Zakoni i propisi - Pravni savjeti 11 09.02.1996 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-99/1995. od 24. siječnja 1996.
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dr. Velimir Belajac, dopredsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući povodom prijedloga Hrvatske stranek prava - Podružnica Kutina, radi ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke o uvođenju doprinosa za javnu rasvjetu ("Službene novine Grada Kutine", broj 8/94), na sjednici održanoj dana 24. siječnja 1996. donio je slijedeću

ODLUKU

1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti i za-
konitosti Odluke o uvođenju doprinosa za javnu rasvjetu od 19. prosinca 1994. ("Službene novine Grada Kutine", broj 8/94), te se odluka ukida.

2. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama" i u "Službenim novinama Grada Kutine".

Obrazloženje

Hrvatska stranka prava - Podružnica iz Kutine - podnijela je ovom Sudu temeljem članka 15. stavak 1. Ustavnog Zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke citirane u izreci, a koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Kutine 19. prosinca 1994.

Osporenom odlukom uvodi se na području grada Kutine doprinos za plaćanje i održavanje javne rasvjete u visini od 3,5% od iznosa računa za utrošenu električnu energiju za sve potrošače (pravne i fizičke osobe) električne energije u naseljima koja imaju uvedenu javnu rasvjetu.

Predlagatelji smatraju da je osporena Odluka u suprotnosti sa člankom 14. stavak 2. i člankom 51. Ustava Republike Hrvatske, kao i sa člankom 10. stavak 1. točka 1., 3. i 8. Zakona o elektroprivredi ("Narodne novine", brj 31/90, 47/90, i 26/93), te su predložili da Ustavni sud obzirom na težinu povrede osporenu odluku u cijelosti poništi.

Sud je prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporene odluke, ali ne u cijelosti iz onih razlgoa koje je naveo predlagatelj.

Temeljem članka 40. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) Sud je prijedlog predlagatelja dostavio na izjašnjenje Gradskom vijeću Grada Kutine.

Gradsko vijeće Grada Kutine smatra da osporenom odlukom nisu povrijeđene niti ustavne odredbe, koje garantiraju jednakost građana i pravnih osoba pred zakonom, a niti citirane odredbe Zakona o elektroprivredi. Pravni osnov za donošenje osporene Odluke je prema Gradskom vijeću Grada Kutine članak 25. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 75/93) i članak 2. stavak 1. točka 5. Zakona o komunalnim djelatnostima ("Narodne novine", broj 15/79), a koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/95).

Polazeći od navoda prijedloga, odgovora na prijedlog te od odredbe članka 3. Ustava Republike Hrvatske, koja određuje jednakost i vladavinu prava kao najvišu vrednotu ustavnog poretka Republike Hrvatske, Sud je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporene odluke i utvrdio da je ista protivna odredbi članka 14. stavak 2. Ustava, članku 68. stavak 3. točka 1 do 8 Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92, 94/93 i 117/93) i članku 19. stavak 1. i članku 20. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/95 i 109/95).

Članak 14. stavak 2. Ustava određuje da su svi građani pred zakonom jednaki, a da bi se to pravo građana i pravnih osoba osiguralo nužno je da svi građani imaju ravnopravan položaj i u odnosu na financiranje javnih potreba, a u što svakako spada i trošak javne rasvjete. Ta jednakost građana bit će osigurana samo u slučaju ukoliko će i pravne i fizičke osobe plaćati samo one doprinose na koje ih obvezuje zakon ili na zakonu utemeljene odluke jedinice lokalne samouprave i uprave.

Osporena odluka je u suprotnosti sa člankom 68. stavak 3. točka 1 do 8 Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi.

Članak 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 117/93) određuju da jedinica lokalne samouprave i uprave stječe prihode od vlastitih sredstava, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnog i županijskog proračuna.

Prema članku 68. stavak 3. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi prihodi jedinica lokalne samouprave su osobito:

1. prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vlasništvu;

2. prihodi od poduzeća i drugih pravnih osoba u njihovom vlasništvu, te prihodi od koncesija koje odobrava jedinica lokalne samouprave;

3. prihodi od prodaje pokretnih i nepokretnih stvari u njihovom vlasništvu;

4. darovi, nasljedstva i legati;

5. općinski, gradski i županijski porezi i naknade, te takse, čije stope u granicama određenim zakonom utvrđuje samostalno;

6. pomoć i dotacije Republike Hrvatske predviđene u državnom proračunu, odnosno u posebnom zakonu;

7. naknade iz državnog proračuna za obavljanje poslova državne uprave koji su preneseni na njih i

8. drugi prihodi utvrđeni zakonom.

Iz naprijed citiranog stavka 3, a osobito iz točke 8. stavka 3. proizlazi da je jedinica lokalne samouprave i uprave u pribavljanju prihoda ograničena zakonom i da može prikupljati samo ona sredstva na koja je ovlašćuje zakon.

Propisujući uvođenje doprinosa za javnu rasvjetu protivno citiranim odredbama članka 68. stavka 3. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, povrijeđen je taj zakonski propis, a time i odredba iz članka 3. i 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.

Navedenom odlukom nije povrijeđena odredba Ustava iz članka 51, a također niti članak 10. stavak 1, 3. i 8. Zakona o elektroprivredi, jer iako je utrošak električne energije utvrđen kao osnov za izračunavanje doprinosa za javnu rasvjetu u osporenoj odluci, njom nije mijenjana cijena električne energije.

Neosnovan je navod Gradskog vijeća Grada Kutine da je osnov za uvođenje doprinosa za javnu rasvjetu osporenom Odlukom bio članak 25. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave, koji je u međuvremenu ukinut člankom 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu i to stupanjem na snagu tog Zakona dana 9. lipnja 1995.

Međutim, citirani članak 25. Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave i za vrijeme važenja nije davao mogućnost uvođenja osporenog doprinosa, već je samo određivao nadležnost jedinica lokalne samouprave i uprave u području komunalne djelatnosti.

Osporena odluka je u suprotnosti i sa člankom 19. stavak 1. i člankom 20. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 109/95) "javna rasvjeta" je ponovo utvrđena kao komunalna djelatnost, a člankom 19. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu sredstava za financiranje javne rasvjete osiguravaju se kroz komunalnu naknadu.

Članak 20. stavak 4. istoga Zakona propisao je način određivanja komunalne naknade i odredio da se komunalna naknada plaća po jedinici korisne površine stambenog ili poslovnog prostora, odnosno građevinskog zemljišta.

Određivanje komunalne naknade na način kako je određen osporenom odlukom je suprotan citiranom Zakonu. Radi naprijed navedenog Sud je u skladu sa člankom 22. stavak 1. i 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odluku o uvođenju doprinosa za javnu rasvjetu na području graad Kutine od 19. prosinca 1994. obzirom na težinu povrede ukinuo.

Objava odluke temelji se na članku 20. stavak 1. i 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991).

Broj: U-II-99/1995.

Zagreb, 24. siječnja 1996.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Dopredsjednik

dr. Velimir Belajec, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.