MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Na temelju članka 143. Zakona o visokim učilištima (»Narodne novine«, broj 96/93; 34/94. i 48/95.), ministar znanosti i tehnologije donosi

Ovim pravilnikom propisuju se standardna opterećenja u nastavi, nastavne obveze, te ostali čimbenici za određivanje novčane podloge rada javnih visokih učilišta (u daljnjem tekstu: visoka učilišta), način na koji ministar znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Ministar) utvrđuje broj radnih mjesta za koja se plaće i druga primanja osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske, te ostala pitanja u svezi s osnovama financiranja visoke naobrazbe na visokim učilištima.

Visoka učilišta stječu sredstva za obavljanje svoje djelatnosti prema izvorima propisanim odredbom članka 137. Zakona o visokim učilištima (u daljnjem tekstu: Zakon).

Sredstva za rad visokih učilišta koja se osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske doznačuje Ministarstvo znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za namjene utvrđene člankom 138. stavkom 2. Zakona.

Sredstva za rad visokih učilišta, koja nisu osigurana u proračunu Republike Hrvatske, pribavljena obavljanjem djelatnosti koriste se na način propisan ovim pravilnikom.

Ministarstvo će visokom učilištu doznačavati sredstva za djelatnost, posebice za nastavne programe koji su doneseni u skladu sa Zakonom, a Ministarstvo ih je prihvatilo za financiranje.

Ostali programi mogu se izvoditi ako su doneseni u skladu sa Zakonom i ako se za njih osiguraju sredstva.

II. DJELATNOST VISOKIH UČILIŠTA

Visoka učilišta obavljaju djelatnost visoke naobrazbe i znanstvenoistraživačku djelatnost.

Visoka učilišta mogu obavljati visokostručni, umjetnički i znanstveni rad, te ostale djelatnosti koje su u svezi s nastavnom i znanstvenoistraživačkom djelatnošću, na način propisan Zakonom, ovim pravilnikom i općim aktima visokog učilišta.

II.1. Nastavna djelatnost

Visoka učilišta ustrojavaju i izvode nastavu na sveučilišnim i stručnim studijima.

Nastava na studijima izvodi se u skladu s nastavnim programom kojim se u dijelu utvrđuje i oblik njezina izvođenja (predavanja, vježbe, seminari, konzultacije, mentorstvo, ispiti i dr.)

Nastava iz stavka 1. ovoga članka izvodi se u nastavnim grupama čija satnica je propisana nastavnim planom.

Nastavne grupe ustrojavaju se:

a) za predavanja _ grupa broji do 150 studenata

b) za seminare _ grupa broji do 30 studenata

c) za vježbe:

_ auditorne vježbe, vježbe iz stranog jezika _ grupa broji do 30 studenata

_ vježbe tjelesnog odgoja/rekreacije _ grupa broji do 40 studenata

_ metodičke vježbe, vježbe primijenjene kineziologije _ grupa broji do 15 studenata

_ vježbe u praktikumu, laboratorijske, eksperimentalne, terenske, lektorske i govorne, sekcijske i projektantske _ grupa broji do 10 studenata

_ konstrukcijske i kliničke vježbe _ grupa broji do 6 studenata.

_ posebne kliničke vježbe (ginekološke, kirurške, i sl.) do 4 studenta.

Na umjetničkom studiju nastavne grupe ustrojavaju se:

_ u glazbenom obrazovanju za glavni glazbeni predmet, te obligatne predmete kod kojih priroda izvođenja nastave zahtijeva individualni pristup, nastava je individualna, a za ostale programe grupe čine 4-12 studenata;

_ u likovnom obrazovanju u I i II. godini studija grupu čini 4-6 studenata, a u III. i IV. godini 2-4 studenta;

_ u studijima dramskih umjetnosti za glavni predmet studija nastava je individualna, a za ostale predmete u grupi od 4-12 studenata.

