ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 29/96.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 12. lipnja 1996. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

Pročišćeni tekst Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti obuhvaća Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93. i 34/94.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 29/96., u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 640-01/96-01/01
Zagreb, 12. lipnja 1996.

ZAKON

O ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI

(1) Znanstvenoistraživačka djelatnost od temeljnog je značenja za sveukupni razvitak Republike Hrvatske.

(2) Ovim se Zakonom uređuje donošenje, provedba i nadzor nad Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom, položaj Nacionalnoga znanstvenog vijeća, osnutak i djelovanje znanstvenoistraživačkih pravnih osoba, prava i obveze znanstvenika i istraživača te novčana potpora znanstvenoistraživačke djelatnosti.

Znanstvenoistraživačka djelatnost, prema ovom Zakonu obuhvaća znanstvena istraživanja, razvojna istraživanja, objavljivanje rezultata znanstvenih i razvojnih istraživanja, znanstveno osposobljavanje, te održavanje i razvoj znanstvenoistraživačke infrastrukture.

(1) Znanstvena istraživanja su temeljna istraživanja i primijenjena istraživanja.

(2) Temeljno istraživanje je teorijski ili pokusni rad poduzet prvenstveno radi postignuća novih znanja o osnovama pojava i činjenica (bez konkretne primjene).

(3) Primijenjeno istraživanje je teorijski ili eksperimentalni rad poduzet radi postignuća novih znanja i usmjeren prvenstveno na ostvarivanje praktičnoga cilja.

Razvojno istraživanje je sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenoga istraživanja i praktičnoga iskustva, usmjeren stvaranju novih proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa ili znatnom poboljšanju postojećih.

Znanstvenoistraživačka infrastruktura obuhvaća objekte, opremu i službe potrebne znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (znanstvenoistraživački laboratorij, brodovi za znanstvena istraživanja, znanstvene knjižnice, znanstvene informacijske i informatičke službe, znanstveno izdavaštvo i sl.).

Znanstvenoistraživačka djelatnost temelji se na načelima:

- slobode znanstvenoga istraživanja i stvaralaštva,

- javnosti rada,

- zaštite prava intelektualnoga vlasništva,

- konkurentnosti znanstvenih programa i prijedloga,

- nedodirljivosti i sigurnosti čovjekove osobnosti i dostojanstva,

- etičnosti i odgovornosti znanstvenika i istraživača za posljedice vlastitoga rada,

- brige za zaštitu okoliša,

- povezanosti znanstvenoga istraživanja visokoškolske izobrazbe,

- uključenosti u međunarodnu znanstvenu djelatnost.

Republika Hrvatska radi povećanja kulturne i tvarne kakvoće života te gospodarskoga napretka, osigurava uvjete i potrebna sredstva za:

- proširivanje znanstvenih spoznaja i dostignuća,

- povećanje opsega i kakvoće znanstvenoistraživačke djelatnosti,

- objavljivanje znanstvenih dostignuća,

- osiguranje uvjeta za primjenu rezultata znanstvenih istraživanja,

- pomaganje i poticanje znanstvenika i istraživača te izobrazbe vrhunskih istraživača.

(1) Strategija znanstvenoistraživačke djelatnosti u Republici Hrvatskoj određuje se Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom.

(2) Republika Hrvatska osigurava dinamičan rast sredstava za izvedbu Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa kako bi se dostigao i održavao prosjek ulaganja razvijenih europskih država u znanstvenoistraživačku djelatnost.

O sustavnom razvoju znanstvenoistraživačke djelatnosti skrbi Nacionalno znanstveno vijeće.

Znanstvenoistraživačku djelatnost obavljaju znanstvenoistraživačke i druge pravne osobe kojima je u skladu s ovim Zakonom priznat znanstvenoistraživački status.

Znanstvenoistraživački rad obavljaju znanstvenici i istraživači koji ispunjavaju uvjete izbora u odgovarajuća znanstvena i istraživačka zvanja po odredbama ovoga Zakona te druge osobe u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(1) Za sustavnu novčanu potporu znanstvenoistraživačke djelatnosti u proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvedbu Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa.

(2) Ministarstvo znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) nadzire namjensko korištenje sredstava koja se doznačuju znanstvenoistraživačkim pravnim osobama za rad na ugovorenim projektima u okviru Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa, te obavlja nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona.

Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom određuju se:

- znanstvena područja koja treba posebno razvijati, zbog dosegnute i međunarodno priznate kakvoće kojom pridonose ugledu hrvatske znanosti u svijetu,

- znanstvena područja u Republici Hrvatskoj koja treba sustavno razvijati jer su nedostatno ili uopće nisu razvijena,

- prvenstva u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti,

- prvenstva ulaganja u znanstvenoistraživačke pravne osobe,

- program sudjelovanja u međunarodnim znanstvenoistraživačkim projektima,

- program pribave i korištenja temeljne znanstvenoistraživačke opreme,

- program sustavne naobrazbe znanstvenika i istraživača,

- program razvitka sustava znanstvenih informacija i objavljivanje postignuća znanstvenoistraživačkoga rada,

- potrebna sredstva Ministarstva za njegovo ostvarenje, a osobito za izvedbu znanstvenih i razvojnih istraživanja,

- udio sredstava drugih ministarstava i državnih zavoda u potpori programa,

- osnovna raspodjela sredstava za njegovu izvedbu.

