koji su bili na snazi kad su upisali prvu godinu studija.

(2) Diplome i potvrdnice stečene na Visokoj policijskoj školi u sastavu Policijske akademije Ministarstva unutarnjih poslova, do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 29/96.) izjednačuju se s diplomama i potvrdnicama iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona.

Stupanjem na snagu Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", br. 96/93.) prestaje važiti Zakon o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82., 28/83., 12/85., 19/86, 31/89., 57/89., 47/90., 11/91 ­ pročišćeni tekst, 19/92., i 27/93).