Nove grupe mogu se ustrojiti kada se broj studenata u grupama poveća za najmanje 20% u odnosu na broj propisan stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Ministarstvo neće snositi troškove izvođenja nastave na programima, odnosno predmetima, na koje se upisalo manje od 10 studenata, osim u slučajevima navedenim u ovom članku i slučajevima kada to posebno odobri ministar.

Troškove studija za studente koji studiraju uz potporu Ministarstva u cijelosti snosi Ministarstvo, dok svi ostali studenti troškove svog studiranja podmiruju plaćanjem školarine.

Visinu školarine za dodiplomske studije utvrđuje Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva, vodeći računa o troškovima studija.

Visinu školarine za poslijediplomske studije utvrđuje Ministarstvo na prijedlog Vijeća za novčanu potporu visokog školstva vodeći računa o troškovima studija i prijedlogu visokog učilišta koje izvodi studij.

Prihod od školarina visoka učilišta utrošit će, sukladno članku 2. stavku 4. i 5. Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenoistraživačkih instituta ostvarenih na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti (»Narodne novine« 103/95.), (u daljnjem tekstu: Pravilnik o mjerilima).

Prihode ostvarene od školarina visoka učilišta će, sukladno Pravilniku o mjerilima, a temeljem posebnog općeg akta raspodijeliti:

_ za unapređenje djelatnosti visokih učilišta: nabavku opreme, literature, investicije i investicijsko održavanje;

_ za podmirenje troškova izvedbe programa u okviru troškova poslovanja visokog učilišta:

_ za plaćanje potrebnog rada izvan normirane djelatnosti propisane člankom 13 ovoga pravilnika.

II.2. Programi stalnog usavršavanja

Pored studija visoka učilišta mogu ustrojavati i izvoditi programe stalnog usavršavanja studenata, odnosno polaznika, u skladu sa statutom visokog učilišta.

Polaznici programa stalnog usavršavanja plaćaju naknadu u visini koju odredi visoko učilište, ukoliko ovi troškovi nisu predviđeni Državnim proračunom. Ako su troškovi predviđeni Državnim proračunom, visina školarine određuje se na način predviđen člankom 6. stavak 2 i 3. ovoga pravilnika.

Prihod od programa stalnog usavršavanja visoko učilište može utrošiti na način propisan člankom 6. ovoga pravilnika.

II.3. Znanstvenoistraživačka i stručna djelatnost

Visoka učilišta mogu ugovarati i izvoditi znanstvene i stručne programe ili projekte.

Troškovi projekata ili programa iz stavka 1. ovoga članka moraju se u cijelosti pokriti iz njihova prihoda.

U obračun troškova obvezatno se uračunava radno vrijeme zaposlenika zaposlenih na ugovorenom projektu odnosno programu te svi ostali direktni troškovi (putovanja i dnevnica, sirovina i opreme, energije i dr.).

Prihod od zananstvenoistraživačkih, odnosno stručnih projekata i programa, visoko učilište utrošit će sukladno članku 3. stavku 2. i 3. Pravilnika o mjerilima.

Prihode ostvarene prema stavku 1. visoko učilište će, sukladno Pravilniku o mjerilima, a temeljem posebnog općeg akta raspodijeliti:

_ za unapređenje djelatnosti visokih učilišta: nabavku opreme, literature, investicije i investicijsko održavanje;

_ za podmirenje troškova izvedbe programa u okviru troškova poslovanja visokog učilišta;

_ za plaćanje potrebnog rada izvan normirane djelatnosti propisane člankom 13 ovog pravilnika.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore o izvedbi projekata i programa u svezi s provedbom Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa a koji se financiraju iz Državnog proračuna.

III. INVESTICIJE

Investicijski radovi (izgradnja objekata i veći popravci) provode se prema godišnjem, ili višegodišnjem planu koji uz suglasnost Ministarstva donosi visoko učilište. Sredstva za invensticijske radove doznačuje Ministarstvo ili se osiguravaju iz vlastitih prihoda visokog učilišta.