(1) Nacionalni znanstvenoistraživački program - utemeljen na stručnoj prosudbi stanja i stvarnoj procjeni potreba i mogućnosti - donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(2) Nacionalni znanstvenoistraživački program donosi se za razdoblje od šest godina, a dopunjuje se i mijenja po postupku i načinu njegova donošenja.

(3) Vlada Republike Hrvatske podnosi Saboru Republike Hrvatske najmanje jedanput u dvije godine izvješće o provedbi Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa, o potrebi njegove izmjene i dopune te općenito o stanju znanstvenoistraživačke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

(4) Sabor Republike Hrvatske državnim proračunom utvrđuje sredstva za izvedbu Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa.

Nacionalno znanstveno vijeće:

- utvrđuje i podnosi Vladi Republike Hrvatske nacrt prijedloga Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa,

- ocjenjuje stanje u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, njezin položaj i razvoj sa stajališta međunarodne usporedivosti, kakvoće i društvene svrhovitosti, na temelju prosudbi područnih vijeća i međunarodnih stručnjaka,

- prosuđuje potrebu osnutka javnih znanstvenoistraživačkih pravnih osoba,

- predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje znanstvenoistraživačke djelatnosti,

- na zahtjev Sabora Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske razmatra i daje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnim za sveukupan razvitak Republike Hrvatske.

(1) Nacionalno znanstveno vijeće ima 20 članova.

(2) Predsjednik Nacionalnoga znanstvenog vijeća je predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

(3) Ministar znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: ministar) je zamjenik predsjednika Nacionalnoga znanstvenog vijeća.

(4) Ostale članove Nacionalnoga znanstvenog vijeća na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje Sabor Republike Hrvatske na vrijeme od 4 godine.

(1) Predloženike za članove Nacionalnoga znanstvenog vijeća iz članka 16. stavka 4. ovoga Zakona Ministarstvu predlažu znanstvenoistraživačke pravne osobe.

(2) Predlagatelj je dužan za svakoga predloženika predočiti znanstveno-stručni životopis i popis objavljenih radova.

(3) Ministarstvo utvrđuje listu predloženika vodeći računa o odgovarajućoj zastupljenosti znanstvenih područja, znanstvenim odlikama predloženika i njihovu međunarodnom ugledu.

(4) Ministar može, pored predloženika koje su predložile znanstvenoistraživačke pravne osobe, Vladi Republike Hrvatske predložiti i druge osobe u skladu s odredbama iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

(1) Imenovani član Nacionalnoga znanstvenog vijeća može biti razriješen dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:

- sam zatraži razrješenje,

- ne ispunjava dužnosti člana,

- izgubi sposobnost obnašanja dužnosti,

- svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša.

(2) Postupak radi utvrđivanja uvjeta za razrješenje člana mogu pokrenuti predsjednik Vijeća ili najmanje pet članova Vijeća, podnošenjem zahtjeva Vijeću.

(3) Nakon primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka Vijeće će imenovati povjerenstvo iz reda svojih članova na temelju čijeg izvješća će odlučiti hoće li Saboru Republike Hrvatske predložiti razrješenje člana Vijeća ili će odbiti zahtjev kojim je postupak pokrenut.

(1) Znanstvenoistraživačku djelatnost obavljaju znanstvenoistraživačke pravne osobe.

(2) Znanstvenoistraživačke pravne osobe su:

- znanstvenoistraživački instituti,

- sveučilišta,

- fakulteti,

- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

(3) Druge pravne osobe mogu u sudski registar upisati obavljanje znanstvenoistraživačke djelatnosti na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva, ako ispunjavaju uvjete iz članka 26. ovoga Zakona.

Znanstvenoistraživački instituti su samostalni znanstveni instituti ili znanstvenoistraživački instituti u sastavu sveučilišta (u daljnjem tekstu: institut).

(1) Instituti se osnivaju kao ustanove ili trgovačka društva.

(2) Institut može osnovati tuzemna i inozemna fizička i pravna osoba.

(1) Javni institut se osniva za provedbu programa znanstvenih istraživanja kao javne službe u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od ugovornih znanstvenoistraživačkih projekata i programa kontinuirane istraživačke djelatnosti.

(3) Javni institut osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske na temelju potvrdnog mišljenja Nacionalnoga znanstvenog vijeća o tome da program znanstvenoistraživačke djelatnosti instituta obuhvaća program kontinuirane istraživačke djelatnosti i ugovorne projektne zadatke u službi ostvarivanja Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa, te mišljenja Ministarstva, utemeljenoga na izvješću stručnog povjerenstva da će institut moći vrsno izvoditi znanstvenoistraživačku djelatnost.

(1) Sveučilište ili visoko učilište u sastavu sveučilišta može osnovati institut u svom sastavu.

