Zakoni i propisi - Pravni savjeti 48 18.06.1996 Pravilnik o vrsti i broju pasa za lov
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Na temelju članka 66. stavka 4. Zakona o lovu ("Narodne novine", br. 10/94, 22/94 i 5/95) ministar poljoprivrede i šumarstva propisuje

PRAVILNIK

O VRSTI I BROJU PASA ZA LOV

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se vrsta i broj pasa za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima, najmanji potreban broj pasa u lovištu te način izdavanja uvjerenja o položenom radnom ispitu.

II. LOVAČKI PSI

Članak 2.

Pod lovačkim psima podrazumijevaju se svi psi iz ovog Pravilnika koji po propisima Međunarodne kinološke organizacije (F.C.I.) podliježu radnom ispitu za potrebe lova.

U lovu se mogu koristiti lovački psi koji su registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza i imaju položen radni ispit, te Uvjerenje o položenom radnom ispitu izdanom od Hrvatskog lovačkog saveza.

Članak 3.

Vrste lovačkih pasa u smislu ovog Pravilnika razvrstavaju se po grupama:

- jamari: njemački lovni terijer, jazavčar oštrodlaki, jazavčar kratkodlaki, jazavčar dugodlaki, foksterijer kratkodlaki i foksterijer oštrodlaki.

- goniči i krvosljednici:

A. - dugonogi goniči:

I. grupa: istarski kratkodlaki, istarski oštrodlaki, posavski i dalmatinac (u tekstu koji slijedi: dalmatinski pas).

II. grupa: balkanski, bosanski oštrodlaki (barak), slovački kopov, jugoslavenski trobojni, slovenski planinski, tirolski brak i foxhound.

B. - kratkonogi goniči: brak jazavčar, beagle, basseti i vestfalski brak jazavčar.

C. - krvosljednici: bavarski i hanoverski.

- ptičari: njemački ptičar kratkodlaki, njemački ptičar oštrodlaki, njemački ptičar dugodlaki, češki fousek, engleski seter, irski seter, škotski seter, mađarska vižla kratkodlaka, mađarska vižla oštrodlaka, epanuel breton, poenter, pudl poenter, veliki münsterländer, mali münsterländer, vajmarski ptičar, korthalsov oštrodlaki griffon, talijanski ptičar kratkodlaki i talijanski ptičar oštrodlaki.

- šunjkavci i donosači divljači (retriveri): koker španijel, engleski špringer španijel, velški špringer španijel, njemački prepeličar, labradorski retriver, zlatni retriver, retriver polegnute dlake i retriver kovrčave dlake.

Članak 4.

Ako se na teritorij Republike Hrvatske unesu pasmine lovačkih pasa koje nisu navedene u članku 3. ovog Pravilnika, smatrat će se lovačkim psima ukoliko su kao takvi evidentirani kod Međunarodne kinološke organizacije (F.C.I.).

Članak 5.

Strani državljani u lovu na teritoriju Republike Hrvatske mogu koristiti lovačke pse registrirane i s položenim radnim ispitom po propisima zemlje odakle dolaze.

III. BROJ LOVAČKIH PASA I LOV DIVLJAČI

Članak 6.

Lovozakupnik je obvezan za lovište koje uzima u zakup imati lovačke pse u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Članak 7.

Lov sitne divljači ne može se započeti i obavljati bez lovačkog psa, a skupni lov se ne može započeti i obavljati ako u njemu ne sudjeluje najmanje jedan lovački pas na tri lovca sudionika.

Lov sitne divljači gonjom (brakadom) može započeti ako u lovu sudjeluje najmanje jedan pas gonič na svakih započetih pet lovaca sudionika.

Pod sudionicima u lovu iz stavka 1. i 2. ovog članka ne podrazumijeva se vodič pasa koji ne obavlja odstrel divljači.

Članak 8.

U skupnom lovu na divlje svinje u kojem sudjeluju lovački psi lov može započeti ako u njemu sudjeluje najmanje jedan dugonogi gonič ili najmanje dva kratkonoga goniča odnosno jamara na svakih započetih pet lovaca na stajalištu.

Lovački psi iz stavka 1. ovog članka moraju imati položen ispit za divlju svinju.

Članak 9.

Lovozakupnik je obvezan za lovište koje ima u zakupu, u kojem se prema propisu lovnogospodarske osnove planira odstrel krupne divljači, osigurati lovačkog psa (imati vlastitog, ugovoriti korištenje i sl.) koji ima položen radni ispit na krvnom tragu.

Članak 10.

Lov pticama grabljivicama te lukom i strijelom može se obavljati samo ako je osiguran najmanje jedan pas odgovarajuće pasmine na tri vodiča ptica grabljivica odnosno lovca lukom i strijelom.

IV. UPORABA PASA

Članak 11.

Lovačkim psima ptičarima te šunjkavcima i donosačima divljači (retriverima), a jamarima samo ako imaju položen radni ispit u polju i vodi ili svestranu utakmicu, lovi se sitna divljač.

Lovačkim psima jamarima i kratkonogim goničima s položenim odgovarajućim radnim ispitom dopušteno je loviti divlju svinju i sitnu divljač osim šumskih koka i puha.

Dugonogim goničima s položenim radnim ispitom dopušteno je loviti zeca, lisicu, čaglja i divlju svinju.

Dugonogim goničima nije dopušteno loviti od 1. veljače do 31. kolovoza, a kratkonogim goničima od 1. ožujka do 31. kolovoza.

Psima jamarima dopušten je lov jamarenjem uz iskapanje, osim u vrijeme iz članka 51. stavka 1. Zakona o lovu.

Radi obuke lovačkih pasa ovlaštenik prava lova odredit će u lovištu, koje je zakupio ili uzeo u koncesiju, primjerenu površinu, ne manju od 100 ha, na kojoj će obučavati lovačke pse, te će o tome izvijestiti susjedne ovlaštenike lova i nadležno upravno tijelo.

Članak 12.

Istarski kratkodlaki gonič, istarski oštrodlaki gonič, posavski gonič te dalmatinski pas mogu se rabiti u lovu diljem Republike, uz dopuštenje ovlaštenika prava lova.

Druge pasmine dugonogih goniča mogu se rabiti u lovu samo na dinarskom i mediteranskom području (osim u obalnom pojasu i na otocima) u lovištima površine iznad 5000 ha s najmanje 70% šuma i šumskih zemljišta.

Ostale pasmine lovačkih pasa mogu se rabiti u lovu u lovištima diljem Republike.

Pod granicama dinarskog i mediteranskog područja podrazumijevaju se granice dane u članku 3. Pravilnika o lovostaju ("Narodne novine, br. 61/94).

Članak 13.

U svakom lovu, bilo pojedinačnom ili skupnom gdje je dopuštena uporaba pasa po Zakonu o lovu, vrsta i broj pasa prema ovom Pravilniku moraju biti osigurani.

Osoba koja rukovodi lovom (lovnik) dužna je odmah otkazati lov, odustati od njega, odnosno prekinuti ga ukoliko se isti ne odvija pod uvjetima iz ovog Pravilnika.

Lovni inspektor, lovnik i lovočuvar dužni su nadzirati pravilno provođenje lova u skladu sa Zakonom o lovu i općim aktom, te sprečavati svaki lov ako nije provođen prema uvjetima iz ovog Pravilnika.

Vlasnik i vodič psa dužni su na zahtjev osoba iz stavka 3. ovog članka predočiti sve potrebite dokaze za postojanje uvjeta iz članka 2. stavka 2. ovog Pravilnika.

V. RADNI ISPITI

Članak 14.

Radni ispiti za lovačke pse polažu se sukladno pravilima Međunarodne kinološke organizacije (F.C.I.).

Članak 15.

Ako pas ima položen radni ispit višeg stupnja od propisanog ovim Pravilnikom, priznaje mu se traženi radni ispit.

Članak 16.

Na temelju položenog radnog ispita lovačkog psa koji je upisan u Rodovnu knjigu Hrvatskog kinološkog saveza, Hrvatski lovački savez izdaje Uvjerenje o položenom radnom ispitu lovačkog psa.

Obrazac Uvjerenja o položenom radnom ispitu lovačkog psa sastavni je dio ovog Pravilnika.

O izdanim uvjerenjima o položenom radnom ispitu evidenciju vodi Hrvatski lovački savez.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Iznimno od odredbe članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. ovog Pravilnika, lov sitne divljači i divljih svinja može se započeti i obavljati i bez propisanog broja lovačkih pasa do 1. studenog 1997. godine.

Članak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-02/96-01/62;
Urbroj: 525-01-96-01;
Zagreb, 8. svibnja 1996.

Ministar
Matej Janković, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.