Dio sredstava za tekuće održavanje objekata i opreme Ministarstvo doznačuje (prema procjeni stvarne situacije i veličini visokog učilišta) bez posebne naznake u okviru doznaka za troškove poslovanja.

IV. TROŠKOVI POSLOVANJA

Ministarstvo doznačuje visokom učilištu sredstva za troškove poslovanja u skladu s troškovima studija, odnosno troškovima ostvarenja znanstvenih i nastavnih programa.

Polazna osnova za utvrđivanje iznosa sredstava iz stavka 1. ovoga članka temelji se na visini prosječnih mjesečnih troškova u zadnje dvije godine.

Vijeće za novčanu potporu izvršit će uz pomoć stručnih povjerenstava prosudbu stvarnih troškova izvedbe programa studija visokih učilišta te predložiti Ministarstvu usklađeno doznačavanje sredstava visokim učilištima prema stvarnim troškovima poslovanja.

Doznaka sredstava na način propisan stavkom 3. ovoga članka umanjuje se za 20% od prihoda u prethodnoj školskoj godini koje je visoko učilište ostvarilo od studenata dodiplomskog studija koji sami plaćaju svoj studij.

Ušteđena sredstva iz prethodnog stavka ovoga članka utrošit će se na poboljšanje materijalnog položaja visokih učilišta koja zbog objektivnih okolnosti ne mogu ostvariti vlastite prihode.

V. ZAPOSLENICI NA VISOKIM UČILIŠTIMA

U izvođenju nastave sudjeluju nastavnici i suradnici.

U nastavi mogu sudjelovati i zaposlenici koji pod neposrednim stručnim nadzorom nastavnika i suradnika sudjeluju u pripremi ili izvođenju dijela nastave (stručni suradnici, laboranti, instruktori, programeri, i ostalo pomoćno nastavno osoblje), u skladu s nastavnim planom i programom.

Obveze zaposlenika na visokim učilištima (nastavni, znanstveni i stručni rad) utvrđuju se u okviru 42-satnog radnog tjedna (puno radno vrijeme).

Ispunjavanje obveza nastavnika i suradnika utvrđuje se u skladu s opterećenjem u direktnoj nastavi, temeljem satnice iz nastavnog plana i programa.

Obveze zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme proporcionalno se umanjuju.

Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i suradnika izabranih u jedno od asistentskih zvanja iznosi 300 norma sati godišnje.

Puno nastavno opterećenje nastavnika izabranih u jedno od nastavnih zvanja iznosi 450 norma sati godišnje.

Puno nastavno opterećenje stručnih suradnika, laboranata, te pomoćnog nastavnog osoblja iznosi 600 norma sati godišnje.

Za izračun norma sati vrednuje se:

_ jedan sat predavanja kao 2 norma sata

_ jedan sat seminara kao 1,5 norma sati

_ jedan sat vježbi kao 1 norma sat

_ jedan sat pomoći kod izvođenja vježbi i ostalih oblika izvođenja nastave kao 1 norma sat.

Odstupanje od vrijednosti propisanih stavkom 1. ovoga članka, a koja iznose do 20% smatraju se punim nastavnim opterećenjem.

Pod punim opterećenjem nastavnika koji obavljaju dužnost dekana i prodekana smatra se 20% odnosno 50% vrijednosti propisanih stavkom 1. ovoga članka.

Ostali oblici izvođenja nastavne djelatnosti (pripreme predavanja, vježbi ili seminara, ispiti, korekcije programa, konzultacije sa studentima, kolokviji, mentorstvo diplomskih radova, terenska nastava, pisanje udžbenika), kao i sudjelovanja u radu stručnih vijeća i ostalih tijela visokih učilišta, te sudjelovanja u radu povjerenstava, sastavni su dio nastavnog opterećenja i posebno se ne vrednuju.