(2) Institut iz stavka 1. ovoga članka osniva se odlukom upravnog vijeća sveučilišta ili stručnog vijeća visokog učilišta u sastavu sveučilišta.

(3) Institut iz stavka 1. ovoga članka može obavljati javnu službu u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti samo uz suglasnost Ministarstva.

Privatni institut osniva se odlukom osnivatelja uz prethodnu suglasnost Ministarstva i uz pribavljeno mišljenje Nacionalnoga znanstvenog vijeća.

Ministar može propisati posebne uvjete za obavljanje određenih znanstvenoistraživačkih djelatnosti.

(1) Osnovani institut upisat će se u Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba Ministarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) ako ispunjava osnovne standarde za vrsnu izvedbu znanstvenoistraživačke djelatnosti (prostorne, osobne, tehničko-tehnološke, sigurnosne i dr.).

(2) Rješenje o zahtjevu za upis instituta u Upisnik ministar je dužan na temelju mišljenja stručnog povjerenstva o ispunjavanju osnovnih standarda iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije šest mjeseci od podnošenja zahtjeva za upis.

(1) U Upisnik se upisuju i znanstvenoistraživačke pravne osobe iz članka 19. stavka 2. podstavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona te druge pravne osobe za koje je na njihov zahtjev utvrđeno da ispunjavaju uvjete za upis u Upisnik (članak 23. stavak 3. i članak 26.).

(2) Upisom u Upisnik pravna osoba stječe prava koja joj pripadaju na temelju ovoga Zakona i drugih propisa u svezi s obavljanjem znanstvenoistraživačke djelatnosti.

(3) Sadržaj, oblik i način vođenja Upisnika te postupak upisa u Upisnik propisuje ministar.

(1) Uz zahtjev za upis u Upisnik prilaže se odluka o njegovu osnutku te dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 26. ovoga Zakona.

(2) Protiv rješenja o odbijanju upisa u Upisnik može se podnijeti žalba Nacionalnom znanstvenom vijeću.

(1) Udruga se može baviti znanstvenoistraživačkom djelatnošću i registrirati se kao znanstvena udruga uz prethodnu suglasnost ministra.

(2) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih udruga.

(3) Sadržaj i način vođenja Upisnika znanstvenih udruga propisuje ministar.

Pravna osoba može se upisati u sudski registar, odnosno u taj registar upisati znanstvenoistraživačku djelatnost kao svoju djelatnost, samo na temelju rješenja kojim se određuje sam upis u Upisnik Ministarstva.

Pravna osoba može započeti s obavljanjem znanstvenoistraživačke djelatnosti nakon upisa u sudski registar.

(1) Unutarnji ustroj instituta uređuje se statutom instituta u skladu sa zakonom i odlukom o osnutku.

(2) Statut instituta donosi upravno vijeće, a ostale opće akte donosi tijelo određeno statutom instituta.

(3) Ministarstvo daje suglasnost na statut javnih instituta, i na opći akt o unutarnjem ustroju i ustroju radnih mjesta javnih instituta.

Institutska tijela su:

- upravno vijeće,

- znanstveno vijeće,

- ravnatelj instituta.

(1) Članove upravnog vijeća javnog instituta imenuje ministar.

(2) Najmanje jednu trećinu članova ministar imenuje iz reda djelatnika javnog instituta na prijedlog Znanstvenog vijeća javnog instituta.

(3) Broj članova, sastav i nadležnost upravnog vijeća pobliže se određuje statutom javnog instituta.

(1) Ravnateljem javnog instituta može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete najmanje za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika.

(2) Ravnatelj javnog instituta se imenuje na temelju javnog natječaja koji raspisuje Ministarstvo.

(3) Ravnatelja javnog instituta imenuje i razrješuje ministar na prijedlog upravnog vijeća instituta.

(4) U postupku imenovanja, upravno vijeće osniva stručno povjerenstvo sastavljeno najmanje od jedne trećine znanstvenika sa instituta, koje provjerava ispunjavaju li pristupnici opće i posebne uvjete za ravnatelja u skladu sa statutom instituta.

(5) Upravno vijeće instituta na temelju izvješća stručnog povjerenstva dostavlja ministru prijedlog za imenovanje ravnatelja.

(6) Ravnatelja instituta u sastavu sveučilišta ili visokog učilišta u sastavu sveučilišta imenuje i razrješuje osnivatelj po uvjetima i postupku utvrđenom statutom.

(7) Ravnatelj se imenuje na vrijeme od četiri godine.

(1) Znanstveno vijeće je stručno vijeće instituta.

(2) Znanstveno vijeće:

- raspravlja i odlučuje o stručnim i znanstvenim pitanjima,

- daje ravnatelju i predsjedniku znanstvenog vijeća mišljenja i prijedloge o ustrojbi rada i ostvarivanju uvjeta za razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti,

- provodi postupke izbora u znanstvena i istraživačka zvanja,

- obavlja druge poslove određene odlukom o osnutku i statutom instituta.

(3) Znanstveno vijeće čine odgovorni nositelji projekata te predstavnici znanstvenika i istraživača u skladu s odredbama statuta.

