
	Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica

Link na pregled svih poslovnih i internet usluga

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

KOLEKTIVNI UGOVORI

Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), zaključili su dana 18. ožujka 1996. godine sljedeći:

Ovim se kolektivnim ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga ugovora.

Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne vlasti.

Ovaj ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.

Pod pojmom državni službenik (u daljnjem tekstu: službenik) i namještenik u smislu ovoga ugovora razumijevaju se djelatnici utvrđeni u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti (u daljnjem tekstu: Zakon).

Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za službenike i namještenike nisu povoljnije uređena drugim propisom ili općim aktom.

Službenici i namještenici primaju se u državnu službu (u daljnjem tekstu: služba) ili na rad temeljem natječaja odnosno oglasa sukladno Zakonu.

Namještenicima koji se na rad primaju na neodređeno vrijeme, može se odrediti probni rad do tri mjeseca sukladno pravilniku o unutarnjem redu tijela državne vlasti.

Provjera stručnih sposobnosti i znanja službenika i namještenika za vrijeme trajanja probnog rada sastoji se u ocjenjivanju sposobnosti za izvršavanje zadaća i poslova glede načina rada i usvojenog znanja.

Ocjenu rada službenika i namještenika za vrijeme probnog rada utvrđuje neposredno nadređeni službenik ili namještenik (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba) koji prati rad službenika odnosno namještenika na probnom radu.

Ako ovlaštena osoba ocijeni da službenik odnosno namještenik na probrnom radu ne ostvaruje prosječne rezultate rada, tj. da njegove radne i stručne sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadaća službenika ili namještenika dostavit će čelniku tijela državne vlasti ili drugoj ovlaštenoj osobi prijedlog za prestanak službe odnosno rada otpustom službenika ili namještenika najkasnije do posljednjeg dana probnog rada.

Na osnovi prijedloga ovlaštene osobe čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba donosi rješenje o prestanku službe odnosno rada prvi dan nakon isteka probnog rada.

Ako čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba ne donese rješenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od sedam dana od dana isteka probnog rada, smatrat će se da je službenik ili namještenik udovoljio zahtjevima službe u vrijeme probnog rada.

Otpusni rok za službenike i namještenike koji nisu udovoljili zahtjevima službe odnosno rada u vrijeme probnog rada je 30 dana.

Ako je zadnji dan otpusnog roka neradni dan ili blagdan, otpusni rok završava protekom prvog sljedećeg radnog dana.

Službeniku i namješteniku koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan s probnog rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i dr.), probni se rad produžuje za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.

Ugovor o radu može se zaključiti s namještenikom _ pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad u zanimanju koje je stekao školovanjem.

Pripravnički staž je obvezantan za namještenike koji se zapošljavaju na radna mjesta za koja se traži srednja i viša stručna sprema.

Ugovor o radu s namještenikom _ pripravnikom zaključuje se na neodređeno vrijeme uz uvjet polaganja stručnog ispita.

Ugovor o radu s namještenikom _ pripravnikom može se zaključiti i na određeno vrijeme, do polaganja stručnog ispita.

Na zahtjev namještenika _ pripravnika pripravnički staž se može skratiti za jednu trećinu, ako čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.

Za vrijeme pripravničkog staža namješteniku _ pripravniku pripada osnovna plaća najnižeg platnog razreda u koji je razvrstano njegovo radno mjesto.

Namješteniku _ pripravniku mora se odrediti stručna osoba koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja, koji stručnoj osobi mora biti uručen.

Namještenik _ pripravnik polaže stručni ispit nakon isteka roka iz članka 14. ovoga ugovora.

Način polaganja stručnog ispita, osnivanje i sastav komisije i dr. određuje čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba.

Stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. Opći dio je zajednički za sve pripravnike bez obzira na stručnu spremu, a posebni se dio ispita sastoji od provjere posebnih znanja potrebnih za obavljanje poslova na pojedinom radnom mjestu.

Ako namještenik _ pripravnik iz opravdanih razloga u roku ne položi stručni ispit, može ga se i dalje zadržati u istom svojstvu dok ne položi ispit, ali najduže do tri mjeseca.

Ako namještenik _ pripravnik ne položi stručni ispit u prvom pokušaju ili ne položi dio ispita, ima pravo ispit ili preostali dio ispita polagati još jednom i to u roku koji ne može biti kraći od 15 dana.

Namješteniku _ pripravniku koji u roku ne položi stručni ispit, prestaje radni odnos istekom toga roka.

Troškovi polaganja stručnog ispita namještenika _ pripravnika terete tijelo državne vlasti koje ga upućuje na polaganje ispita.

