
	Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica

Link na pregled svih poslovnih i internet usluga

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Proglašavam Zakon o trgovini, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 31. siječnja 1996.

dr. Franjo Tuđman, v. r.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

Ovim Zakonom uređuju se uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine na domaćem tržištu, obavljanje trgovine s inozemstvom, zaštitne mjere pri uvozu i izvozu, mjere ograničavanja obavljanja trgovine, nepošteno tržišno natjecanje te nadzor i upravne mjere.

Djelatnost trgovine u smislu ovoga Zakona je kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu.

Djelatnost trgovine može obavljati pravna i fizička osoba koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti.

Trgovac je, u smislu ovoga Zakona, pravna ili fizička osoba, koja obavlja djelatnost trgovine iz članka 2. ovoga Zakona.

Izvoznik je, u smislu ovoga Zakona, trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu iz zemlje.

Uvoznik je, u smislu ovoga Zakona, trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu u zemlju.

Zabranjeno je ponašanje trgovca koje je suprotno dobrim poslovnim običajima, kojim se narušava slobodno tržišno natjecanje te kojim se nanosi šteta potrošačima.

Aktima državnih tijela ne može se trgovcu ograničavati pravo slobodnog nastupanja na tržištu, zabranjivati tržišno natjecanje ili dovoditi u nejednak položaj na tržištu pojedine trgovce i potrošače, osim u slučajevima propisanim zakonom.

Trgovina se može obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo i posredovanje u trgovini.

Trgovac se može baviti svim oblicima trgovine za koje je registriran, ako ovim Zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.

Trgovac može, bez upisa u registar, obavljati i druge poslove u manjem opsegu, koji služe obavljanju djelatnosti trgovine, a koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnost trgovine.

- pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje koje svoje proizvode prodaju na tržištu,

- društvene organizacije i udruženja građana koji radi ostvarivanja svojih zadataka, sukladno odredbama statuta, prodaju određenu robu,

- fizičke osobe, koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kad svoje poljoprivredne proizvode prodaju na tržištu,

- fizičke osobe koje na temelju ugovora s registriranim trgovcem, bez zasnivanja radnog odnosa, obavljaju za trgovca trgovinu na malo određenom robom.

Trgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama te drugim trgovcima na veliko kao i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe.

Trgovina na veliko, u smislu ovoga Zakona je kupnja i prodaja robe na inozemnom tržištu.

Trgovina na veliko se obavlja u posebnim prostorijama ili u skladištima za prodaju robe na veliko, na tržnicama za prodaju robe na veliko te na drugim mjestima koja udovoljavaju propisanim uvjetima, a može se obavljati i u tranzitu.

Pod trgovinom na veliko u tranzitu podrazumijeva se kupnja robe i njezina prodaja bez zadržavanja u skladištu trgovca na veliko.

Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje stanovništvu za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe.

Trgovina na malo se obavlja u prodajnim prostorijama (u daljnjem tekstu: prodavaonice) te izvan njih, ako su za takav način prodaje ispunjeni propisani uvjeti.

Prodaja robe izvan prodavaonica je osobito prodaja na tržnicama na malo, prodaja putem pošte, na klupama, u kioscima, prodaja u prostorijama kupca, prodaja putem automata, televizije, pokretnih prodavača (ulični prodavači s kolicima i dr.).

Prodajom robe izvan prodavaonice smatraju se i prigodne prodaje (priredbe, sajmovi, izložbe).

Za prodaju robe na određenoj lokaciji na klupama, u kioscima, automatima, pokretnim prodavačima i prigodnom prodajom, potrebno je odobrenje nadležnog tijela lokalne samouprave.

Posebni način obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo je dražba (javno nadmetanje).

Dražba je organizirana prodaja robe najboljem nuditelju na temelju javne objave i javnog nadmetanja na određenom mjestu i u određeno vrijeme.

Uvjete za organiziranje dražbe, popis robe koja se obvezno prodaje na dražbama te način poslovanja i postupak prodaje putem dražbe propisuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog ministra nadležnog za trgovinu.

Posredovanje u trgovini, u smislu ovoga Zakona su agencijske usluge, zastupničke usluge, usluge robnih burza, komisione usluge i usluge uskladištenja robe te druge usluge uobičajene u trgovini.

- minimalni tehnički uvjeti, kojima moraju udovo-ljavati poslovne prostorije, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine,

- opći sanitarni i zdravstveni uvjeti, kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi.

Uvjete iz stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar nadležan za trgovinu u suglasnosti s ministrima drugih nadležnih ministarstava.

Propisom iz stavka 2. ovoga članka određuju se najmanji uvjeti što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije, oprema i uređaji u prodajnim objektima, trgovine na veliko i malo i za obavljanje trgovačkog posredovanja, uvjeti glede vanjskih površina prodajnog objekta, uvjeti za prodaju robe izvan prodajnih objekata te robe koju je dopušteno prodavati izvan prodajnih objekata.

Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje rješenjem nadležno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

Osobe koje obavljaju određene poslove u trgovini moraju ispunjavati uvjete minimalne stručne spreme za obavljanje tih poslova.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka i odgovarajuću stručnu spremu za njihovo obavljanje, propisuje ministar nadležan za trgovinu.

Radno vrijeme i raspored dnevnog i tjednog radnog vremena prodavaonica i drugih oblika trgovine, radno vrijeme u dane državnih blagdana i neradnih dana u kojem je trgovac dužan poslovati te radno vrijeme za tržnice, mjesne sajmove, izložbe i druge povremene načine obavljanja trgovine propisuje poglavarstvo općine, odnosno grada.