(4) Statutom instituta može se odrediti da dužnost predsjednika znanstvenog vijeća obavlja ravnatelj instituta.

(1) Ako Ministarstvo utvrdi da institut ili druga pravna osoba više ne ispunjava uvjete iz članka 26. ovoga Zakona, uz pribavljeno mišljenje Nacionalnoga znanstvenog vijeća, pokrenut će i provesti postupak za brisanje iz Upisnika.

(2) Ako Nacionalno znanstveno vijeće ne da mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od mjesec dana od uredno podnesenoga zahtjeva, smatra se da je njegovo mišljenje pozitivno.

(3) Na postupak brisanja iz Upisnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upisu u Upisnik.

(4) Rješenje o brisanju iz Upisnika konačno je u upravnom postupku.

(5) O brisanju iz Upisnika Ministarstvo izvješćuje osnivatelja, nadležni registarski sud i druga nadležna tijela radi provedbe odgovarajućih postupaka.

(1) U znanstvenoistraživačkim pravnim osobama iz članka 19. ovoga Zakona djeluju znanstvenici izabrani u znanstvena zvanja po odredbama ovoga Zakona.

(2) Znanstvenoistraživačku djelatnost uz znanstvenike obavljaju i istraživači izabrani u istraživačko zvanje po odredbama ovoga Zakona.

(3) Pored znanstvenika i istraživača na sveučilištu i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti znanstvenoistraživačku djelatnost obavljaju i nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja redovitog profesora, izvanrednog profesora i docenta, te suradnici izabrani u suradničko zvanje višeg asistenta, asistenta, mlađeg asistenta i stručnog suradnika po odredbama posebnog zakona.

Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik.

Istraživačka zvanja su: stručni suradnik, mlađi asistent, asistent i viši asistent.

(1) Za stručnog suradnika može biti, na neodređeno vrijeme, izabrana osoba sa završenom dodiplomskom sveučilišnom izobrazbom, koja aktivno sudjeluje u sustavnom znanstvenoistraživačkom radu.

(2) Za mlađeg asistenta može biti, na vrijeme od četiri godine, izabrana osoba sa završenom dodiplomskom izobrazbom i ako ispunjava uvjete za upis na poslijediplomski znanstveni studij.

(3) Za asistenta može biti, na vrijeme od četiri godine, izabrana osoba sa odslušanim poslijediplomskim znanstvenim studijem za stjecanje doktorata znanosti, osoba kojoj je prihvaćen prijedlog doktorske disertacije ili osoba sa stečenim akademskim stupnjem magistra znanosti.

(4) Za višeg asistenta može biti, na vrijeme od tri godine, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti.

(5) Istraživači iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka u isto zvanje mogu biti izabrani samo jedanput.

(6) Ženama izabranim na mjesto mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta, vrijeme porodnog dopusta ne računa se u vrijeme predviđeno u stavcima 2, 3. i 4. ovoga članka.

(1) Za znanstvenog suradnika može biti, na vrijeme od pet godina, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti i objavljene znanstvene radove u časopisima i publikacijama (knjige, monografije i sl.) s međunarodno priznatom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima i publikacijama.

(2) Za višega znanstvenog suradnika može biti, na vrijeme od pet godina, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti i objavljene značajne znanstvene radove u časopisima i publikacijama (knjige, monografije i sl.) s međunarodno priznatom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima i publikacijama, koji su pridonijeli razvoju znanstvenog područja, nove radove nakon izbora u prethodno zvanje te najmanje tri godine znanstvenoistračivačkoga rada u znanstvenom zvanju.

(3) Za znanstvenog savjetnika može biti, na vrijeme od pet godina, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti, najmanje tri godine znanstvenoistraživačkoga rada u znanstvenom zvanju višega znanstvenog suradnika i veći broj objavljenih znanstvenih radova u časopisima i publikacijama (knjige, monografije i sl.) s međunarodno priznatom recenzijom, i s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima i publikacijama, koji su značajnije utjecali na razvoj znanosti te ako je uspješno sudjelovala u znanstvenim projektima i programima i ima nove radove nakon izbora u prethodno zvanje.

(4) Znanstvenik iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, može biti ponovno izabran u isto zvanje, ako ima radove objavljene nakon posljednjeg izbora.

(5) U smislu stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, časopisima i publikacijama (knjige, monografije i sl.) s međunarodno priznatom recenzijom, smatrat će se recenzirani časopisi i publikacije (knjige, monografije i sl.) uvedeni u međunarodne indekse.

(6) Ministar će na prijedlog znanstvenoga područnog vijeća utvrditi mjerila vrednovanja ili popis časopisa i publikacija (knjige, monografije i sl.) s međunarodno priznatom recenzijom, kao i s njima po vrsnoći izjednačenih časopisa i publikacija (knjige, monografije i sl.).

(7) Znanstvenik po drugi put izabran u zvanje znanstvenog savjetnika zadržava to zvanje kao trajno.

(1) Izbor znanstvenika provodi se u institutu i drugoj znanstvenoistraživačkoj pravnoj osobi.