Na namještenika koji u vrijeme zaključenja ugovora o radu ima na odgovarajućem radnom mjestu navršen radni staž duži od vremena određenog za pripravnički staž, ali nema položen stručni ispit, ne primjenjuju se odredbe ovoga ugovora o pripravništvu, ali mora u roku od pet mjeseci od dana stupanja na rad položiti stručni ispit.

Namješteniku koji ne položi stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka prestaje radni odnos po isteku posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba može rješenjem osloboditi namještenika polaganja stručnog ispita, ako na odgovarajućem radnom mjestu ima navršenih najmanje pet godina radnog staža.

Namještenik koji je oslobođen od obveze polaganja stručnog ispita izjednačen je s namještenicima koji imaju položen stručni ispit.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određene struke ili radnog mjesta, čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i bez prijama u službu odnosno zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Razdoblje volonterskog rada može trajati najduže koliko traje vježbenički odnosno pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenoj struci ili radnom mjestu.

Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 do 14 sati.

Izuzetno od stavka 2. ovoga članka čelnici tijela državne vlasti ili druge ovlaštene osobe mogu, ovisno o potrebama određenih službi odnosno mjesnim prilikama, za te službe odnosno za pojedine službenike i namještenike tih službi, odrediti početak redovitog radnog vremena izeđu 7 i 9 sati.

Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno prema odluci neposredno nadređenog službenika ili namještenika tijela državne vlasti.

Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je na radu.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga članka.

Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:

_ ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka čekanja, nije stekao pravo na godišnji odmor,

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

_ službeniku ocijenjenom ocjenom _ "naročito uspješan" 3 dana
_ "uspješan" 2 dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1 do 5 stavka 1. ovoga članka.

Slijepi službenik i namještenik kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem ima pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga tijela državne vlasti vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.

Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja ožujka.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 38. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik i namještenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor čelniku tijela državne vlasti.

Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine pod uvjetom da je radio najmanje 6 mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Službenici i namještenici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog radne obveze nisu koristili godišnji odmor nakon razvojačenja ili nakon prestanka radne obveze, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka određuje čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on za to ovlasti.

Službenik i namještenik u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u tijelu državne vlasti u kojem mu prestaje služba odnosno radni odnos.

Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije.

Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.

Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on za to ovlasti.

Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdatci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, službeniku i namješteniku može se odobriti godišnje do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.

Službenik i namještenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje za pripremanje i polaganje ispita.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita službenik i namještenik, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na još 5 radnih dana plaćenog dopusta.

Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnost iz članka 50. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova tijela državne vlasti, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:

školi ili na fakultetu najmanje 10 dana _ za sudjelovanje u stručnim seminarima

Kad to okolnosti zahtijevaju, može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

Službenicima i namještenicima koji rade na težim poslovima odnosno poslovima za koje je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem može se odobriti plaćeni medicinski odmor, ako su obavljajući takve poslove stekli:

Tijela državne vlasti dužna su osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi odnosno na radu.

Tijela državne vlasti poduzet će sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Tijela državne vlasti dužna su osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo tijelo državne vlasti.

Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka, u odnosu na druge službenike i namještenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Osnovna plaća je zbroj umnoška osnovice i koeficijenta platnog razreda u koji je razvrstano zvanje u koje je službenik postavljen ili položaj na koji je imenovan, odnosno platnog razreda u koji je razvrstano radno mjesto na koje je namještenik raspoređen, i stalnog dodatka.

Visinu osnovice i stalnog dodatka za izračun plaće dogovorno utvrđuju ugovorne strane.

Osnovica za obračun plaća službenika i namještenika ne može iznositi manje od 55% prosječno ostvarene plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske prema posljednjem podatku Državnog zavoda za statistiku koji prethodi mjesecu na koji se plaća odnosi.

Osnovica za obračun plaće iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se s početkom fiskalne 1998. godine.

Ugovorne strane su sporazumne da se do 30. lipnja 1996. godine za obračun plaće službenika i namještenika primjenjuje osnovica u iznosu od 843,60 kuna i stalni dodatak u iznosu od 300,00 kuna.

Ugovorne strane su se sporazumjele da će najkasnije 1. srpnja 1996. godine otpočeti pregovore o korekciji osnovice i stalnog dodatka iz stavka 3. ovoga članka, a osobito o korekciji osnovice iz stavka 3. za najmanje 5%.

Ugovorne strane su sporazumne da će u daljnjem roku, svaka tri mjeseca pregovarati o dinamici ispunjenja obveza iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Službeniku i namješteniku koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na posebni dodatak na plaću.

Ugovorne strane se obvezuju da će u roku od 90 dana od dana potpisa ovoga ugovora, aneksom utvrditi sva radna mjesta s posebnim uvjetima rada i pripadajuću visinu posebnog dodatka na plaću za svako takvo radno mjesto.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada u službi odnosno na radu službeniku i namješteniku može se isplatiti nagrada:

Odluku o isplati nagrade iz stavka 1. ovoga članka i njezinoj visini donosi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti, uz prethodno mišljenje ili na prijedlog sindikalnog povjerenika.