Trgovac mora za obavljanje trgovine na malo u svakoj prodavaonici i izdvojenom prodajnom mjestu voditi poseban popis koji sadrži podatke o nabavi, prodaji i cijeni robe i obavljenom posredovanju.

Poseban popis iz stavka 1. ovoga članka vodi se stalno - dnevno i mora se nalaziti u prodavaonici i na izdvojenom prodajnom mjestu za vrijeme poslovanja.

Oblik, sadržaj i način vođenja popisa iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar nadležan za trgovinu.

Trgovina s inozemstvom obavlja se na temelju ugovora između trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i osoba sa sjedištem u inozemstvu sukladno propisima Republike Hrvatske te međunarodnim sporazumima i ugovorima.

Izvoz, odnosno uvoz robe i usluga obavljen je kada je roba ocarinjena i kada je roba prešla carinsku crtu, odnosno kada je usluga pružena. Danom izvoza, odnosno uvoza robe, smatra se dan kada je roba ocarinjena.

Ministar nadležan za trgovinu propisuje koji se dan smatra danom izvoza odnosno uvoza usluge.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, nadležna carinarnica može odobriti izvozno-uvozno carinjenje robe, iako roba nije prešla carinsku crtu, ako su s tim suglasni svi sudionici u poslu izvoza i uvoza i ako se time pridonosi smanjenju troškova prijevoza. Pri izvozno-uvoznom carinjenju te robe primjenjuju se propisi što se odnose na izvoz i uvoz robe koja prelazi carinsku crtu.

Roba koja ne udovoljava propisanim normama o stavljanju robe u promet ili uporabu na hrvatskom tržištu, ne može se uvoziti, odnosno privremeno uvoziti u Republiku Hrvatsku.

Roba koja se uvozi ili privremeno uvozi mora glede zdravstvene, veterinarske ili fitopatološke ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u Republici Hrvatskoj.

Roba za koju je propisan postupak obveznog atestiranja ili homologacije mora biti ispitana i atestirana u ovlaštenoj organizaciji, te odgovarajuće označena nakon dobijanja propisanog atesta, odnosno prije stavljanja u promet.

Trgovac koji uvozi motorna vozila, opremu i trajna potrošna dobra dužan je neposredno, putem drugog trgovca ili druge osobe osigurati servis i rezervne dijelove pri prodaji te robe na hrvatskom tržištu.

Radi sprječavanja uvoza štetnog otpada, ugrožavanja života i zdravlja ljudi i životinja, te čovjekova okoliša, Vlada može zabraniti, odnosno ograničiti uvoz, privremeni uvoz i provoz određene robe preko teritorija Republike Hrvatske ili propisati uvjete i kriterije uz koje se ta roba može uvoziti, privremeno uvoziti ili provoziti preko teritorija Republike Hrvatske.

Kada je ugovorom sa stranom osobom, propisima strane države, međunarodnim sporazumom ili propisom Republike Hrvatske predviđeno da robu pri izvozu i uvozu mora pratiti potvrda o podrijetlu robe ili druge potvrde, odnosno određene ovjerene isprave, takve potvrde izdaje ili ovjerava ministarstvo nadležno za trgovinu.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, potvrde o hrvatskom podrijetlu robe izdaje ili ovjerava Hrvatska gospodarska komora.

Vlada donosi propis kojim se određuje što se smatra robom hrvatskog podrijetla, što se smatra robom uvoznog podrijetla, propisuje način izdavanja potvrda i ovjere isprava koje prate robu pri izvozu ili uvozu te propisuje u kojim je slučajevima potrebno pribaviti potvrde o podrijetlu robe koja se izvozi ili uvozi.

Propisom iz stavka 3. ovoga članka Vlada može odrediti da potvrde ili druge ovjerene isprave, osim potvrda iz stavka 2. ovoga članka, izdaje, odnosno, ovjerava drugo tijelo državne uprave, lokalne samouprave i uprave ili Hrvatska gospodarska komora.

Pri donošenju propisa o podrijetlu robe iz članka 25. ovoga Zakona, polazi se od sljedećih kriterija:

- zemljom podrijetla uvozne robe smatra se zemlja u kojoj je ta roba proizvedena u cijelosti ili ako je više zemalja sudjelovalo u proizvodnji određene robe, zemlja u kojoj je obavljena posljednja bitna promjena na robi,

- pravila o podrijetlu robe moraju se temeljiti na potvrdnom određenju podrijetla robe; niječno određenje podrijetla robe može se koristiti samo radi pojašnjenja potvrdnog određenja.

- pravila o podrijetlu robe koja se primjenjuju pri izvozu i uvozu robe ne smiju biti restriktivnija od pravila koja određuju što se smatra robom hrvatskog podrijetla i ne smiju proizvoditi diskriminirajući učinak prema pojedinim zemljama,

- pravila o podrijetlu robe ne mogu se koristiti kao mjera kojom se izravno ili neizravno ograničava trgovina s inozemstvom.

U slučajevima za koje se primjenjuju povlaštene carinske stope između Republike Hrvatske i pojedinih zemalja, pravila o podrijetlu robe iz stavka 1. ovoga članka uređuju se sukladno sklopljenom ugovoru s pojedinom zemljom.

Izvoznik može izvoziti robu i usluge bez naplate protuvrijednosti, a uvoznik uvoziti robu i usluge bez plaćanja protuvrijednosti:

- ako je to u svezi s obavljanjem njegove gospodarske djelatnosti i ako roba koaj se izvozi odnosno uvozi ne služi za daljnju prodaju,

Bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti, mogu slati i primati robu i pružati usluge u humanitarne, znanstveno-prosvjetne, kulturne, zdravstvene, socijalne, športske, vjerske i druge slične svrhe, udruge, odnosno ustanove registrirane za te djelatnosti.

Izvoz i uvoz, odnosno primanje i slanje robe te primanje i pružanje usluga iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja se slobodno.

Nadležnoj carinarnici, uz carinsku deklaraciju, podnosi se dokaz o izvozu bez naplate odnosno uvozu bez plaćanja protuvrijednosti te izjava odgovorne osobe kod izvoznika, odnosno uvoznika da se radi o izvozu i uvozu bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti.

Roba se može privremeno izvoziti i uvoziti radi pružanja usluga stranim osobama i korištenja usluga stranih osoba te u drugim slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Roba iz stavka 1. ovoga članka se izvozi, odnosno uvozi s točno utvrđenom namjenom i s obvezom vraćanja u određenom roku u istom ili promije-
njenom stanju.

Privremeno izvezena ili uvezena roba može se upotrijebiti samo za namjene za koje je bila privremeno izvezena, odnosno uvezena.

Privremeno izvezena roba mora se vratiti u Republiku Hrvatsku ili trajno izvesti, a privremeno uvezena roba mora se vratiti u inozemstvo ili trajno uvesti.

Na prijedlog ministarstva nadležnog za trgovinu, Vlada propisom određuje vrstu i rokove privremenog izvoza i uvoza, a može odrediti i koja se roba ne može privremeno uvoziti radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi i životinja te zaštite čovjekove okoline, kao i uvjete za privremeni izvoz pojedine robe radi dorade, obrade i prerade (u daljnjem tekstu: oplemenjivanje).

Na robu koja se privremeno izvozi odnosno uvozi primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a carinski postupak provodi se sukladno Carinskom zakonu.

Iznimno od članka 30. ovoga Zakona na privremeni izvoz i uvoz robe ne odnose se odredbe o kontingentima iz ovoga Zakona niti zabrane ili druga ograničenja izvoza i uvoza određena iz gospodarskih razloga.

Ako je za robu koja se privremeno izvozi ili uvozi propisana dozvola na temelju ovoga Zakona, roba se privremeno izvozi ili uvozi uz dozvolu.

Privremeni uvoz, odnosno izvoz u smislu ovoga Zakona su poslovi oplemenjivanja robe koja je, vlasništvo strane osobe ili domaće osobe koja obavlja reeksportne poslove, kada se ti poslovi obavljaju u Republici Hrvatskoj, odnosno robe koja je u vlasništvu domaće osobe i daje se na oplemenjivanje stranoj osobi.

Usluga oplemenjivanja može se iznimno, ako je to predviđeno ugovorom sa stranom osobom, naplatiti, odnosno platiti robom koja je data na oplemenjivanje, odnosno koja je proizvod procesa oplemenjivanja.

Na izvoz i uvoz robe kojom se naplaćuje, odnosno plaća usluga oplemenjivanja primjenjuju se propisi koji se odnose na redovan izvoz i uvoz te robe.

Naplata, odnosno plaćanje usluge oplemenjivanja iz stavka 2. ovoga članka obavlja se na temelju odobrenja ministra nadležnog za trgovinu.

Oprema se može privremeno izvoziti, odnosno uvoziti na temelju ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu radi uporabe u proizvodnji ili radi pružanja usluga.

Ugovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži rok trajanja zakupa. Ugovorom se može predvidjeti da se nakon proteka ugovorenog roka zakupa konačno izveze privremeno izvezena oprema, odnosno privremeno uvezena oprema konačno uveze.

Akoje za izvoz, odnosno uvoz opreme koja se izvozi, odnosno uvozi u zakup utvrđen kontingent ili dozvola, carinarnica će odobriti izvoz, odnosno uvoz na temelju kontingenta ili dozvole.

Ako je izvoz, odnosno uvoz opreme u trenutku privremenog izvoza ili uvoza u zakup slobodan, pri konačnom izvozu, odnosno uvozu, ta se oprema izvozi, odnosno uvozi slobodno.

Izvoz robe i usluga, odnosno uvoz robe i usluga mogu se naplatiti, odnosno platiti uvozom robe i usluga iz inozemstva u istoj vrijednosti (kom-penzacijski poslovi), i to osobito ako se radi o:

- uvozu opreme, reprodukcijskog materijala i siro-vina namijenjenih proizvodnji robe i pružanja usluga za izvoz,

- uvozu robe koja se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj ili se ne proizvodi u količinama dovo-
ljnim za potrebe opskrbe domaćeg tržišta,

Kriterije i uvjete uz koje se poslovi iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati propisuje Vlada.

Ministarstvo nadležno za trgovinu, na temelju kriterija iz stavka 2. ovoga članka, odobrava kompenzacijske poslove s inozemstvom.

Na izvoz i uvoz robe i usluga iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izvozu i uvozu robe i usluga.

Trgovac može slobodno kupovati robu u inozemstvu, i tu robu uvoziti ili privremeno uvoziti radi ponovnog izvoza, odnosno robu kupljenu u inozemstvu neposredno prodavati u inozemstvu (poslovi posredovanja).

Iznimno, Vlada na prijedlog ministarstva nadležnog za trgovinu, može ograničiti obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, odnosno propisati potanje uvjete za njihovo obavljanje, osobito ako država u koju se roba prodaje to izričito zahtijeva ili ako ocijeni da su ti poslovi protivni sklopljenim međunarodnim ugovorima ili da nanose ili prijete nanošenjem štete gospodarstvu Republike Hrvatske.

Malogranični izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet izvoznik, odnosno uvoznik može obavljati sukladno ovom Zakonu, sklopljenim međudržavnim ugovorima, te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Malogranično i susjedno prekomorsko područje u smislu ovoga Zakona je područje utvrđeno međudržavnim ugovorom.

Poslove izvoza i uvoza robe i usluga u malograničnom i susjednom prekomorskom prometu može obavljati izvoznik, odnosno uvoznik sa sjedištem u području iz stavka 2. ovoga članka.

Posebni oblik trgovine s inozemstvom je i prodaja strane robe iz konsignacijskog skladišta, koja se obavlja na temleju pisanog ugovora sa stranom osobom.

Ako se u kratkom razdoblju povećava uvoz određene robe, količinski ili u odnosu na domaću proizvodnju, i taj se uvoz obavlja uz uvjete koji nanose štetu ili prijete nanošenjem ozbiljne štete domaćoj proizvodnji iste, slične ili izravno konkurentne robe, vlada će poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere (u daljnjem tekstu: mjere) s ciljem otklanjanja šteta i poremećaja nastalih takvim uvozom.

Mjere iz ovoga članka primjenjivat će se na svu robu koja se uvozi, neovisno o zemlji podrijetla ili zemlji uvoza.

Mjere iz ovoga članka mogu se poduzeti nakon ispitnog postupka koji provodi ministarstvo nadležno za trgovinu, s ciljem utvrđivanja štete koju trpi domaća proizvodnja ili štete koja bi mogla nastati radi povećanog uvoza kao i utvrđivanja javnog interesa za poduzimanje tih mjera.

Ispitni postupak iz stavka 3. ovoga članka uključuje i odgovarajuću javnu obavijest o namjeri poduzimanja mjera kako bi zainteresirane strane mogle iznijeti svoja stajališta glede opravdanosti poduzimanja tih mjera.

Prijedlog za donošenje mjera iz stavka 1. ovoga članka mogu podnijeti domaći proizvođači iste, slične ili izravno konkurentne robe u zemlji, odnosno proizvođači čija zajednička proizvodnja iste, slične ili izravno konkurentne robe čini pretežan dio ukupne domaće proizvodnje te robe.

Prijedlog iz stavka 4. ovoga članka, pored ostalih dokaza mora sadržavati podatke o ukupnom porastu uvoza određene robe u apsolutnom i relativnom iznosu, udio domaćeg tržišta preuzet povećanim uvozom, kao i promjene u opsegu prodaje, proizvodnje, proizvodnosti, iskorištenju proizvodnih kapaciteta, dobiti i gubitaka, te zaposlenosti radi povećanog uvoza.

Nakon provedenoga ispitnog postupka i utvrđenih dokaza o stvarnoj šteti ili šteti koja bi mogla nastati radi povećanog uvoza, ministarstvo nadležno za trgovinu, predlaže Vladi poduzimanje mjera.

Prilikom predlaganja mjera iz stavka 1. ovoga članka vodit će se računa da te mjere budu samo u onom opsegu koji je potreban da bi se spriječila ili popravila ozbiljna šteta i da bi se domaćoj proizvodnji olakšalo prilagođavanje.

Ako se kao mjera iz ovoga članka poduzima uvođenje kontingenata iz članka 40. ovoga Zakona, opseg uvoznoga kontingenta za određenu robu za jednogodišnje razdoblje ne smije biti niži od prosječnoga godišnjeg uvoza te robe ostvarenog u proteklom trogodišnjem razdoblju.

Mjere iz ovoga članka mogu trajati dok traju razlozi za njihovo uvođenje, a najduže osam godina od trenutka uvođenja.

Vlada će posebnim propisom pobliže urediti provođenje postupka i uvođenje mjera iz ovoga članka.

U iznimnim okolnostima, kad bi odgađanje poduzimanja mjera iz članka 38. ovoga Zakona prouzročila teško otklonjivu štetu, Vlada će privremeno propisati zaštitnu pristojbu za robu čiji uvoz nanosi štetu ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete domaćoj proizvodnji.

Ako se u ispitnom postupku, koji se provodi sukladno članku 38. ovoga Zakona i odgovarajućem međunarodnom sporazumu, utvrdi da povećani uvoz nije prouzročio štetu domaćoj proizvodnji, zaštitna pristojba vratit će se u najkraćem roku uvoznicima proizvoda iz stavka 1. ovoga članka.

Radi provođenja mjera iz članka 38. ovoga Zakona Vlada može uvoz pojedine robe ograničiti određivanjem kontingenta.

Iznimno, Vlada može odrediti uvozni kontingent i radi otklanjanja poremećaja u platnoj bilanci Republike Hrvatske, kao i radi potrebe zaštite nedovoljno razvijene domaće proizvodnje.

Izvozni se kontingent određuje radi zaštite iscrpivih prirodnih bogatstava Republike Hrvatske.

Robu za koju se pri uvozu i izvozu određuje kontingent, Vlada određuje na prijedlog ministarstva nadležnog za trgovinu.

Kontingentima se određuje opseg izvoza i uvoza određene robe najduže za razdoblje od jedne godine.

Propis kojim se određuje opseg kontingenata iz stavka 2. ovoga članka Vlada je dužna donijeti do 1. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

Propisom iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona, Vlada određuje, osim opsega kontingenata za izvoz i uvoz robe, kriterije, rokove i uvjete za raspodjelu kontingenata.

Raspodjelu kontingenata iz stavka 1. ovoga članka obavlja ministarstvo nadležno za trgovinu.

Raspodjela kontingenata iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u pravilu putem javnog natječaja. Natječaj se mora objaviti najmanje 8 dana prije raspodjele kontingenata u javnim glasilima.

Pri raspodjeli kontingenata osigurava se najmanje 10% za dodatnu raspodjelu za potrebe nove proizvodnje čije se potrebe nisu mogle predvidjeti pri redovnoj raspodjeli kontingenata.

Popis o izvršenom izvozu i uvozu robe na temelju odobrenog kontingenta objavljuju Ministarstvo financija - Carinska uprava Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za trgovinu.

Ministarstvo nadležno za trgovinu može iznimno pojedinim gospodarskim subjektima odobriti uvoz i izvoz robe iznad kontingenta utvrđenog i raspodijeljenog na način iz članka 42. ovoga Zakona, i to za:

- uvoz robe radi proizvodnje roba i usluga za izvoz, ako se radi o izvozu robe i usluga čija je vrijednost najmanje 50% veća od vrijednosti uvezene robe,

- uvoz opreme na temelju ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu iz članka 33. ovoga Zakona na temelju elaborata o gospodarskoj opravdanosti toga posla,

- opreme radi zamjene za opremu uništenu djelovanjem više sile ili u prometnoj nezgodi, koja se nabavlja na temelju reosiguranja,

- opreme koja predstavlja ulog strane osobe ili povećanje toga uloga koja se uvozi na temelju ugovora o osnivanju, odnosno ulaganju,

- opreme i sredstava preostalih nakon smanjivanja opsega poslovanja, odnosno nakon likvidacije tvrtke u inozemstvu uz dokaz da su bila u uporabi u tvrtki osnovanoj u inozemstvu,

- rezervnih dijelova za održavanje ranije uvezene opreme kao i dijelova već uvezene opreme i trajnih potrošnih dobara,

- opreme, dijelova opreme i materijala radi ugradnje u opremu namijenjenu investicijskom objektu u inozemstvu sukladno ugovoru o izvođenju investicijskih radova, koji će se nakon roka potrebnog za kompletiranje opreme ili radi ugradnje izvesti u inozemstvo,

- opreme i rezervnih dijelova za tu opremu kupljenih u inozemstvu, kojima se izvoznik, odnosno uvoznik koristio tijekom izvođenja investicijskih radova u inozemstvu,

- komercijalnih uzoraka i drugih prigodnih predmeta koji se uveze bez plaćanja protuvrijednosti.

Robu iz stavka 1. alineje 6. ovoga članka uvoznik može slobodno uvesti nakon završetka investicijskih radova u inozemstvu uz predočenje dokaza o kupnji te robe te uz posebnu izjavu da su oprema i rezervni dijelovi za tu opremu upotrebljena isključivo za izvođenje investicijskih radova u inozemstvu.

Izvoznik, odnosno uvoznik, može slobodno sukladno sklopljenom ugovoru o izvozu i uvozu, izvoziti i uvoziti robu radi zamjene za ranije isporučenu robu za koju je tijekom jamstvenog roka ili ako taj rok nije ugovoren, utvrđeno da nije ispravna ili da ne udovoljava ugovorenim uvjetima.

Roba za koju izvoznik, odnosno uvoznik utvrdi da nije isporučena s glavnom pošiljkom može se slobodno izvesti, odnosno uvesti.

Pri izvozu odnosno uvozu robe iz stavka 1. i 2. ovoga članka izvoznik, odnosno uvoznik je dužan nadležnoj carinarnici predočiti ugovor, kao i druge dokaze da se radi o zamjeni za ranije isporučenu robu, odnosno o robi koja nije isporučena s glavnom pošiljkom.

Radi izvršavanja međunarodnih ugovora, osiguranja državne sigurnosti, zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka te zaštite čovjekove okoline, zaštite javnog morala, nadzora izvoza i uvoza umjetničkih djela i pojedinih plemenitih kovina, određena se roba može izvoziti i uvoziti na temelju dozvola.

Robu koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola određuje Vlada na prijedlog ministarstva nadležnog za trgovinu.

Dozvole za izvoz i uvoz robe iz članka 46. ovoga Zakona izdaje ministarstvo nadležno za trgovinu.

Za predmete naoružanja i vojnu opremu, namijenjenu hrvatskoj vojsci i policiji dozvole izdaje ministarstvo nadležno za obranu, odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

Za povijesna i umjetnička djela dozvole izdaje ministarstvo nadležno za kulturu.

Na robu koja se uvozi po cijeni nižoj od njezine normalne vrijednosti (damping) i za koju je u propisanom postupku utvrđeno da njezin uvoz nanosi ili prijeti nanošenjem štete domaćoj proizvodnji ili bi takav uvoz mogao usporiti razvoj domaće proizovdnje, Vlada će propisati dodatnu pristojbu (antidampinšku pristojbu).

Smatra se da se roba uvozi po cijeni nižoj o normalne vrijednosti i da postoji damping ako je cijena robe koja se uvozi niža od cijene za istovrsnu ili sličnu robu po kojoj se takva roba uz uobičajene trgovačke uvjete prodaje na tržištu zemlje izvoznice, umanjene za pristojbe i druge takse propisane za promet te robe u toj zemlji (u daljnjem tekstu: usporedna cijena).

Ako nema podataka o usporednoj cijeni iz stavka 2. ovoga članka, usporednom cijenom smatra se:

- cijena niža od najviše cijene po kojoj se, uz uobičajene trgovačke uvjete istovrsna ili slična roba iz zemlje podrijetla ili zemlje izvoza izvozi u treće zemlje,

- cijena niža od prosječnih troškvoa proizvodnje po jedinici istovrsne ili slične robe u zemlji podrijetla, uvećana za iznos uobičajenih trgovačkih troškova i dobiti.

Zahtjev za propisivanje dodatne (antidampinške) pristojbe podnosi domaći proizvođač ili grupa proizvođača kojima je nanesena šteta, odnosno koji su oštećeni damping uvozom. Zahtjev se podnosi u pisanom obliku ministarstvu nadležnom za trgovinu.

- šteti koja nastaje ili bi mogla nastati za domaće proizvođače damping uvozom,

- uzročnoj vezi između damping uvoza i štete koja nastaje ili bi mogla nastati za domaće proizvođače zbog damping uvoza.

Nakon provedenog ispitnog postupka i utvrđenih dokaza o postojanju dampinga, ministarstvo nadležno za trgovinu predlaže Vladi propisivanje dodatne (antidampinške) pristojbe.

Dodatna pristojba ne može biti viša od mreže antidampinga, koju čini razlika u cijeni utvrđena sukladno članku 48. ovoga Zakona.

Vlada posebnim propisom pobliže uređuje način i ostale uvjete provođenja antidampinškog postupka za propisivanje dodatne pristojbe, sukladno odgovarajućem međunarodnom sporazumu o antidampingu.

U cilju neutraliziranja i otklanjanja negativnih učinaka subvencija i premija koje se izravno ili neizravno odobravaju u proizvodnji i prometu ili izvozu nekih proizvoda u zemlji porijekla ili zemlji izvoza tih proizvoda. Vlada može propisati kompenzacijsku pristojbu pri uvozu tih proizvoda u Republiku Hrvatsku.

Postupak za utvrđivanje postojanja subvencije ili premije, njihovog stupnja i učinka na domaću proizvodnju pokreće se na temelju zahtjeva domaćih proizvođača. Zahtjev se podnosi u pisanom obliku ministarstvu nadležnom za trgovinu.

Način provedbe postupka za propisivanje kompenzacijske pristojbe utvrđuje Vlada posebnim propisom, sukladno odgovarajućem međunarodnom sporazumu.

- dokaz o postojanju subvencije ili premije i njihov iznos u zemlji podrijetla ili zemlji izvoza,

Ministarstvo nadležno za trgovinu na temelju predočenih dokaza ocjenjuje opravdanost zahtjeva za propisivanje kompenzacijske pristojbe.

Nakon provedenoga ispitnog postupka, koji može trajati najduže 18 mjeseci, ministarstvo nadležno za trgovinu predlaže Vladi propisivanje kompenzacijske pristojbe.

U iznimno opravdanim slučajevima, ministarstvo nadležno za trgovinu može pokrenuti postupak za propisivanje kompenzacijske pristojbe i bez pisanog zahtjeva domaćih proizvođača, ako postoji dovoljan broj dokaza o postojanju subvencije ili premije i uzročnoj vezi između subvencioniranog uvoza i štete koje takav uvoz nanosi domaćoj proizvodnji.

Visina kompenzacijske pristojbe iz stavka 1. ovoga članka ne može biti viša od iznosa subvencija i premija koje se izravno ili neizravno odobravaju u proizvodnji, prometu i izvozu te robe u zemlji podrijetla ili zemlji izvoza.

Domaća pravna osoba (u daljnjem tekstu: osnivač) dužna je ministarstvu nadležnom za trgovinu u roku od 30 dana od dana osnivanja tvrtke ili podružnice u inozemstvu, odnosno sklapanja ugovora o ulaganju u inozemnu tvrtku dostaviti izvješće o osnivanju, odnosno o ulaganju radi evidentiranja.

- naziv osnivača, tvrtku, sjedište i predmet poslovanja inozemne tvrtke, odnosno podružnice u inozemstvu,

- podatke o osobi odgovornoj za poslovanje tvrtke, odnosno podružnice u inozemstvu,

Osnivač je dužan ministarstvu nadležnom za trgovinu u roku od 30 dana od dana statusnih promjena koje utječu na osnivački ulog iz stavka 1. ovoga članka, odnosno od dana prestanka poslovanja tvrtke ili podružnice u inozemstvu dostaviti izvješće o tim promjenama radi evidentiranja.

Strane osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, mogu pod uvjetom uzajamnosti osnovati predstavništvo u Republici Hrvatskoj radi istraživanja tržišta, obavljanja promidžbenih i informativnih poslova, kao i radi svoga predstavljanja.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu otvoriti jedan ili više ogranaka predstavništava u Republici Hrvatskoj.

Predstavništvo nije pravna osoba i poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja po nalogu osnivača.

Prije otvaranja predstavništva u Republici Hrvatskoj osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je predstavništvo upisati u Registar predstavništva stranih osoba koje se vodi u ministarstvu nadležnom za trgovinu.

Vlada na prijedlog ministra nadležnog za trgovinu propisuje potanje uvjete za osnivanje i rad predstavništva stranih osoba u Republici Hrvatskoj.

Domaće i strane fizičke osobe mogu slobodno u-nositi i primati iz inozemstva, odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage, namirnice i predmete za osobne potrebe i potrebe članova svoje obitelji, predmete za potrebe svog domaćinstva i životinje, u količinama koje nisu namijenjene preprodaji. Predmeti naslijeđeni u inozemstvu mogu se slobodno unositi, a iznositi - uz uvjete uzajamnosti. Predmeti predviđeni međudržavnim ugovorima mogu se slobodno unositi i iznositi u skladu s tim ugovorima.

Domaće i strane fizičke osobe mogu iznositi i slati u inozemstvo robu, odnosno predmete što imaju povijesnu, umjetničku ili kulturnu vrijednost samo na temelju suglasnosti ministarstva nadležnog za kulturu.

Domaće fizičke osobe, koje su po bilo kojem osnovu bile na radu u inozemstvu najmanje dvije godine neprekidno ili najmanje 24 mjeseca u posljednje četiri godine ili boravili u inozemstvu najmanje sedam godina, mogu u roku od šest mjeseci od dana povratka iz inozemstva slobodno uvoziti opremu namijenjenu za obavljanje djelatnosti.

Stranci koji su stekli hrvatsko državljanstvo, odnosno pravo trajnog nastanjenja ili boravak na temelju priznatog statusa izbjeglice u Republici Hrvatskoj, osim osoba koje se po propisima bivše SFRJ smatraju jugoslavenskim državljanima, mogu u roku od 6 mjeseci od dana stjecanja hrvatskog državljanstva, trajnog nastanjenja ili stjecanja statusa izbjeglice u Republici Hrvatskoj, slobodno uvoziti opremu iz stavka 3. ovoga članka.

Vlada može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine u slučaju:

- prirodnih i drugih nepogoda u Republici Hrvatskoj, kada nastane ili bi mogao nastati osjetni poremećaj u trgovini, poremećaj u opskrbi pučanstva ili poremećaj na drugim područjima koja ugrožavaju siguran i zdrav život građana.

- značajnih poremećaja na domaćem tržištu radi pomanjkanja robe nužno potrebne za proizvodnju, preradu i za život građana,

- u slučaju ratnog stanja i neposrdne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,

- potrebe osiguranja proizvoda, sirovina i reprodukcijskog materijala od posebnog strateškog značaja za obranu Republike Hrvatske.

Vlada će propisati ograničenja, obavljanja trgovine u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, samo ako poremećaj nije moguće otkloniti drugim mjerama ili ako potrebe nije moguće podmiriti iz robnih zaliha, uvozom ili drugim mjerama gospodarske politike.

- ograničenje trgovine pojedinom robom ili posebne uvjete za trgovinu pojedinom robom,

- ograničenje uvoza ili izvoza pojedine robe ili posebne uvjete za uvoz ili izvoz pojedine robe,

- obvezu trgovcu pribavljanja i prodaje određene vrste i količine pojedine robe, te prodaju robe određenim utvrđenim potrošačima po propisanom redosljedu,

Pod nepoštenim tržišnim natjecanjem podrazumijevaju se radnje trgovca kojima se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri poslovni običaji.

Nepoštenim tržišnim natjecanjem iz članka 57. ovoga Zakona podrazumijeva se osobito:

- reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca,

- reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga kojima se vrijeđa ili omalovažava drugog trgovca na nacionalnoj, rasnoj, političkoj ili vjerskoj osnovi,

- davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca,

- prodaja robe s oznakama ili podacima koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zbrku glede izvora, načina proizvodnje, količine, kakvoće ili drugih osobina robe,

- prikrivanje grešaka (mana) robe ili usluga ili kakvo drugo zavođenje potrošača,

- radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, između drugih trgovaca ili koje sprečavaju ili otežavaju poslovne odnose drugih trgovaca,

- neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim trgovcem, da bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima,

- ugovaranje izvoza robe i usluga po nižoj cijeni, ako je drugi trgovac već ugovorio izvoz takve robe i usluge po višoj cijeni čime se nanosi šteta tom trgovcu,

- neopravdana upotreba imena, firme, marke ili koje druge oznake drugog trgovca, bez obzira na to da li je drugi trgovac dao suglasnost, ako se time stvara ili može stvoriti zbrka na tržištu,

- davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, da bi se davatelju omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača,

- neovlaštena uporaba usluga trgovačkog putnika, trgovačkog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca,

- pridobivanje kupaca robe ili korištenje usluga s davanjem ili obećavanjem nagrada ili koje druge imovinske koristi ili pogodnosti koje po vrijednosti znatno premašuju uobičajene vrijednosti robe ili usluga,

- protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskorištavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca.

Naknada štete nastale zabranjenim radnjama nepoštenog tržišnog natjecanja ostvaruje se u sudskom postupku.

Tužbu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti trgovac koji je oštećen te gospodarska komora i drugi oblici udruživanja trgovaca.

Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva protekom roka od jedne godine od dana kada tužitelj sazna za djelo i učinitelja, a najkasnije tri godine od dana izvršenja djela.

Nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona obavlja tržišna inspekcija te druge inspekcije i carinska tijela sukladno ovlaštenjima utvrđenih posebnim zakonima.

Carinska tijela, prilikom carinjenja robe nadziru da li stvarno stanje robe koja se izvozi ili uvozi odgovara propisanom obliku izvoza i drugim propisanim uvjetima za izvoz, odnosno uvoz robe. U obavljanju tog nadzora primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje obavljanje nadzora pri carinjenju robe.

Ako nadležni tržišni inspektor prilikom nadzora utvrdi da se djelatnost trgovine obavlja bez registracije ili bez odobrenja izdanog od nadležnog tijela ili se djelatnost trgovine obavlja bez odluke nadležnog upravnog organa kojim se utvrđuje da prostor udovoljava tehničkim i drugim uvjetima za obavljanje te djelatnosti, rješenjem će privremeno zabraniti obavljanje trgovine do otklanjanja nepravilnosti utvrđenih nalazom inspektora.

- da prodajni objekti ne ispunjavaju propisane minimalne tehničke i druge uvjete ili da nisu ispunjeni uvjeti za prodaju izvan objekta,

- da opremljenost prodavaonice i način prodaje robe ne udovoljava posebnim uvjetima,

- da trgovac ne vodi popis o nabavi i prodaji robe, te cijeni robe i usluga na način kako je propisano,

rješenjem će privremeno zabraniti trgovcu obavljanje trgovine do otklanjanja nalazom utvrđenih nepravilnosti.

Ako nadležni tržišni inspektor utvrdi da postoji opasnost da izvršenjem određenog uvoza može nastati znatna šteta za sigurnost, zdravlje ljudi i životinja ili životnu okolinu, može rješenjem izreći mjeru privremene zabrane izvršenja tog posla.

Žalba protiv mjere iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

Nadležna tržišna inspekcija dužna je u roku od 15 dana od dana izricanja mjere iz stavka 1. ovoga članka podnijeti prijavu Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ako nadležni tržišni inspektor prilikom obavljanja nadzora utvrdi da osoba za koju je propisana stručna sprema ne ispunjava uvjete stručne spreme propisane posebnim propisom (članak 18.) ili ako trgovac ne posluje u propisanom radnom vremenu (članak 19.) donijet će rješenje kojim će:

- osobi bez odgovarajuće stručne spreme zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti,

Novčanom kaznom u iznosu od 70.000 do 210.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

- uvozi robu koja ne udovoljava propisanim normama, atestima, tehničkim normativima i normama kakvoće koji su propisani za stavljanje u promet ili isporuku na hrvatskom tržištu (članak 23.),

- kupuje robu u inozemstvu radi prodaje u inozemstvu ili robu kupljenu u inozemstvu uvozi ili privremeno uvozi suprotno propisu o ograničavanju tih poslova (članak 35.),

- uvozi i izvozi robu bez odobrenog kontingenta (članak 42.) ili bez dozvole (članak 46. i 47.),

- ne izveze ili uveze robu u roku predviđenom odobrenjem/dodatni kontingent (članak 43.),

- ako se pri uvozu robe ne pridržava zaštitnih mjera i zaštitnih pristojbi radi otklanjanja poremećaja (članak 38. i 39.),

- ako se ne pridržava mjera donesenih radi otklanjanja poremećaja na tržištu (članak 56.),

- ako učini radnju koja prema ovom Zakonu predstavlja nepošteno tržišno natjecanje (članak 58.).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 60.000 kuna.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 150.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

- prodaje robu na veliko u prodajnim prostorijama koje ne odgovaraju propisanim uvjetima (članak 10.),

- prodaje robu na malo u prodajnim prostorijama koje ne odgovaraju propisanim uvjetima (članak 13.),

- prodaje robu izvan prodavaonice ako nisu za taj način prodaje ispunjeni uvjeti i ako za taj način prodaje nema odobrenja nadležnog tijela (članak 14.),

- zapošljava radnike bez odgovarajuće školske spreme ako je ona propisana (članak 18.),

- ako se u svom poslovanju ne pridržava propisanog radnog vremena (članak 19.),

- suprotno ovom zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona izvozi ili uvozi robu bez pribavljene određene potvrde ili ovjerene isprave (članak 25.),

- prekrši propisani rok za vraćanje privremeno izvezene, odnosno uvezene robe ili privremeno uvozi ili izvozi robu bez dozvole (članak 28.) ili ako privremeno uveze robu u zakup bez prethodnog odobrenja carinarnica (članak 33.),

- naplatu usluge oplemenjivanja obavi bez odobrenja ministarstva nadležnog za trgovinu (članak 32.),

- u propisanom roku ne obavijesti ministarstvo nadležno za trgovinu o osnivanju tvrtke ili podružnice u inozemstvu (članak 52.),

- prije otvaranja predstavništva u Republici Hrvatskoj ne upiše predstavništvo u Registar predstavništva (članak 53.).

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 kuna.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 150.000 kuna kaznit će se za prekršaj trgovac - fizička osoba ako učini prekršaj iz članka 66. stavka 1. i članka 67. stavka 1. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj domaća ili strana fizička osoba ako:

Za prekršaje iz članka 66., 67., 68 i 69. ovoga Zakona, osim novčane kazne, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem tih prekršaja.

Predmeti iz stavka 1. ovoga članka koji se izvoze ili uvoze, mogu se staviti pod carinski nadzor, do okončanja prekršajnog postupka.

Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 66. stavka 1. alineje 3. i 4. i članka 67. stavka 1. alineje 9. i 10. ovoga Zakona, vodi Devizni inspektorat Republike Hrvatske.

Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 67. stavka 1. alineje 8. i članka 69. ovoga Zakona uvodi Carinska uprava.

Prekršajni postupci i postupci za privredne prijestupe za djela koja su prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona bili propisani kao prekršaji ili privredni prijestupi, a prema ovom Zakonu nisu određeni kao prekršaji, obustavit će se.

Postupci koji se ne obustavljaju prema stavku 1. ovoga članka, dovršit će se prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Propis iz članka 15., 24., 25., 29., 34., 40., 41. i 53. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se propisi doneseni na temelju odredaba Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi odredbe članka 66a i članka 118. Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju, koje se odnose na uvjete uvoza osobnih vozila u Republiku Hrvatsku.

Propise iz članka 17., 18., 20. i 22. ovoga Zakona ministar nadležan za trgovinu donijet će u roku od 6 mjeseci do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se propisi doneseni na temelju odredaba Zakona o trgovini, Zakona o unutarnjem prometu roba i uslugama u prometu robe i Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju.

Propise o rasporedu radnog vremena iz članka 19. ovoga Zakona nadležno tijelo grada, odnosno općine uskladit će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Poslove raspodjele izvoznih i uvoznih kontingenata za 1996. godinu preuzet će ministarstvo nadležno za trgovinu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o unutarnjem prometu robe i o uslugama u prometu robe ("Narodne novine", br. 32/77., 50/87. i 26/93.), i Zakon o trgovini ("Narodne novine", br. 53/91., 77/92. i 26/93.) osim odredaba članka 10. do 19., članka 32. i kaznenih odredaba koje se odnose na privredne prijestupe i prekršaje iz navedenih članaka, Zakon o vanj-skotrgovinskom poslovanju ("Narodne novine", br. 53/91., 26/93. i 109/93.) i Zakon o mjerama ograničenja tržišta, slobodnog prometa robe i usluge od interesa za cijelu zemlju ("Narodne novine" br. 53/91. i 26/93.).

akademik Vlatko Pavletić, v. r.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O TRGOVINI

ZAKON O TRGOVINI

DIO PRVI