(2) Izbor se provodi na temelju javnog natječaja.

(3) Mišljenje da li predloženik ispunjava uvjete za izbor daje stručno povjerenstvo sastavljeno od najmanje triju članova koji su u istom ili višem znanstvenom zvanju od onog u koje se predloženik bira.

(4) Stručno povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka imenuje ovlašteno znanstveno vijeće.

(5) Znanstveno vijeće Ministarstva utvrđuje mjerila koja moraju zadovoljavati znanstvena, odnosno stručna vijeća da bi bila ovlaštena za provedbu postupka izbora; ovlast daje ministar na temelju tih mjerila; ministar propisuje postupak traženja te ovlasti.

(6) Stručno povjerenstvo dužno je sastaviti izvješće o izboru te mu priložiti mišljenje znanstvenoga područnog vijeća.

(1) Za izbor u znanstveno zvanje potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje znanstvenoga područnog vijeća.

(2) Znanstveno područno vijeće dužno je mišljenje o ispunjenju minimalnih uvjeta za izbor u znanstveno zvanje dati u roku od dva mjeseca od dostavljanja izvješća stručnog povjerenstva.

(3) Odluku o izboru predloženika donosi znanstveno vijeće instituta ili stručno vijeće druge znanstvenoistraživačke pravne osobe koja je raspisala natječaj za izbor.

(4) U drugim pravnim osobama odluku o izboru predloženika donosi tijelo propisano statutom.

(1) Minimalne uvjete za izbor u znanstvena zvanja utvrđuje znanstveno područno vijeće.

(2) Znanstveno vijeće iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, može utvrditi i dodatne uvjete pored onih utvrđenih stavkom 1. ovoga članka.

(1) Izbor u istraživačko zvanje provodi znanstveno vijeće instituta ili stručno vijeće druge znanstvenoistraživačke pravne osobe u skladu s odredbama svoga statuta.

(2) U drugim pravnim osobama odluku o izboru predloženika donosi tijelo po postupku propisanom statutom.

(1) Ministarstvo vodi popis znanstvenika i istraživača iz članka 39. i 40. ovoga Zakona.

(2) Pored znanstvenika i istraživača iz stavka 1. ovoga članka u popis se upisuju i osobe izabrane u znanstveno-nastavna i suradnička zvanja koje sudjeluju u izvedbi znanstvenoistraživačkih i drugih projekata.

(3) Sadržaj, oblik i način vođenja popisa te postupak upisa i brisanja iz popisa propisuje ministar.

Znanstvenici i istraživači sklapaju s institutom i drugom znanstvenoistraživačkom i pravnom osobom ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Institut ili druga znanstvenoistraživačka pravna osoba otkazat će ugovor o radu:

- znanstvenom savjetniku ako ne bude ponovno izabran u isto zvanje,

- znanstvenom suradniku i višem znanstvenom suradniku ako ne bude ponovno izabran u isto ili više zvanje,

- istraživaču u zvanju mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta ako ne bude izabran u više istraživačko, odnosno znanstveno zvanje,

- ako se javnim natječajem izabere druga osoba.

(1) Znanstveni savjetnici odlaskom u mirovinu zadržavaju znanstveno zvanje kao počasno zvanje.

(2) Znanstveniku koji je izabran u znanstveno zvanje prestaje ugovor o radu završetkom godine u kojoj navršava 65 godina života.

(3) Sa znanstvenikom u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika, koji je navršio 65 godina života, institut može sklopiti ugovor o radu ako za tim postoji potreba i ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete.

(4) Instituti su dužni raspisati natječaj iz stavka 2. ovoga članka svake godine.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka za znanstvenog savjetnika kojemu se produljuje ugovor o radu na jednu godinu nije potrebno provesti postupak izbora prije isteka roka na koji je izabran.

(6) Sa znanstvenikom iz stavka 3. ovoga članka može se sklopiti ugovor o radu najdulje do kraja godine u kojoj navršava 70 godina života.

Ministarstvo vodi brigu o uvođenju studenata dodiplomskih studija u znanstvenoistraživački rad, sustavnom znanstvenom osposobljavanju studenata poslijediplomskih znanstvenih studija (magistrandi i doktorandi) te potpomaže znanstveno usavršavanje znanstvenika.

(1) Uvođenje studenata dodiplomskih te poslijediplomskih znanstvenih studija u znanstvenoistraživački rad podupire se:

- stipendijama i pripomoćima osobito nadarenim studentima za završavanje dodiplomskih studija u zemlji i inozemstvu,

- stipendijama i pripomoćima magistrandima i doktorandima za studije na tuzemnim i inozemnim sveučilištima i drugim znanstvenoistraživačkim ustanovama.

(2) Kriterije za dodjelu stipendija i pomoći propisuje ministar.

(1) Ministarstvo osigurava stipendije za poslijedoktorske studije.

(2) Kriterije za stipendiranje poslijedoktoranada propisuje ministar, na prijedlog znanstvenih područnih vijeća.