Ako službenik ili namještenik radi na blagdane i u neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.

Ako službenik ili namještenik radi na Uskrs, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan slobodan radni dan.

Ako službenik ili namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodijeli i da ga koristi kao slobodne dane.

Ako je službenik ili namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 95% od njegove osnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.

Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku ili namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

Službeniku i namješteniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora koji ne može biti manji od jedne najniže osnovne plaće iz ovoga ugovora.

Isplata regresa iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se u cijelosti jednokratno najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

Odredbe ovoga članka primjenjivat će se kad se za to steknu uvjeti prema propisima o izvršenju državnog proračuna.

Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri prosječne mjesečne plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca prije umirovljenja.

_ smrti službenika ili namještenika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja službe odnosno rada 3 prosječne mjesečne plaće i troškove pogreba,

_ smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi 1 prosječne mjesečne plaće isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Ako su prema propisima o izvršenju državnog proračuna osigurana sredstva, službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju:

isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Kada je službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice u iznosu od najmanje 120,00 kuna dnevno i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvu uređuje se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti.

Za vrijeme rada izvan sjedišta tijela državne vlasti i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li službeniku i namješteniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec.

Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji kada radi u sjedištu tijela državne vlasti, a obitelj mu trajno boravi izvan sjedišta tijela državne vlasti.

Naknada za odvojeni život pripada službeniku i namješteniku kada je upućen na službu ili na rad izvan sjedišta tijela državne vlasti, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta tijela državne vlasti.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

Ako službenik i namještenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdatci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Naknada troškova prijevoza iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka isplaćuje se službeniku i namješteniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu, za idući mjesec.

Ako je službeniku ili namješteniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (super-olovni) po prijeđenom kilometru.

Tijela državne vlasti dužna su isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse u iznosu od najmanje 700,00 kuna mjesečno.

Studenti koji studiraju po ugovoru o stipendiji i koji su nakon završenog studija u obvezi stupiti u državnu službu odnosno na rad, imaju pravo na isplatu stipendije u iznosu od najmanje 700,00 kuna mjesečno.

Službenici i namještenici mogu biti kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

Ugovorne strane su sporazumne da će pravo iz ovoga članka detaljnije urediti aneksom ovom ugovoru u roku od 90 dana od dana potpisivanja ovoga ugovora.

Službeniku i namješteniku može se isplatiti jubilarna nagrada za neprekidnu službu odnosno rad u tijelu državne vlasti i to za navršenih:

isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Tijelo državne vlasti isplatit će jubilarnu nagradu iz stavka 1. ovoga članka službeniku i namješteniku tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

Primjena ovoga članka odgađa se na vrijeme dok se prema propisima o izvršenju državnog proračuna ne osiguraju sredstva za tu namjenu.

Tijela državne vlasti mogu, ako su im prema propisima o izvršenju državnog proračuna osigurana sredstva za tu namjenu, u povodu dana Svetog Nikole isplatiti sredstva za poklon svakom djetetu službenika i namještenika do 15 godina starosti u iznosu od 300,00 kuna godišnje.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju po kojem je dijete zdravstveno osigurano i to na način da mu se za svako dijete isplati iznos iz stavka 1. ovoga članka posebno.

Naknada iz stavka 2. ovoga članka može biti dana roditelju u obliku novčanog bona za kupnju poklona.

Službenicima i namještenicima može se za božićne blagdane isplatiti naknada u visini jedne najniže osnovne plaće iz ovoga ugovora, ako su prema propisima o izvršenju državnog proračuna osigurana sredstva za tu namjenu.

Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i tijela državne vlasti uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.

Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika ili namještenika na odluku iz članka 83. ovoga ugovora, čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužan je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva službenik ili namještenik.

Otkazni i otpusni rokovi za službenike i namještenike traju mjesec dana, ako se čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba i službenik ili namještenik ne sporazumiju o kraćem trajanju otkaznog ili otpusnog roka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršenja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba može u rješenju o prestanku službe odnosno rada otkazni rok produžiti najviše do 3 mjeseca.

Službenik kojem je služba prestala nakon isteka roka u kojem je bio na raspolaganju, ima pravo na otpremninu najmanje u visini jedne osnovne plaće njegova zvanja i platnog razreda, za svaku godinu službe u tijelu državne vlasti.

Namještenik kojem je prestao radni odnos zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga ima pravo na otpremninu u visini jedne osnovne plaće njegova radnog mjesta, za svaku godinu rada u tijelu državne vlasti.

Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službeniku ili namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada.

Kao služba odnosno rad navršen u tijelu državne vlasti smatra se neprekidna služba odnosno rad navršen u svim tijelima državne vlasti.