V. 1. Rad iznad nastavne norme

Nastavnici izuzetno mogu izvoditi nastavu na teret Ministarstva više od punog nastavnog opterećenja.

Nastavniku za rad iznad punog nastavnog opterećenja iz članka 16. ovoga pravilnika, pripada, na teret Ministarstva, naknada najviše do 30% sredstava iznosa propisanog općim aktom visokog učilišta.

V.2. Rad ispod nastavne norme

Nastavnici i suradnici čije je nastavno opterećenje manje od punog opterećenja iz članka 13. ovoga pravilnika dužni su obveze do punog radnog vremena ispuniti radom u ostalim djelatnostima visokih učilišta, kao što su to ugovorni projekti, izvođenje nastave na poslijediplomskom studiju ili dodiplomskom studiju koje visoko učilište izvodi na drugom visokom učilištu i dr.

Nastavnici i suradnici koji ne ostvaruju pravo na punu plaću iz svoje nastavne djelatnosti dužni su, u postotku neostvarene norme, razliku do punog iznosa osnovne plaće nadoknaditi iz rada u ostalim djelatnostima visokog učilišta, iz stavka 1. ovoga članka.

V. 3. Znanstveni novaci

Uz osobe izabrane u suradnička zvanja u izvođenju dijela nastave (vježbe, seminari i dr.) sudjeluju i znanstveni novaci koji sklapaju ugovor o radu na način propisan posebnim zakonom i na visokom učilištu mogu se birati u jedno od istraživačkih ili suradničkih zvanja.

Mlađi asistenti i asistenti (izabrani u suradnička ili istraživačka zvanja, odnosno znanstveni novaci) ne smiju raditi u nastavi iznad punog nastavnog opterećenja propisanog člankom 13. ovoga pravilnika.

V. 4. Vanjski suradnici

U izvođenju nastave na visokom učilištu mogu sudjelovati osobe koje nisu sklopile ugovor o radu (vanjski suradnici), ali su u skladu s odredbama Zakona izabrani u naslovno zvanje na visokom učilištu, ili su nastavnici ili znanstvenici iz drugog visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta.

Temelj obračuna troškova vanjskih suradnika je puno nastavno opterećenje od 600 norma sati godišnje.

V. 5. Zaposlenici koji obavljaju stručne i opće poslove

U obavljanju djelatnosti visokih učilišta sudjeluju i zaposlenici koji obavljaju stručne i opće poslove (pravne, stručno-administrativne, financijsko-računovodstvene, tehničke i ostale poslove).

V. 6. Zaposlenici za koje se sredstva za plaće, druga primanja i naknade osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske

Na temelju elemenata propisanih ovim pravilnikom (veličina nastavnih grupa i broja norma sati), te broja sati propisanih nastavnim programima koje je Ministarstvo prihvatilo za financiranje, visoko učilište izradit će ustroj radnih mjesta, a Ministar će utvrditi uvjete kojima će se odrediti broj zaposlenika na visokom učilištu za koje će se sredstva za plaće i ostala primanja i naknade osiguravati u proračunu Republike Hrvatske.

Broj nastavnika, broj suradnika i broj zaposlenika iz stavka 2. članka 11. ovoga pravilnika utvrdit će se na način da se broj sati propisan za izvedbu nastavnog programa (predavanja, seminari, vježbe), pretvoren u norma sate na način utvrđen u stavku 4. članak 13. ovog pravilnika, pomnoži sa brojem grupa potrebnih za njihovo izvođenje i podijeli s punim nastavnim opterećenjem izvoditelja, prema njihovoj strukturi i nastavnim opterećenjima navedenim u članku 13. i članku 17. ovog pravilnika.

Broj nastavnika, broj suradnika i broj ostalih zaposlenika utvrđen na način iz prethodnog stavka, pomnožit će se prosječnim koeficijentom za svaku grupu zvanja navedenu člankom 13. ovog pravilnika, kako bi se dobio zbroj koeficijenata zaposlenika koji sudjeluju u izvođenju i pripremi nastave.

Za zaposlenike koji obavljaju stručne i opće poslove (zaposlenici iz članka 18. ovog pravilnika) odobriti će se sredstva za njihove plaće u iznosu do 15% od vrijednosti zbroja koeficijenata zaposlenika (ZKZ) iz stavka 6. ovog članka. U izuzetnim slučajevima (rad na više lokacija uz posebno ustrojstvo ustrojbenih jedinica) Ministarstvo može odobriti veći broj zaposlenika koji obavljaju stručne i opće poslove.

Za zaposlenike koji rade na poslovima održavanja čistoće odobrit će se sredstva za njihove plaće i ostala primanja i naknade na način da na svakih 900 m² dolazi po jedno plaćeno radno mjesto. U izuzetnim slučajevima (kliničke ili laboratorijske prostorije) Ministarstvo može odobriti veći broj zaposlenika za održavanje čistoće.

Zbroj koeficijenata svih zaposlenika iz st. 3, 4. i 5. ovoga članka čini ukupan zbroj koeficijenata djelatnika (ZKZ) visokog učilišta.

Zbroj koeficijenata zaposlenika koji su sklopili ugovor o radu s ustanovama i drugim pravnim osobama osnovanim prema članku 16. i 17. Zakona, odnosno sa sveučilištem (zaposlenici rektorata i ostalih ustrojbenih jedinica sveučilišta, uključujući stalno zaposlene nastavnike i vanjske suradnike u nastavi) utvrđuje Ministar na temelju akta o ustroju radnih mjesta.

Visoko učilište dužno je prije zapošljavanja novih zaposlenika zatražiti suglasnosti Ministarstva.

Ukoliko Ministarstvo ne odgovori u roku od 30 dana od uredno podnesenog zahtjeva smatra se da je suglasnost izdana.

Suglasnost iz st. 1. ovoga članka nije potrebna za zamjenu privremeno odsutnog zaposlenika.

O svakoj promjeni nastaloj u svezi sa zaposlenim zaposlenicima (novi zaposlenik, izbor u više zvanje, neplaćeni dopust, bolovanja, i sl.) visoka učilišta dužna su izvijestiti Ministarstvo u roku od osam (8) dana od nastale promjene.

Rad vanjskih suradnika u izvođenju nastave uračunat je u zbroj koeficijenata iz članka 20. ovoga pravilnika.

Pri donošenju novih nastavnih programa, odnosno promjeni postojećih, visoka učilišta dužna su se uklopiti u ukupni broj koeficijenata.

U slučaju bitnih odstupanja, koja bi zahtijevala promjenu zajedničkog koeficijenta zaposlenika (ZKZ), potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva o prihvaćanju financiranja novog programa.

Ministarstvo može u slučaju privremene potrebe za povećanjem kapaciteta visokog učilišta odobriti dodatne zajedničke koeficijente zaposlenika (ZKZ) za potrebe provedbe nastavnog programa kojim se privremeno korigira kapacitet visokog učilišta.

Ministarstvo će u slučaju bitne promjene programa ili ustroja visokog učilišta odrediti novi zajednički koeficijent zaposlenika (ZKZ) visokog učilišta.

VI. NADZOR

Nadzor nad provedbom ovoga pravilnika provodi Ministarstvo.

Kada Ministarstvo utvrdi da je došlo do povrede ovoga pravilnika, upozoriti će čelnika visokog učilišta na uočenu povredu i ostaviti mu rok za njeno otklanjanje.

Ako u ostavljenom roku ne budu otklonjene uočene povrede Ministarstvo će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ministar će u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovoga pravilnika utvrditi privremeni zbroj koeficijenata (ZKZ) za radna mjesta službenika i namještenika na visokim učilištima za koja se sredstva za plaće osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske na način propisan člankom 19. ovoga pravilnika.

Ministar će privremeni zbroj koeficijenata utvrditi na temelju podataka u nadležnoj službi Ministarstva i podataka koja su mu visoka učilišta dostavila u svezi s nastavnim programom za izvođenje nastave u školskoj 1994/95. godini.

Čelnici visokih učilišta dužni su u roku od 30 dana od dana utvrđivanja privremenog zajedničkog koeficijenta zaposlenika (ZKZ) iz stavka 1. ovoga članka uskladiti akte o ustroju radnih mjesta s odredbama ovoga pravilnika, te rasporediti zaposlenike prema usklađenom aktu o ustroju radnih mjesta za koja se sredstva za plaće osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske.

Visoka učilišta koja temeljem podataka iz stavka 2. članka 26. ovoga pravilnika imaju ukupni manjak nastavnog, znanstveno-nastavnog i suradničkog osoblja (stalno zaposleni i vanjski suradnici u nastavi) iznad 20%, moraju do kraja školske 1995/96. godine predložiti nastavne planove i programe usklađene s raspoloživim brojem nastavnika i suradnika, odnosno korigirati kapacitet visokog učilišta prema potrebama Republike Hrvatske za određenim obrazovnim profilima.

Visokim učilištima iz stavka 1. ovoga članka odrediti će se privremeni zbroj koeficijenata zaposlenika do visine zaposlenih i vanjskih suradnika u školskoj 1994/95. godini.

Ministarstvo će, prije donošenja konačnog zbroja koeficijenata zaposlenika, u zajednici sa sveučilištem uskladiti financiranje promijenjenih nastavnih programa visokih učilišta iz stavka 1. ovoga članka.

Visoka učilišta koja temeljem podataka iz stavka 2. članka 26. ovoga pravilnika imaju ukupni manjak nastavnog, znanstveno/nastavnog i stručnog osoblja (stalno zaposleni i vanjski suradnici u nastavi) ispod 20%, temeljem odredbi iz stavka 2. članka 13 ovoga pravilnika neće mijenjati ukupni broj zaposlenika, ali mogu predložiti nastavne programe, ili promjenu kapaciteta, usklađene s raspoloživim brojem nastavnika i suradnika.

Ministar će do kraja školske 1995/96. godine utvrditi konačni zbroj koeficijenata (ZKZ) za radna mjesta službenika i namještenika na visokim učilištima za koja se sredstva za plaće osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske na način propisan člankom 19. ovoga pravilnika.

Ministar će konačni zbroj koeficijenata (ZKZ) utvrditi na temelju detaljne obrade podataka o programu za izvođenje nastave u školskoj 1994/95. godini, kao i analize za financiranje prihvaćenih nastavnih programa za školsku 1996/97. godinu, broja studenata, raspoloživog prostora, broja zaposlenika i drugih relevantnih pokazatelja.

Čelnici visokih učilišta dužni su u roku od 30 dana od dana donošenja konačnog zajedničkog koeficijenta zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka uskladiti akte o ustroju radnih mjesta s odredbama ovog pravilnika, te rasporediti zaposlenike prema usklađenom aktu o ustroju radnih mjesta za koja se sredstva za plaće osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske.

Visoka učilišta mogu zaposliti i veći broj zaposlenika od broja za koje se sredstva za plaće osiguravaju u proračunu uz obvezu da im osiguraju plaće i ostale naknade i primanja.

Ukupna sredstva za plaće i ostale naknade i primanja zaposlenika ne smiju prijeći iznos od 80% ukupnih godišnjih prihoda visokog učilišta.

U prihode iz stavka 2. ovoga članka ne ubrajaju se sredstva namijenjena za investicije.

Visoka učilišta dužna su osigurati i sredstva, iz vlastitih izvora, u svezi s troškovima poslovanja vezanim uz rad zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 602-01/96-07/005.
Urudžbeni broj: 533-04-96-1
Zagreb, 20. ožujka 1996.