(1) Institut i druga znanstvenoistraživačka pravna osoba iz članka 19. ovoga Zakona može na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva, sklopiti s magistrandom i doktorandom u svojstvu znanstvenog novaka, ugovor o radu na znanstvenoistraživačkom projektu radi njegova znanstvenog osposobljavanja.

(2) Ugovor o radu sklapa se na vrijeme do četiri godine u kojem roku znanstveni novak mora steći znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno produljuje se do osam godina u kojem roku znanstveni novak mora steći akademski stupanj doktora znanosti.

(3) Iznimno, za pojedina medicinska specijalistička područja, može se sklopiti ugovor o radu sa znanstvenim novakom i radi osposobljavanjja znanstvenog novaka za izbor u jedno od specijalističkih suradničkih zvanja u nastavi.

(4) Sa znanstvenim novakom iz stavka 3. ovoga članka sklapa se ugovor o radu na vrijeme do četiri godine.

(5) Mjerila i pobliže uvjete za sklapanje ugovora o radu sa znanstvenim novacima iz stavka 2. i 3. ovoga članka propisuje ministar, uz suglasnost ministra zdravstva.

(6) Ako znanstveni novak u roku iz stavka 2. ovoga članka stekne akademski stupanj doktora znanosti, može se izabrati za višeg asistenta i zaposliti na određeno vrijeme za rad na projektu kao postdoktorand, na ugovor do tri godine.

(1) Znanstveni novaci u institutima i drugim znanstvenoistraživačkim pravnim osobama mogu steći jedno od istraživačkih, odnosno suradničkih zvanja ako ispunjavaju uvjete propisane zakonom.

(2) Na visokim učilištima znanstveni novaci koji su stekli jedno od suradničkih zvanja sudjeluju u nastavi u dijelu svoga radnog vremena.

(1) Odabir znanstvenih novaka provodi se na prijedlog odgovornog nositelja projekta iz članka 66. ovoga Zakona uz prethodno odobrenje ministra.

(2) Kriterije za odabir novaka po projektima propisuje ministar, na prijedlog znanstvenih područnih vijeća.

(3) Znanstvenog novaka iz stavka 1. ovoga članka financira Ministarstvo.

(4) Bitne sastojke ugovora iz članka 54. ovoga Zakona utvrđuje Ministarstvo.

Radi sustavne provedbe Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa pri Ministarstvu osnivaju se: Znanstveno vijeće Ministarstva i znanstvena područna vijeća.

(1) Znanstveno vijeće Ministarstva:

- ocjenjuje uspješnost izvedbe znanstvenoistraživačkih projekata,

- planira i usmjerava razvoj znanstvenih područja u skladu sa smjernicama utvrđenim Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom,

- pomaže ministru pri sastavljanju prijedloga za godišnji proračunski zahtjev,

- predlaže raspodjelu sredstava za znanstvenoistraživačku djelatnost iz državnoga proračuna,

- predlaže imenovanje i razrješenje članova znanstvenih područnih vijeća.

(2) Članove Znanstvenog vijeća Ministarstva imenuje ministar iz reda istaknutih znanstvenika vodeći računa o odgovarajućoj zastupljenosti znanstvenih područja.

(1) Ministar, na prijedlog Znanstvenog vijeća Ministarstva imenuje članove znanstvenih područnih vijeća, na rok od četiri godine.

Znanstvena područna vijeća:

- organiziraju stručnu prosudbu projekata,

- predlažu recenzente za ocjenjivanje projekata,

- predlažu raspodjelu sredstava utvrđenih godišnjim proračunom za projekte,

- daju mišljenje o ispunjavanju minimalnih znanstvenih kriterija u postupku izbora znanstvenika.

(2) Znanstvena područja na prijedlog Znanstvenog vijeća Ministarstva utvrđuje ministar.

(1) Ministarstvo objavljuje natječaj za prijavu projekata.

(2) Projekti se prijavljuju kao:

- znanstvenoistraživački projekti,

- razvojni projekti,

- projekti razvoja postojeće i uvođenje nove infrastrukture.

(1) Prijavu projekta podnosi znanstvenik ili nastavnik iz članka 38. stavka 1. i 3. ovoga Zakona uz suglasnost pravne osobe u kojoj će se projekt izvoditi.

(2) Izvoditelji projekta mogu biti i osobe koje nisu zaposlene u pravnoj osobi u kojoj se projekt izvodi ili će se izvoditi.

(3) Bitne sastojke prijave projekta utvrđuje Ministarstvo.

(1) Za prosudbu i ocjenjivanje projekta (recenzija) znanstvena područna vijeća određuju prosudbene skupine i recenzente.

(2) Opći kriteriji za prosudbu i ocjenjivanje projekta su:

- značenje projekta za razvitak Republike Hrvatske,

- znanstvena vrijednost i međunarodna relevantnost projekta,

- međunarodno priznata postignuća podnositelja projekta,

- racionalnost organizacije i izvedbe projekta,

- ekološka prilagodba projekta.

(1) Na temelju ocjene projekta ministar donosi odluku o njegovu prihvaćanju i utvrđuje odgovornog nositelja projekta.

(2) Odluka ministra o prihvaćanju projekta je konačna.

Podnositelji projekta imaju pravo uvida u recenziju projekta.

(1) Odgovorni nositelj znanstvenoistraživačkog projekta može biti osoba koja:

- ima doktorat znanosti,

- ima objavljene znanstvene radove kojima dokazuje sposobnost za izvedbu projekta.

(2) Odgovorni nositelji ostalih projekata iz članka 60. stavka 2. podstavka 2. i 3. ovoga Zakona mogu biti i stručnjaci koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka, ali rade na istraživačkim i razvojnim poslovima, imaju upisane patente i inovacije ili potrebno iskustvo u korištenju postojeće i uvođenju nove infrastrukture.

(1) Ugovor o izvedbi projekta Ministarstvo sklapa s odgovornim nositeljem i pravnom osobom u kojoj se projekt izvodi ili će se izvoditi.

(2) Bitne sastojke ugovora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo.

(1) Proračunom Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvedbu Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa.

(2) Uz sredstva osigurana za izvedbu Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa, u proračunu Republike Hrvatske zasebno se osiguravaju sredstva za posebne namjene u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

(3) Sredstva za programe trajne istraživačke djelatnosti iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona usmjeravaju se dijelom kroz stavke proračuna drugih državnih tijela, a dijelom kroz Ministarstvo, u skladu s propisom o stjecanju i raspodjeli sredstava u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti koji donosi ministar.

Sredstva iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona namijenjena su za podmirenje:

- troškova izvedbe znanstvenoistraživačkih projekata,

- troškova novčane supotpore razvojnih projekata,

- troškova novčane supotpore projekata razvoja postojeće i uvođenja nove infrastrukture,

- plaća i naknada znanstvenika, istraživača, stručnoga, tehničkog i pomoćnog osoblja javnih instituta,

- stalnih troškova održavanja infrastrukture i gospodarenja u institutima,

- troškova za znanstvenu opremu i ulaganja,

- troškova za stipendije, pomoć i uvođenje u znanstvenoistraživački rad studenata i znanstvenih novaka,

- troškova međunarodne znanstvene suradnje,

- troškova objavljivanja znanstvenoistraživačkih postignuća (monografije, časopisi, zbornici radova, knjige i dr.),

- troškova pribavljanja inozemnih znanstvenih časopisa i ostalih publikacija,

- troškovi rada znanstvenih udruga,

- troškova priređivanja znanstvenih skupova.

Sredstva iz članka 67. stavka 2. ovoga Zakona namijenjena su za:

- izvedbu ekspertiza od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku,

- poticanje tehnološkog razvoja,

- poticanje pronalazaštva i zaštitu intelektualnog vlasništva,

- rad seizmološke službe,

- rad geološke službe,

- rad drugih službi.

Osim sredstava iz članka 67. ovoga Zakona znanstvenoistraživačke pravne osobe stječu sredstva za obavljanje svoje djelatnosti:

- od zaklada, fondova i darovnica,

- i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Raspodjelu sredstava iz članka 68. i 69. ovoga Zakona određuje ministar na prijedlog Znanstvenog vijeća Ministarstva.

(1) Republika Hrvatska dodjeljuje hrvatske državne nagrade za iznimno značajna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za životno djelo i znanstvene novake.

(2) Broj nagrada, način izbora, kriteriji i postupak dodjele nagrade odredit će se posebnim zakonom.

(1) Ministarstvo nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega.

(2) Ministarstvo nadzire izvršenje obveza preuzetih ugovorima o izvedbi projekata iz članka 66. ovoga Zakona.

(1) Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora iz članka 73. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da je prekršen zakon ili drugi propis donesen na osnovi njega, može poništiti odluku o izboru u znanstveno zvanje koja je donesena suprotno zakonu ili drugom propisu.

(2) Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi da pravna osoba nenamjenski koristi dodijeljena sredstva, ili ne izvršava druge ugovorne obveze, može raskinuti ugovor i donijeti rješenje o obustavi daljnje novčane potpore projekta.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo će pokrenuti pred nadležnim državnim tijelima postupak protiv odgovornih osoba pravne osobe te izvijestiti osnivatelja radi poduzimanja mjera koje su u njegovu djelokrugu.

(1) Danom stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.), znanstvenoistraživačke organizacije:

1. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split,

2. Ekonomski institut, Zagreb,

3. Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb,

4. Institut za suvremenu povijest, Zagreb,

5. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,

6. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,

7. Šumarski institut, Jastrebarsko,

8. Institut za fiziku, Zagreb,

9. Institut za migracije i narodnosti, Zagreb,

10. Hrvatski filološki institut, Zagreb,

11. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split,

12. Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,

13. Institut za društvena istraživanja, Zagreb,

14. Institut za turizam, Zagreb,

15. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb,

16. Institut za filozofiju, Zagreb,

17. Institut za primijenjena društvena istraživanja, Zagreb,

18. Institut za antropologiju, Zagreb,

19. Institut za arheologiju, Zagreb,

20. Hrvatski institut za konstrukcije, Zagreb,

21. Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč,

22. Veterinarski institut, Zagreb,

23. Poljoprivredni institut, Osijek

nad kojima je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava stupanjem na snagu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93.) nastavljaju s radom kao javni instituti u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Društvena sredstva koja su danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama postala imovinom pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka ostaju imovina u njihovu vlasništvu.