Ako čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati ugovor o radu za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.

Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu.

Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna se je prethodno savjetovati sa Sindikatom.

Ako mjerama programa iz stavka 1. ovoga članka u roku od mjesec dana od dana donošenja programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće namještenicima osigurati zaposlenje, može se otkazati ugovor o radu.

Službenik i namještenik za čijim je radom prestala potreba u tijelu državne vlasti ima u roku do godine dana prvenstvo u ponovnom primanju u službu odnosno u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova za čijim je radom prestala potreba u tijelu državne vlasti.

Službenik i namještenik kome nedostaje najviše 5 godina života ili radnog staža do ostvarenja uvjeta za mirovinu, može se staviti na raspolaganje s tim da do umirovljenja ima pravo na naknadu plaće u visini koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio mjesecu kad je stavljen na raspolaganje.

Kada se tijekom radnog vijeka službeniku ili namješteniku smanji njegova radna sposobnost zbog godina starosti, općeg zdravstvenog stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju ovim ugovorom ili pravilnikom o unutarnjem redu, tijelo državne vlasti dužno je osigurati povoljnije uvjete rada za tog službenika ili namještenika (lakši posao, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) bez smanjenja njegove plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Naknada plaće koja službeniku ili namješteniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio postavljen odnosno raspoređen.

Tijelo državne vlasti dužno je službeniku ili namješteniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen.

Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski i socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

_ o prijedlozima odluka koje utječu na gospodarski i socijalni položaj službenika i namještenika, a koje ne predstavljaju službenu tajnu,

_ o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno iz rada,

Informacije o rezultatima rada čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba osigurava po isteku određenog razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, a informacije o planovima i prijedlozima akata daje na uvid službenicima i namještenicima prije njihova usvajanja.

Tijela državne vlasti obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovleštena osoba obvezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se od strane čelnika državne vlasti ili druge ovlaštene osobe pritisak na službenike i namještenike članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.

Sindikat je dužan obavijestiti čelnika državne vlasti ili drugu ovlaštenu osobu o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u tijelu državne vlasti ne smije biti sprječavana ili ometana ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.

Sindikalnom povjereniku čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena u službi i na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika tijela državne vlasti odnosno druge ovlaštene osobe.

Sindikalni povjerenik zbog obavljanja sindikalne aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Sindikalnom povjereniku u tijelu državne vlasti za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci po isteku obnašanja sindikalne dužnosti, ne može bez suglasnosti Sindikata:

_ premjestiti na druge poslove u okviru istog tijela državne vlasti bez njegove suglasnosti odnosno u drugo tijelo državne vlasti,

_ premjestiti ga u drugo tijelo državne vlasti izvan mjesta njegova stanovanja;

Prije donošenja odluke važne za položaj službenika ili namještenika, čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba mora zatražiti mišljenje od sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.

_ o premještaju ili stavljanju na raspolaganje službenika odnosno namještenika,

_ o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika odnosno namještenika,

Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužna je u roku od 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat.

Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika.

Čelnik tijela državne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

_ prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

_ pravo na korištenje telefona, telefaxa te drugih raspoloživih tehničkih pomagala,

_ obračun i ubiranje sindikalne članarine a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave članove Sindikata (pristupnica i sl.).

Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos u isto zvanje i platni razred odnosno na isto ili slično radno mjesto koje je imao prije odlaska na sindikalnu funkciju.

Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu uređuje se pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika tijela državne vlasti odnosno druge ovlaštene osobe.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

_ biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,

_ primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenju mjera zaštite na radu,

_ biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,

_ pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a tijelo državne vlasti to propušta ili odbija učiniti,

_ školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

_ svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Stranke su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao predsjednika povjeriti dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on ovlasti.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka.

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Najkasnije na dan najave štrajka Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.

Na prijedlog Vlade, Sindikat samostalno izrađuje i donosi pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka Sindikat je dužan dostaviti Vladi radi davanja suglasnosti.

Vlada je dužna očitovati se u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedloga. U protivnom smatrat će se da je suglasna s predloženim pravilima.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 109. ovoga ugovora.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

Ako Vlada nije predložila utvrđivanje pravila iz članka 117. ovoga ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štajka.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Sudioniku štrajka plaća i dodatci na plaću, osim doplatka za djecu, mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga ugovora ne predstavlja povredu službe donosno ugovora o radu.

Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Ugovorne strane suglasne su da Vlada može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga ugovora.

Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora.

Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.

Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mirenja.

Pregovore o obnovi ovoga ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. travnja 1996. godine.

ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE:
Ministar rada i socijalne skrbi
Jozo Škara, v. r.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZA SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I
NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE:
Glavni povjerenik
Ivica Ihas, v. r.

KOLEKTIVNI UGOVORI

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE