Zakoni i propisi - Pravni savjeti 47 12.06.1996 Pravilnik o stjecanju prava na dopust do sedme godine djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI

Na temelju članka 66. stavka 5. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95 i 65/95) ministar rada i socijalne skrbi uz suglasnost ministra zdravstva donosi

PRAVILNIK

O STJECANJU PRAVA NA DOPUST DO SEDME GODINE DJETETOVA ŽIVOTA I NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA ZBOG NJEGE DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju uvjeti i postupak za stjecanje prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (u daljnjem tekstu: teže hendikepirano dijete) na dopust za njegu djeteta do sedme godine djetetova života i prava na rad s polovicom punog radnog vremena, te način i obračun isplate naknade plaće za korištenje tih prava.

Članak 2.

(1) Težina hendikepa ocijenjuje se za dijete kod kojeg postoji ometenost u psihičkom ili fizičkom razvoju iz članka 15. Pravilnika o sastavu i radu stručnih komisija kao organa vještačenja u postupku za ostvarivanje prava i drugih oblika socijalne zaštite, o sadržaju medicinske i druge dokumentacije, te o vrstama i stupnju ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju djece i omladine ("Narodne novine" br. 12/84).

(2) Težim hendikepom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se psihička ili fizička oštećenja funkcija organa ili organskih sustava takvog stupnja zbog kojeg dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene kronološkoj dobi, već je ovisno o pomoći druge osobe u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, kao što su:

- oblačenje i svlačenje;

- obavljanje osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice);

- pokretanja tijela - kada im to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala;

- korištenje tehničke opreme ili lijekova o kojima ovisi održavanje života;

- korištenje specijalne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost moraju pripremati ili davati roditelji; i

- druge aktivnosti koje ne može obavljati bez nečije pomoći.

(3) Teži hendikep utvrđuju stručne komisije za davanje nalaza i mišljenja u postupku - za ostvarivanje prava i drugih oblika socijalne zaštite iz članka 82. stavka 1. Zakona o socijalnoj zaštiti ("Narodne novine" br. 10/91 - pročišćeni tekst i 19/91).

Članak 3.

(1) Pravo na dopust do sedme godine djetetova života ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti samo jedan od roditelja pod uvjetom da su oba roditelja u radnom odnosu s punim radnim vremenom, te roditelj koji sam brine i njeguje teže hendikepirano dijete.

(2) Jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti i jedan zaposleni roditelj pod uvjetom da drugi roditelj koji nije zaposlen nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu teže hendikepiranom djetetu.

(3) Nemogućnost roditelja za pružanje potrebne njege teže hendikepiranom djetetu utvrđuju stručne komisije iz članka 2. stavka 3. ovoga pravilnika.

(4) Izuzetno, jedan zaposleni roditelj može ostvariti jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme dok je drugi roditelj koji nije zaposlen na odsluženju vojnog roka ili služi u pričuvnom sastavu, ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, odnosno ta prava može ostvariti otac dok je majka na obveznom porodnom dopustu.

Članak 4.

(1) Jedno od prava iz članka 3. ovog pravilnika roditelj ne može ostvariti dok koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po drugoj osnovi.

(2) Jedno od prava iz članka 3. ovoga pravilnika ne može ostvariti roditelj teže hendikepiranog djeteta, odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi, odnosno ako je dijete smješteno u ustanovu društvene brige o djeci predškolske dobi ili odgoja i obrazovanja gdje ima smještaj svakodnevno duže od osam sati.

(3) Izuzetno od stavka 2. ovoga članka samohrani roditelj koji je obavezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaje mu to pravo iako je dijete smješteno u odgovarajućoj ustanovi socijalne skrbi, društvene brige o djeci predškolske dobi ili odgoja i obrazovanja sakodnevno duže od osam sati.

Članak 5.

Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena pod uvjetom iz članka 2., a u skladu s člankom 3. i 4. ovoga pravilnika može ostvariti i roditelj punoljetnog djeteta nad kojim je produženo roditeljsko pravo, kao i roditelj punoljetnog djeteta nad kojim nije produženo roditeljsko pravo, ako je teži hendikep postojao prije punoljetnosti djeteta.

Članak 6.

(1) Postupak za ostvarivanje prava iz članka 3. ovoga pravilnika pokreće na zahtjev roditelja centar za socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalni rad primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku i metode socijalnog i drugog stručnog rada.

Članak 7.

(1) Centar za socijalni rad donosi i dostavlja stručnoj komisiji u prvom stupnju zaključak za utvrđivanje zdravstvenog stanja i sposobnosti djeteta uz koji prilaže već postojeću medicinsku i drugu dokumentaciju, te socijalno anamnestičke podatke i dokument "Nalaz i mišljenje" stručne komisije koja je utvrdila ometenost u psihičkom ili fizičkom razvoju.

(2) Stručna komisija u prvom stupnju ispituje i ocjenjuje da li na temelju zaprimljene dokumentacije iz stavka 1. ovog članka može dati ocjenu o zdravstvenom stanju djeteta i težini hendikepa s obzirom na njen sadržaj i vremensko razdoblje od izdavanja dokumenta "Nalaz i mišljenje" i podnošenja zahtjeva iz članka 6. ovoga pravilnika. Ako stručna komisija u prvom stupnju utvrdi da na temelju primljene dokumentacije nije u mogućnosti dati ocjenu o zdravstvenom stanju djeteta i težini hendikepa zatražit će od centra za socijalni rad da dijete uputi na vještačenje. Na osnovi rezultata vještačenja stručna komisija u prvom stupnju uz izdavanje novog "Nalaza i mišljenja" po Pravilniku iz članka 2. stavka 1. ovoga pravilnika daje i ocjenu o zdravstvenom stanju djeteta i težini hendikepa.

(3) U slučaju kada je roditelj podnio zahtjev za ostvarivanje prava iz članka 3. ovoga pravilnika zbog njege teže hendikepiranog djeteta kod kojega nije utvrđena ometenost u psihičkom ili fizičkom razvoju, centar za socijalni rad uputit će dijete na vještačenje stručnoj komisiji u prvom stupnju, koja će temeljem pregleda i ispitivanja i dobivenih rezultata dati "Nalaz i mišljenje" po Pravilniku iz članka 2. stavka 1. ovoga pravilnika i ocjenu o zdravstvenom stanju djeteta i težini hendikepa.

(4) Ocjenu o zdravstvenom stanju djeteta i težini hendikepa stručna komisija u prvom stupnju daje na Obrascu broj 1. - Ocjena o zdravstvenom stanju djeteta.

Članak 8.

(1) Na temelju ocjene iz članka 7. ovoga pravilnika centar za socijalni rad donosi rješenje. Rješenje kojim se priznaje jedno od prava iz članka 3. ovoga pravilnika centar dostavlja poslodavcu kod kojeg je roditelj u radnom odnosu.

(2) O žalbi protiv rješenja centra za socijalni rad rješava ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

(3) Ako se žalbom pobija rješenje centra za socijalni rad u svezi s ocjenom o zdravstvenom stanju djeteta stručne komisije u prvom stupnju, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dostavit će cijeli spis predmeta s potrebnom medicinskom i drugom dokumentacijom stručnoj komisiji u drugom stupnju.

(4) Ocjenu o zdravstvenom stanju djeteta stručna komisija u drugom stupnju daje na Obrascu br. 2. - Ocjena o zdravstvenom stanju djeteta.

Članak 9.

(1) Roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punog radnog vremena u visini razlike između neto plaće koju ostvaruje radeći skraćeno radno vrijeme i neto plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.

(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje roditelju Republički fond socijalne zaštite na temelju potvrde poslodavca o isplaćenoj plaći, odnosno plaći koja je trebala biti isplaćena roditelju za skraćeno radno vrijeme.

(3) Potvrdu iz stavka 2. ovoga članka poslodavac je dužan dostaviti Republičkom fondu socijalne zaštite svakog mjeseca u roku od dva dana od dana isplate plaće odnosno najkasnije do 20-tog u mjesecu u slučaju kada plaća nije isplaćena.

(4) Ako roditelj za vrijeme rada u skraćenom radnom vremenu koristi godišnji odmor ili je na bolovanju pripada mu odgovarajući iznos naknade plaće sukladno stavku 1. ovoga članka.

Članak 10.

(1) Roditelj koji koristi dopust do sedme godine djetetova života ima pravo na naknadu plaće u visini iznosa pet osnovica za ostvarivanje prava po osnovi socijalne sigurnosti.

(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje roditelju Republički fond socijalne zaštite.

Članak 11.

(1) Pravo koje roditelj ostvaruje miruje za vrijeme dok se dijete nalazi na dogovorenom dugotrajnijem stacionarnom smještaju u zdravstvenoj ustanovi. O smještaju u zdravstvenu ustanovu centar za socijalni rad dužan je odmah obavijestiti poslodavca kod kojeg je roditelj u radnom odnosu.

(2) Po završenom stacionarnom smještaju djeteta centar za socijalni rad dužan je odmah zatražiti od izabranog doktora medicine koji je dijete uputio na liječenje otpusno pismo na osnovi kojeg će zatražiti od stručne komisije u prvom stupnju ocjenu da li je djetetu i nadalje potrebna njega.

(3) Ako centar za socijalni rad ne dobije otpusno pismo u roku od 15 dana zatražit će od stručne komisije u prvom stupnju da ocijeni daljnju potrebu roditelja za ostvarivanjem prava iz članka 3. ovoga pravilnika.

(4) Ocjenu iz stavka 3. ovoga članka centar za socijalni rad zatražit će i u drugim slučajevima kada smatra da su se izmijenile okolnosti koje utječu na daljnje korištenje tih prava.

Članak 12.

(1) Rješenje o prestanku korištenja jednog od prava iz članka 3. ovoga pravilnika donosi centar za socijalni rad u roku od 15 dana od nastupa okolnosti zbog koje prestaje to pravo.

(2) Konačno rješenje iz stavka 1. ovog članka centar za socijalni rad dostavlja i poslodavcu kod kojeg je roditelj u radnom odnosu.

Članak 13.

Roditelj je dužan u roku od 8 dana prijaviti nadležnom centru za socijalni rad svaku promjenu koja utječe na gubitak prava koje ostvaruje temeljem ovoga pravilnika.

Članak 14.

Prava iz članka 3. ovoga pravilnika pod uvjetima utvrđenim ovim pravilnikom imaju i osobe iz članka 67. stavka 1. Zakona o radu.

Članak 15.

Obrasci 1. i 2. s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 16.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stjecanju prava na rad sa skraćenim radnim vremenom zbog njege teže hendikepiranog djeteta ("Narodne novine" br. 34/90 i 16/91).

Članak 17.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 112-07/96-01/14
Urbroj: 524-02-96-1
Zagreb, 30. travnja 1996.

Ministar rada i socijalne skrbi
Joso Škara, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

MINISTAR ZDRAVSTVA
prof. dr. Andrija Hebrang, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.