(3) Do donošenja odluka iz članka 76. ovoga Zakona, pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ne mogu otuđiti, prodati, zamijeniti, darovati i sl. niti opteretiti nekretnine (založno pravo, zakup, najam i drugo) i drugu imovinu čija pojedinačna vrijednost prelazi 20.000 kuna, bez suglasnosti Ministarstva.

Pravne osobe iz članka 75. ovoga Zakona uskladit će svoje statute s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.).

(1) Ministar će imenovati vršitelje dužnosti ravnatelja pravnih osoba iz članka 75. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) Zatečenim voditeljima pravnih osoba mandat prestaje imenovanjem vršitelja dužnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Ministar će imenovati članove privremenoga upravnog vijeća pravnih osoba iz članka 75. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) Mandat članova privremenoga upravnog vijeća traje do imenovanja članova upravnog vijeća prema odredbama ovoga Zakona i statuta javnog instituta.

(1) Nacionalno znanstveno vijeće bit će imenovano i započeti s radom najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.).

(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Nacionalnoga znanstvenog vijeća donijet će odluke o prestanku instituta iz članka 75. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od početka rada Nacionalnoga znanstvenog vijeća.

(3) Vlada Republike Hrvatske može vlasnička i osnivačka prava nad institutima iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, uz pribavljeno mišljenje Nacionalnoga znanstvenog vijeća, prenijeti na sveučilište ili druge pravne osobe.

Ministar će imenovati članove Znanstvenog vijeća Ministarstva te članove znanstvenih područnih vijeća u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.).

Pravna osoba u kojoj postoji znanstvena jedinica osnovana ili ustrojena po odredbama ranije donesenih propisa može u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.) zatražiti suglasnost da joj se prizna znanstvenoistraživački status i upis u Upisnik.

(1) Prvi Nacionalni znanstvenoistraživački program donijet će se najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 29/96.).

(2) Prvi Nacionalni znanstvenoistraživački program donosi se za razdoblje od tri godine.

(1) Postupci izbora u znanstvena zvanja započeti prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.) dovršit će se po odredbama ranije donesenih propisa.

(2) Do početka djelovanja stručnih povjerenstava znanstvenih područnih vijeća za izbor u znanstvena zvanja po odredbama ovoga Zakona, nastavljaju s radom matične komisije osnovane po odredbama ranije donesenih propisa.

(1) Znanstvenici izabrani u znanstvenoistraživačka zvanja znanstvenog savjetnika, višega znanstvenog suradnika i znanstvenog suradnika zadržavaju zvanja u koja su izabrani do donošenja statuta i akta o unutarnjem ustroju i ustroju radnih mjesta instituta u kojem su zaposleni.

(2) Danom stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.), istraživači izabrani u znanstvenoistraživačko zvanje istraživač-suradnik po odredbama ranije donesenih propisa gube to zvanje, ali nastavljaju s radom u institutu do donošenja općih akata iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Danom stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.), znanstveni asistenti izabrani u to zvanje po odredbama ranije donesenih propisa koji imaju magisterij stječu zvanje asistenta, koji imaju doktorat znanosti stječu zvanje višeg asistenta, a asistenti, odnosno znanstveni asistenti bez magisterija znanosti stječu zvanje mlađeg asistenta, do donošenja općih odluka iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Donošenjem općih akata iz stavka 1. ovoga članka za znanstvenike i istraživače zaposlene u institutima pokrenut će se ponovno postupak izbora.

(5) Znanstvenici iz stavka 1. ovoga članka koji u ponovnom izboru ne ispune uvjete za izbor u više ili isto zvanje po odredbama ovoga Zakona mogu zadržati to zvanje tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 29/96.).

(6) Sa znanstvenicima iz stavka 5. ovoga članka koji ne ispune uvjete za izbor u više ili isto zvanje po odredbama ovoga Zakona, može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, bez raspisivanja natječaja, najdulje do 3. studenoga 1998. Ovaj se ugovor ne može produljivati niti sklapati novi.

(7) Znanstvenici ponovno izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika prema odredbama ovoga Zakona, stječu to zvanje kao trajno.

Ministar će donijeti provedbene propise za primjenu ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 29/96.).

(1) Do stupanja na snagu propisa iz članka 85. ovoga Zakona primjenjivat će se propisi doneseni na osnovi Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 14/86., 40/90. i 9/91.) koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

(2) Dok ministar ne utvrdi znanstvena područja u smislu članka 59. stavka 3. ovoga Zakona primjenjivat će se klasifikacija znanstvenih oblasti i područja utvrđena sporazumom sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

Stručne poslove za Nacionalno znanstveno vijeće, Znanstveno vijeće Ministarstva i znanstvena područna vijeća obavlja Ministarstvo.

Danom stupanja na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 96/93.), prestaje važiti Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", broj 14/86., 40/90. i 9/91.).